Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Nebojša Stefanović

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka

Govori

Kao što sam rekao i ono što kaže zakon, na postupak propisan ovim zakonom, ako nije drugačije određeno ovim zakonom, primenjuje se zakon koji uređuje poreski postupak i poresku administraciju.
U svakom slučaju, ono što je dobro, nadležni odbor Narodne skupštine danas potpuno jasno, kroz ove reči izrečene tokom ove rasprave, može da zna šta je autentična volja Narodne skupštine kada donosi ovaj zakon, odnosno autora zakona i kasnije, naravno, narodnih poslanika koji ga donose. Tek kroz autentično tumačenje zakona sutra, ukoliko bude bilo različitih posmatranja ove tačke, mislim da je sada nedvosmisleno jasno da imamo nameru da se i odredbe Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji odnose i na ovu normu.
Još jednu stvar sam hteo da kažem. Ono što je meni bilo, recimo, interesantno i tu sam sa kolegama iz Ministarstva pravde razgovara, to je bila krivična odgovornost, to je ono što možda jedan deo ljudi neće u prvom momentu razumeti. Dakle, mi imamo nekoga ko je stekao nezakonitu imovinu u tri godine, dakle, veću od 150 hiljada evra u dinarskoj protivvrednosti ili veću, i mi toj osobi naplaćujemo, prvo, porez od 75%, ali to onda, prvo, uključuje, ako sumnjamo da postoji krivično delo, tužilaštvo i ono utvrđuje krivičnu odgovornost, ali ne samo za preostalih 25%, već i na drugu imovinu koju to lice može imati. Mi onda možemo da oduzmemo 100% te imovine, ali u tom trenutku se uključuju tužilaštva i u smislu druge imovine koju to lice poseduje.
Ako ste vi, recimo, 2007. godine, vi, neko lice, steklo 2007. godine, ne znam, 30 hiljada evra, 2008. godine 100 hiljada evra, onda 2009. godine nije steklo imovinu, pa 2010. godine jeste, vi faktički nemate u tri godine sticaj… Tako je, ne možete da primenite ovaj zakon. U slučaju da postoji krivično delo vi možete u drugim godinama, ako utvrdite osnove za postupanje po ovom zakonu, da primenite i zakon na drugu imovinu.
Hoću da kažem da mislim da je dobro smišljeno da imamo faktički, da ne može da se izbegne zakonska kazna za krivično delo, a da svakako imamo mogućnost i instrumente za oduzimanje imovine, tako da mislim da je to važna poruka, jer, nažalost, baviće se i ovim poslom u MUP-u shvatio sam da nosioce organizovanog kriminala brine samo jedna stvar – oduzimanje imovine. Ne brine ih toliko odlazak u zatvor, nažalost, naravno da pokušavaju da to izbegnu, ali najviše boli kad im se oduzme imovina. I vi kada imate mogućnost da danas oduzmete i imovinu koju ne mogu da prikažu, odnosno da dokažu njeno poreklo i imovinu stečenu kroz krivično delo, vi imate postignutu baš tu lekciju koju hoćemo da ih naučimo, a to je da se krivično delo ne isplati.
S druge strane, ovo što ste rekli, i potpuno se slažem, da je ova Vlada uspela zajedno sa Narodnom skupštinom, ja to volim da istaknem jer je Narodna skupština zaista u ovom procesu bila važna, da uspe da postigne jednu fiskalnu disciplinu da naplaćujemo mnogo više poreza, jer taj porez kada ljudi kažu – da, naplaćuje se porez, da, to su naše škole, bolnice, putevi, sve ono što se gradi u ovoj državi gradi se iz poreza, gradi se iz prihoda koje država ima, gradi se iz onog što ostvari naša država, što ostvare firme i preduzeća, što ostvari privreda. Svi ti porezi služe da možemo da gradimo bolju zemlju.
Što bolji budemo u naplati poreza, što bude normalnije kod ljudi ne da razmišljaju o načinima kako će da nađu neku rupu i da plate manje ili da pokušaju da izbegnu plaćanje poreza, već kako će da plate porez i da budu mirni sa novcem koji su zakonito ostvarili, tim pre ćemo imati još bogatiju, još moćniju državu koja će moći više da uradi za svoje građane.
Poštovani narodni poslanici, od 2012. godine, pa na ovamo počeli smo suštinski sa izgradnjom antikorupcijskog mehanizma u Srbiji koji do tada ni blizu nije postojao. Dakle, gotovo da nije postojao i ono što je postojalo toliko je bilo nipodaštavano. Samo kad se setim šta je sve izgovarala Verica Barać, šta su izgovarali ljudi iz Antikorupcijskog saveta ocenjujući vlast koja ih je na ta mesta i stavili, jer su oni bili antikorupcijsko telo Vlade Srbije tadašnje.
Pored toga, bilo je moguće, baš kao što je rekao i uvaženi kolega poslanik u diskusiji pre mene, nažalost jedan deo ljudi koji se i nekada u ovoj Narodnoj skupštini označavaju kao krivci za propast naše privrede, finansijskog sistema, naše ekonomije, naših fabrika verovatno će proći nekažnjeno zato što su u to vreme u ovoj Narodnoj skupštini donosili zakone koji su im omogućili da te mahinacije sprovede zakonito, potpuno nemoralno, potpuno protiv svesti, potpuno protiv interesa građana, potpuno uništavajući naš sistem bogateći sebe, ali u skladu sa zakonom. Nažalost, oni su donosili zakone koji su im omogućili da to urade i da danas uopšte ne strahuju od krivičnog gonjenja, zato što su ti postupci, poput onog u privatizaciji da ste vi mogli da uđete u posed fabrike, a da niste morali da izmirite, recimo, privatizacionu obavezu.
Dakle, vi izlicitirate fabriku ili izlicitirate cenu kojom ćete kupiti preduzeće, uđete u posed tog preduzeća, rasprodate ga, razvalite, uništite, niste i dalje isplatili ono što ste izlicitirali i posle šest meseci izađete i kažete – ovo je katastrofa, ja napuštam ovo, a ostvarili ste zaradu, recimo, rezervama preduzeća ili prodajući imovinu preduzeća, i nikom ništa.
Nažalost, takvi zakoni su donošeni, kao i mnogi drugi i zato me često ljudi pitaju, to hoću da kažem zbog građana Srbije, često ljudi pitaju – čekajte, kažete da su ovi uništili firme, pa što ih ne hapsite? To je jako teško pitanje. Teško pitanje, zato što su ti ljudi bili u prilici da tada donose zakone.
Izvinite, svi oni koji nam pričaju o brojnim stvarima u ovoj zemlji, koji su tada bili vlast, samo im postavite pitanje – izvinite, što vi to niste uradili? Zašto niste doneli propise? Zašto niste doneli propise kojima se omogućava efikasnija borba protiv korupcije? Zašto ste donosili propise ili niste donosili propise koji su Srbiju stavili, nažalost, pod reflektore kao jednu od zemalja u to vreme koja je bila označena kao vrlo visoko korumpirana zemlja i gde su faktori rizika, od pranja novca, koruptivnih aktivnosti, nezakonitog delovanja, bili izuzetno visoki? Odgovor je vrlo prost – zato što su ljudi koji su tada vodili državne sisteme imali interesa da oni budu neefikasni i da se ne bore protiv korupcije.
Mi smo 2012. godine počeli da uspostavljamo ozbiljan, snažan, efikasan mehanizam borbe protiv korupcije i mi smo doneli i tada, ovde u Narodnoj skupštini prvi je bio novi Zakon o javnim nabavkama. Sećate se, gospodin Arsić se toga seća veoma dobro, taj novi Zakon o javnim nabavkama poslužio je kao prvi ozbiljan instrument u borbi protiv korupcije u našoj zemlji.
Ja znam kada prođe dovoljno godina, ljudi to zaborave i čini vam se kao da je to bilo sve vreme tu. Nije. Setite se kakve smo primedbe imali i građana i privrede i društva, svih, na zakone pre toga, gde ste vi praktično kroz javne nabavke imali ogromnu korupciju. Novi zakon 2012. godine jeste usložio sistem, jeste ga učinio, možda, kompleksnijim, težim za sprovođenje, ali je dramatično smanjio koruptivno delovanje. Dramatično. Vi imate od tog momenta do danas, novi Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije gde ga stalno unapređujemo i non-stop radimo na tome da se Agenciji da više ovlašćenja i više mogućnosti da procesuira one iz svoje nadležnosti. Takođe, Zakon o uzbunjivačima, Zakon o lobiranju. Onda smo doneli novi Zakon o nadležnosti državnih organa u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, time uspostavili posebna sudska odeljenja, posebna tužilaštva, posebna tužilačka odeljenja za borbu protiv korupcije, posebne jedinice policije. Mi smo, ja ću vam dati jedan podatak, mi smo u 2019. godini imali 584 pravnosnažne presude u delima protiv korupcije, 584 samo u 2019. godini. To je rezultat i bolje obuke ljudi iz tužilaštva i policije, bolje kooperacije sa sudovima koji su danas isto bolje trenirani nezavisno od ovih naravno i naravno, više edukacije i više mehanizama u rukama organa i tela, pa na kraju krajeva i poreske uprave.
Imali smo potpuno sprovedenu drugačiju reformu i u Poreskoj upravi. Mi danas imamo mnogo efikasnije mehanizme za sprečavanje pranja novca i u onim oblastima koje su označene kao potencijalni rizici, kao što je građevina, pogotovo tamo gde su nosioci dozvola, ne pravna, već fizička lica i naravno tamo gde imamo igre na sreću, pa da li se odvijale u virtuelnom svetu ili se radi o klasičnim igrama na sreću, gde smo uspostavili nove mehanizme Poreske uprave, gde smo uspostavili nove mehanizme Uprave za sprečavanje pranja novca, koji danas sa mnogo više kapaciteta i više inspektora i više nadležnosti postupaju i sprečavaju da bilo ko zloupotrebi nešto što je samo pre sedam, osam ili deset godina bilo potpuno normalno i moguće, da uđete u kazino i da prijavite dobitak od 100 hiljada evra i odjednom ste oprali 100 hiljada evra novca. Danas je to naravno nemoguće, apsolutno nemoguće.
Dakle, hiljade takvih primera. Zašto? Zato što je ova Vlada želela da to ne bude kozmetika, da to ne bude nešto što smo doneli samo da bi se donelo, već da bude primenjivo i da taj sistem počne da se gradi, težak, vladavina prava, kao što je rekao prethodni narodni poslanik, nije lako da se uspostavi i bolna i teška, ali smo se mi u tom upustili i krenuli ozbiljno da uspostavimo da Srbija bude jedna od zemalja koja je vodeća u ovom regionu u tom smislu. Zato ovaj zakon, koji je danas pred vama, dolazi kao kruna, dakle u 2020. godini kao kruna svih prethodnih aktivnosti koje će omogućiti da u narednih godinu dana imamo 60 novih inspektora koji će se baviti istraživanjem porekla imovine, koji će biti posebno trenirani za ove aktivnosti i koji će zajedno sa drugim nadležnim državnim organima, čija sinergija i sadejstvo su važni zato što ni ovih 60 ljudi neće moći sve da uradi, će istražiti svakog ko bude pod udarom ovog zakona.
Mislim da je najvažnije i da bi bilo vrlo važno da prvo bude istražena imovina političara, članova Vlade u prvom redu, zato što neće biti poverenja u zakon ako to ne bude prvi princip. Dakle, istražite poreklo imovine onih ljudi koji predlažu zakona, onih koji su najviši nosioci izvršne vlasti, dakle Vlada Republike Srbije, istražite imovinu svakog od njih, svakog člana porodice, svakoga i možete da utvrdite da li je to onda zaista iskreno ili nije i onda idete dalje.
Naravno da je bilo ranije pokušaja u istoriji u našem sistemu da se imovina da članovima porodice, da se da čak i licima koja nisu međusobno povezana, ali to po ovom zakonu dalje samo znači da će ti ljudi biti pod udarom zakona, oni će morati da objašnjavaju odakle im novac, odakle im imovina, njihovi članovi porodice, s njima povezana lica. Vi time faktički, onaj ko hoće da prikrije svoju imovinu time što će je dati nekome drugome, pa njega će unesrećiti i njegovu porodicu, jer će taj morati da plaća porez, da mu se utvrđuje krivično delo, da uđe u provere s Poreskom upravom, s tužilaštvom, sa svim državnim organima.
Dakle, ovaj zakon nam daje mogućnost širokog zahvata i nema toga ko ne može biti zahvaćen ovim zakonom. To je odličan antikoruptivni mehanizam. Dakle, imamo volju države da na ozbiljan način pristupi ovome. Ovaj zakon nam daje na jednom mestu, sublimira sve one mogućnosti koje je Poreska uprava imala jednim delom i ranije, ali proširuje mogućnosti, i ne samo Poreske uprave, već i drugih državnih organa, i daje jasne norme šta je naš target. Naravno da će biti prvi, pored ovih što sam rekao vezano za politiku, treba da budu prvi oni čija je imovina višemilionska, ona koja je ogromna, najveća i treba da budu provereni.
Naravno da će se doći i do onih koji su sitniji, ali kada to budemo imali ljudi će se više truditi da plate porez, jer izbegavanje plaćanja poreza je svuda u svetu teško delo, jer vi time faktički onemogućavate državu da napreduje. Ne platite porez – nema puta, nema škole, nema mosta, nema bolnice. U tome je suština, nema vodovoda i kanalizacije, nema normalnog života, nema većih penzija. To je to.
Zato mi hoćemo da na ozbiljan način, naravno, postupamo. Hoćemo da se zajedno sa Narodnom skupštinom borimo da i u budućnosti poboljšavamo sve ono što vidimo iz iskustva u primeni zakona da možemo još bolje i možemo još efikasnije, ali mislim da će donošenjem ovog zakona, uz sve prethodno navedene, sistem antikorupcionih mehanizama u Srbiji biti na jedan način zaokružen.
Mi ovim stičemo samo mogućnost da na ozbiljan način, primenom svih ovih zakona, a kažem vam, sa 584 pravosnažne presude u 2019. godini, ne postoji nijedna zemlja u regionu koja to može da pokaže, nijedna. To su stotine godina zatvorskih kazni, to su milioni oduzete imovine, u evrima, naravno, i to je mehanizam koji pokazuje da imamo mogućnost da dođemo do svakoga, jer tu ima i nosioca vlasti, ima onih koji su javni funkcioneri, ima onih koji su u privatnom biznisu, ima onih koji su posrednici između tih, ima raznih lica koja su prekršila zakon i koja su obuhvaćena tim krivičnim mehanizmima. Ovaj mehanizam koji mi danas donosimo omogućiće nam da oni koji misle da su se provukli i oni koji misle da su izbegli krivičnu odgovornost moraju da dokažu poreklo svoje imovine.
Šta je to problem, ako imate poreklo imovine? Zašto je to problem za bilo kog čoveka? Naravno, kada u skladu sa ovim zakonima poreski organi učine verovatnim da ste vi ispunili ove uslove, da ih ne ponavljam, ove koje zakon predviđa. Zašto je problem? Imate sve, posao, novac ide preko računa, zašto je problem? To je jedan izvod iz banke, dva, pet, nije važno. Problem je kada ima nesrazmerno veliku imovinu, neko ko odjednom ima 50, 100 miliona evra, a nema poreklo. Kako je moguće da propustimo te ljude, da im oprostimo, da im kažemo – u redu je, nema veze? Naravno da ne možemo i naravno da moramo da pokažemo da smo posvećeni.
Zato se još jednom zahvaljujem Narodnoj skupštini koja je na ozbiljan način sve ove godine, u različitim sazivima od 2012. godine naovamo, shvatila koliko je važno, imaćemo mi, videćete, i u svim od 2012. godine naovamo svedok sam ogromnih otpora koji su se javljali na raznim nivoima u društvu donošenju ovakvih zakona. Ne odgovara svima borba protiv korupcije i ona nije laka. Uvek kada se borite protiv korupcije imaćete napade, imaćete kampanje od jutra do mraka, tobož zbog nečeg drugog. U suštini znate i sami zašto.
Hvala još jednom na podršci i hvala vam što ste čvrsti u uverenju da podržite napore i Vlade Republike Srbije u borbi protiv korupcije.
Nije mi teško da još jednom kažem nešto o efektima koje smo postigli u prethodnih nekoliko godina.
Ilustracija najbolja je, čini mi se, ova godina, prethodna, izvinjavam se, 2019. godina. Pet stotina osamdeset i četiri pravnosnažne sudske presude, osuđujuće. Dakle, tu nema oslobađajućih presuda, 584 osuđujuće presude protiv korupcije.
To vam pokazuje da je sistem uspostavljanja mehanizma za borbu protiv korupcije bio dugotrajan i složen proces upravo zato što smo se suočili sa mnogim problemima od 2012. godine pa na ovamo.
Bio sam u jednom periodu, negde oko dve godine, koordinator državnih napora za saradnju sa finansijskim institucijama i za uspostavljanje mehanizama finansijske akcije za borbu protiv terorizma i pranja novca i upoznao sam brojne ljude, sjajne ljude iz Uprave za sprečavanje pranja novca, iz poreske uprave, iz različitih agencija Republike Srbije, Ministarstva finansija, NBS, svih onih institucija koje se bore za uspostavljanje snažnijeg mehanizma Republike Srbije. I tada sam video da smo neke oblasti, prosto, ispustili 2005, 2006, 2008. godine.
Prosto, inspektori, recimo, za kontrolu kazina, koji su trebali da budu u poreskoj upravi, ta odeljenja su se nekim pretapanjima pre petnaestak, dvadeset godina utopila jedna u druga. Ti ljudi koji su znali da rade posao, pričam vam najotvorenije, najpragmatičnije, ti ljudi otišli u penzije, otišli u druge jedinice državne uprave i mi smo u jednom trenutku ostali bez kvalifikovanog kadra u određenim državnim institucijama koje se bave specifičnim i specijalizovanim oblastima kontrole, pogotovo za sprečavanje pranja novca.
Šta smo uradili? Uradili smo da smo prvo napisali uputstvo i akcione planove kako da se izvrši obuka tih ljudi i kako da ti ljudi uđu u procese kontrole. Kada smo to uradili, potpomognuti, naravno, snažnim zakonodavnim okvirom, mogli smo da izvršimo kontrolu i da usaglasimo naše propise sa modernim propisima EU i drugih razvijenih sveta.
Dakle, suština je bila da se prvo napravi mehanizam koji će sveobuhvatno da deluje na teritoriji Republike Srbije, koji će uspeti da pobedi bilo kakav koruptivni proces i da ima dovoljnu snagu da svi državni organi imaju kapacitet da to urade.
Mi danas govorimo o zakonu koji će se primenjivati za godinu dana. Mi hoćemo da imamo dovoljno obučene inspektore, njih 60, koji će biti specijalizovani za ovakvu vrstu kontrole imovine.
Ovo što smo čuli, sada ja hoću da pojasnim nekoliko važnih elemenata iz ovog zakona. Dakle, tri godine su samo okidač. Mi kontrolišemo imovinu, a ukoliko se pojavi da je najmanje, dakle, u proteku tri godine, najmanje 150.000 evra, to može biti u jednoj godini i naravno da su prvi na udaru oni koji imaju najznačajniju imovinu, ali naravno, i nosioci javnih ovlašćenja. Ja sam ovde otvoreno rekao, voleo bih da to počne od članova Vlade i članova naših porodica, jer imovina se lako utvrđuje.
Zato smo uradili objedinjavanje mehanizma raznih državnih institucija. Uzmete iz katastra podatke o svoj nepokretnoj imovini, o svakoj zemlji, svakoj njivi, svakoj kući, o svakoj imovini koja se beleži u katastru. Uzmete podatke sa bankovnih računa od svih banaka, drugih finansijskih institucija gde postoje depoziti, štedni i drugi ulozi građana, uzmete podatke iz poreske uprave o prometu, primanjima, rashodima, plaćenom porezu unazad toliko godina i vrlo lako utvrdite svačiju imovinu.
Bilo je ovde rečeno – da, ali neko će svoju imovinu da prikrije tako što će je prebaciti na neko drugo lice. Pa, tada to drugo lice postaje opterećeno teretom te imovine i mora da dokaže poreklo te imovine. Svejedno je kome će se oduzeti. Ako nemate poreklo imovine, svejedno da li uzeli osobi A ili osobi B, važno je da možete da oduzmete imovinu. I ovde se ne radi apriori o nezakonito stečenoj imovini. To je odgovor na pitanje zašto 75%, a ne 100%. Dakle, da li je ona zakonito stečena? Ukoliko postoji sumnja o nezakonitostima, mi onda uključujemo tužilaštvo i može vam se oduzeti ne samo 100% te imovine, već i druga imovina koja nije obuhvaćena u kontroli ove tri godine.
Međutim, vi ste rekli jednu potpuno ispravnu stvar, moramo uspostaviti mehanizam u kome građani Srbije osećaju pravdu. Imali smo situaciju, nažalost, da su donošeni propisi, da je delovalo kao da će neki ljudi potpuno moći da opljačkaju silne fabrike, da urade svašta u tom nekom periodu i da potpuno nekažnjeno prođu. Neki će se, siguran sam, izvući jer su donosili zakone ovde koji će im omogućiti da to urade zakonito, ali oni koji su imovinu stekli na način da nisu platili porez, da su je uzeli od drugih subjekata ili da ne mogu da jasno dokažu poreklo, moraće da vrate deo novca.
Možda mi nećemo u svakom pojedinačnom slučaju moći da dokažemo nezakonito delovanje, ali ćemo moći da dokažemo da nema osnova, odnosno da nema porekla imovine i uzeti 75% te imovine, što jeste jedna vrsta pravde i jeste jedna vrsta želje da se kroz ovaj zakon sve ono što je do sada bilo u nekoj sivoj zoni prebaci u budžet, odnosno vrati građanima Republike Srbije. I, to jeste važna poruka ovog zakona.
Dakle, što se nas tiče, još jedna stvar, proveravaju se radnici Agencije za borbu protiv korupcije. Bezbednosno se radi njihova provera, pogotovo oni koji su rukovaoci informacijama, ličnim podacima građana, javnih funkcionera itd. Naravno da postoji mogućnost, vi kada jednom donesete zakonski propis i uspostavite mehanizam, svaka sledeća vlast će moći da ga koristi. Svaka sledeća vlast će imati mogućnost da uspostavi taj mehanizam, odnosno da koristi mehanizam, odnosno svaki službenik poreske uprave imaće mogućnost, koji radi ovaj posao, imaće pravo da utvrdi imovinu na osnovu metodologije.
E, sad, ono što se slažem sa vama, naravno, možda bi gospodin Siniša Mali dao bolju i bližu informaciju, to je metodologija vrednovanja imovine. To je nešto što jeste stvar koju će uraditi Ministarstvo finansija. Srećom imamo ovaj vremenski period od godinu dana u kome će oni taj proces morati da završe, ali ta metodologija će isto morati da da vrlo jedan, ja se nadam da će koristiti i iskustva modernih, razvijenih država, kako da izbegnemo da to bude kasnije kamen spoticanja, odnosno predmet nekih sudskih procesa koji će nas uvući u predugačko dolaženje do pravde.
Dakle, to jeste stvar koja će morati da bude urađena temeljno i precizno. Ja se nadam da će Ministarstvo finansija, koje suštinski rukovodi ovim procesom, imati snage da u kratkom vremenskom roku, što godinu dana jeste za ovako veliki posao, izađe na kraj sa svim izazovima koje poreski postupak u ovom zakonu jeste predviđen. Ja se nadam da ćemo biti kao država, kao građani ove zemlje, zadovoljni rezultatima.
Ti rezultati će početi da se primenjuju za godinu dana od dana donošenja ovog zakona, ali videćete da će taj mehanizam, ja sam uveren, već i u ovoj godini, u godini do početka primene, već dati kolateralne efekte, pozitivne efekte plaćanja poreza, značajnijih uplata poreza, što jeste cilj da građani plaćaju porez. Kada ljudi plate porez, nemaju zašto da strahuju od poreske uprave. Cela poenta je – platite porez.
Poštovani narodni poslanici, poštovani gospodine Komlenski, vezano za pitanje koje ste postavili. To je, naravno, interesantno i složeno pitanje za Republiku Srbiju zato što mi sada prvi put i ova Narodna skupština će imati svoj nadzor nad radom određenih, da kažem, medija, pošto nadzorni odbor koji Skupština treba da formira će faktički nadzirati pisane medije, internet u toku izborne kampanje, što je, mogu da kažem, bila dosta neuređena materija i u nekom prethodnom periodu i to su inicijalni koraci koji treba da obezbede bolje uređenje ove materije i, naravno, bolji nadzor građana Republike Srbije nad tim šta se u medijima inače dešava.
Ono što je dobro jeste da će REM uskoro, nadam se, doneti pravilnik kojim će definisati ponašanje aktera u izbornoj kampanji, naročito onog koji se tiče javnog servisa, i na takav način da poboljšamo način na koji se izborni uslovi prilagođavaju svim učesnicima u izborima, svim listama koje budu učestvovale u izbornoj kampanji i, naravno, uz izbor tri nedostajuća člana. Mislim da je skupštinski Odbor za kulturu i medije raspisao novi konkurs kojim će tri nedostajuća člana, u skladu sa zakonom, biti izabrani. Mislim da ćemo time imati i delovanje REM u punom kapacitetu i poboljšanje svega onoga o čemu smo pričali, mada su ti zakoni nepromenjeni od 2012. godine. Dakle, svi oni koji su bili usvojeni do 2012. godine važe i danas.
Vaše pitanje je nešto o čemu ćemo svakako razgovarati, jer ste vi u pravu. Postoje određeni mediji koji, čini se, nekako u tom smislu nisu podložni nekoj vrsti kontrole građana Srbije, kroz nezavisna regulatorna tela, ali vodeći računa o tome da smo mi demokratsko društvo koje želi, ne na bilo koji način da guši slobodu medija, ne na bilo koji način da medijima ograničava rad, upravo da im pruži mogućnost da rade. To ne znači da i jedan medij treba da krši zakone Republike Srbije na bilo koji način ili da ne bude u jednakom statusu, kao i svi drugi mediji u Srbiji.
Po meni, treba da imamo jednakost za sve, treba svi da imaju jednaka prava, jednake mogućnost i da kroz vladavinu prava imamo i nadzor građana Republike Srbije i kroz nezavisna regulatorna tela i kroz ovaj dom, kroz Narodnu skupštinu, i tela koja ona izabere, koji služe da vrše kontrolu nad radom medija, odnosno kontrolu ispunjenosti zakonskih uslova koji važe i za njihovo formalno osnivanje i za rad i jednak tretman i predstavljanje svih onih kako to propisi predviđaju… Dakle, to ne znači mešanje u uređivačku politiku, ali to znači jednaka dostupnost svima i mogućnost da Narodna skupština kaže svoje mišljenje o tome, makar da se izjasni o tome kroz ta tela i regulator, odnosno REM koji će imati mogućnost da, kao što to može sa javnim servisom, kao što to može sa RTS, to uradi sa svakim drugim emiterom u zemlji.
Dakle, hoćemo da razmotrimo i vaš predlog. Nisam siguran koliko će to biti moguće brzo uraditi, iskreno da vam kažem, pošto je kompleksna materija. Hoćemo da se konsultujemo o tome i sa Narodnom skupštinom, ali svakako da računamo i na tu inicijativu, odnosno, kao neko ko rukovodi ovom radnom grupom, ću vas pozvati, pa da vidimo šta je to što možemo da uradimo konkretno u ovoj materiji.
Želim da se zahvalim gospodinu Markoviću na kontinuiranoj podršci borbe protiv organizovanog kriminala, pre svega narkotrafiking i mislim da smo tu svi zajedno na istom zadatku, dakle, Narodna skupština koja donese takvu vrstu zakona. Hvala narodnim poslanicima koji jesu bili uvek na toj liniji, koji su se uvek trudili vrlo kvalitetnom i dobrom raspravom da poboljšaju zakonska rešenja i da omoguće efikasnije gonjenje onih koji se bave ovim nezakonitim delovanjem.
Hoću da se zahvalim ljudima iz policije, pogotovo u ovom trenutku kada postoji veliki pritisak na one koji se bore u policiji protiv narkotrafikinga, pogotovo ta odeljenja, pogotovo one ljudi koji su zaista izraziti profesionalci u svim redovima policije i kada ih provlače kroz blato. Moram da kažem da hoću da stanem u zaštitu tih ljudi zato što se radi o vrhunskim profesionalcima. Svim ljudima koji rade u policiji, koji su svojim delovanjem doprineli da mi ove godine do 15. novembra imamo zaplenjeno preko 6,2 tone narkotika, što je jedan izuzetan rezultat kakav ranije nismo imali u istoriji Srbije.
Očekujem da će tokom godine taj rezultat biti značajno bolji. Tome su doprineli, naravno, pre svega ljudi iz policije, oni koji su profesionalni sastav policije, koji su zaista izuzetni profesionalci i stručnjaci, oni ljudi koji su tu da čine da građani Srbije budu bezbedniji. Teško mi je nekad i kad slušam njihovo provlačenje kroz blato, zato što ne odgovaraju u jednom danu ili jednom trenutku ciljevima nekih ljudi koji, nažalost, ne prežu ni od čega, ponizili bi ljude iz policije i traže da im se smanje plate, da se ukinu pojedine jedinice policije.
Najbolje bi bilo da ukinemo celu policiju, najbolje bi bilo da im se prepusti da bude kao u vreme kada su oni bili sve i svja. Da budemo potpuno jasni, vi znate svi koji su to ljudi bili koji su odlučivali o svim našim sudbinama u ovoj zemlji, kako je to izgledalo tada i kako su oni upravljali Srbijom.
Na sreću, najveći deo građana Srbije, uveren sam, podržava ne samo rad policije, nego i svih čestitih i iskrenih ljudi u ovoj zemlji koji žele da se borimo i uspešno da se izborimo sa korupcijom i kriminalom, da svake godine, kao što to baš sada radimo, uspevamo da spustimo i stopu kriminaliteta, da učinimo da se ljudi osećaju bezbednije, da bolje opremimo sve naše službe bezbednosti, da imaju kapacitet da se izbore i da pobede svakoga ko misli da ugrozi bezbednost naše zemlje.
Posebno ovo što mi je drago, zato što vidim da su profesionalci u policiji, svi ljudi u policiji, svaki policajac, da je ozbiljno shvatio ono što sam im ja poručio još 2014. godine, da borba protiv narkotrafikinga, protiv svih onih koji prodaju ili hoće da prodaju drogu našoj deci mora da bude prioritet. Zato im hvala.
Hvala im iskreno od srca na svemu što rizikuju svakog dana, na tome što ispaštaju njihove porodice, zbog toga što predano rade i ne gledaju koliko je sati kada se bore protiv toga. Hvala im na svemu što su uradili i uvek ću se truditi da ih zaštitim od svakoga, kolika god cena bila koju ću ja da platim ili siguran sam da to mogu da kažem i u ime svih drugih članova Vlade, trudićemo se da zaštitimo one ljude koji na terenu zaista svojom hrabrošću impresioniraju. Hvala, gospodine Markoviću, na toj podršci.
Prihvatam ovaj amandman.
Ovaj predlog amandmana nismo prihvatili, iz nekoliko razloga.
Pre svega, na ovaj način bi izložili građane Srbije velikim troškovima, troškovima većim od onih koji bi morali da budu izloženi. Pogotovo što ovaj zakon danas daje mogućnost da izmenite pasoš, da promenite svom detetu kad god želite, možete na mesec dana da mu menjate pasoš, kad god poželite. Vidite da se detetu malo promenio lik, vi odete i promenite pasoš i to je jedna od intencija ovog zakona bila, da omogućimo ljudima koji iz bilo kojih razloga i životnih razloga i bilo kojih drugih treba da promene pasoš u roku, kraćem od onih koji je zakon do sada predviđao, da to mogu da urade u bilo kom trenutku.
Dakle, pored toga, pored troškova, mislimo da izmena lika deteta u tom periodu nije toliko drastična. Ima dece, naravno, individualna je stvar i zato smo pružili tu mogućnost da oni roditelji koji smatraju da bi to poboljšalo bezbednost njihove dece, to i učine.
U ovom trenutku drago mi je da ste i to primetili. Policija Republike Srbije veoma uspešno radi na uspostavljanju bezbednosnog sistema Republike Srbije. Zaista smo uspešni u sprečavanju bilo kakvog nanošenja zla ili štete našoj deci i nastavićemo da se borimo da sistem bude još bolji.
Plašim se da je ovo segment gde očigledno niste dobro obavešteni.
Administracija je vezana Uprava za upravne poslove, čiji je načelnik ovde pored mene sa moje leve strane i Sektor za informatiku, analitiku i informacione tehnologije MUP-a.
Iako ima zakonski rok od 30 dana da izda pasoš, izdaje sve pasoše za najduže sedam dana. Dakle, građanin koji aplicira za pasoš, dobije ga u roku od sedam dana. U trenucima kada je letnja gužva, pritisak, čak i zamena ovih posle deset godina, isticanje biometriskih pasoša, u roku od sedam dana. U velikom broju slučajeva su izdavali pasoše za manje od tri dana.
Dakle, ako nešto funkcioniše u smislu izdavanja putnih isprava, svi građani, evo i ovde narodni poslanici koji su, možete da vidite po kolegama koji potvrđuju, koji su zahtevali pasoše, dobijali su ih u rekordnom roku. Ovo je zaista efikasan mehanizam i hoću da se zahvalim ljudima iz Uprave za upravne poslove i naravno Sektoru za informatiku, analitiku, koja ulaže velike napore da i pored velikog broja zahteva, ove slučajeve rešavamo ekspresno.
Istine radi, nije uvek lako zakazati elektronski, ima određenog zagušenja, ali svako ko nije mogao da zakaže elektronski, u istom trenutku je mogao da ode u policijsku stanicu, bilo gde, i da na šalteru nikada ne bude vraćen. Dakle, svaki građanin koji je pristupio Upravi za upravne poslove, na bilo kojoj tački gde Ministarstvo unutrašnjih poslova obavlja tu delatnost, mogao je u tom danu da konkuriše, odnosno da zahteva izdavanje putne isprave i da mu u roku od sedam dana putna isprava bude izdata.
Dakle, to smo objašnjavali ljudima, zato što je ogroman broj ljudi, gotovo tri miliona ljudi, pokušao da zameni putnu ispravu u relativno kratkom vremenskom roku, naši ljudi uvek čekaju poslednji termin. Ako pasoši ističu u tih 30 dana, svi su došli tada. To je jedan od razloga zašto smo primetili potrebu da ljudi mogu i mnogo ranije da taj pasoš zamene.
Što se tiče gospođe Vulić koja je ovde načelnik Uprave za upravne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova, može da vam posvedoči koliko je zaista efikasna ta služba. Ne kažem da je sve idealno, ali što se tiče njih, zaista posvećeni profesionalci da građani putne isprave dobiju u roku od sedam dana, iako zakon kaže da nam je rok 30 dana. Dakle, oni kada bih ih izdali za 29 dana, bili bi u zakonskom roku, a ljudi se trude da to stvarno uvek bude do sedam dana, imajući u vidu da ljudi imaju potrebe za putovanjima, da se često sete nekoliko dana pred put da im treba pasoš ili neka zemlja zahteva da im pasoš važi duže od šest meseci itd. U tom smislu, mislim da ta primedba ne stoji.
Da li se menja lik deteta? Sigurno je da se menja od sedam do 14 godina, tu možemo da se složimo. On će se promeniti za tri godine, ako stavimo rok važenja pasoša od tri godine. I dete od 10 godina će imati drugačiji lik od deteta od sedam godina. Dakle, trudili smo se da nađemo balans između potreba roditelja, ušteda u budžetu njihovom, u smislu da ne moraju da svaki čas vade te pasoše, i potreba bezbednosti dece.
S druge strane, što se tiče javnog tužioca, javni tužilac je ovde stavljen u kontekstu zakona ne u smislu da onemogući da dete dobije pasoš ili maloletno lice, već kada se vode određeni postupci da javni tužilac može imati ulogu u tome da donese odluku da se nekom ne izda putna isprava, odnosno da se zaustavi postupak izdavanja putne isprave. U tom smislu da, u smislu gde se maloletnom licu može uskratiti, to može samo da uradi sud, naravno.
Naravno da niste u pravu u ovom slučaju, konkretnom, zato što niste razmotrili pažljivo sve okolnosti koje mogu da se dogode. Po Zakonu o upravnom postupku državni organ je dužan da u roku od 15 dana pribavi sve dokumenta građaninu koji zahteva, recimo, putnu ispravu. Vama je putna ispravna potrebna za tri dana i vi tražite po hitnom postupku i želite to da platite, imate pravo da sami prikupite dokumente, jer nećete da čekate da državni organ potroši sedam ili devet dana u skladu sa zakonom da pribavi vaša dokumenta.
Zato je ostavljena odredba da građanin može i samostalno da prikupi dokumenta. Ima ih kod sebe i donese u roku od jednog dana i preda. Dakle, imate tu mogućnost da to uradi država za vas, a imate vi pravo da to uradite sami da biste ispunili svoju ulogu, odnosno vašu potrebu ako imate.
Što se tiče identifikacije lica, obaveza je po zakonu svakog punoletnog građanina da nosi ličnu kartu. Ne vidim nikakav problem da se identifikuje službeniku koji će da utvrdi da li je to lice uopšte ovlašćeno da može da podnese takav zahtev, da li ima pravo da rukuje podacima koji su matični bro,j na bilo način. Ako izgubi ličnu kartu uvek može, ako je on vlasnik lične karte, da zahteva izdavanje nove lične karte i opet po hitnom postupku da mu se izda, tako da i tu neće gubiti mnogo vremena. Mislim da je to jedan zanemariv broj slučajeva da građani traže izdavanje izgubljenih ličnih karata, tako da sam siguran da ovo neće biti prepreka za bilo koga.
Ne mogu da prihvatim kada niste u pravu. Evo, vi ste rekli pre nekoliko minuta zašto to ne kažete, to nigde ne piše da nekom može da se izda za tri ili za dva dana i niste u pravu. Ja ću vas demantovati odmah – član 34. Zakona o putnim ispravama kaže: „Izuzetno od odredaba stava 1. i 2. ovog člana, u hitnim slučajevima, potreba za hitnim lečenjem u inostranstvu, obaveštenje o smrti, teškoj bolesti člana uže porodice, neodložni službeni put ili iz drugih opravdanih razloga, ako su uz zahtev priloženi dokazi koji potvrđuju razloge hitnosti, nadležni organ dužan je da putnu ispravu izda najkasnije u roku od 48 sati od trenutka podnošenja zahteva“. Dakle, vrlo precizno piše. Čak je stavljeno i koliko sati.
Da bi to bilo građaninu je ostavljena mogućnost da sam pribavi dokumenta. Ne kaže obaveza. Građanin ima mogućnost, da li neko ima dokumenta koja je možda izvadio zbog neke druge potrebe, pa ih ima već spremne i neće da čeka. Ne želi da čeka da zakonski rok od 15 dana po ZOP-u bude ispunjen, ima pravo. Ne mora, može da ostavi to državnom organu koji možda neće potrošiti svih 15 dana, ali to je rizik koji neko ko traži pasoš u kraćem roku onda morao da prihvati. Ovako lepo izvadi u skladu sa Zakonom ranije i traži, spreman je da plati itd. Dakle, zato ne mogu da prihvatim. Prosto, niste u pravu.
Vi ste imali prilike da vidite da je Vlada nedavno potpisala i naše pristupanje tržištu zajednice nezavisnih država, to je uradila ova Vlada. Mi smo ti koji smo pokazali da imamo vrlo efikasne mehanizme i za saradnju sa Istokom i sa Zapadom.
Istini za volju, kada pogledate strukturu fabrika koje dolaze u našu zemlju, koje hoće da investiraju, a dobrodošle su odakle god žele da dođu, izjednačili smo potpuno domaće i strane investitore. Subvenciju će dobiti domaći investitori. Neka dođu ljudi, neka investiraju. Neka investiraju naši ljudi iz inostranstva. Neka investiraju stranci. Kažete, koja se to zemlja razvila investicijama? Koja nije? Znate li jednu da se nije razvila, a da su joj dolazili investitori koji su dolazili da otvaraju fabrike? Evo, navedite mi jednu koja se nije razvila.
Drugo, ne možete meriti snagu Srbije i Nemačke, pa reći – oni dolaze ovde. Naravno da je jeftinija radna snaga u Srbiji, ali oni plaćaju bolje nego što smo imali ranije, nama je prosečna plata ranije bila 300 evra, danas nam je 500, zahvaljujući tome što dolaze kompanije koje investiraju više. Da li dajemo subvencije? Dajemo subvencije. Četrnaestog meseca nam se ta subvencija isplaćuje i već od tad država zarađuje i kroz poreze i kroz doprinose, ali ima još jedna stvar koja se ne meri, a to je zadovoljstvo ljudi koji za razliku od perioda kad su bili nezaposleni rade, osećaju se korisno, idu negde, ujutro ustanu i krenu na posao, zarađuju tog dana, nose svojoj porodici. To je mnogo bolje.
Nemam ništa protiv da dođe kompanija odakle god hoće i svakoj ćemo dati iste uslove i sa istoka i sa zapada, samo nek dođu. Svi nek dođu. Dolaze kineske kompanije i tamo upošljavamo ljude. Veliki sistemi poput „Meite“ u Obrenovcu. Evo, sad su 500 novih radnih mesta raspisali. Prosto, i „Ziđin“ i „Linglong“ i svi ostali. Dakle, ogromne kompanije. Hoćemo da dovodimo sve one koje su dobre za našu zemlju. Ovo vam sve kažem u smislu, mi ne možemo da se razvijamo bez investitora, apsolutno ne možemo.
Nažalost, politika koja je vođena u našoj zemlji u jednom periodu dovela je do toga da osim Miškovića i još nekolicine tajkuna mi nemamo ljude koji mogu da ulože ozbiljniji novac u privredu. Prosto, razorena je privreda Srbije, razvaljene kompanije, preduzeća uništena, znate to. Sad, trebaće određeno vreme da se podigne ta privreda, da ta srednja klasa počne da ozbiljnije funkcioniše, da bi ti ljudi mogli da budu značajniji investitori u našoj zemlji. Sve što možemo da plasiramo našu robu, na svako tržište, mi sa svim zemljama u našem okruženju, osim sa Mađarskom, i sa Slovenijom čak, imamo suficit u poslovanju.
Naš interes, to je ekonomska logika, ona jača zemlja, snažnija ekonomski i privredno moćnija, ona koja faktički više proizvodi, ona će uvek biti dominantnija u saradnji sa zemljama koje imaju manje kapacitete. Više će naše robe ići na ta tržišta. Nama povezivanje, uklanjanje barijera i ubrzavanje te vrste transakcija odgovara više nego manjim državama ili slabije razvijenijim državama i bukvalno sa svima ima suficit. Suficit znači da taj novac možemo dalje da uložimo u škole, bolnice, puteve, veće plate, penzije itd. To je ekonomska logika.
Sve ostalo, dakle, svi oni koji žele i spremni su da investiraju u Srbiju da dođu u našu zemlju, odakle god da dolaze, verujte, oberučke čekamo. Zato što ljudi često kažu – mi treba da sarađujemo samo sa ovima ili samo sa onima, da sa svima, mi smo spremni, samo nek dođu, nek otvaraju fabrike, daćemo im iste subvencije ko god da su, potpuno jednako kao i našim državljanima.
U ovom trenutku između 85 i 90% naše robne razmene, našeg ukupnog trgovanja je sa zemljama u našem okruženju i sa zemljama EU. To je istina, to je činjenica, a to bira privatni biznis, ne bira to država. Privatnik kaže – da, želim u ovoj zemlji jer tu mi najbolje plaćaju, tu mi je najbolja cena, tu mi je najbolji standard. Neka ljudi izvoze gde god žele i to i rade, ali onda vam pokaže gde faktički mi moramo da se usmerimo, jer je to faktički ekonomska logika.
Prihvatam u ime Vlade ovaj amandman.
Hvala.
Poštovana predsednice Narodne skupštine, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, danas ćemo i u narednim danima diskutovati o setu zakona iz oblasti unutrašnjih poslova, pre svega o izmenama i dopunama Zakona o putnim ispravama, ali i o zakonima o potvrđivanju nekoliko međunarodnih sporazuma.
Zakon o putnim ispravama je donet 2007. godine, a poslednje izmene bile su 2014. godine. Izmene koje smo danas pripremili i ponudili na usvajanje Narodnoj skupštini su rezultat praćenja primene zakona i sagledavanja mogućnosti da se građanima Republike Srbije omogući efikasnije i lakše ostvarivanje svojih prava. Predložena rešenja predstavljaju deo reformi koje sprovodi Vlada Srbije, a koje imaju za cilj pojednostavljivanje administrativnih procedura, uštedu u vremenu i novcu i dostizanje višeg kvaliteta u standardima za građane Srbije.
Izmenama i dopunama ovog zakona pruža se mogućnost da građani, ako imaju potrebu ili žele podnesu zahtev za izdavanje novog pasoša šest meseci pre isteka važenja prethodno izdatog pasoša. Ovo je posebno značajno u slučaju putovanja u zemlje čije zakonodavstvo kao uslov za ulazak u zemlju zahteva određeno vreme važenja pasoša.
Pored ovoga, imajući u vidu različitost životnih situacija i potrebu građana, Predlogom zakona pruža se mogućnost podnošenja zahteva i pre pomenutog roka i dužeg od šest meseci.
Jedna od važnih novina koju predviđa ovaj zakon jeste i rasterećenje građana u pogledu javnog oglašavanja putne isprave koja je proglašena nevažećom. Napušta se dosadašnje rešenje o oglašavanju nevažeće putne isprave u "Službenom Glasniku", već se isto oglašava na internet stranici MUP-a i na takav način se građani oslobađaju troškova koje su imali do sada.
Pored toga, vrši se nužno terminološko usaglašavanje sa Zakonom o krivičnom postupku, Zakonom o opštem upravnom postupku, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i Zakonom o evidenciji i obradi podataka u oblasti unutrašnjih poslova, kojim se na jedan jednobrazan način uređuju vođenje sadržina evidencija u MUP-u, kao i razmena istih podataka.
Želim da vam predstavim u nekoliko reči i međunarodne sporazume koji su danas na dnevnom redu, Predlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i Ministarstva za unutrašnju bezbednost SAD o unapređenju saradnje u cilju sprečavanja putovanja terorista i borbe protiv nezakonitih migracija.
Ovaj memorandum o razumevanju podrazumeva unapređenje saradnje u cilju sprečavanja putovanja teroristi, borba protiv nezakonitih migracija. Njegov osnovni cilj je borba protiv terorizma.
Ozbiljni teroristički napadi poput onih u SAD, u Ruskoj Federaciji, Madridu, Londonu, Briselu i Parizu, kao i na mnogim mestima u svetu pokazuju da je terorizam danas ozbiljna i direktna pretnja svetskoj bezbednosti od koje ni jedna država, ni regiona neće biti pošteđeni, niti bez zajedničke saradnje mogu uspešno da se suprotstave ovakvoj vrsti izazova.
Dakle, međunarodna saradnja u borbi protiv terorizma mora da omogući brzu i efikasnu razmenu informacija. Zbog toga, osim već standardnih kanala Interpol–Evropola, neophodno je da države imaju direktnu i neposrednu komunikaciju u vidu razmene podataka, kakve zakon predviđa.
U cilju borbe protiv terorizma Republika Srbija uspešno sarađuje sa velikim brojem država u svetu. Sporazume u borbi protiv terorizma imamo gotovo sa svim državama članicama EU, sa Ruskom Federacijom je ispregovaran i očekujemo uskoro potpisivanje i sa ovom državom.
Memorandum omogućava razmenu biometrijskih podataka bezbednosno interesantnih lica, utvrđivanje pravog identiteta nekog lica, uključujući nacionalnu pripadnost, da li ima status imigranta ili istoriju putovanja koja može ukazati na to da li je lice uključeno ili bilo uključeno u terorističke aktivnosti.
Saradnja će omogućiti sprečavanje putovanja terorista i drugih pretnji po nacionalnu bezbednost, delotvornu primenu i sprovođenje pravila u migracijama i donošenje odgovarajućih odluka po zahtevima za ostvarivanje povlastica za imigrante, uključujući zahteve za azil ili za priznavanje statusa izbeglog lica.
Konkretan primer koji će najbolje ukazati na značaj ovog memoranduma je migrantska kriza. Ovaj memorandum omogući će MUP-a da u slučaju nekog eventualnog migratornog talasa, većeg, dakle poput onog kakav smo imali 2015. godine, biometrijske podatke svakog lica koje bude prolazilo kroz našu zemlju proveri i uporedi sa podacima koji se nalaze i u američkim evidencijama. Tako ćemo znati da li je neko lice učestvovalo u ratnim sukobima ili od ranije povezano sa terorističkim aktivnostima. Jasno je da će navedeno direktno uticati na poboljšanje bezbednosti Republike Srbije, jer ćemo u tom trenutku imati dodatnu informaciju o licima koja potencijalno prolaze kroz našu zemlju.
Takođe, imamo i Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Tunis o zameni i korišćenju vozačkih dozvola. Ovaj sporazum potpisan je u Tunisu 11. marta 2019. godine i omogućava se našim državljanima, kojima je prebivalište u Tunisu, zamena važeće vozačke dozvole Republike Srbije za tunišku vozačku dozvolu za sve kategorije vozila, bez prethodnog polaganja teorijskog i praktičnog dela ispita, što predstavlja rešavanje važnog pitanja za naše državljane u njihovom svakodnevnom životu, naročito za profesionalne vozače i one čije obavljanje profesije vezano za upravljanje motornim vozilima. Ista privilegija je naravno garantovana i tuniškim državljanima.
Takođe, stupanjem na snagu ovog zakona, odnosno sporazuma i njegova primena predstavljaju direktnu finansijsku korist za državljane Republike Srbije koji imaju prebivalište u Tunisu, jer ih lišava finansijskih troškova koji su vezani za polaganje vozačkih ispita.
Takođe, Predlog zakona o izmeni Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Republike Srbije i Evropske policijske kancelarije. Pred vama su i dva sporazuma danas koji se odnose na saradnju Republike Srbije i Evropola.
Pre svega, nekoliko reči o izmeni Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Republike Srbije i Evropske policijske kancelarije. Osnovni sporazum je potpisan u Beogradu 2014. godine i stupio je na snagu u junu 2014. godine, a ovim Predlogom zakona ratifikuje se izmena prvog aneksa sporazuma koji se odnosi na oblast kriminala u koji spadaju u Evropolov mandat, koji pokrivaju teška krivična dela koja ugrožavaju dve ili više država članica Evropske unije, terorizam i oblike kriminala koje ugrožavaju zajednički interes obuhvaćen politikom unije.
U tom cilju ovim sporazumom, koji je zaključen razmenom pisama, dana 30. novembra 2018. godine, a na snazi je privremena primena sporazuma o izmeni Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Republike Srbije i Evropske policijske kancelarije, do njegovog stupanja na snagu i faktički prošireni mandat Evropola vezan za krivična dela protiv finansijskih interesa EU, trgovine na osnovu povlašćenih informacija i manipulacija finansijskim, tržišnim i genocidom, zločinom protiv čovečnosti, ratnim zločinima i tako dalje.
Takođe, Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Republike Srbije i Agencije EU za saradnju u sprovođenju Zakona o upućivanju oficira za vezu i faktički jedna od načina da se poboljša saradnja Republike Srbije, odnosno naše policije i Evropola je upućivanje međusobno oficira za vezu, čije će delovanje omogućiti efikasniju i bržu borbu protiv organizovanog kriminala.
Ovaj sporazume je potpisan razmenom tekstova sporazuma, u martu 2019. godine i 8. aprila 2019. godine. Ta operativna strateška saradnja omogući će i državama članica EU i trećim stranama, dakle operativnim strateškim partnerima Evropola, upravo na osnovu ovakve vrste sporazuma.
Mi smo uputili oficira za vezu u Evropolu, martu 2017. godine, koji faktički svakodnevno doprinosi u smislu unapređenja koordinacionog pristupa u radu organa za izvršavanje zakona sa ostalim oficirima za vezu iz drugih država u sedištu Evropola.
Potvrđivanjem ovog sporazuma, pored toga što ćemo mi imati bolju i efikasniju saradnju sa Evropolom i omogući će nam da razmenjujemo efikasnije podatke o teškom i organizovanom kriminalu i u drugim oblicima kriminala i teorijske na našoj teritoriji, kao i drugim zemljama u našem okruženju, što bi moglo da pomogne bezbednosti Republike Srbije. Pored toga, to će ispuniti odgovarajuće obaveze koje je Srbija preuzela u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
Takođe, imamo Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između vlada država učesnica crnomorske ekonomske saradnje o saradnji u pružanju pomoći u vanrednim situacijama i hitnom reagovanju na prirodne izazvane katastrofe i dopunskog protokola u Sporazumu vlada država učesnica CES-a o saradnji u pružanju pomoći u vanrednim situacijama i hitnom reagovanju na prirodne izazvane katastrofe.
To je jedan od važnih segmenata rada MUP-a, pogotovo imajući u vidu da se faktički kako prolaze godine i kako se klimatski uslovi menjaju, prirodne izazvane katastrofe sve češće dešavaju svuda u svetu, te i međusobna saradnja u ovom okviru veoma važna da bi se pojačali kapaciteti za reagovanje naše zemlje, kao i mogućnost da se u to uključe i druge države.
Takođe, sporazum koji je pred vama faktički omogućava da se, on je zaključen u Sočiju, u Ruskoj Federaciji 1998. godine, stupio je na snagu 2003. godine. Mi smo pristupili ovom sporazumu 2016. godine. Time se utvrđuju načela međusobnog pružanja pomoći, proceduru upućivanja zahteva, razmene informacija, nadležni organi, kontakt tačke za saradnju i faktički osnivanje radne grupe za vanredne situacije koja koordinira, rukovodi i pruža pomoć u vanrednim situacijama. Zatim, uređuje se procedura prelaska granice, pravila boravka timova koji pružaju pomoć, izvoz-uvoz tranzitne opreme i pomoć u dobrima naknada štete, kao i razmena podataka o ličnosti.
Ovim dopunskim protokolom, reguliše se uspostavljanje mreža oficira za vezu, njeni ciljevi, organizacije, rad mreže, zadaci, funkcije oficira za vezu, definiše status, te faktički na ovaj način imamo pravni osnov za osnivanje mreže unutar PSES-a i na ovaj način faktički pojačamo rad našeg Sektora za vanredne situacije.
Takođe, u smislu zaštite stanovništva od vanrednih situacija i potvrđivanje Sporazuma između Vlade naše zemlje i Vlade Republike Bugarske o saradnji u oblasti zaštite od prirodnih i drugih katastrofa. Potpisan je u Beogradu 25. jula 2019. godine, sa ciljem da doprinese učvršćivanju i daljem jačanju veza sa Republikom Bugarskom u oblasti saradnje u vanrednim situacijama. Takođe, doprineće afirmaciji bilateralne saradnje naše dve zemlje, pravno-tehnički će precizno urediti procedure pružanja pomoći, omogućiti ostvarivanje kontakata sa predstavnicima nadležnih službi za dve zemlje.
U slučaju vanrednih situacija koja iziskuju traženje pomoći izvan naše zemlje, saradnja sa susednim zemljama imaju poseban značaj s obzirom na jednoobraznost pretnji, blizinu i mogućnost pružanja međusobne pomoći u najkraćem roku, a u slučaju Bugarske i sličnost jezika te faktički omogućava i lakšu koordinaciju.
Potpisani sporazumi sa zemljama u regionu su od velike važnosti zato što uređuju planiranje i sprovođenje mera za zaštitu od poplava, zemljotresa, požara, zagađenja životne sredine, plovidbenih nesreća, radioloških opasnosti, kao i industrijskih i drugih katastrofa.
Jedan od najbitnijih segmenata sadržine sporazuma su procedure prelaska državne granice, s obzirom da je brzina dolaska spasilačkih timova u zemlju pogođenom katastrofom, kao i upućivanje humanitarne pomoći od presudnog značaja. Spasilački timovi, pojedinci koji učestvuju u spasavanju i pružanju pomoći, prelaze državnu granicu ugovornih strana po prioritetu i po pojednostavljenoj proceduri na graničnom prelazu ili van njega, na osnovu saglasnosti organa granične službe. Dakle, primena ovog sporazuma podići će nivo bezbednosti naše zemlje i omogući će lakše delovanje naših vatrogasaca i ljudi koji su uključeni u spašavanje u svakoj vanrednoj situaciji.
To su zakoni, poštovana predsednice Narodne skupštine, koji su danas pred nama iz oblasti unutrašnjih poslova. Mi smo spremni da sa poštovanim narodnim poslanicima, diskutujemo o njihovom usvajanju. Hvala lepo.
Dame i gospodo, pošto smo otvorili jednu široku raspravu onda ću ja tako i odgovoriti.
Ono što jeste činjenica kako se meri politika, kako se mere rezultati, kroz nešto što je vidljivo, opipljivo, i ono što mogu da vide građani Republike Srbije.
Znate, kada pogledate iz kojih država nama dolaze fabrike, investitori, oni koji otvaraju veliki broj radnih mesta, gde su plate solidno velike. Evo, na teritoriji grada Beograda kada je došla „Meita“, recimo, koja je nedavno otvorila novi pogon za novih 500 radnih mesta, kada je došao „Džonson elektrik“, kada su došle fabrike i u Pančevo, i u Zrenjanin, kada su došli i u Niš, kada su došli u Leskovac, Vranje, kada su došle širom Srbije. Vi vidite gde izvoze naši poljoprivrednici svoje poljoprivredne proizvode, između 85% i 90% naše robne razmene ide se zemljama CEFTA sporazuma i EU.
Kritikovao sam često EU. To nije uvek bio zvanični stav Vlade, ali kritikovao sam i kada nisu sprovodili one sporazume poput Briselskog sporazuma i to je vrlo jasno govorio predsednik Srbije, gospodin Vučić, to su govorili članovi Vlade. Kritikovali smo ih tamo gde su bili garanti sporazuma koji nisu imali snage da sprovedu, ali isto tako treba da kažemo ljudima šta su rezultati koje smo uspeli da postignemo zahvaljujući tome što dobro sarađujemo sa državama članicama EU. Zahvaljujući tome, mi smo imali 2012. godine nezaposlenost 26%, danas imamo nezaposlenost od 11% koja pada. Mi danas imamo prosečnu platu koja je dramatično veća nego što je bila 2012. godine, koja je gotovo 500 evra, 509 evra će biti u januaru. Mi zahvaljujući tome imamo mogućnost, i zahvaljujući ovom predlogu koji je predsednik imao, imamo mogućnost ne samo da izvozimo srpski paradajz, nego i srpske automobile i sve ono što proizvodi Republika Srbija u te zemlje.
Mi imamo uglavnom suficit u trgovini sa zemljama oko nas. Mi smo ekonomski moćnija zemlja od tih zemalja. Mi imamo veću proizvodnju od njih. Mi više imamo proizvoda koje možemo da ponudimo za njihovo tržište. To je suština. Suština je da razmišljate, ne šta je to što je lako reći ljudima i šta bi im se možda dopalo, nego šta je to što će da nam donese ekonomsku korist, šta je ono što će da donese veću platu, šta je ono što će da donese punu korpu da ti ljudi žive srećnije.
Drugo, što se tiče zaštite naših nacionalnih interesa, nije Vučić pričao, nego je Vučić naoružao našu vojsku. Naša vojska je danas zahvaljujući Aleksandru Vučiću jedna od najsnažnijih u regionu. Naoružana je onim naoružanjem koje smo mi želeli, naoružanjem koje je vojska tražila, naoružana u saradnji sa onim zemljama koje je htela Republika Srbija. Da li je bilo raznih pritisaka? Jeste. Šta je bio odgovor Aleksandra Vučića? Rekao je da je Srbija suverena država, nezavisna država, radićemo sa onima sa kojima mi hoćemo. Tako se pokazuje u praksi, ne u teoriji. U praksi se pokazuje tako što Aleksandar Vučić je taj koji je zaslužan, apsolutno zaslužan, zato što se promenila politika mnogih zemalja prema Republici Srbiji, zato što ugled Srbije danas značajno veći nego što je bio ranije.
Ove zemlje koje povlače priznanje, povlače u najvećoj meri zato što prepoznaju u predsedniku Srbije i onome što je uradio u prethodnim godinama, upravo tu snagu koja povećava ugled Srbije u svetu i ne samo one činjenice koje su njima bile poznate i pre deset godina i pre pet godina, nisu samo norme i pravni fakti, znate i sami da je bilo naivno govoreći, e sada smo ih mi upoznali sa time da je tu prekršeno međunarodno pravo. Ne, nego zato što danas imaju veće poverenje u Srbiju. Mogli su oni to da urade i pre deset godina, mogli su da urade i pre sedam, pa nisu, uradili su danas zato što danas imaju poverenja u Republiku Srbiju, zato što imaju veći ugled Republike Srbije i zato što Republika Srbija čvrsto štiti svoje nacionalne interese, ne samo na KiM, što je uvek vrlo važno istaći, mi štitimo svoje nacionalne interese i na KiM i u svakom drugom delu Srbije. Naš posao je da štitimo interese Srbije svuda, i kada se tiče proizvodnje, to je interes Republike Srbije.
Naš interes je da se smanji nezaposlenost, da dođe veći broj kompanija, da zaposle naše ljude, da naši ljudi imaju bolje plate, da žive kvalitetnije i srećnije.
Nestabilnost u regionu, to nekad čini mi se da ljudi ne razumeju, nestabilnost u bilo kojoj zemlji regiona, najmanjoj, nije dobra za Republiku Srbiju. Za nas je dobro da te zemlje budu ekonomski jače, ako ništa da bi mogle više da kupuju naših proizvoda, da im ponudimo naše proizvode bolje, da budemo vredniji u proizvodnji, da naš proizvod bude jeftiniji na njihovom tržištu nego što bi bio čak i njihov domaći. Ako su te zemlje nestabilne, ako tamo vladaju neki sukobi, ako je neki haos, ne da neće ništa kupovati od nas, nego će pokušavati da tu nestabilnost dovedu i na naše granice. Mi nismo zainteresovani za tako nešto. Ali zahvaljujući opet i tom Aleksandru Vučiću mi danas imamo i sposobniju vojsku i policiju koji neće da dozvole da Srbija bude ugrožena na bilo koji način.
Nije Srbija zato što se ponaša odgovorno slaba. Srbija baš zato što ima ozbiljnost, odgovornost, zato što na umu ima interes svog naroda i bolji i kvalitetniji život i više oružja za srpsku vojsku i kvalitetnije proizvode i u poljoprivredi i ostanak ljudi ovde i njihove bolje plate i manju nezaposlenost, zato što se odgovorno ponašala, zato što se odgovorno ponašala. Mi u saradnji i sa Kinom. Pa ko je doveo predsednika Kine ovde? Ko je taj koji je uspeo da organizuje tu vrstu saradnje da Kina kupi Železaru? Ko je to uradio? Ko je bio taj? Ali to pitajte predsednika Kine. Predsednik Kine je to rekao, vrlo jasno. Ksi Đinping, to možete da proverite, ovde imate i predstavnika kineske države, kinesku ambasadorku, pitajte kinesku ambasadorku. Ona je rekla ko je strateški partner Ksi Đinping, da ne kažem ja, a vi pitajte Kineze, neka Kinezi kažu, da ne kažemo mi iz Srbije. Bilo bi pretenciozno da Srbi odgovaraju na to pitanje, mnogo je bolje da to kažu Kinezi. Kinezi znaju ko je strateški partner kineske države ovde, između ostalog, i kineske države.
Sarađujemo sa svim zemljama sveta zato što vodimo pametnu politiku, ne politiku kojom će se Srbija izolovati od bilo koga. Izolacija je super, samo što vam donosi štetu, imate manju platu, manje zaposlenih, haos u zemlji i nestabilnost. I kako da nabavite onda i naoružanje za vojsku? Kako da nabavite opremu za policiju? Kako da ojačate plate? Kako da povećate penzije? To možete samo u stabilnoj zemlji koja ima dobru ekonomsku politiku.
Na kraju krajeva, rezultati u ovim godinama pokazuju da Aleksandar Vučić i te kako dobro zna da vodi našu zemlju, i te kako dobro zna kako se postižu rezultati. Najvažnije za jednu zemlju, za jedan narod je da ne sluša samo populističke reči, već da povlači i teške poteze koji u tom trenutku možda neće zvučati ljudima zgodno da prihvate, ali kad vide za nekoliko godina da im to donosi kvalitetniji i bolji život, onda shvate koliko je ta politika bila ispravna u tim momentima.
Što se tiče Kosova i Metohije, veoma lako vidimo šta misle Srbi koji žive tamo, da ne budemo mi veći zaštitnici njihovih prava od njih samih, da ne budemo mi više tobož zabrinuti za njih od njih samih. Pošto mali broj ljudi odlučuje da ode da živi na Kosovu i Metohiji, da pokaže tu privrženost našoj južnoj pokrajini, a onda kada odete kod onih koji žive tamo i pitate ih šta misle o svakome od nas, oni to kažu na izborima, vrlo jasno, pa nas lepo ocene na izborima, pa kažu ko je za statističku grešku, a ko je za podršku od preko 90%. Imate to vrlo jasno kod ljudi koji žive na Kosovu i Metohiji.
Uglavnom, Srbija će nastaviti da radi na svojoj stabilnosti, nastaviće da jača svoje kapacitete, nastaviće da izvozi u sve ove zemlje, nastaviće da jača našu proizvodnju, kao što to radi i danas, da naši ljudi koji proizvode i naši poljoprivrednici i naša proizvodnja i naši proizvođači automobila i svi oni koji rade u ovoj zemlji, cela ta auto-industrija koja je danas izuzetno snažna ima potencijal da izveze pod lakšim uslovima, pod lakšim mogućnostima u te okolne zemlje i da tako ostvarimo bolji život za naše građane. To jeste politika Aleksandra Vučića i mislim da je to pravi put za našu zemlju. Hvala lepo.