Aktuelnosti

Saznajte šta se dešava u Narodnoj skupštini - na koji način poslanici predstavljaju interese građana i na koji način usvojeni akti utiču na različite oblasti života građana.

STROFA REFREN REPLIKA: 59 EPIZODA

[19.03.2021.]

Često kršenje Kodeksa ponašanja poslanika, niz uvreda na račun neistomišljenika i odsustvo reakcije predsedavajućih obeležili su i ovu sednicu Skupštine. Skretanje sa teme počelo je uvredama na udruženje Crta, a završilo se sa Draganom Đilasom.

 

Često kršenje Kodeksa ponašanja poslanika, niz uvreda na račun neistomišljenika i odsustvo reakcije predsedavajućih - obeležili su i ovu sednicu Skupštine. Iako se prvog dana rasprave o Zakonu o klimatskim promenama činilo da će poslanici stvarno govoriti o dnevnom redu, to nije dugo trajalo. Šef poslaničke grupe vladajućeg SNS-a Aleksandar Martinović otvorio je sezonu nizom optužbi i neistina na račun nevladine organizacije Crta i portala KRIK.

„Raspitajte se malo kolege narodni poslanici i vi građani Srbije, gde je sedište te Crte. Je l’ znate gde im je sedište? Na Dedinju. Vila u kojoj se oni nalaze, pa ja mislim da teško može da se poredi sa objektima u kojima se nalaze ambasade najmoćnijih država sveta. Stanovi u kojima žive šefovi nevladinih organizacija, protivnici mrskog i despotskog Vučićevog režima i tako dalje, žive u stanovima od po 150, 200 i ko zna koliko kvadrata.“

Posle njegovog nastupa kao da je sve bilo dozvoljeno, s tim što se fokus svojevrsnog govora mržnje sledećeg dana vratio na jednog od lidera opozicije Dragana Đilasa i navodne dokaze da krije pare na Mauricijusu. 

„Po amandmanu narodni poslanik Nebojša Bakarec“.

„Govoriću o ovim amandmanima i zaista su oni dragocena pomoć pri poboljšanju ovog zakona. Pažljivo sam pročitao sva tri, zaista su sjajni. I ja bih rekao da klima zagađenja javnog prostora koja potiče od Dragana Đilasa postaje sve nepodnošljivija. Đilas emituje više metana nego svi emiteri zajedno i to moram da ukažem predstavnicima ministarstva. Đilas stvara užasnu klimu.“

„Kada neko uvredi Dragana Đilasa on cvili, plače, tuži, dobija presude preko svojih ljudi u sudu, to je posebna tema, da sad ne dužimo, o tome ćemo sledeće nedelje.“

„Moj kolega Bakarec je bio potpuno u pravu. Najveći zagađivač životne sredine, nešto što je opasnije od nuklearnog otpada, to je upravo Dragan Đilas. Kriminalac, motivator za mafijaše i za ubice, za one koji bi želeli da vide odsečenu glavu predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, taj najveći prevarant i lopov je ovde napadao i žene.“

„On ima novac ne samo na Mauricijusu i Švajcarskoj, nego ko zna kojim destinacijama po svetu. Zato su medijski napadi pod kontrolom Dragana Đilasa na predsednika Vučića sve intenzivniji od strane sprege tajkunsko-mafijaško-politikantskih grupa.“

Predsedavajuća Elvira Kovač posle svake diskusije jednostavno je zahvaljivala poslanicima. 

Za Otvoreni Parlament Mirjana Nikolić.

 


Otvoreni parlament podneo petu prijavu zbog kršenja Kodeksa ponašanja narodnih poslanika

[18.03.2021.]

Dana 11. marta 2021. godine tokom nastavka Druge sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije narodni poslanik Vladimir Orlić je tokom svog obraćanja prekršio niz odredaba člana 8. Kodeksa ponašanja narodnih poslanika.

Narodni poslanik Vladimir Orlić je u svom govoru u trajanju od 20 minuta iznosio ozbiljne optužbe kojima napada i etiketira udruženje Crta, kao i programskog direktora Rašu Nedeljkova, u cilju da se ovo udruženje kao i njegovi članovi diskredituju. U govoru su korišćeni izrazi, stereotipi i predrasude, neistinite informacije o udruženju Crta i Raši Nedeljkovu kao građaninu, što je u direktnoj suprotnosti sa čl.8 Kodeksa ponašanja narodnih poslanika. Imajući u vidu da se ovaj govor uživo prenosi na javnom medijskom servisu, Radio-televiziji Srbije, stavovi koje je izneo nedvosmisleno upućuju na nameru da se kod građana stvori animozitet prema udruženju, i Raši Nedeljkovu lično.

Zbog ovoga, Otvoreni parlament podneo je petu prijavu za kršenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika.


Otvoreni parlament podneo šestu prijavu za kršenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika

[18.03.2021.]

Narodni poslanik Aleksandar Martinović je dana 17. marta 2021. tokom drugog dana rada Treće sednice Drugog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije postupio suprotno odredbama člana 8. Kodeksa ponašanja narodnih poslanika, na taj način što je prekršio svoju poslaničku dužnost da savesno obavlja poslaničku funkciju, da se pristojno i sa dužnom pažnjom i poštovanjem odnosi prema građanima, da govorom ne podstiče mržnju i nasilje, kao i da ne koristi reči koje vređaju ili omalovažavaju ljudsko dostojanstvo.

Aleksandar Martinović je na sednici izneo niz neistina i neosnovanih optužbi na račun Raše Nedeljkova, programskog direktora udruženja Crta, a takođe i na račun direktorke te organizacije Vukosave Crnjanski, za koju je naveo tačno u kojem naselju živi, u kolikom stanu, kao i marku i tip automobila koji navodno vozi.

Postupajući suprotno dužnostima na koje ga Kodeks obavezuje, narodni poslanik Aleksandar Martinović je tokom svog izlaganja u kontinuitetu iznosio neistine i kvalifikacije kojima vređa i omalovažava ljudsko dostojanstvo Raše Nedeljkova i Vukosave Crnjanski, podstičući svojim govorom na mržnju i nasilje prema njima. 

Zbog ovoga, Otvoreni parlament podneo je šestu prijavu za kršenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika.

Otvoreni parlament podneo sedmu prijavu za kršenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika

[18.03.2021.]

Dana 9. marta 2021. godine, na Drugoj sednici Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini, narodna poslanica Sandra Božić, tokom svog izlaganja iznela je sledeće tvrdnje: 


“Dakle, to je isti onaj "Krik" koji je oduvek, a očigledno će i zauvek učestvovati u medijskom linču svega što je srpsko, u svim interesima Republike Srbije i onima koji aktivno učestvuju u profitiranju svega onoga što predstavlja Dragan Đilas.“


Odredbama Kodeksa ponašanja narodnih poslanika narodni poslanici su obavezani da poštuju etičke standarde, uključujući da savesno obavljaju poslaničku funkciju; da se pristojno i sa dužnom pažnjom i poštovanjem odnose prema građanima; da govorom ne podstiče mržnju i nasilje; da u svom radu i istupanjem u javnosti ne postupaju sa predrasudama i stereotipima i ne podstiču ih te da ne koriste izraze, reči i gestikulacije koje vređaju ili omalovažavaju ljudsko dostojanstvo i narušavaju dostojanstvo Narodne skupštine. 

Tvrdnja, sadržana u citiranoj izjavi narodne poslanice Sandre Božić, da „Krik“ „oduvek, a očigledno će i zauvek učestvovati u medijskom linču svega što je srpsko“ iznete su u nameri da se redakcija portala „Krik“ označi kao pretnja čitavoj državi, odnosno pretnja „svemu što je srpsko“. Imajući u vidu okolnost da je govor poslanice Božić prenošen direktno u programu Radio-televizije Srbije, jasno je da su  izneti izrazi i tvrdnje upotrebljeni upravo kako bi se pred širokim auditorijumom ovaj medij i njegovi novinari diskreditovali te kako bi se kod građana izazvalo podozrenje prema njima. Ovakvo etiketiranje naročito je zabrinjavajuće upravo onda kada dolazi od narodne poslanice koja se obavezala da će braniti ljudska i manjinska prava i građanske slobode i koja obavlja funkciju predsednice skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje i suprotno je etičkim vrednostima sadržanim u Kodeksu ponašanja narodnih poslanika.

Zbog ovoga, Otvoreni parlament podneo je sedmu prijavu za kršenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika.


Otvoreni parlament podneo osmu prijavu za kršenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika

[18.03.2021.]

Dana 17. marta 2021. godine tokom nastavka Treće sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije narodni poslanik Vladimir Marinković je tokom svog obraćanja prekršio niz odredaba člana 8. Kodeksa ponašanja narodnih poslanika. Sadržina spornog govora je sledeća:

“I, ne mogu da ne kažem i da nestanem u odbranu šefa našeg poslaničke grupe, doktora Aleksandra Martinovića koji je brutalno napadnut, brutalno napadnu od onih isto takvih kao što je Dragan Đilas, gde ne možete da pronađete odakle im novac, odnosno nešto od toga se zna, niko od njih ga nije zaradio na tržištu. Niko živi ne zna koja su to znanja, kako je to Martinović danas govorio, jedan dan su novinari, drugi dan su stručnjaci za politički sistem i izbore, treći dan ispred Predsedništva Republike Srbije sa tim tzv. opozicionim prvacima koji imaju 1% podrške, žele nasilno da upadnu u predsedništvo Republike Srbije.

Podsetiću vas na istog tog gospodina Nedeljkova, svedoci su svi mediji postoje slike, postoje dokazi o tome da je zajedno sa tim ljudima, tim rušiteljima, želeo i hteo i bio na prvoj liniji ulaska u Predsedništvo Republike Srbije, valjda šta da uhvate, da nasilno sruše vlast, da nasilno sruše Aleksandra Vučića. Onda ste sutradan nevladin sektor, onda se žalite svima da ste diskriminisani.”

Narodni poslanik Vladimir Marinković je tokom svog govora izneo neistine i optužbe na račun lično Raše Nedeljkova i udruženja Crta, vređajući njihovo dostojanstvo i označivši ih kao nekoga ko nasilno ruši vlast i predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakve optužbe, izrečene prilikom uživo prenosa na javnom servisu Radio-televizije Srbije, mogu stvoriti uznemirenost i animozitet kod građana prema Raši Nedeljkovu i udruženju Crta, ali i pojedincima iz udruženja Crta i od strane određenog broja građana se mogu protumačiti kao poziv na ugrožavanje lične bezbednosti Raše Nedeljkova, te zaposlenih i članova udruženja Crta.

Zbog toga, Otvoreni parlament podneo je prijavu za kršenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika protiv Vladimira Marinkovića.

Popović (RERI): Zakon o klimatskim promenama je loše napisan i dolazi prekasno

[16.03.2021.]

“Zakon o klimatskim promenama je loše napisan, zakonodavstvo Evropske unije preneto je parcijalno, a suština je da se njime u stvari štiti najveći zagađivač u zemlji - EPS” ocenio je Mirko Popović, programski direktor Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu - RERI (Renewables and Environmental Regulatory Institute). U intervjuu Otvorenog parlamenta on je analizirao osnovne odredbe zakona koji bi do kraja nedelje trebalo da bude usvojen u Skupštini Srbije.

 

OP:  Zakon o klimatskim promenama prva je tačka dnevnog reda nove sednice Skupštine Srbije. Pošto do sada nismo imali takav zakoni, da li je to dobra vest?

 

MP: Ovo u suštini jeste nov sistemski zakon  koji  reguliše određena pitanja koja do sada nisu bila regulisana, međutim on u dobroj meri reguliše ono što je već urađeno i trebalo je odavno da se nađe u zakonu. Podsetiću da je ovaj zakon bio na javnoj raspravi početkom 2018. godine. Smatram da u Srbiji nema dobrih vesti, ali možemo da kažemo da postoje određeni elementi za koje je dobro što će konačno biti pravno regulisani. Može se reći da je ovo korak napred, ali u zaostatku od 20 godina. Donosimo zakone kasno, kad naši vlastodršci odu u Brisel i tamo im neko “zavrne ruku”, a onda oni kažu da će da “naprave nešto”. Kao dete kad  pritisnete jer  ima tri keca, pa jedan popravi, a ovo će drugo posle. Mi smo užasno loši đaci.

 

OP: Čini se da je predlog zakona napisan prilično nejasno, naročito za one kojima ova oblast nije baš bliska. U uvodu piše da se njime “uređuje  sistem za ograničenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i za prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove”. Šta to zapravo znači?

 

MP: To su dve suštinske oblasti delovanja kada je reč o borbi protiv klimatskih promena. Sistem za ograničenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, takozvana mitigacija- znači smanjenje emisija pre svega ugljen dioksida (CO2), a onda i ostalih gasova. To su direktne mere koje doprinose da se emisija smanji na njenom izvoru i odnosi se na emisije koje nastaju delovanjem čoveka. Ovo prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove, to se zove adaptacija i znači- dugoročno prilagođavanje na drugačiju stvarnost u kojoj sada živimo. Za razliku od mitigacije koja bi trebalo da podrazumeva kratkoročne rezove, adaptacija je jedan dugoročniji proces usklađivanja sa tim što je naša realnost.

 

OP: Hoće li ovo biti još jedan od onih zakona za koji se tvrdi da je dobro napisan, ali je pitanje da li će biti primenjen?

 

MP: Ovaj zakon je užasno loše napisan i on neće moći da se sprovede bez donošenja bar dvadeset podzakonskih akata, pa ja sumnjam da će on uopšte doživeti implementaciju. Za razliku od priče da eto mi dobro uobličimo, a loše sprovodimo propisano, ovde je reč o prenošenju jednog bitnog elementa propisa Evropske Unije. Propis se odnosi na ključne instrumente za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, odnosno na trgovinu emisijama CO2, izveštavanje, monitoring i verifikaciju. Mi ovim zakonom nismo preneli odredbe koje se odnose na trgovinu emisijama gasova sa efektom staklene bašte, što je ranije bila ideja. Ovaj zakon se radi godinama, u početku se zvao Zakon o smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, što mu je bio primereniji naziv. Nazvati nešto Zakonom o klimatskim promenama- to liči na igranje boga, a jedino što ima veze sa bogom i ovim zakonom je što se Srbija ponaša kao onaj nesrećnik što je zakasnio kad je bog delio pamet. Bolji je bio raniji naziv, jer je naziv Zakon o klimatskim promenama  besmislen. Klimatske promene su jedna prirodna pojava i njih ne može da reguliše čak ni jedna “moćna i najuspešnija država u Evropi kakva je Srbija”. Iz besmislenosti naziva proističe da predlagač nema nameru da stvori sistem trgovine emisijama, što je osnovni alat kako je u EU smanjena emisija ugljen dioksida.

 

OP: Objasnite nam šta znači trgovina emisijama. 

 

MP: To znači da operateri koji emituju CO2 plaćaju za svaku tonu emitovanog gasa. 

 

OP: Da li to znači da zagađivač može da emituje koliko hoće CO2 ako plati?

 

MP: Ne, ovaj zakon upravo to nije uredio. Ovim zakonom se kreiraju osnovni elementi- strateški i planski okvir koji je nedorečen i sistem kako operateri da izveštavaju o emisijama i kako se vršii monitoring nad tim procesom i verifikacija podataka. To je samo jedan segment ukupnog sistema. Mi smo parcijalno preneli zakonodavstvo EU tendenciono, tako da se najveći zagađivač i najveći emiter CO2 u zemlji zaštiti i  da se njemu ne bi slučajno ugrozilo neslavno i gubitničko poslovanje. Elektroprivreda Srbije (EPS)  je ključni kočničar kada je reč o donošenju ovog zakona.  U stvari EPS kao neko ko iskazuje ikakvu volju, ne postoji, on je odavno zarobljen privatnim interesima vladajućih elita. Ideja ovog zakona je da se u Srbiju ne uvede sistem trgovine emisijama ali da ne budem zlonameran, dobro je da se makar i ovako uvode dozvole za emisiju gasova sa efektom staklene bašte i sistem monitoringa i verifikacije. To je jedina pozitivna promena.

 

OP: Ako znamo da je ovo inače komplikovana tema i da dobar deo građana ne razume koliko zagađenje utiče na svakodnevni život i zdravlje, i ako znamo da smo inače dosta nezainteresovani za pitanje ekologije, na prvi pogled donošenje ovakvog zakona zvuči kao da se nešto ipak pokreće?

 

MP: Na žalost nije tako. Ovaj zakon je trebalo doneti početkom veka, jer intencija predlagače je da bude blag prema velikim emiterima gasova, pa prvo treba da ih nauči kako sistem funcioniše, pa će onda ući u sistem trgovine emisija. Za to je kasno, prekasno. Trebalo je zakon doneti 2003. godine, pa da do sad emiteri  nauče pravila i da odavno uđemo u sistem trgovine emisijama. Hrvatska je na primer mnogo uradila na polju energetske efikasnosti i uvođenju obnovljivih izvora energije u domaćinstva upravo koristeći sredstva koja su prikupljena od takse na emisiju CO2.

 

OP: U oblasti ekologije smo najlošije ocenjeni i kad je reč o pregovorima sa EU koji su se i inače potpuno usporili?

 

MP: Vlast je u novembru potpisala Zelenu agendu za zapadni Balkan i obavezali se na klimatsku neutralnost do 2050. godine, jer oni verovatno nisu čitali to što su potpisali ili ih nije bilo briga. Mi smo se pridružili ostvarenju ciljeva EU kada je reč o borbi protiv klimatskih promena i to EU od nas traži već godinama. Mi smo se na to obavezali i potpisivanjem Pariskog sporazuma, a prvi korak bio je da Republika Srbja “šibicarski” prevari UN i podmetne im lažni dokument o nameravanom doprinosu smanjivanja emisije  gasova sa efektom staklene bašte, tako što će uračunati emisije sa Kosova, a onda ih kasnije izbaciti u izlaznom obačunu i pokazati kako smo eto mi smanjili emisiju. To je šibicarenje.

 

OP: U Skupštini postoji Zelena poslanička grupa, koja se pre neki dan sastala, najavila da će podneti amandmane, mada nije saopšteno o čemu. Formalno je učestvovalo i civilno društvo. Da li vam to zvuči kao pomak?

 

MP: Ja ne verujem prvo da sadašnja skupština, koja ima krnji legitimitet, uopšte ima kapacitet da usvaja ovaj zakon. Kada govorite o tome da građani ne razumeju o čemu se radi, pa jel mislite da poslanici razumeju? Ta inicijativa Zelene poslaničke grupe  je još i imala smisla kada su u parlamentu sedeli neki ljudi koji su iole znali nešto o ovoj temi kao što su Gordana Čomić ili  Sonja Pavlović. Sada ne verujem da ovi ljudi imaju kapacitet niti nameru da čitaju ovaj zakon. 

 

OP: Jedna odredba kaže da se uspostavlja se Nacionalni savet za klimatske promene koji takođe čine i predstavnci vlasti i nevladinog sektora i stručnjaci?

 

MP: On je već uspostavljen, već postoji, kao što postoji Agencija za borbu protiv korupcije. On postoji od 2014. Godine, ali on ništa ne radi.

 

OP: Koje su onda vaše glavne zamerke, koji delovi zakona neće funkcionisati?

 

MP: Ovaj zakon uspostavlja strateški i planski okvir, međutim on reguliše usvajanje strategije niskougljeničnog razvoja. Taj dokument je već izradjen. On nije usvojen i ja bih voleo da ne bude usvojen nikada, ali on je bio na javnoj raspravi, predlog je izradjen. Strategija je izrađena od 2030. sa projekcijama do 2050. godine, znači zakon reguliše neko pitanje koje će doći na dnevni red za dve,  tri decenije. Pa kad će da se radi nova?  Drugo, ovaj zakon ne prepoznaje Nacionalni energetski  klimatski plan kao planski dokument u oblasti klimatskih promena. To je kao da kažete  da imate auto, sve super radi, samo nema motor. Nacionalni energetski  klimatski plan je dokument koji je ključni javno politički  alat u EU za dostizanje klimatske neutralnosti, to je ključni dokument. Ova bezuba strategija takozvanog niskougljeničnog razvoja, to je ništa, oni su zapravo toj strategiji izbili zube time što kažu da ona služi tome da identifikuje preporučene pravce niskougljeničnog razvoja. Pa strategija treba da postavlja ciljeve, definiše koliko se emisija CO2 smanjuje do 2030. ili 2050. godine, a ne da identifikuje preporučene pravce. Takva  strategija je osuđena na to da ne bude primenjena. A ako se u ovaj zakon ne uvrsti Nacionalni energetski klimatski plan,  ovaj strateški okvir je besmislen, ne prepoznaje nacionalni doprinos smanjenju emisija gasova koji je Srbija obavezna da dostavi okvirnoj konvenciji  UN za borbu protiv klimatskih promena ove godine, pred naredni klimatski samit u Glazgovu. 

Kada je reč o dozvolama za emitovanje kod većih postrojenja, to takođe nije precizirano. Zakon govori o dozvolama pre početka rada, a šta će biti sa starim postrojenjima, to nije jasno. I isti taj sistem se uvodi za avio operatere kao velike zagađivače, s tim što se odlaže primena do 2023, ako uopšte tad bude zakon važio, ako ga neko ne bude stavio van snage.

Uvodi se sistem monitoringa koliko koji operater emituje i sistem verifikacije, to su ključne novine koje ipak znače da posle toga nećemo ići nazad. Ići ćemo nared sporim koracima dok neko ne dođe i kaže-  od sutra više ne možete da spaljujete ugalj, a vi razmislite kako ćete. Pa ćemo onda malo da živimo romantiku 19-og veka, kad budemo izloženi restrikcijama i budemo ostali bez struje. To je najrealniji scenario koji nama može da se desi.

 

OP: Nema sumnje da će Zakon o klimatskim promenama biti usvojen iako se ne očekuje ozbiljna rasprava o njemu. Procedura se poštuje, bilo je javne rasprave, uključen je civilni sektor. U ovom sazivu skupštine bilo je organizovano i nekoliko javnih slušanja. Čini se da baš ovaj skupštinski saziv ispravlje ono što im je EU zamerala?

 

MP: Mi smo sa EU potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i on sadrži obaveze strana potpisnica. Ne možemo da prebacujemo odgovornost na EU,  Evropski parlament je u svom izveštaju izneo brojne primedbe, ali možemo da ih pitamo zašto podržavaju “loše đake”. EU mora da učini više, da pokrene mehanizam za utvrđivanje odgovornosti zašto Srbija uludo troši milione poreskih obveznika EU. Pita li njih neko na šta bacaju pare? Mi smo izabrali ovu vlast, građani su glasali za  ove ljude, i glasaće opet, tako da je odgovornost naša.

 

OP: Rekli ste da od ovog sastava parlamenta ne očekujete mnogo, ali da li očekujete da bude usvojen još neki zakon iz oblasti kojom se bavite ?

 

MP: Postoji paket zakona koje je trebalo usvojiti odavno. To su  pre svega zakoni koji se odnose na procenu uticaja na životnu sredinu i nihovo usklađivanje sa direktivama EU. To je trebalo da ispunimo do januara 2019.  Očekujem da bude regulisan procenat sumpora u tečnim gorivima , uskladjivanje sa direktivnom o krivičnim delima i o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Očekujem i da Vlada usvoji uredbu o učešću javnosti u donošenju planova i programa u životnoj sredini, jer je taj dokument pripremljen pre godinu dana. 


Dačić sazvao Četvrtu sednicu Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini

[16.03.2021.]

Predsednik Narodne skupštine Ivica Dačić sazvao je Četvrtu sednicu Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2021. godini za utorak, 23. mart, sa početkom u 10.00 časova.

Predsednik Narodne skupštine predložio je sledeći dnevni red:
 

1. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu (Projekat izgradnje širokopojasne komunikacione infrastrukture u ruralnim predelima) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji je podnela Vlada;

2. Predlog zakona o potvrđivanju Odluke 1/2019 ESAA Zajedničkog komiteta od 31. jula 2019. godine kojom se zamenjuje Aneks I Multilateralnog sporazuma između Evropske zajednice i njenih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunije, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu (u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 od 10. juna 1999) o uspostavljanju Zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja, koji je podnela Vlada;

3. Predlog odluke o izboru zamenika Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti - za zaštitu podataka o ličnosti, koji je podneo Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i

4. Predlog odluke o izboru sudije koji se prvi put bira na sudijsku funkciju, koji je podneo Visoki savet sudstva.

Sednica će se održati u velikoj sali Doma Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu, Trg Nikole Pašića broj 13.

Predsednik Narodne skupštine Ivica Dačić sazvao 22. sastanak Kolegijuma Narodne skupštine

[15.03.2021.]

Predsednik Narodne skupštine Republike Srbije Ivica Dačić sazvao je 22. sastanak Kolegijuma Narodne skupštine Dvanaestog saziva za utorak, 16. mart 2021. godine, sa početkom u 9.00 časova.

Na dnevnom redu Kolegijuma će biti informisanje o radu Narodne skupštine.
 
Sastanak će se održati u Domu Narodne skupštine, Trg Nikole Pašića br.13, u sali 1.

Couplet Chorus Rebuttal: episode no. 58

[14.03.2021.]

The accusations are pouring in, not only at the expense of journalists, but also at all those who dared to support them. The President of the Assembly, Ivica Dačić, and the other chairmen did not even formally invite the MPs to stick to the agenda, and in a one-party Assembly, there is no one to call for a violation of the Rules of Procedure.

According to many times tried and tested recipe, what appears on the front pages of pro-regime tabloids in the morning, will be a full-day topic in the Serbian Parliament, as well. Admittedly, when the tabloids accused the current president of the Football Association of Serbia or some Serbian Progressive Party officials of crime, there was no reaction, but when the regime media connected the investigative journalism network KRIK with the recently arrested criminal clan, there were calls from the parliamentary rostrum. The accusations are pouring in, not only at the expense of journalists, but also at all those who dared to support them. And although the President Vučić publicly told them to let the journalists do their job, the MPs who swear allegiance to him, this time showed “incredible courage” and did not obey. On the agenda, there are the election of members of the Anti-Corruption Agency Council and the report of the Energy Agency, but the discussions of this kind could actually be heard.

Today, the daily press says that a John Doe or someone is the owner of “KRIK”… is that the name? Well, they went over us with a fine-tooth comb last year when I was a Deputy Speaker together with Mr. Arsić, Mr. Marinković, and when Mrs. Maja Gojković was the Speaker of the Parliament. And what did they get with that?” 

“And now I wonder, [bearing in mind] all those pictures of Danilo Vučić that were on the covers of “KRIK”, whether that connection between Marinika Tepić, Dragan Đilas and the people who work in the Ministry of the Interior made it possible to quickly set up and compromise photos like this. The second thing refers to those who belong to this horde and this clique, and have one very interesting name, they are called the Open Parliament. I see that today they were very diligent to join the witch-hunt on my colleague Vladimir Orlić. Please, Mr. Speaker of the Assembly, take action on this issue, because the Open Parliament, first of all, abuses the name, because they are not a parliament, they are just an extended hand of Dragan Đilas and Marinika Tepić, another paid megaphone in a row.”

“And now you have nothing to do with any criminal clans, you have nothing to do with drug dealers, don’t give me that.  And you did not participate and do not participate in the shameful campaign. Allegedly no one is eavesdropping on Aleksandar Vučić, allegedly no one is eavesdropping on his family. And now you think you have the right to react to show some solidarity, I guess, or something?”

“…We condemn and call names, regardless of the Code, as no Code can forbid us to use the right expression against those who planned the assassination of the President of the Republic, because they are the worst scum and bandits in Serbia.” 

The President of the Assembly, Ivica Dačić, and the other chairmen did not even formally invite the MPs to stick to the agenda, and in a one-party Assembly, there is no one to call for a violation of the Rules of Procedure.

For the Open Parliament, Mirjana Nikolić.


STROFA REFREN REPLIKA: 58 EPIZODA

[12.03.2021.]

Ne prestaju optužbe sa skupštinske govornice na račun novinara i svih koji su se usudili da ih podrže. Nije bilo poziva poslanicima da se vrate dnevnom redu, a na povredu Poslovnika u jednopartijskoj Skupštini nema ko da pozove.

 

Po više puta oprobanom receptu, ono što ujutru osvane na naslovnim stranama provladinih tabloida, celodnevna je tema i u Skupštini Srbije. Doduše kada su tabloidi za kriminal optuživali aktuelnog predsednika Fudbalskog saveza Srbije ili neke funkcionere SNS-a, reakcije nije bilo, ali kada režimski mediji povežu istraživačku novinarsku mrežu KRIK sa nedavno uhapšenim kriminalnim klanom, sledi prozivanje sa skupštinske govornice. Optužbe pljušte, ne samo na račun novinara, nego i svih koji su se usudili da ih podrže. I ne vredi što im je predsednik Vučić javno poručio da puste novinare da rade svoj posao, poslanici koji mu se zaklinju na vernost, ovoga puta pokazali su „neverovatnu hrabrost“ i nisu ga poslušali. Na dnevnom redu izbor članova veća Agencije za sprečavanje korupcije i izveštaj Agencije za energetiku, a diskusije ovakve.

Danas dnevna štampa kaže da je tamo ne znam neki bio vlasnik "KRIK-a”, je l’ se tako zove? Pa taj "Krik" je nas prošle godine, ja sam obavljao funkciju potpredsednika zajedno sa gospodinom Arsićem, Marinkovićem, gospođa Maja Gojković je bila predsednik parlamenta, pa ispitali su nas uzduž i popreko. I šta su dobili sa time?“ 

„A ja se sad onda i pitam, sve one slike Danila Vučića koje su se nalazile na naslovnicama “KRIK-a”, da li je ta veza između Marinike Tepić, Dragana Đilasa i ljudi koji rade u MUP-u bila zaslužna za to da se brzopotezno nameste, iskompromituju ovakve fotografije. Druga stvar odnosi se na one koji spadaju u ovu hordu i ovu kliku, a imaju jedan vrlo zanimljiv naziv, zovu se Otvoreni parlament. Vidim da su danas vrlo bili marljivi u toj priči da se uključe u hajku na mog kolegu Vladimira Orlića. Molim i vas, predsedniče Skupštine, da preduzmete nešto po tom pitanju, s obzirom da Otvoreni parlament, prvo, zloupotrebljava ime, jer oni nisu nikakav parlament, oni su samo produžena ruka Dragana Đilasa i Marinike Tepić, još jedan megafon plaćen u nizu.”

„I sad vi nemate veze sa kriminalim klanovima ni jednim, vi nemate veze sa dilerima droge, pa nije nego. I vi niste učestvovali i ne učestvujete u sramnoj kampanji da navodno niko ne prisluškuje Aleksandra Vučića, navodno niko ne prisluškuje njegovu porodicu. I našli ste se pozvani da reagujete da pokažete neku solidarnost valjda, šta li.“

„Što više osuđujemo i pravim imenima, bez obzira na Kodeks, jer ni jedan Kodeks ne može da zabrani da upotrebimo pravi izraz protiv onih koji su planirali ubistvo predsednika Republike, jer su to najgori ološ i banditi u Srbiji.“ 

Predsednik Skupštine Ivica Dačić i ostali predsedavajući ni formalno nisu pozvali poslanike da se vrate dnevnom redu, a na povredu Poslovnika u jednopartijskoj Skupštini nema ko da pozove. 

Za Otvoreni parlament Mirjana Nikolić.