Dame i gospodo narodni poslanici, poštujući tradiciju vršenja popisa stanovništva, koja u Srbiji postoji još od 1834. godine, kao i dinamiku vršenja popisa stanovništva, kada su se, u nekim turbulentnim, istorijskim dešavanjima u kojima se Srbija vazda nalazila, ti popisi obavljali na svakih pet, odnosno na svakih deset godina, od kraja Prvog svetskog rata, pa do danas, ne mogu a da ne ukažem na sve manjkavosti ovog predloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, predviđenog za 2011. godinu.
Naime, u članu 4. ovog predloga zakona, u podacima o licima, predvideli ste da se lica obuhvaćena popisom izjasne i o broju živorođene dece i o godinama njihovog rođenja.
To je u redu, ali šta ćemo sa decom koja su usvojena ili se nalaze u hraniteljskim porodicama? Još teže, vi ovim predlogom zakona niste predvideli popis dece koja su bez roditeljskog staranja. U ustanovama socijalne zaštite u Srbiji trenutno boravi oko 1.400 dece bez roditeljskog staranja i to nije mala populacija da bi je iko u ovoj državi smeo da zaboravi i ignoriše.
Godišnje se usvoji oko 120 dece, dok je broj potencijalnih usvojitelja čak tri puta veći. Parovi koji se odluče na usvajanje suočavaju se s dugim čekanjem i zahtevnom birokratskom procedurom.
Poslanički klub Napred Srbijo - SNS je podnetim amandmanima pokušao da predlagače zakona ubedi da u proceduru popisa treba da se uključe i popišu deca bez roditeljskog staranja, kao ravnopravni činioci našeg društva, pri čemu Ministarstvo rada i socijalne politike, odnosno zaštite treba da ima značajnu ulogu.
U članu 5. stav 1. odredili ste koje će podatke u domaćinstvima popisivači prikupiti na terenu. Tu je ime i prezime lica na koje se vodi domaćinstvo, srodnički i porodični sastav domaćinstva, naziv naselja, ulica i kućni broj gde je domaćinstvo nastanjeno, tip domaćinstva i osnov po kome domaćinstvo koristi stan.
Sve bi to bilo u redu, međutim, u Srbiji postoji veliki broj naseljenih mesta koja imaju isti naziv, a nalaze se u različitim krajevima Srbije.
Navešću vam neke primere. Aleksandrovac postoji u Braničevskom i Borskom okrugu i, naravno, najpoznatiji je Aleksandrovac župski, u Rasinskom upravnom okrugu. Ili, Guberevac u Jablaničkom i u Šumadijskom upravnom okrugu, ili naselje Jabuka, pored Pančeva, ali i u Zlatiborskom upravnom okrugu.
Prilikom korišćenja materijala dobijenog popisom na ovakav način, doći će do velike konfuzije ukoliko ne prihvatite amandman SNS kojim se uvodi jedan osnovni tehnički detalj, a to je da pored naziva naselja stoji i poštanski broj, kojim će se izvršiti jasna diferencijacija naseljenih mesta.
U član 12. propisali ste u kojim slučajevima Ministarstvo odbrane organizuje i sprovodi popis vojnih i civilnih lica i taj popis se odnosi na lica koja u vreme popisa stanuju u kasarnama, vojnim školama i sličnim vojnim ustanovama, kao i popisivanje lica na odsluženju vojnog roka.
Međutim, nigde niste predvideli, a podsetiću vas da ste usvojili Zakon o učešću pripadnika Vojske Srbije u multinacionalnim snagama, ko će i na koji način izvršiti popis pripadnika Vojske Srbije, građana Republike Srbije, koje ćete do 2011. godine, kada je termin za obavljanje popisa, siguran sam, poslati na neka ratišta poput Iraka ili Avganistana. Da li je moguće da vi te ljude u startu smatrate prekobrojnim i nepotrebnim?
Neprimerena je i formulacija koju ste dali u članu 26, gde ste popisivače obavezali da prikupljene podatke čuvaju kao tajnu. Naime, tajna je i kada se deca u školi poveravaju ko se kome dopada i čuvaju te podatke, a u ozbiljnim državama, Srbija to, nažalost, nije, i u ozbiljnim zakonima, ovaj predlog zakona to definitivno nije, postoji klasifikacija tajnih podataka na državne tajne, strogo poverljive i interne. Da li, ovom labavom formulacijom, pravite teren da prikupljeni podaci, pored Republičkog zavoda za statistiku, završe i u pojedinim centralama stranaka na vlasti, kako biste se što bolje pripremili za predstojeće izbore?
Članovima 29, 30 i 31. Predloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine, u kaznenim odredbama, po iznosima kazni poistovetili ste fizičko lice obuhvaćeno popisom, koje može samo jednom da ne da tražene podatke, ili da da pogrešne podatke, s popisivačima koji mogu u velikom broju slučajeva da upišu pogrešne podatke. Vi ćete kaznama od 20 do 50 hiljada dinara kazniti i jedne i druge, što je neprimereno, jer su odgovornosti popisivača neuporedivo veće.
Sada dolazimo do onog najvažnijeg. U članu 10. ovog predloga zakona predvideli ste da se popisne komisije sastoje od najmanje pet članova. Smatram da je odrednica ''najmanje'' veoma široka i, u najmanju ruku, bezobrazna, jer ako usvojite ovakav predlog zakona, to će značiti da možete da formirate popisne komisije i od 20-30 članova. Na taj način nepotrebno rasipate novac građana Republike Srbije, kojeg u budžetu nema ni za mnogo fundamentalnije stvari.
Mislim da je to i jedna od skrivenih namena ovakvog predloga zakona, jer ste predvideli da ćete 2011. godine obavljati i kontrolisati terensko prikupljanje podataka više od 60.000 učesnika, od čega 55.000 popisivača, uključujući i rezervne popisivače, 6.500 opštinskih instruktora, 1.500 članova popisnih komisija, 200 republičkih inspektora i oko 50 supervizora.
Zašto vam je, gospođo ministre, za popis 2011. godine potrebno više od 60.000 popisivača, odnosno učesnika, ako je poslednji popis, koji je obavljen u Srbiji 2002. godine, obavljen sa 40.000 popisivača i 4.000 opštinskih instruktora? Da li se teritorija Srbije povećala za trećinu? Da li za ovih deset godina imamo privredni priraštaj od 30%, pa vam je potrebno i 30% više popisivača?
Da je ovo još jedno besomučno razbacivanje novca građana Srbije govori komparacija s popisom obavljenim 2002. godine, koji je koštao 900.000.000 dinara, što je po srednjem kursu Narodne banke Srbije od 1. juna 2002. godine iznosilo 29.000.000 tadašnjih nemačkih maraka, dok ste za obavljanje popisa 2011. godine, shodno članovima 20. i 21. ovog predloga zakona, za troškove, odnosno za finansiranje poslova Republičkog geodetskog zavoda i Republičkog zavoda za statistiku predvideli da potrošite ukupno 2.896.327.900 dinara, što po sadašnjem kursu iznosi 31 milion evra.
Koji su to vanredni popisni poslovi na koje ćete potrošiti više nego duplo više novca i za šta ćete angažovati 30% više popisivača nego za popis od pre deset godina? Mislim da ste, gospođo ministre, odgovore na ta pitanja dužni i građanima Srbije i nama narodnim poslanicima.
Ono o čemu sam se nadao da ćemo danas razgovarati bio je sam sistem prikupljanja informacija, odnosno da li će se raditi po starom i veoma skupom principu – od vrata do vrata, ili poštom. Naime, u prošlosti su dominirali popisi koje su vršili popisivači direktno ovlašćeni za taj posao od strane države, dok danas postoji metod samopopisivanja, gde stanovnik sam popunjava upitnik-popisnicu i šalje je poštom ili elektronskim putem statističkoj instituciji koja sprovodi popis.
U SAD se ovakav popis sprovodi od 1970. godine, a u Kanadi od 1971. godine, samo u Srbiji ne može, izgleda.
Kod ovog metoda, stanovnik bira da li će popuniti skraćeni ili duži obrazac popisnice. Iako se mnogi odlučuju za skraćeni obrazac, podaci dobijeni iz dužih obrazaca za brojčano velike države predstavljaju statistički relevantnu težinu za izvođenje generalizacija za celokupno stanovništvo. Ovaj metod umnogome pojeftinjuje sam postupak izvođenja popisa.
Da ste sada, primenjujući princip samopopisivanja, izašli pred građane Srbije i pozvali ih na saradnju, zbog koje će država Srbija uštedeti 30 miliona evra, siguran sam da biste naišli na odobravanje i podršku svih struktura našeg društva. Imali ste i drugu mogućnost, za koju se sve više u poslednje vreme opredeljujete, a to je metod kazni i prisila, baš kao što je pre par dana i najavio ministar Dulić, da će svi građani koji ne uđu u postupak legalizacije morati da plaćaju neizdrživo i mnogostruko veće poreze na imovinu. To je u redu za nelegalne komercijalne objekte, odnosno objekte izgrađene za tržište, ali šta ćemo sa milionima seoskih objekata, za koje nije postojala zakonska regulativa u trenutku gradnje, pa se sada vode kao nelegalni?
Smatram da Predlog zakona o popisu stanovništva nije u duhu štednje, već je veoma rasipnički, u detaljima manjkav i nedorečen i zbog toga će u danu za glasanje poslanici Poslaničke grupe Napred Srbijo - SNS glasati protiv ovog predloga zakona.