Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Donka Banović

Govori

Ovaj amandman je povezan sa amandmanom na član 1, gde smo predložili da se ovim zakonom uredi položaj Saveta Republike Srbije za nacionalne manjine, tako da celo poglavlje tretira položaj saveta za nacionalne manjine.
U cilju očuvanja, unapređenja i zaštite nacionalnih, etničkih, verskih, jezičkih i kulturnih posebnosti pripadnika nacionalnih manjina i u cilju ostvarivanja njihovih prava osniva se savet Republike Srbije za nacionalne manjine. Kroz sledeće amandmane je to dalje pojašnjeno.
Ministar kada je odgovarao na amandman na član 1. je takođe rekao da će možda postojati potreba da se donese poseban zakon koji bi uredio položaj ovog saveta. Položaj ovog saveta je potpuno neuređen. Duboko smo uvereni da je i ovaj savet u sastavu čitavog sistema i da ne treba kad god se Vlada promeni da se donosi nova odluka ili uredba o formiranju saveta.
Potrošiću minut od vremena grupe. Nekako mi se čini da poslanici koji sačinjavaju vladajuću koaliciju zaboravljaju da su oni ti koji odlučuju o tome koji će amandman da bude prihvaćen, a koji neće.
Ukoliko su poslanici ili ove tri poslanice podnele amandman gde se ne sadrži ova odredba da će dva ministra da odlučuju o tome koja žena može da rodi, mislim da su one trebalo da ostanu pri tom stavu, a skupštinska većina bi izglasala taj amandman, a ne neki amandman koji je stvar nekakvog kompromisa, a i dalje je vladajuća većina svesna da i to rešenje nije dobro.
Poštovani ministre, kolege narodni poslanici, član 1. govori o tome šta ovaj zakon uređuje i kaže: ''Ovim zakonom uređuju se uslovi za održivi razvoj socijalnog stanovanja i način obezbeđivanja i korišćenja sredstava za razvoj socijalnog stanovanja, kao i druga pitanja od značaja za socijalno stanovanje.''
Naš amandman predlaže da se posle reči "i održivog razvoja socijalnog stanovanja" dodaju reči "kao oblika netržišnog stanovanja". Mi smatramo da nije dovoljno da stoji samo "socijalnog stanovanja", nego da bliže i u ovom članu treba naglasiti kakvo je to stanovanje, a to je oblik netržišnog, moglo je da stoji i neprofitnog stanovanja.
U odgovori koji sam sada dobila od predlagača kaže da se ne prihvata ovaj naš amandman iz razloga što nema potrebe za dodatnom odrednicom, jer je predlagač zakona već izabrao ovaj izraz. Upravo i predlažemo amandman zato što smatramo da predlagač nije izabrao adekvatan izraz. Pogotovu ovde se govori o tome da je to prevod reči social housing, koja kad se prevede zaista i znači socijalno stanovanje.
Po prvi put se u pravnom poretku Republike Srbije uopšte uvodi izraz socijalno stanovanje, to nama do sada nije bilo poznato. Za razliku od nekih drugih država, recimo Velika Britanija ima social housing ili socijalno stanovanje preko 100 godina. Kod nas od Drugog svetskog rada do 2001. godine postojala je solidarna stambena izgradnja i tom izgradnjom su nastajali tzv. socijalni stanovi.
Nažalost, od 2001. godine više ne postoji ni fond, niti se izdvajaju sredstva iz bruto dohotka građana. Mislim da je to tada negde oko 1,3% izdvajano iz dohodaka svih građana. S obzirom da mi do sada poznajemo samo ovaj termin "socijalni stanovi", mislim da kada je u pitanju socijalno stanovanje, tu odrednicu treba pobliže odrediti na način kako smo mi predložili.
U članu 10, kako je nekoliko narodnih poslanika ovde već govorilo, pobrojana su merila za utvrđivanja reda prvenstva za rešavanje stambenih potreba lica iz stava 1. ovog člana, odnosno onih lica i građana koji ne mogu po tržišnim uslovima da reše svoje stambeno pitanje.
Kao komentar na amandman koji je podnela DSS i ova veoma uopštena merila pokušala da malo pobliže objasni, onda je tu objašnjenje da je to prilično komplikovano razrađeno. Međutim, očekivala sam, kada je ministar govorio da će se to pobliže urediti, da će reći nekim podzakonskim aktom, ali je ministar rekao - u strategiji. Strategija je jedan dugoročan dokument. Obično je to plan u kom pravcu će se pojedine stvari odvijati ili šta država planira da uradi za 10 ili 15 godina.
Strategija nije nešto gde se mogu pobliže odrediti merila za utvrđivanje reda prvenstva za rešavanje stambenih potreba. Hoću da verujem da je ministar napravio tu lapsus. Ne možete u strategiji pobliže da odredite ova merila.
Takođe me raduje što ste prihvatili amandmane kolega poslanika, gde ste ova loše poređana i definisana, u stvari nisu ni definisana, svako merilo se sastoji samo od dve reči, tako da je jako dobro što ste prihvatili amandmane poslanika i ovaj segment poboljšali.
Ovaj amandman koji sam podnela sa kolegom Dimitrijevićem se odnosi na stav 3. i u stavu 3. kaže – Vlada bliže propisuje uslove i merila iz stava 1. i stava 2. ovog člana. Ne može to biti propisano u strategiji, ako ovde vidimo da će Vlada bliže da uredi. Definitivno će to biti urađeno nekim podzakonskim aktom, je l' tako? Neće se nalaziti u nekakvoj strategiji.
U čemu se sastoji naša intervencija amandmanska? To je da u stvari ovaj stav glasi – Vlada bliže propisuje uslove i merila iz stava 1. i 2, a na predlog ministarstava nadležnih za poslove socijalne politike, zdravlja i stanovanja, kako bi i u ovom zakonu stajalo ko će učestvovati u određivanju i preciznom definisanju tih merila. Nije dovoljno i nije dobro da u zakonu stoji – Vlada. Vlada može da odluči da to radno telo ili komisija koja će pobliže određivati merila, da to budu tri pravnika i troje ekonomista.
Ti ljudi ne mogu da valjano odrede ova merila. Ovo je veoma osetljiva oblast. Da predlagač već ima problem tu, vidi se po tome da je prihvatio amandmane, gde imate invalidnosti, telesno oštećenje, posebno. Dakle, to ne može komisija u kojoj sede pravnici, nego tu moraju da učestvuju ljudi iz ministarstava koji najviše znaju i najviše su uključeni kada su u pitanju sve ranjive grupe koje će, nadamo se na ovaj način ili kroz ovaj zakon uspeti da reše svoje stambeno pitanje.
Pre nego što pređem na amandman, predlažem da u Poslovnik kod sledećih izmena uvrstimo i tačke teorijsko radno vreme i praktično radno vreme, zato što meni baš i nije bilo najjasnije vaše objašnjenje, doduše shvatila sam, ako završimo do 16.00 časova, znači, radimo bez pauze. Mislim da ste mogli da nađete i neki kompromis, pošto je bilo različitih mišljenja, pa da eventualno pauza traje pola sata, ali dobro.
Ovaj amandman predlaže dodavanje člana 14a, pošto je to način i ovo bi trebao da bude član 15, ali pošto je to procedura po kojoj se ovo radi. Uglavnom, ovaj amandman govori o tome i nabrojani su neki organizacioni oblici socijalnog stanovanja koji u ovom zakonu nisu nigde definisani. Mi predlažemo da su organizacioni oblici socijalnog stanovanja zadružna izgradnja, stanovi koji pripadaju fondacijama i zadužbinama, socijalni stanovi, privatna izgradnja za zakup sa ograničenim zakupninama i državna izgradnja za zakup sa ograničenim zakupninama.
Dobila sam odgovor, pretpostavljam da mi je predlagač dao valjan odgovor, odnosno predlagač kaže da postoji i mogu biti obuhvaćeni i brojni drugi oblici partnerstva i udruživanja, odnosno oni meni odgovaraju da ovaj spisak od pet može da bude mnogo duži, ali to nisam definisala. Definisala sam bar pet, ali predlagač nije definisao nijedan oblik. Moglo je, recimo, uz pomoć Odbora, koji je do sada mogao ili bio vlastan u ovoj fazi da predloži amandman, onda ste mogli da dopunite moj spisak i da u ovom zakonu budu nabrojani ostali, odnosno organizacioni oblici socijalnog stanovanja.
Kada je reč o ovom zakonu, imam vremena od poslaničke grupe, ono što zabrinjava kad je ovaj zakon u pitanju to je njegova prilična uopštenost ili nedorečenost. Na primer, slovenački zakon o socijalnom stanovanju, mislim da je 1992. godine ili 1993. donet, ima mnogo više članova, poljski zakon je obimniji i mnogo precizniji, a Poljska je jedna od evropskih zemalja koja je bila socijalistička, prilično dobro rešava ove probleme, a mi smo tek na početku.
Još nešto o čemu ovaj zakon ne govori, ali govori o podsticanju izgradnje stanova za socijalno stanovanje, podstiče novu izgradnju. U ovom zakonu mislim da smo govorili u načelu, u ovom zakonu se nigde ne govori ili ne predviđa da se pojedina gradilišta u Srbiji iskoriste, koja godinama sad zvrje prazna. To su objekti u raznim fazama izgradnje, negde nedostaju unutrašnji radovi, ali svi su grubi radovi, kako kažu građevinci, završeni.
Neki drugi su skoro završeni, ali ne postoji infrastruktura. Izgleda da to ispada ničiji fond. Mislim da je moglo, te neke stvari, imate ih u mnogim gradovima, imate u Kragujevcu, Kraljevu itd., iz kojih je to perioda sad nema ni razloga da govorim, ovo je možda bila šansa da se to što sad propada, a to su uložena mnoga sredstava, da se još malo uloži i da se ti stanovi koriste za socijalno stanovanje.
Ovako i posle ovog zakona i čitavog početka rešavanja tog problema, to će i dalje ostati da tako propada, jer ne vidim da može ijedan drugi zakon nešto predvideti da država uradi da se reše ti objekti.
Član 6. je praktično prvi član u okviru 2. glave u kojoj se govori o tome koji su sve to poslovi koje ovaj fond koji će biti osnovan, odnosno već je osnovan, ali ovaj ga zakon bliže uređuje, koje će sve poslove taj fond obavljati.
Mi smo predložili amandman koji mnogo preciznije i bolje definiše koja su javna ovlašćenja, ovlašćenja fonda, pa ću to i da vam pročitam.
Dakle, u obavljanju poslova fond ima javna ovlašćenja koja se odnose na: propisivanje uslova koje moraju ispunjavati korisnici sredstava fonda, zatim uslova i načina dodeljivanja sredstava fonda, kriterijuma i merila za ocenjivanje zahteva za dodeljivanje sredstava fonda, načina praćenja namenskog korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, načina obavljanja poslova fonda, kao i drugih pitanja od značaja za rad fonda u skladu sa ovim zakonom.
Druga tačka je rešavanje u prvom stepenu u upravnim stvarima koje se odnose na plaćanje naknada propisanih zakonom kojim se uređuje održivo upravljanje prirodnim vrednostima i zaštita životne sredine (u daljem tekstu: naknada).
I da fond takođe vodi evidenciju obveznika plaćanja naknade. Čak je ova treća tačka potpuno nova, a to su u stvari naknade za održivo korišćenje prirodnih resursa i dobara, u skladu sa načelom - korisnik plaća i zagađivač plaća.
Član 11. govori o tome šta se sve utvrđuje opštim aktima ovog fonda. Mi smo u Predlogu to malo preformulisali, ali neću to sve čitati, nego ću reći šta smo izostavili i šta se ne utvrđuje opštim aktima fonda, a to je u skladu sa onim prethodnim amandmanom o kojem je govorio moj kolega Milan Dimitrijević, o tome da ovaj fond ne sme apsolutno da pruža stručne usluge prilikom izrade projekata npr. Ovde piše u predlogu da se opštim aktima fonda utvrđuju i naknade za pružanje stručnih usluga iz člana 7. tačke 6) ovog zakona.
Intervencija u ovom amandmanu se sastoji u tome da se to ne utvrđuje odnosno da takve poslove ne bi trebalo da radi fond.
Ako ovo ostane ovako, onda je to otvoren prostor za različite zloupotrebe. Molim vas, ako neko hoće da podnese projekat i da traži sredstva od Fonda za održivi razvoj odnosno za zaštitu prirode i životne sredine, tom prilikom angažuje stručnjaka ili stručnjake ili neki sektor pri Fondu koji će se baviti ovim poslovima, šta mislite kako će se doneti rešenje na tom konkursu, gde budu svi ostali projekti, kako će se doneti rešenje odnosno ko će dobiti novac?
Naravno, dobiće novac onaj projekat u kojem je učestvovao neko iz fonda. Ovo je baš jedan sukob interesa i može da bude predmet velikih zloupotreba. Telo koje odlučuje o tome kome će se dodeliti sredstva ni na koji način ne sme da učestvuje u izradi i pripremi projekata.
Ovaj naš amandman se odnosi na član 15. Član 15. govori kroz sedam tačaka o tome kakve su sve obaveze direktora fonda i za koje sve poslove je zadužen.
Amandman se sastoji u tome da mi praktično intervenišemo kod tačke 6), jer tačka 6) glasi - direktor fonda donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta fonda, uz prethodnu saglasnost upravnog odbora. Naš amandman se sastoji u tome da se briše - uz saglasnost upravnog odbora fonda, a da se te reči zamene rečima - uz saglasnost Vlade.
Naime, ovde se radi o vršenju poverenih poslova državne uprave. Fond jeste pravno lice, ali ono vrši poverene poslove državne uprave, tako da se na sve zaposlene u ovom fondu primenjuje Zakon o državnim službenicima, a na akte o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji saglasnost mora da da Vlada.
Međutim, ukoliko ministar Dulić ostaje pri tome da će ministar, tj. on biti na čelu tog upravnog odbora, onda praktično to dođe isto, pošto će on biti na čelu upravnog odbora, a ujedno je i ministar, odnosno na čelu ministarstva, a to je u stvari organ Vlade koji će davati saglasnost na sistematizaciju i organizaciju.
Tako, ukoliko ostane pri svome da ne prihvati ove naše izmene, onda je to praktično isto.
Izvinite, možda nisam dobro čula. To je novo poglavlje VII? Ili je to kasnije? Izvinite.
Izvinite, mislila sam da je to ovaj član prethodni. Ovde, kao što ste videli, mi predviđamo uvođenje novog poglavlja koje nosi naslov - nadzor. Moj kolega Miša Dimitrijević je govorio o novom poglavlju - revizija, a ovo je predlog novog poglavlja - nadzor. Zašto? Zato što u ovom zakonu nigde ne postoji niti revizija, niti nadzor. U članu 12, gde su navedeni organi fonda, kaže se - organi fonda su upravni odbor i direktor. Nekako smo mi već navikli da u predlozima zakona, kada je upravni odbor tu, onda postoji i nadzorni odbor. Dakle, ovim zakonom se ne predviđa formiranje nadzornog odbora. Osnovna funkcija nadzornog odbora jeste da vrši nadzor nad radom neke institucije.
Onda u obrazloženju, jer postoji i obrazloženje zašto Ministarstvo ne planira formiranje nadzornog odbora, kaže - kao jedno od mera racionalizacije poslovanja, u uslovima svetske ekonomske krize, predlaže se smanjenje upravljačkog aparata. Tako da se ovim predlogom zakona smanjuje broj članova upravnog odbora sa sedam na pet, a predviđa se potpuno ukidanje nadzornog odbora. Dakle, ovo je telo koje će raditi bez ikakvog nadzora. Ako ste smanjili broj u upravnom odboru, onda ste mogli da smanjite i za jednog člana i nadzorni odbor. Ali, da ostane fond bez ikakvog nadzora, to je prosto nečuveno.
To što ste vi možda smanjili, recimo, izdatke za tri nekakve nadoknade članovima tog nadzornog odbora, vratiće se loše, zato što ostale zloupotrebe i nenamensko korišćenje državnih sredstava u poverenim poslovima u ovom organu mogu mnogo više da koštaju.
Dakle, ovaj amandman govori o tome da nadzor nad radom fonda u poverenim poslovima državne uprave vrši Ministarstvo i tu ima još nekoliko stavova, ali nemam vremena.
Poslanici DSS predlažu da se briše stav 2. člana 1. Govorila sam kada smo razgovarali o ovom zakonu u načelu pre par dana da ovaj stav u ovom zakonu ne treba da postoji zato što je to nešto što se podrazumeva.
Ovaj stav glasi: „Termini izraženi u ovom zakonu u gramatičkom muškom rodu podrazumevaju prirodni muški i ženski rod lica na koje se odnose“.
Molim vas, to se podrazumeva, zato što postoji veliki broj zakona koji važe i koji ne sadrže ovakav stav. Naravno da se podrazumeva da se ti zakoni odnose i na prirodni muški i na prirodni ženski rod. Zato mislim da ovo ne treba da stoji u ovom zakonu.
Ovaj moj amandman se takođe odnosi na član 4, gde su nabrojani ciljevi obrazovanja i vaspitanja. Konkretno amandman se odnosi na tačku 15) i predlažem da se dva elementa iz ove tačke menjaju.
Između ostalog, ciljevi obrazovanja i vaspitanja su: razvoj i poštovanje rasne, nacionalne, kulturne, jezičke, verske, rodne, polne i uzrasne ravnopravnosti, tolerancije, nediskriminacije i uvažavanje različitosti.
Opet kada smo razgovarali o ovom zakonu u načelu, ukazala sam na zabunu koja može da nastane, gde spominjete i rodnu ravnopravnost i polnu ravnopravnost.
Recimo, znam razliku, ali sam političar koji se godinama bavi određenim političkim temama.
Međutim, mislim da ovo može da izazove zabune u školama, odnosno u ustanovama. Pozivam ministra da nam, kada se bude obratio Skupštini, objasni kako on shvata razliku između polne i rodne ravnopravnosti. To je jedna intervencija.
U istom amandmanu, opet podvlačim da reč "nediskriminacija" kao imenica ne postoji u srpskom. Mislim da je predlagač mogao da izostavi ovu reč koja ne postoji, zato što i kada bi ta reč izostala potpuno bi bilo sve jasno zato što se kaže - uzrasne ravnopravnosti, tolerancije i uvažavanje različitosti, to je jedno te isto. Tolerancija znači nepostojanje diskriminacije. Uvažavanje različitosti je takođe nepostojanje diskriminacije. Mislim da je predlagač mogao da prihvati ovaj amandman.
Član 5. govori o opštim ishodima i standardima obrazovanja i vaspitanja. Tu postoji tačka 2) u ovim opštim ishodima, koja kaže - nauče kako da uče i da koriste svoj um. Naravno, ovo se odnosi na decu, učenike i odrasle.
Da li to znači da su do sada nastavnici i u predškolskom, i u osnovnom obrazovanju i vaspitanju i u srednjim školama učili učenike, decu i odrasle kako da koriste tuđi um?
Meni je ovde jasno šta je predlagač hteo da kaže. Možda se predlagač ne slaže s tim što predlažem da se ovo "da koriste svoj um" zameni rečima "koriste svoje intelektualne sposobnosti". To je najbliže što sam mogla da procenim šta su pod ovim hteli da kažu. Ako ostane ovaj član ovako definisan, on je u najmanju ruku neuobičajen, da ne upotrebi neku drugu reč.
Taj amandman je prihvaćen, ali možda nije loše da objasnim o čemu se radi, da kolegama objasnim šta je prihvaćeno.
Dešavalo se i do sada, a verovatno, ako ovo usvojimo, više neće, da osoba koju su kandidovali za Nacionalni prosvetni savet u jednom trenutku više nije član tog ovlašćenog predlagača i onda se postavlja pitanje njegovog legitimiteta, jer on se u principu i bira u Nacionalni prosvetni savet da bi predstavljao određenu strukturu. To se u prošlosti dešavalo nekoliko puta.
Da se takve stvari ne bi ponavljale, onda se ovim amandmanom, koji je predlagač i prihvatio, pruža mogućnost da ovlašćeni predlagač može u takvim situacijama da predloži drugog člana Nacionalnog prosvetnog saveta, kako bi se njihova zastupljenost u tom telu nastavila na valjan način.
Ovaj moj amandman se odnosi praktično na Nacionalni prosvetni savet. Između ostalog, predlažem novu tačku da Nacionalni prosvetni savet predlaže mrežu srednjih škola.
U obrazloženju zašto amandman nije prihvaćen dobila sam da je država odgovorna za stanje u oblasti obrazovanja, uključujući i stanje u pogledu prostornog rasporeda ustanova iz oblasti obrazovanja. Tu apsolutno ništa nije sporno. U ovom amandmanu sam rekla - predlaže, nisam rekla - utvrđuje. Nacionalni prosvetni savet je jedno kompetentno i prilično veliko telo, tako da on predlaže, ali ne utvrđuje.
Mi na ovoj sednici već smo završili raspravu u načelu, imamo zakon o nadležnostima i izboru nacionalnih saveta nacionalnih manjina. U tom zakonu je predviđeno da se prilikom utvrđivanja mreže škola, isturenih odeljenja nacionalnih manjina, odnosno gde se nastava odvija na jezicima nacionalnih manjina, čak se nacionalnim savetima nacionalnih manjina stavlja u nadležnost da mogu da odlučuju i o broju učenika u pojedinim odeljenjima, gde se nastava odvija na jezicima nacionalne manjine, pa to što se tim nacionalnim savetima daje kao nadležnost se kosi sa ovim vašim obrazloženjem.
Znači, opet naglašavam, ovde sam stavila da Nacionalni prosvetni savet predlaže, a ne utvrđuje.

Whoops, looks like something went wrong.