Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Kenan Hajdarević

Kenan Hajdarević

Liberalno demokratska partija

Govori

Hvala, vam gospođo ministarka.
Znate šta, mi vam postavljamo ponovo ova pitanja, jer odgovore nismo dobili kada smo postavili pitanje u načelnoj raspravi.
Slična pitanja smo postavili i ministru Dinkiću ovde kada je bio ovde i nismo dobili ponovo odgovore ovde na ta pitanja. Zašto Vlada Srbije nije usaglasila akta o osnivanju javnih preduzeća sa Zakonom o javnim preduzećima do 27. februara? Danas je 13. mart. Ako Vlada Srbije ne poštuje zakone koje usvoji ova Narodna skupština, kako onda možete očekivati ili tražiti da bilo ko poštuje odredbe ovog predloga zakona?
Možda vi niste odgovorni za sprovođenje celokupnog Zakona o javnim preduzećima, ali pošto predstavljate Vladu Srbije, a hvalili ste se da je Vlada Srbije jedinstvena, o svemu isto misli i razmišlja, govori, onda očekujemo jednostavne odgovore.
Zašto niste to uradili do 27. februara? Koja je to viša sila vas sprečila da to uradite?
Znate šta, ne možete da menjate, da imenujete nove nadzorne odbore, a da niste usaglasili ta akta? Jeste li usaglasili za EPS, "Srbijagas", "Železnice", za "Resavicu"? Ako niste, zašto, koji je to razlog, koje ministarstvo nije to učinilo i dostavilo Vladi Srbije i to je jednostavno pitanje?
Mi ne ponavljamo ova pitanja zato što možda vi niste čuli i ostalo, nego zato što ne dobijamo konkretne odgovore.
Gospođo ministarka,  ipak smo mi ovde parlamentarna demokratija i ministri trebaju da odgovaraju na pitanje narodnih poslanika, a ne obrnuto da ministri dođu, a postavljaju pitanja narodni poslanici. Ovo nije glavni odbor Srpske napredne stranke. Znate šta, u pravu ste, dajete nam odgovore ali, dajete nam ponekad odgovore na pitanja koja mi ne postavljamo.
Postaviću vam jedno drugo pitanje – po Zakonu o javnim preduzećima svi korisnici sredstava iz budžeta bilo kao subvencije, kredite ili na drugi način su u obavezi da urade program trošenja tih subvencija, da ih tako nazovem, sredstava iz budžeta sa planom racionalizacije u narednom periodu. Koje je preduzeće javno, koje je u nadležnosti vašeg Ministarstva, a koristi na direktan ili indirektan način budžetska sredstva, je to uradilo?
Gospođo Kovač, član 107. – dostojanstvo.
Gospođa ministarka je rekla da je proučila sve akte funkcionisanja Skupštine Srbije i rekla je da postoje dani kada mi možemo da postavljamo pitanja Vladi Srbije. Podsetiću vas gospođo Kovač da već dva meseca nema tog zadnjeg četvrtka u mesecu, kada mi kao poslanici možemo da postavimo pitanja Vladi.
Takođe ću i vas da podsetim i tražim da intervenišete kod Vlade Srbije, u ovom slučaju i kod ministarke, da dobijemo odgovor koje sam postavio o funkcionisanju Elektroprivrede Srbije pre 25 dana, a rok je 15 dana. Ako ne možemo napismeno da dobijemo odgovor, ako ne mogu zadnji četvrtak u mesecu da postavim pitanje, onda morate zaista razumeti i nas poslanike, da iskoristim situaciju kada ste ovde da postavimo neko od pitanja. Ako se sećam, kada sam postavio pitanje u EPS-u da ste čak i vi prisustvovali ovde ministarka, ali ako nije tako izvinjavam se. Hvala.
Samo kratko, gospođo Kovač, zbog javnosti a i da ministarki odgovorim.
Pitanje sam postavio za ovom govornicom. Mi takođe po našim aktima, kako vi kažete, imamo pravo da utorkom i četvrtkom postavimo pitanje Vladi. Upravo sam ja na takav način učinio pre 20-25 dana. Ako niste dobili, to zaista nije odgovornost nas kao narodnih poslanika, nego odgovornost onih koji rukovode ovom skupštinom. Hvala.
Hvala gospodine predsedniče. Dame i gospodo narodni poslanici, poslednjih 10 dana burne političke situacije čini mi se da su stavile u drugi plan dešavanja vezana za EPS.
U prepicsi između vršioca dužnosti direktora EPS, Obradovića i predsednika Upravnog odbora EPS smo saznali neke podatke koji govore o dubiozi u kojoj se trenutno nalazi EPS.
Po mišljenju direktora EPS, da bi on mogao da preživi neophodno je da u toku ove godine se EPS kreditno zaduži za 440 miliona evra, od čega je za ovu godinu potrebno oko 200 miliona evra samo da bi se vratile obaveze koje dospevaju na naplatu, a koje su preuzete u prethodnim godinama.
Ono što nismo uspeli da saznamo od direktora Obradovića jeste struktura tog duga i datumi prispeća tih ranijih kredita. Takođe, u pojedinim medijima gospodin Obradović je rekao da od oktobra meseca EPS radi suprotno Zakonu o energetici, a obavestio nas je i da je Vlada usvojila Biznis plan, odnosno plan poslovanja za 2013. godinu gde je predviđeno kreditno zaduženje za 440 miliona evra. Ponovo ću ponoviti tu cifru, 440 miliona evra a ne dinara.
Predsednik Upravnog odbora EPS je rekao da sednicu Upravnog odbora na kojoj treba da da saglasnost za kreditno zaduženje će zakazati posle neophodnih konsultacija u Vladi Srbije. Od resornog ministarstva smo dobili neki odgovor kroz saopštenje za javnost da neka radna grupa za sigurno snabdevanje energentima svakodnevno prati situaciju u energetskom sektoru i da će da reaguje ako bude bilo nekih problema.
Zbog svega ovoga je LDP, odnosno naš resorni odbor za energetiku, uputio otvoreno pismo gospodinu Obradoviću, gde smo tražili odgovore na neka pitanja, kao što su – šta je učinio da od svog imenovanja, od septembra meseca, na prevazilaženju problema u poslovanju EPS-a i koje će korake rukovodstvo da učini u narednom periodu, kako bi dubiozu u kojoj se nalazi EPS, pokušali na neki način da saniramo?
Za LDP sve ovo liči na pripremu prodaje EPS po bagatelnoj ceni. Zato mi postavljamo pitanje Vladi Srbije – da li će Elektroprivreda Srbije da bude prodata i da li jedan ovakav medijski način komunikacije između vršioca dužnosti, direktora, predsednika Upravnog odbora, ministarstva, znači pripremu za prodaju EPS-a po toj bagatelnoj ceni?
Sve ovo negativno i utiče na samo poslovanje EPS-a. Juče smo saznali da je EPS ostao i bez dugogodišnjeg kupca, koji je preuzeo struju od Slovenaca, čija je ponuda za 70% bila povoljnija nego ponuda EPS-a.
Takođe, postavljamo i pitanje – da li je istina da Elektroprivreda Srbije trenutno nabavlja struju iz uvoza za 50 evra po megavat satu, a prodaje za 40 evra po megavat satu?
Hvala gospodine predsedniče.
Dobro znate šta znači član 128. – kartice u sistemu. Juče smo imali sednicu Administrativnog odbora gde je formirana radna grupa koja treba da napiše kodeks ponašanja poslanika u Skupštini Srbiji, a ono što poslanici vladajuće koalicije uporno krše je Poslovnik ove skupštine, odnosno kartice koje su u sistemu i ako oni nisu u sali. Hvala.
Hvala poštovana potpredsednice, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici član 11. predloženog zakona govori o formiranju registra podsticaja o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Liberalno demokratska partija smatra izuzetno važnim što se ovakva jedna vrsta registra formira.
Ovim članom je predviđena da su podaci iz registra javni i koriste se u cilju sprovođenja mera za podsticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja itd. Liberalno demokratska partija je predložila dodavanje novog stava, koji glasi – podaci iz registra podsticaja su dostupni na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Zašto je važan ovaj naš amandman? Zato što ovim amandmanom se apsolutno postiže ono što je predviđeno predlogom ovog zakona, a to je javnost. Ako neko kaže da su podaci iz registra javni, da moramo omogućimo da ta javnost bude relativno laka. Bojim se da ako ostane ovakav način, kako je definisano Predlogom zakona, da ta dostupnost tih informacija iz registra će biti malo otežana.
Ono što takođe zabrinjava jeste i obrazloženje koje smo dobili od Vlade na ovaj naš amandman. U obrazloženju se kaže da se amandman ne prihvata iz razloga što je navedenim članom regulisano da su podaci iz registra javni, što smo već definisali i u koje svrhe i ha koje potrebe se mogu koristiti. Ako pročitamo ovaj član zakona, vidimo da podaci iz registra se mogu koristiti u cilju sprovođenja mera za podsticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i za potrebe vođenja statistike i analitike u ministarstvu. Dolazimo do situacije da ako neko želi da zna da li je i ko je dobio neki podsticaj i u kom iznosu, mi, tumačeći odgovor ministarstva i ono što piše u predloženom članu, dolazimo do jednostavnog zaključka da to nećemo moći da imamo u vidu. Hvala.
Hvala.
Član 12. definiše bliže "Zelenu knjigu". Zbog javnosti, reći ću da "Zelena knjiga" predstavlja godišnji izveštaj Ministarstva o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini i obavezu Ministarstva da ovaj izveštaj podnosi Vladi. Takođe je ovim članom zakona predviđen i sadržaj te "Zelene knjige" i kaže se da sadrži ocenu stanja i ekonomskog položaja poljoprivrede, kao i predlog i način sprovođenja poljoprivedne politike za naredni period.
Liberalno-demokratska partija je podnela amandman gde traži dve osnovne stvari u ovom članu. Prvo, da Ministarstvo ovu "Zelenu knjigu" podnosi i nadležnom Odboru za poljoprivredu Skupštine Srbije. Mislimo da je to izuzetno važno zbog samog sadržaja te "Zelene knjige" da postoji jedna tematska sednica nadležnog odbora Skupštine Srbije, gde će da se razmatra o stanju poljoprivrede u prethodnoj godini, kao i o merama poljoprivrednog razvoja u narednom periodu.
Zašto je to važno? Zato što svi deklarativno govorimo da je poljoprivreda jedna od najznačajnijih grana privrede. Ako se mi kao narodni poslanici odričemo prava da o tako jednom važnom dokumentu, kao što je tzv. "Zelena knjiga" raspravljamo ovde u Skupštini i to na nadležnom odboru, onda zaista ne vidim svrhu daljeg razgovora. Zašto to govorim? Već smo govorili da ovim predlogom zakona dajemo neke ingerencije Ministarstvu i Vladi, a mi kao narodni poslanici se donekle toga odričemo.
Drugi aspekt našeg amandmana govori o finansijskom planu. Ako je ovim članom zakona predviđeno da "Zelena knjiga" sadrži ocenu stanja i ekonomski položaj poljoprivrede, kao i predlog i način sprovođenja mera poljoprivredne politike za naredni period, za nas je logično da tu postoje finansijski planovi koji treba da prate te mere poljoprivrede politike za naredni period.
Ponovo insistiram na odgovoru Vlade na naš amandman, gde se po ko zna koji put kaže da je sadržina "Zelene knjige" utvrđena u skladu sa evropskom praksom. Video sam, čitajući mišljenje Vlade o amandmanima nekih drugih kolega iz opozicije, da stalno imamo neki taj odgovor – u skladu sa evropskom praksom. Možemo li konačno da definišemo šta je to evropska praksa ili koristimo tu poštapalicu kada ne znamo šta treba da odgovorimo na neki od amandmana opozicije, u ovom slučaju LDP?
Samo ću podsetiti da je sličan amandman podnela i poslanička grupa DSS u onom delu koji govori da obavezu ministarstva da "Zelenu knjigu" predstavi nadležnom Odboru za poljoprivredu i ako možda naš amandman nije prihvatljiv za Vladu zbog ovog drugog aspekta, finansijskog plana, onda bar treba da prihvate amandman naših kolega iz opozicije. Hvala.
Hvala, poštovani predsedavajući.
Liberalno-demokratska partija je podnela amandman koji govori o obavezi Uprave za agrarna plaćanja da vrši administrativnu kontrolu i kontrolu na terenu, ali, za razliku od ovlašćenja koja su jasno definisana u Zakonu o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kada govorimo o Upravi za agrarna plaćanja mi smo ovim amandmanom hteli da bliže definišemo obavezu Uprave za agrarna plaćanja kada govorimo o direktnim podsticajima, a ta obaveza se odnosi u tom pravcu da Uprava za agrarna plaćanja vrši kontrolu na terenu jednom godišnje i da treba da obuhvati minimum 5% od svih korisnika koji su podneli zahtev za direktna plaćanja, ako se u slučaju ove kontrole otkrije jedan određeni procenat nepravilnosti, da se za sledeću godinu taj kontrolni deo kontrole na terenu poveća.
Zašto je ovaj amandman za nas iz LDP važan? Zato što predstavlja jedan način sistemske borbe protiv korupcije, zajedno sa onim amandmanom na član 11. kojim smo tražili da registar podsticaja bude javan, na taj način što će biti objavljen na sajtu ministarstva. Uz ovaj amandman koji treba da predstavlja kontrolu direktnih plaćanja, to predstavlja jedno sistemsko rešenje u borbi protiv korupcije, u slučaju da toga bude, kada govorimo o primeni mera koje su predviđene Predlogom ovog zakona.
Liberalno demokratska partija je u ovom sazivu Skupštine već nekoliko puta insistirala na tom jednom sistemskom karakteru borbe protiv korupcije. Podsetiću vas da smo mi već predložili deklaraciju o borbi protiv korupcije, gde smo jasno nabrojali deset tačaka šta je potrebno da se učini, predlagali smo anketni odbor o vezama nosioca krupnog kapitala sa političkim partijama.
Takođe, kada je bila rasprava o budžetu za 2013. godinu predložili smo amandman kojima bi bila uvedena obaveza Državne revizorske komisije da vrši kontrolu svih plaćanja iz budžeta ka Kosovu i Metohiji. Sve ove predloge koje smo predložili, vladajuća većina nije prihvatila i vidimo da i ovaj amandman, koji ide u tom pravcu, a taj pravac je sistemska borba protiv korupcije, vladajuća većina neće da prihvati.
Ponovo se vraćam na obrazloženje koje smo dobili od Vlade na ovaj naš amandman koji smo podneli, 14a. U ovom obrazloženju se kaže da amandman se ne prihvata iz razloga što je nadležnost uprave za agrarna plaćanja propisana Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim je obrazovana ta uprava i utvrđen njen delokrug rada. Podsetiću vas ministre, da u ovom predlogu zakona o kome danas u pojedinostima govorimo, da imamo četiri člana, to su član 43, 44, 45. i 46. koji su prepisani iz Predloga zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, onda ne vidim razlog zašto je dato ovo obrazloženje za odbijanje našeg amandmana.
Mi ovim amandmanom nismo uveli dodatne nadležnosti Uprave za agrarna plaćanja, nismo učinili bilo šta što je u suprotnosti sa postojećim zakonom, samo smo jasno definisali obavezu, kada govorimo o direktnim plaćanjima, Uprave za agrarna plaćanja da vrši kontrolu na terenu u tačno utvrđenom procentu koji iznosi 5% minimum za tekuću godinu. Hvala.
Gospodine ministre, poštovani predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, danas raspravljamo o šest predloga zakona, odnosno potvrđivanje sporazuma. Ono što je važno reći jeste da i u ovom sazivu Skupštine imamo tu tradiciju o spajanju tačaka dnevnog reda i pričanja o svemu i svačemu. U načinu funkcionisanja Skupštine u odnosu na prethodnu skupštinsku većinu, apsolutno se ništa nije promenilo. Uvek imamo objedinjene rasprave po više zakona. Obično su ti zakoni po hitnom postupku u skupštinskoj proceduri, mada danas ovde raspravljamo o jednom važnom zakonu, a to je Zakon o državnoj pripadnosti i upisu plovila koji nije ušao u skupštinsku proceduru po hitnom postupku.
Ono što nam je gospodin Mrkonjić dužan da odgovori jeste zašto o ovome zakonu raspravljamo danas, a ne u četvrtom kvartalu 2011. godine, kako je predviđeno nacionalnom strategijom za pristupanje Srbije EU, da se o ovome zakonu raspravlja u drugoj polovini 2011. godine?
Šta je to uslovilo, osim izbora koji su bili u maju prošle godine, da o ovome raspravljamo u ovom skupštinskom sazivu, a ne u prošlom? Šta je to uslovilo da imamo tekst zakona, kao što je rekla gospođa Banović, koji je razumljiv ili nerazumljiv? Meni je apsolutno razumljiv, pošto je očigledno pisan na srpsko-hrvatskom jeziku, a to je jezik koji svi govorimo. Ko je čitao ovaj zakon? Kako su ministri glasali o ovom zakonu, ako je on napisan na srpsko-hrvatskom jeziku? To je suština.
Da li mi sada možemo kroz proces amandmana, bilo skupštinski odbora ili poslanika, da menjamo 50% teksta ovog zakona samo zato što je on napisan na srpsko-hrvatskom jeziku? To je jezik koji ja apsolutno razumem, a koji i pričam, kao i većina vas ovde.
Takođe, ovaj zakon je važan zato što on tretira jednu oblast koja je utvrđena dokumentima EU, a koje moramo da ubacimo u naš zakonodavni proces i LDP to apsolutno podržava.
Gospodine Mrkonjiću, trebao bih da dobijem još neka pitanja od vas, a to je da je u budžetu za 2013. godinu Ministarstvo ekonomije i finansija predvidelo subvencije za brodogradnju, a te iste subvencije ne mogu više da se koriste za gradnju kamiona, traktora, svih onih subvencija koje su postojale prethodnih godina. Koliko je ta gradnja u Srbiji razvijena? Koje su to firme? Koji su to poslovi? Koliko će to da donese novih radnih mesta, odnosno da li se vodila ikakva analiza koliko ukidanje takve vrste subvencije za proizvodnju kamiona ili traktora smanjuje broj zaposlenih u 2013. godini? Šta je to Vladu inspirisalo da daje subvencije za gradnju brodova, a da ukida subvencije za gradnju kamiona i traktora?
Takođe, ono što je karakteristično, već kad imamo ovakve tačke o kojima treba da razgovaramo, i vi ste, gospodine Mrkonjiću, malo pre o tome nešto rekli, to je već taj kanal Morava-Vardar-Egej. Dobili smo informaciju da ste vi jedini ministar koji je prisustvovao do sada na svim sednicama Vlade od kada je ona konstituisana. Da li se na sednici Vlade razgovaralo o tom projektu, kada se razgovaralo i da li je Vlada donela ikakav stav, zaključak, odluku ili nekoga ovlastila da se krene u realizaciju jednog takvog projekta? Ako ste rekli da je odnos između pripremanja i gradnje nekog projekta 1:1, odnosno koliko se priprema neki projekat, toliko vremena je potrebno i za gradnju, koliko je Vlada predvidela vremena za pripremanje tog projekta Morava-Vardar-Egej. Imamo informaciju da je ministar Bačević već u Kini i razgovara sa potencijalnim kreditorima oko gradnje jednog takvog kanala.
Šta vi, kao ministar saobraćaja, mislite o toj ideji? Da li se o tome razgovaralo, na primer, sa Republikom Makedonijom? Da li je makedonska vlada zainteresovana za gradnju jednog takvog kanala? Razumem da vi, kao predstavnik Vlade ovde zastupate stavove Vlade, ali, kao čovek koji se bavi saobraćajem, je važno da dobijemo konačno vaš stav o tome, jer u drugoj polovini 2012. godine, čini mi se u novembru ili decembru mesecu, ministar Bačević je rekao da postoji ogroman broj zainteresovanih investitora za gradnju ovakvog kanala, pa je pominjao da su ti investitori iz Rusije, Kine, Nemačke, Makedonije, Grčke. Da li ste vi razgovarali sa nekim od tih investitora, ili je predizborna priča o ulaganju u narednih 10 godina 100 milijardi evra ili dolara, sad više uopšte nije ni važno, svodi se na to da to nisu nikakva ulaganja, nego uzimanje kredita za realizovanje…
(Predsednik: Molim vas, gospodine Hajdareviću, da se držite dnevnog reda. Ovo o čemu vi govorite, o predizbornoj kampanji i ostalo, nigde ne piše, ni u jednom od predloženih zakona. Razumem potrebu da se o tome govori, ali vas molim da se ipak držite onoga što se nalazi u predlozima zakona, a oni su veoma jasni.)
Gospodine predsedniče Skupštine, bio sam inspirisan prethodnim izlaganjem gospodina ministra koji je upravo govorio o realizaciji ovoga projekta, između ostalog i projekta Koridora 10, ali o tome smo već sa ministrom razgovarali i u prethodnom sazivu, ali sad sam hteo samo da dobijemo neke dodatne informacije. Zaista, gospodine predsedniče, shvatićete nas kao poslanike, ako ministar krene da priča o nekoj temi, sasvim je razumljivo da tražimo neke dodatne informacije. Da li je projekat Morava-Vardar-Egej privatni projekat ministra Bačevića ili je to projekat Vlade Republike Srbije? To treba da nam kaže gospodin Mrkonjić jer je on resorno zadužen za saobraćaj i on je, po informacijama koje imamo, ministar koji je prisustvovao na svim sednicama Vlade od njenog konstituisanja jula 2012. godine. Hvala.
Hvala predsedniče.
Gospodine ministre, znate šta, mislim da ministar Bačević nije otišao u Kinu da razgovara u svoje ime okvirno o nečemu. Po našim informacijama, zato sam ja i postavio to pitanje i LDP traži odgovor, zato što se to tiče svih grđana, je otišao u Kinu da traži kredit za realizaciju projekta kanala u iznosu od osam milijardi evra. Da li je to istina?
Gospodin Bačević, ministre Mrkonjiću, je rekao 24. novembra da će u prvoj polovini 2013. godine biti završen projekat kanala Morava-Vardar-Egej. Znači, već možemo da govorimo o nekoj fazi planiranja jer ne verujem tako jedan veliki projekat može da se završi za 15-20 dana. Ne mogu da prihvatim ono što ste rekli, da neko dovede realizaciju ideje do predprojekta, pa onda će Vlada Srbije o tome da razgovara. Ako neko ode da traži kredit u iznosu, imamo informaciju, od osam milijardi evra, onda očigledno da postoji neka odluka Vlade.
Znate šta, gospodine Arsiću, LDP apsolutno nema nikakav problem sa bilo kojim razvojnim projektom ili projektom koji treba da poboljša život građana u Republici Srbiji. Ali, ono što LDP traži jeste koliko realizacija bilo kakve ideje košta građane Srbije, u ovom slučaju u evrima. Znate šta, malo pre je gospodin Mrkonjić govorio, postojale su te 90-te godine kada realizacije nekih ideja nisu samo koštale u parama, nego i u životima, pa da smo i tada upozoravali.
Hvala predsedniče. Mislim da je, upotrebiću malo tešku reč, ali moram, bezobrazno da optužujete nas iz LDP za opstrukciju samo zato što pitamo da li je ministar Bačević otišao u Kinu da traži kredit za sprovođenje nekog projekta. Valjda mi kao poslanici imamo pravo da dobijemo neke informacije ili možda hoćete da usvojite neki zakon, pa da nam pre svakog zasedanja dostavite pitanje šta smemo da pitamo ministre. Ako kao poslanici nemamo prava da postavljamo pitanja, onda zaista ne znam zašta služi ovaj dom.
Rekli ste – neće biti nikakvog zaduženja, nego će biti investicija pre godinu dana u izbornoj kampanji od deset milijardi po godini, odnosno za deset godina 100 milijardi evra u Republiku Srbiju, između ostalog, to će biti realizacija i projekta kanal Morava-Vardar-Egej. Sada dobijamo informacije da to neće biti nikakva investicija, nego kredit. Mi kao poslanici i LDP na tome insistira, traži sad odgovor da li je to zaista tačno ili nije. Jedina opstrukcija, gospodine ministre Mrkonjiću, u kojoj smo prisustvovali prethodna tri ili četiri meseca jeste opstrukcija čišćenja snega na auto-putu. Mislim da je to puno opasnija opstrukcija nego bilo kakav pokušaj da se u ovom slučaju mi kao poslanici LDP optužimo za bilo kakvu vrstu opstrukcije. Havala.
Gospodine predsedavajući, član 107. – dostojanstvo Narodne skupštine. Poslanik iz SNS je upotrebio sintagmu da je politika LDP nastrana…
(Predsedavajući: Gospodine narodni poslaniče, nemate pravo, jer je već reklamirana ta povreda.)
Nije. Možete pogledati u stenogramu da nije. Vodili smo računa. Možete pogledati u stenogramu i ako je tako, izvinuću vam se.
Znate šta, gospodine Arsenoviću, zbog takvih kvalifikacija koje su u ranijem periodu iznosili poslanici vladajućih partija, neki ministri, preko 100 prostorija LDP su spaljene.
Nije. Ponovo ćemo pogledati stenogram.
Obrazlažem povredu Poslovnika koja govori o dostojanstvu Skupštine. To dostojanstvo Skupštine ne znači samo dostojanstvo nas poslanika, već svih birača LDP koji zbog onakvih rečenica mogu da imaju problema u svom privatnom životu, što se dešavalo prethodnih šest, sedam godina.
Znate šta, gospodine Arsenoviću, što se tiče kosovske politike, nema boljeg nastavljača politike LDP od ove Vlade koju podržava SNS. Ono što smo mi govorili, oni upravo sprovode.
Poštovana predsedavajuća, član 164. stav 1. kaže – predlagač zakona, odnosno ovlašćeni predstavnik predlagača zakona i nadležni odbor razmatraju amandmane koji su podneti na Predlog zakona. Ovde smo dobili mišljenje predlagača zakona, gde se kaže da je grupa od 138 narodnih poslanika radi davanja mišljenja Narodnoj skupštini dana 27. decembra razmatrala amandmane na Predlog zakona o javnim nabavkama. To znači da je grupa od 138 predlagača juče imala neki sastanak ili sednicu gde su razmatrali amandmane i dali mišljenje o svakom amandmanu, a o ovom mišljenju nemamo napisano šta predlagač zakona, 138 poslanika misle o amandmanu Dejana Radenkovića – da li se prihvata ili se odbija i koji su razlozi za prihvatanje, odnosno za odbijanje. Tog amandmana apsolutno nema u ovom mišljenju.
U ovom tehničkom papiru koji nam omogućava da pratimo sednicu imamo da je predstavnik predlagača prihvatio amandman. Pošto ste predsedavajuća i vi jedan od predlagača amandmana sigurno ste juče prisustvovali to sastanku i onda ste sigurno i glasali o ovom amandmanu, pa konačno možete da nas obavestite koliko je poslanika glasalo za ovaj amandman, ili je bilo protiv i koji su razlozi ili za ili protiv.