Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/7408">Nebojša Stefanović</a>

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka

Govori

Žao mi je što je gospodin Šutanovac sada spominjao ubistva. Ovo zaista izmiče kontroli. Ovde niko nikome ne preti.
Reći ću vam ime – Borislav Novaković.
(Dragan Šutanovac, s mesta: Čega je direktor?)
On je bivši direktor Javnog preduzeća Zavod za izgradnju grada.
(Dragan Šutanovac i Aleksandra Jerkov, s mesta: Za šta je osuđen?)
Vi ste samo pitali – ko je uhapšen, a da je pripadao …
(Dragan Šutanovac, s mesta: Ko je osuđen?)
Izvinite, žao mi je, čovek je uhapšen pre nekoliko dana, nemoguće…
(Dragan Šutanovac, s mesta: U pritvoru je tri meseca.)
Za sedam dana je nemoguće …
Dakle, ni jedna osoba, ne političar, koja je uhapšena u periodu od kada sam ja ministar unutrašnjih poslova nije oslobođena pravosnažno, ni na bilo koji drugi način. Većini je sudija za prethodni postupak odredio pritvor, ceneći da ima dovoljno dokaza da se pritvor odredi zbog mogućeg uticaja na svedoke ili mogućnosti od bekstva ili mogućnosti ponavljanja krivičnog dela, a za neke i po sva tri osnova. Ni jedan nije oslobođen od kako sam ministar unutrašnjih poslova.
Mogu da vam garantujem da se niko ne hapsi politički. Ne interesuje me ko je član neke političke stranke, da li ima dokaza… dolaze ljudi iz uprave kriminalističke policije i kažu – ministre, ovde postoji dovoljno dokaza, razgovaramo sa tužilaštvom. Tužilaštvo od oktobra 2013. godine u tužilačkoj istrazi ima ključni stav da li će neko biti priveden ili neće, mi to bez tužilaštva ne možemo da uradimo. Ono podiže krivičnu prijavu i to ide pred sudiju za prethodni postupak. Ni jednog tužioca ili nosioca najviših tužilačkih funkcija nismo promenili, skoro ni jednog sudiju. To su ljudi koji su iz nekih prethodnih vremena, većina čak i u policiji.
Dakle, ako je to dobro bilo u nekim prethodnim vremenima, kada se niko nije bunio, onda su valjda dobri i sada. Garantujem vam da niko ne daje politički nalog da neko bude priveden. Kada postoji dovoljno dokaza da neko bude uhapšen, on bude uhapšen. Da li je naprednjak, demokrata, ne pripada ni jednoj stranci, mene kao ministra apsolutno ne zanima, već me interesuje da li je prekršio zakon. Ako je kršio zakon, odgovaraće.
Želeo sam, pošto nije „prajm tajm“ da ipak i ovi ljudi koji gledaju da mogu da čuju nešto o čemu smo danas razgovarali.
Prvo što se tiče putnih troškova. Putne troškove koje ste pomenuli po svim pozicijama na stavci 422 u svim ministarstvima, spadaju npr. i putni troškovi za prevoz dece, prevoz dece do škola, međugradski prevoz, spadaju troškovi MUP za prevoz policijskih službenika koji rade, a znate vi ste bili ministar odbrane, Ministarstvu odbrane za prevoz vojnika itd. Zato su te cifre tolike, jer se radi o ogromnom broju ljudi, radi se o stotinama hiljada ljudi. Naravno, sve inspekcije, svi državni organi tog tipa. Jako mali novac za Vladu, za same članove Vlade. Dakle, to može da se vidi po pozicijama.
Drugo što se tiče uposlenih ovde je više puta rečeno a mislim da nije loše da se pomene zato što dolazi do konfuzije kada počnu da se upoređuju različita merila, kada različite institucije daju različite podatke. To zaista može da stvori konfuziju kod ljudi. Međutim, NBS ima jedan uži spektar prikazivanja zaposlenih na neodređeno vreme. Jedini koji može merodavno da da podatke je RFZO. Dakle oni koji plaćaju zdravstveno osiguranje po osnovu rada ulaze u kriterijume Zavoda za statistiku vezano za zaposlene, odnosno nezaposlene i tako je bilo oduvek.
Prema podacima za april 2012. godine stopa nezaposlenosti je bila 25,5%. Poslednji kvartal 2014. godine 17,6%. Nepobitni podaci. Broj zaposlenih se povećao značajno. Jedan deo ljudi i zahvaljujući merama Ministarstva rada, odnosno Vlade Srbije, jedan deo ljudi koji su radili u sivoj zoni, u tom sektoru koji su novac dobijali na ruke se prebacio u regularne tokove i time povećao deo uposlenih, jedan deo novozaposlenih. Ponoviću, Fresenius Medical Care u Vršcu, PKC varing sistem u Smederevu, „Kalcedonija“ u Apatinu, Adriana.tex u Rumi, LEONI WIRING SYSTEMS u Doljevcu, „Geoks“ u Vranju, Everest Production u Rumi, Balkan BIBL u Jagodini, „Svarovski“ u Subotici, Centar za doradu semena u Bečeju i „Henkel“ u Kruševcu, „Džins“ u Leskovcu itd, itd.
To su nove kompanije koje su otvorene. Pričam samo o onima koji su otvorili nove pogone u ovom periodu. Dakle, što se tiče toga nepobitno podaci pokazuju da je došlo smanjenja nezaposlenosti. Da li smo mi super zadovoljni i srećni i rekli da ne treba više. Naravno, da nismo. Mi smatramo da na tome zajedno treba da radimo još, ali ovo su dobri pokazatelji koji već osmi mesec za redom, a što se ranije nije dešavalo pokazuju konstantan trend pada nezposlenosti. Što je dobro za ovu zemlju.
Da li smo zadovoljni što plate nisu više? Voleo bih da su veće plate, ali prosto, ekonomski momenat za zemlju je takav da je dobro da radimo na povećanju uposlenosti i što je to sada zdravije.
Ljudi moraju da znaju, ljudi se više ne zapošljavaju masovno u javnom sektoru. Sada imamo mnogo veće zapošljavanje u privatnom sektoru, što je jedino održivo i jedino zdravo.
Dakle, očekujem da ćemo nastaviti i u narednoj godini ovaj trend, da ćemo i dobrim merama koje je podržao MMF, a MMF znate da je prilično rigorozan i rigidan kada se tiče svih procena, o čemu gospodin Vujović može mnogo više da kaže nego ja, koji kaže da su ove mere koje Vlada preduzima, da su dobre i da će dovesti do rasta, da će dovesti do ozdravljenja privrede.
Ja očekujem da će to biti dobra poruka novim investitorima koji će faktički u narednoj godini nastaviti investiciju u Srbiji iako očekujem, da kažem, tešku godinu na ekonomskom nivou na teritoriji čitave Evrope, da kažem, dakle, ne samo za našu zemlju i da će to dovesti do novog zapošljavanja ljudi. Ovo što je do sada urađeno mislim da je jako dobar pokazatelj, i mislim da će i ovaj čitav mesec decembar u kome nemamo smanjenja agregatne tražnje.
Mi imamo rekordnu, kao što je premijer rekao, rekordnu naplatu PDV kada se poredi sa decembrom 2013. godine, rekordnu naplatu koja, ako se nastavi ovako to će biti, pa možda možemo da kažemo i preko 42 milijarde, preko četiri milijarde koje se tiču PDV.
E, to ćemo videti naravno na kraju ovog meseca ali očekujem da ćemo imati jedan trend, veliki trend rasta i da će ljudi u Srbiji moći da vide već i naredne godine, već i u 2015. godini da će to dati dobre efekte po našu ekonomiju.
Nadam se da ćemo sada pri kraju rasprave imati snage da ovo završimo u duhu kako je većim delom dana išlo. Voleo bih da se vratimo na raspravu o budžetu.
Dao bih nekoliko primera kada govorimo o gradu Beograda, pošto je to jedna od važnih tema. Nažalost, u periodu do 2013. godine, budžetski deficit grada Beograda je bio 20,5%. Danas je on negde oko 10%. To je gotovo 50 miliona evra manje budžetski deficit. Ozbiljna cifra.
Daću vam primer kako je to bilo u jednom malom preduzeću „Ada Ciganlija“. „Ada Ciganlija“ je malo preduzeće i ima oko 30 stalno zaposlenih. U vreme kada je DS njima rukovodila, odnosno istaknuti funkcioneri DS bili direktori tog javnog preduzeća, imao je 110 ugovaraca, ali ne u sezoni, nego tokom cele godine. Sto deset ugovoraca. Kada je Žarko Šormaz, sadašnji direktor tog javnog preduzeća, malog preduzeća, došao preduzeće je beležilo dug između 25 i 30 miliona dinara. „Ada Ciganlija“ da beleži dug, to je nemoguće. To preduzeće se bavi pružanjem usluga, iznajmljuje kafiće, rentira prostor i ubira prihode na takav način oko sadržaja koji se nalaze oko jezera. Da napravite dug, morate da budete, dve stvari, ili ona zbog koje se ide pred istražne organe ili da ste potpuno nesposobni, a moguća je i kombinacija.
Šta je čovek uradio? Za nekoliko meseci „Ada Ciganlija“ je sada u plusu. Nije bio super genije, mag. Kada se dogovore oko zakupa onih sladoled tezgi oko „Ade Ciganlije“, pa u ovoj godini, kada je on direktor, ta naplata od iste firme bude pet, šest, sedam puta veća, e to vam onda ukazuje na neke druge stvari.
Dao sam vam primer možda najmanjeg preduzeća u gradu Beogradu, veoma upečatljiv primer. Ne bih ulazio u to. Trebalo bi mi čitavo veče da vam pričam o vodovodu i kanalizaciji, a znam puno o tome. O tome bih mogao da pričam jako dugo, ali ako treba, pričaću.
Međutim, ovo je dobar primer da vidite koliko je Vlada Srbije morala da se bori da zajedno sa lokalnim samoupravama održi jednu stabilnost sistema, da gradi jedno zdravije društvo i mislim da će ove reformske mere uticati na sve, pa i na predsednike lokalnih samouprava da shvate da moraju odgovornije da se ponašaju prema novcu. Taj novac ni Vlada, ni lokalne samouprave nisu našle na putu. Građani Srbije daju i mi svi moramo odgovorno da se ponašamo prema tom novcu i da pokažemo da smo ozbiljni i sposobni. Hvala.
Hteo sam da kažem gospođi Tomić, pošto smo vodili ovu raspravu od početka, da se ne zaboravi jedna stvar, pored ovoga što ste vi sada rekli.
Vlada je, upravo vodeći računa da se u Srbiji živi teško, živi se teško mnogo godina zbog ljudi koji su veoma neodgovorno vodili politiku u prethodnim godinama, koji su se zaduživali toliko da će nažalost sve generacije mnogo godina morati da otplaćuju te kredite i dugove koji su neodgovorno uzimani u ta vremena, i Vlada je vodila računa da najveći broj, milion i trideset pet hiljada penzionera, ovom odlukom uopšte ne bude dodirnuto. Dakle, za milion i trideset pet hiljada penzionera, za apsolutno najveći broj penzionera se ne smanjuje ništa, ni jedan jedini dinar. Vodeći naravno računa o tome da ti ljudi su i najredovnije platiše, da su to ljudi koji najteže žive u ovoj zemlji i da za njih moramo da se potrudimo da oni imaju koliko, toliko ta pristojna primanja kako bi mogli u budućnosti da sagledavamo mogućnost da ona budu i bolja.
Naravno, ovde se, pre svega radi, o budućnosti, kada govorimo o svim ovim merama. Mogla je ova Vlada da se pravi slepa i da ne vidi probleme koji su stvoreni ranije i da nastavi sličnim tempom i da još godinu ili dve dana, zadužujući se, vodi sličnu politiku i da onda Srbija doživi krah. Ali, želeći da pogledamo istini u oči, pogledali smo kakva nas budućnost očekuje ako nastavimo istim koracima, odlučili se na teške mere, opet vodeći računa o najsiromašnijem delu našeg stanovništva, o ljudima koji najteže žive i kod penzionera i kod ljudi koji rade, kod najvećih broja radnika i odlučili da povučemo teške mere koje svakako nisu popularne, ali su neophodne zbog naše budućnosti.
Naša budućnost diktira da hoćemo da ozdravimo ekonomiju. Ove mere koje su ministar Vujović i predsednik Vlade u prethodnim danima predstavili nisu nešto što je svakako popularno, ali apsolutno je neophodno. U suprotnom, Srbija bi doživela apsolutni krah. Ovo je put za naše ozdravljenje, da možemo da imamo nadu da u narednim i narednim godinama imamo bolju budućnost, da možemo da očekujemo da će ove mere za neku godinu prestati i da možemo da se vratimo na veća primanja koja će ljudi imati za svoj rad. To je jedini zdravo ekonomski način razmatranja ove politike zbog ljudi koji su bili neodgovorni u prethodnim vremenima, koji su se samo zaduživali, a nisu donosili, čak ni u najtežim vremenima ekonomskih kriza, nisu donosili nijednu meru koja će poboljšati naš finansijski položaj, mi smo danas u situaciju da te greške ispravljamo.
Mislim da još uvek nije kasno, iako nisam ministar koji se prevashodno bavi finansijskim resorom, ali pošto i u mom resoru radi ogroman broj ljudi, ogroman broj zaposlenih, ti ljudi moraju da, naravno, zajedno sa svima, iako se bave možda sa najtežim poslovima u zemlji, će snositi teret kao i svi ostali, ali se nadamo da ćemo uspeti da u narednim godinama popravimo i položaj ljudi koji rade u policiji i ljudi koji rade u javnom sektoru, naravno na neuporedivo odgovorniji način nego što je to bilo do sada. Hvala vam.
Dame i gospodo, ne znam, cinizam i demagogija dve reči kojima bi mogao da opišem neke govore u ovoj skupštini, ali, treba se vratiti na činjenice. Treba podsetiti građane Srbije, šta su zaista činjenice.
Činjenice su da kada je Srpska napredna stranka došla na vlast zatekla je ja mislim i nijedno preduzeće od ozbiljnijih koje je funkcionisalo, a da ne pričamo o tome da smo zatekli na primer 400 miliona evra duga samo u Razvojnoj banci Vojvodine. Taj proces traje.
Meni je žao što su neki naravno, ove koje smo mi pohapsili su bili ugledni građani u vreme kada su neki drugi bili na vlasti i ne samo što su bili ugledni građani, nego su upravljali državom. Meni je žao što su doveli pravosuđe do takvih grana da mi još uvek nemamo pravosnažne presude.
Žao mi je i nadam se da će se i to promeniti uskoro, jer će te presude stići, mi poštujemo sudove i čekamo kako će oni da presude u tim slučajevima, ali očigledno da se radi o velikoj pljački građana ove zemlje i velikoj pljački države. Ja znam da građani to hoće da čuju 1.035.000 penzionera nije dodirnuto ovim merama, teškim merama, merama koje nije bilo lako doneti, ali koje su neophodne za ozdravljene ove zemlje.
Državnih sekretara imali smo kada smo došli na vlast, tri puta ih je više zatečeno, nego što ih ima danas. Tri puta više. Milijarde su uzimane, mislim pet ili šest milijardi od 2008. godine smo se zadužili samo za isplatu plata u raznim agencijama, javnim preduzećima u javnom sektoru. Zaduživali se da bi isplaćivali takve i tolike plate. Uzimali novac, vratiće to neko.
Danas kada je to došlo da se vraća, danas kada treba da se konsoliduje zemlja, danas kažu – što smanjujete, pa zato što ste vodili takvu politiku nerazmišljajući o budućnosti svoje zemlje, nerazmišljajući o tome. Da se nastavilo Srbija bi bila u katastrofalnom bankrotu.
Danas nam rastu prihodi od akciza za duvan, zato što se ozbiljnije borimo protiv šverca duvana. Ozbiljnije plenimo. Nema dana da se ne zapleni neka pošiljka duvana i vidi se da država pokazuje ozbiljnost i odgovornost u borbi protiv korupcije i kriminala.
Neću vam uzimati mnogo vremena šta sam ja zatekao u sferi kriminala u ovoj zemlji, to će govoriti tužilaštvo i sudovi, ali ono što hoću da znate da će se država ozbiljno, ozbiljno boriti i protiv korupcije i kriminala.
Nadam se, naravno da su ljudi shvatili da ova Vlada zaista ima dobru nameru da popravi situaciju u ovoj zemlji, želi da učini da ljudi u ovoj zemlji žive bolje, nažalost, ono što nam je ostavljeno je toliko katastrofalno da smo mi morali da povučemo teške mere da popravimo tu tešku situaciju iz prethodnog perioda, ali taj period će proći.
Srbija može da očekuje bolju ekonomsku situaciju, ova Vlada se bori, napravili smo najbolju avio-kompaniju u zemlji, dovodimo najozbiljnije investitore u ovu zemlju, naše ljude posmatraju potpuno drugačije. Danas je Srbija prihvatljiv partner.
Sklopili smo ozbiljne ugovore i sa EU i sa Ruskom Federacijom, sa ozbiljnim državama sveta koje pokazuju da hoće saradnju sa Republikom Srbijom. Nažalost, 2012. godine situacija je bila potpuno drugačija, bila je potpuno drugačija da niko nije želeo da razgovara sa nama, niti je bilo koja ozbiljna kompanija nameravala da dođe ovde. Danas je ta situacija neuporedivo bolja.
Obezbedili smo izvoz kompanija koje rade, pa i „Fijata“ i na tržište Ruske Federacije, što do sada nije bio slučaj, što će omogućiti da se nastavi rad ne samo ljudi u „Fijatu“, nego i mnogih kooperantskih kuća. Radi se i na Smederevu rekao je kolega Šormaz, radi se na tome da se dovede ozbiljni investitor, nažalost, neki drugi su bili nedovoljno sposobni da zadrže prethodne investitore, mi ćemo popraviti i tu situaciju i pokušati da sačuvamo radna mesta.
Najlakše bi bilo – ajmo sve u stečaj. Trudimo se da popravimo situaciju u ekonomiji, da ljudi žive bolje u ovoj zemlji. Ja vidim da ljudi prepoznaju da je ta politika dobra, da ovde postoje ljudi koji ne brinu samo o sebi i o tome kako će oni da postanu tajkuni, a mnogi od tih su postali tajkuni od 2008. do 2012. godine. Mnogi imaju desetine milijardi, stotine milijardi dinara imovine koja je stečena dok su vršili vlast, to u ovoj Vladi nije slučaj. Očekujem da ćemo sve te izveštaje i o imovini i onome kako se posoli, ko je otvarao firme, ko je kupovao zemlju, ko je kako radio imati vrlo brzo i od strane nadležnih državnih organa. Hvala vam.
Moram da se javim. Gospodin Martinović me je pomenuo. Ne bih inače, nego vidim da kada god se pomene ili Fond za kapitalna ulaganja ili „Razvojna banka“ ili  „Tesla banka“ ili Sekretarijat za finansije, nastaje ogromna nervoza u ovom parlamentu kod nekih ljudi.
Ono što hoću da kažem jeste da MUP intenzivno radi na tome. Mi to radimo u dejstvu sa tužilaštvom. Nisu ni oni uvek zadovoljni kako neke stvari idu i kojom brzinom, nisam ni ja uvek zadovoljan, ali hoću da vam kažem da ide.
Nismo možda dovoljno brzi koliko bih voleo, ali radimo veoma temeljno, rade najbolje ekipe iz Uprave kriminalističke policije. Bilo je u nekim prethodnim vremenima sumnje da su neki ljudi u policiji na ovaj ili onaj način opstruirali, da su određeni tužioci držali predmete, kako kažu u fiokama, nisu davali naloge policiji za prikupljanje obaveštenja. Znate, to je sve teško dokazati zato što se ne radi o dokumentu koji vam daju, već je to ono ćutanje administracije.
Onda kada kažete da je tužilaštvo samostalno, sudstvo nezavisno, onda tu policija ne može Bog zna šta da uradi. Međutim, želeći da otkrijemo sve što se radilo, a dobili smo dovoljno indicija, dobili smo dovoljno dokumenata koji ukazuju na određene nepravilnosti, mi ćemo to veoma temeljno proveriti i izaći pred ovu Skupštinu, pred njen nadležni odbor i pred plenum sa svim rezultatima do kojih smo do sada došli, kada to tužilaštvo bude procenilo da dalje neće ugrožavati tok naše istrage.
Hvala vam svakako, nadam se da ovo više neće izazivati nakon toga toliku nervozu.
Poštovani gospodine Fremond, vi ste u pravu. Pre nekoliko nedelja smo razgovarali o problemu koji je isticalo više poslanika, vaša poslanička grupa, narodni poslanik Marijan Rističević i neki drugi poslanici. Očigledno je da imamo dva problema koja se tiču registracije pojedinih priključnih vozila i drugih vozila koja se koriste u poljoprivredi, a koja su važna za poljoprivredne proizvođače, jer oni realno nemaju nova, druga.
Jedan problem je problem vlasništva. Jedan deo poljoprivrednih proizvođača nije mogao, jer su to stara vozila, kupljena pre više desetina godina. Teško je bilo da pruže materijalne dokaze o vlasništvu.
Uputio sam, odnosno uputiću tokom sutrašnjeg dana Vladi jedan predlog uredbe, koja će omogućiti vlasnicima ovih vozila da ih registruju i da ih kao takva stave u saobraćaj. To je jedan deo rešenja ovog problema.
Drugi deo problema, o čemu smo danas raspravljali na radnom telu, koje treba da koordinira bezbednost saobraćaja u Republici Srbiji, su uslovi koji su predviđeni Pravilnikom o registraciji takve vrste vozila. Kada bi se uzela u obzir, recimo, koncentracija određenih materija u izduvnim gasovima ili kočioni sistem itd, te mašine, odnosno priključna vozila, nikada ne bi mogle da budu registrovane. Na takav način onemogućavamo njihovo korišćenje. To je u rukama saobraćajne policije. Saobraćajna policija bi onda kažnjavala te ljude na putevima, a oni moraju da koriste ta vozila, jer nemaju druga.
Doneli smo zaključak da Ministarstvo saobraćaja u saradnji sa MUP do kraja avgusta predloži izmene Pravilnika, koji će omogućiti korišćenje ovih mašina, a da ne ugrozimo bezbednost saobraćaja. Dakle, da najveći broj poljoprivrednih proizvođača može da registruje i da zakonito koristi ova vozila. Ova prva uredba će biti već sutra upućena Vladi, a na nekoj od narednih sednica Vlade, nadam se do kraja avgusta, će biti usvojena. Do kraja avgusta će biti donete izmene ovog pravilnika sa stručnim ljudima, koji će omogućiti da ovo bude rešeno. Mislim da na ovo što ste predložili, isto tako možemo da računamo da do septembra imamo jednu drugačiju situaciju.
Dame i gospodo, evo ja neću, nemam gromki glas, a i neću gromkim glasom.
Nekako, ova rasprava, čitava Vlada je odlučila, mi smo kao članovi Vlade odlučili da svi dođemo ili najveći broj nas, da učestvujemo u raspravi pred parlamentom jer mi se ne stidimo ovog zakona jer. Ovaj zakon treba da donese dobro nešto građanima Srbije i tužno mi je što su mnogi drugi ljudi koji su pre imali šansu, koji su mnogo ranije imali šanse da neke stvari promene u Srbiji, tada bili tihi, tada nisu izražavali želju da se neke stvari menjaju iz korena i koji su suštinski doveli do toga da smo danas u situaciji da vadimo kestenje iz vatre.
Prosto, kada pogledate situaciju da, slušao sam neke od kolega poslanika, koji su sa pravom rekli da su neki ljudi tokom kriza postali mnogo bogatiji, a radnici ostali na ulici bez posla. Potpuno se slažem. Neki ljudi su postali milijarderi, nakupovali se ogromne imovine, učestvovali u takvim privatizacijama da su morali da reaguju od Verice Barać do Evropske unije svi. Šokirana je srpska javnost bila kada su videli kako su ti ljudi ostavili, stotina hiljada, da budem precizan od 2008. do 2012. godine 354.000 radnika na ulici. Toliko je ljudi ostalo bez posla i to najviše u privatnom sektoru, a neki ljudi su u tom periodu postali ozbiljni milijarderi i to im nije smetalo.
Nažalost, sadašnja vlast, SNS, u tom trenutku nije činila bilo kakvu vlast. Ono što je meni žao što mnogi u tom periodu nisu bili čak ni procesuirani, za neke se nije ni postavljalo pitanje. Investitori ne samo da nisu dolazili, nego su i odlazili iz ove zemlje, nikome nije padalo na pamet da ovde donese jedan evro, da ne pričam o korupciji koja je vladala u zemlji, zbog čega smo bili visoko na svim listama korupcije koje su sve međunarodne institucije postavile. To je onemogućavalo ljude da rade u ovoj zemlji.
Ne znam šta se čekalo u tom periodu da se razvija zadrugarstvo? Ne znam zašto se onda nije davao novac mladim, porodičnim preduzećima, porodicama da razvijaju? Ne znam ko ih je sprečavao tad? Ko je tada sprečavao ljude da to rade? Što nismo tada davali novac seljacima? Što nismo davali novac da se pokreću poslovi? Ko je doveo do toga da danas imamo situaciju da su plate i penzije u javnom sektoru 61% javnih prihoda? Ko nas je doveo u tako divnu, da kažem, ne moguću ekonomsku situaciju?
Naš javni dug je od 2008. do 2012. godine, zahvaljujući veoma neodgovornoj politici tadašnje vlasti, porastao za šest milijardi 70 miliona evra. Tako smo dovedeni u situaciji da u ovoj zemlji više niko nije hteo ni da dolazi ni da zapošljava. Sada država mora da preduzme sve što je u njenoj moći da zaista sprovede reforme. Psihološki su degradirani i uništeni radnici i „Želvoza“, „Magnohroma“, „Novkablom“ i mnogih drugih firmi gde su ostali ljudi na ulici, ostali bez posla baš tada kada mnogi nisu hteli ni da pitaju bilo šta, drugi su bili ravnodušni, treći su se radovali i kada su ti ljudi, bez obzira šta su bili motivi, ti ljudi ostali na ulici psihološki degradirani, uništeni.
Ova vlada ne želi ni da vidi psihološke degradirane, ni uništene ljude, želimo da vidimo da ljudi počnu da rade, pošto svi oni koji su nam godinama pričali divne priče, kada su bili u prilici da menjaju stvari, nisu uradili ništa. Sada imamo priliku da uradimo nešto i zato ja molim sve narodne poslanike da dobro razmisle i daju podršku ovom zakonu, jer ovaj zakon treba da omogući da neki ljudi ponovo počnu da rade, idu ujutru na posao, da u ovu zemlju dođu investitori. Svako ko vam kaže drugačije nije iskren i ne govori vam nešto što je dobro za Srbiju. Hvala vam.
Želim samo da pojasnim još jednu stvar koju mislim da narodni poslanici treba da znaju. Prilikom izrade putnih isprava Republika Srbija je ratifikovala i u ovom parlamentu i kao standard 9303 kojom se obavezala da svoje putne isprave usaglasi sa standardima EU. To je bila odluka parlamenta.
Dakle, MUP ima obavezu da u ovom biometrijskom pasošu na određeni način definiše i upiše sve ovo što stoji u pasošu. To je dokument čija sadržina, izgled i unos podataka su usklađeni sa ovim međunarodnim standardom i poštu u međunarodni standardi u pravnom poretku iznad domaćeg zakonodavstva, mi smo dužni da poštujemo te međunarodne standarde.
Naravno, kao što sam rekao svima, sve ono što mislite da možemo da popravimo, ovo nažalost nismo mogli da prihvatimo, jer bi time praktično prekršili standarde koje smo sami ratifikovali u ovom parlamentu. Sve ono što mislite da smo u mogućnosti da popravimo i sve ono što mislite da možemo u budućnosti da radimo, kao što smo i uočili kada smo donosili ove izmene i dopune zakona, pozivam vas da stvarno radimo zajedno i u interesu nam je da svi standardi i sva prava svih ljudi u ovoj zemlji budu maksimalno zaštićeni.
Verujte da uopšte nikome ne smeta, bar u ovoj Vladi, šta će da piše u vašem pasošu. Mi smo želeli da vi budete zadovoljni, ali postoje standardi koje moramo da poštujemo i samo je zbog toga odbijen amandman.
Ovde se radi o amandmanu o kojem sam ja razgovarao sa gospodinom Đurišićem i za mene je suštinski amandman prihvatljiv, međutim, otkrili smo jednu pravnu grešku.

Pravna greška je da je faktički članom Krivičnog zakonika 355. falsifikovanje isprave koja se navodi u delu amandmana, u stvari krivično delo.

Ovde se u amandmanu koji ste vi podneli kaže: „ko preinači, izbriše ili na drugi način falsifikuje lične podatke koji su upisani i elektronski uneti u putnu ispravu, ili preinači, izbriše ili na drugi način falsifikuje beleške i oznake, kažnjava se prekršajno“.

Dakle, samo da bismo usaglasili sa pravnim standardom naše zemlje i da ne bismo ušli u to, zamolio sam odbor da danas podnese istovetan amandman vašem amandmanu, samo što izbacujemo ovaj deo da je to krivično delo, i mi prihvatamo ovaj amandman. Ovaj amandman odbora je samo tehnički razlog, inače prihvatio sam vaš amandman da se kažnjava od 5.000 do 150.000 dinara, složio se na sednici gde smo raspravljali u načelu i prihvatam u tom smislu taj deo teksta amandmana, a ovo je samo pravno usaglašavanje, čisto da znate da je pravni razlog.
Poštovana predsednice, poštovani narodni poslanici, pred nama se nalazi Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o putnim ispravama. Ovaj zakon donet je 1. oktobra 2007. godine i bio je jedan od ključnih uslova za viznu liberalizaciju, koja je bila jedna od ključnih stvari naše države na njenom putu ka EU.
Na ovaj način dostigli smo jedan zaista zavidan nivo, jedan najviši nivo zaštite putnih isprava u standardima evropskog prava. Danas naše putne isprave spadaju u red najzaštićenijih.
Danas je izdato oko 4.850.000 putnih isprava, dakle, gotovo pet miliona putnih isprava, što je bio jedan veliki posao od 2007. godine.
Najznačajnija izmena koja je danas pred nama se odnosi na ukidanje viza na brodarsku i pomorsku knjižicu, čime bi ove dve knjižice prestale da postoje kao putne isprave, s obzirom na to da evropsko pravo ne poznaje institut izlaznih viza. Naime, Zakonom o putnim ispravama bilo je predviđeno da su vize kao odobrenje za putovanje u inostranstvo potrebne samo radi unošenja u brodarsku ili pomorsku knjižicu. Na ovakav način, ove brodarske, odnosno pomorske knjižice postale su nešto kao pasoš i na takav način su ljudi koji su bili njihovi nosioci mogli da napuštaju našu zemlju.
Naravno, vi shvatate da su brodarske, pomorske knjižice mnogo nižeg stepena zaštite, nego što je to pasoš, i da smo na ovaj način, pogotovo što se u praksi utvrdilo da je određeni društvenim grupama izdavan neočekivano veliki broj ovih knjižica, imali i zamerke, primedbe da se ova knjižica zloupotrebljava kao pasoš, odnosno kao dokument koji se koristi za izlazak iz zemlje. Ovim izmenama ostaje da se izdaju po posebnim propisima, jedino što ukidanjem viza gube svojstvo putne isprave. Dakle, što i jeste cilj ovog zakona.
Takođe, ostale izmene su da prilikom podnošenja za pasoš detetu mlađem od 12 godina se ne uzimaju otisci prstiju, kao ni potpis. Licu kom se iz objektivnih razloga privremenog karaktera ne mogu uzeti otisci prstiju, pasoš se izdaje sa rokom važenja od godinu dana.
Lice koje u periodu od pet godina izgubi dva ili više pasoša, u roku od tih pet godina, novi pasoš se izdaje sa rokom važenja od godinu dana. Dakle, ni na koji način mu se ne uskraćuje mogućnost da putuje, ni na koji način mu se ne limitira broj puta, ukoliko može svaki put dobiti pasoš. Njemu se pasoš ne uskraćuje. On ima pravo da putuje u skladu sa Ustavom i našim zakonima. Jedino što kada neko za pet godina dva ili više puta izgubi pasoš, onda to ukazuje na određene mogućnosti zloupotreba, zbog čega se pasoš onda izdaje na godinu dana.
Precizirano je da je putna isprava, pre svega pasoš, javna isprava koja se državljaninu naše države izdaje i služi mu za prelazak državne granice radi putovanja i boravka u inostranstvu i za povratak u zemlju, ali i za dokazivanje identiteta, kao i dokaz o državljanstvu Republike Srbije. Propisana je i prekršajna odgovornost, tj. novčana kazna od tri do 30 hiljada dinara ili kazna zatvora do 30 dana za lice koje preinači izbriše ili na drugi način falsifikuje lične podatke koji su upisane i elektronski unete u putnu ispravu, preinači ili izbriše ili na drugi način falsifikuje beleške i oznake koji su u putnu ispravu naknadno unela službena lica.
Dodatnim izmenama ovog zakona predlažemo da se zahtev za pasoš koji se predaje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, policijska uprava za Grad Beograd, ne izdaje sve te pasoše već samo za ona lica koja nemaju prebivalište u Republici Srbiji, a da se za lica koja imaju prebivalište u RS ovi dokumenti izdaju na teritoriji policijskih uprava gde oni imaju boravište, što se faktički smatra kao olakšica za građane, a i za naš sistem.
Olakšice za građane se ogledaju u tome da lice koje je u inostranstvu ostane bez putne isprave ne mora lično da podnese zahtev za putni list, ukoliko diplomatsko-konzularno predstavništvo može neosporno da utvrdi njegov identitet.
Osim toga, kada se traži pasoš za maloletnu dete roditelj može podneti zahtev bez saglasnosti drugog roditelja, ako je drugi roditelj pravno ili fizički sprečen da vrši roditeljska prava.
Precizira se da se prethodna putna isprava poništava prilikom preuzimanja novog pasoša, što doprinosi dodatnoj pravnoj sigurnosti.
Takođe, pošto smo primetili u praksi u MUP i Ministarstva spoljnih poslova, omogućavamo poništavanje, odnosno da se mogu poništiti i diplomatski i službeni pasoš koji njihovi imaoci ne vrate u roku od 60 dana od dana prestanka pravnog osnova zbog kojih su izdati. Dešavalo se da lica kojima su izdate ovakve vrste putnih isprava, u trenutku kada je prestao osnov zbog čega su te putne isprave izdate, status diplomatskog lica ili službenog lica, nastavili da koriste te pasoše i na takav način zloupotrebili pravo, ili kada se radi o vraćanju po osnovu sporazuma o readmisiju, odnosno zemlju porekla, odnosno posle zvanično prijavljenog boravka pred nadležnim organom izjavljivali da su pasoš izgubili, čime se otvarala mogućnost za stvaranje novih tokova iregularnih migracija.
Dakle, još jedan razlog, možda ne manje važan, ali kao zaključak ovog uvodnog dela. Jedan od razloga zbog čega donosimo ove izmene i dopune zakona je usaglašavanje ovog zakona sa drugim zakonima koji su u međuvremenu doneti. Na takav način se propisuje dužnost da svi pravosudni organi, ne samo sudovi, kao do sada, već i tužilaštva, MUP dostavljaju podatke od značaja za odbijanje zahteva za izdavanje pasoša itd.
Mislim da su ove izmene i dopune samo usavršavanje dosadašnjih zakona i da na ovakav način usaglašavamo naše zakonodavstvo sa evropskim zakonodavstvom, čime povećavamo pravnu sigurnost za naše građane, a sprečavamo mogućnost zloupotreba, a o kojima sam govorio u prethodnom delu. Hvala.
Ako dozvolite u jednoj rečenici da kažem da sam i sam potpuno nezadovoljan situacijom u saobraćaju. Kao što ste videli, prve mere su već preduzete. Videćete i do kraja nedelje i naredne i ozbiljnije i druge korake koje ćemo preduzeti da se nedopustivo veliki broj saobraćajnih nesreća, koje se dešavaju pre svega zbog brzine, upotrebe alkohola, smanjuje na našim putevima. Nažalost, koristićemo veći broj represivnih mera. Nadam se da će edukacija dati rezultate.
Međutim, očigledno je da postoje ljudi koji razumeju samo kada ih kaznite. To ćemo preduzimati. Potpuno sam saglasan sa vama u tom smislu i mislim da je to nedopustivo.
Kao što ste rekli, postoje neke stvari koje ste izneli i koje su logične. Prihvatiću vaš amandman da se kažnjavanje usaglasi sa Zakonom o prekršajima, odnosno da kazna bude između pet i 150 hiljada dinara. To je potpuno smisleno i logično.
Razgovaram sa kolegama, meni je u prvom momentu zvučalo logično da ostane u bazi, odnosno evidenciji MUP-a, biometrijski podaci dece mlađe od 12 godina, pogotovo što ovim zakonom ukidamo obavezno uzimanje pasoša. Postoji samo jedna nedoumica. Pošto su ti podaci uzeti u skladu sa zakonom i koristimo ih kao biometrijske podatke za važeće pasoše koji i dalje važe u prometu u RS, da li bi nastali određeni problemi za nosioce tih pasoša ukoliko se utvrdi da recimo da ne možemo da potvrdimo neki podatak ili ne možemo da verifikujemo u slučaju bilo kakvog problema, bilo čega, promene identiteta takvog lica, jer to lice onda ima pasoš u kome su uneti biometrijski podaci.
Samo zbog toga ne bismo, a mislim da možemo da razmišljamo o tome da se nakon isteka važnosti poslednjeg pasoša koji je izdat, a da sadrži takve podatke, ti podaci izbrišu. Mislim da bi u tom smislu mogli da radimo i da bi bilo logično. Ministarstvo unutrašnjih poslova nema nikakvu potrebu da ima evidenciju takvih podataka.
Što se tiče ovih drugih stvari, ti pasoši za nosioce diplomatskih i službenih pasoša su izdavani u skladu sa Uredbom Ministarstva spoljnih poslova i kao neko ko je sedeo u ovom domu mnogo više volim kada se nešto uredi zakonom a ne uredbom, jer je preciznije i bolje definisano i više obavezujuće. Manje su sve druge mogućnosti, ali to je nešto o čemu treba još da razgovaramo. Mislim da treba definisati mnoge druge stvari vezano za službene i diplomatske pasoše, pre nego što definišemo ko i na kakav način može da ih dobije.
Mislim da to svakako ostaje zanimljiva tema o kojoj treba da razgovaramo i spremni smo na sve ono što je u delokrugu rada MUP-a da razgovaramo jer je to dobro za uređenje ove materije koja je pokazala manjkavosti u prethodnom periodu, što je uostalom i razlog za donošenje ovih izmena i dopuna.