Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Vjerica Radeta

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka

Govori

Javljam se po Poslovniku, član 104.
Žao mi je što moram da ovim formalnim raspravama na neki način ometam javnost i ovakvim diskusijama mog kolegu Momčilova, ali zaista Vlada Republike Srbije vređa dostojanstvo Narodne skupštine na najgrublji mogući način. Hoću da vas podsetim da smo pre dva dana kroz amandmane našim obrazloženjima ubedili ministra Dulića, kao kompetentnog za teme koje su tada bile na dnevnom redu, da promeni naslov zakona, da ne govorimo dalje o amandmanima i određenim članovima.
Zaista je nedopustivo i, molim vas, kolege su intervenisale. Znam, gospođo Čomić, da želite da se sačuva dostojanstvo ovog parlamenta, ali učinite to konkretno.
Već 37 minuta raspravljamo o ovakvim temama bez prisustva ministra. Posebna priča je što će u nastavku da nam se pojavi gospodin Čiplić, koji je kompetentan za onu poslednju tačku dnevnog reda, gde ćemo raspravljati o amandmanima, ali na temu ovih zakona iz oblasti medicine je neverovatno da ste dopustili, samo zato što se gospodin Tomica Milosavljević, što reče gospodin Momčilov, plaši susreta sa narodnim poslanicima, ove vreste susreta.
Jedno je načelna rasprava, a drugo je kada se kroz amandmane postavljanju konkretna pitanja i od odgovornih ministara se očekuju konkretni odgovori. Ali, to je njegov problem i to je problem Vlade Republike Srbije. Zato vas molim, gospođo Čomić …
Gospođo Čomić, možda se niko nikoga ne plaši i na ministra niko nema nikakvu primedbu. On je svih ovih devet godina idealan ministar, ali vi nemojte da zamenjujete teze zbog javnosti Srbije. Nije osnovni problem da li se Tomica Milosavljević plaši susreta sa narodnim poslanicima i nije nikakav problem da to narodni poslanik kaže. Ne mislimo mi nikoga fizički …
Gospođo Čomić, najpre, gospodin Tomica Milosavljević nije učesnik u radu ovog parlamenta i mislim da je to svima jasno. Drugo, niko njemu nije pretio i nemojte da takve insinuacije u odnosu na poslanike SRS izričete.
Govorimo - da li se plaši stručne komunikacije između gospodina Momčilova i njega.
Drugo sam htela da kažem. Na osnovu člana 195 – pravo i dužnost predstavljanja Vlade u Narodnoj skupštini prilikom razmatranja svih pitanja iz njene nadležnosti ima predsednik Vlade. U drugom stavu se kaže – Vlada određuje članove koji je predstavljaju po pojedinim pitanjima itd. To nije sporno.
Vašem raspravom od dva-tri minuta sa tog mesta pokušavate da javnost Srbije obmanete tako što objašnjavate kako je ovo sve u skladu sa Poslovnikom, kako radimo u skladu sa Poslovnikom. Ne radimo, radimo već 43 minuta bez prisustva predstavnika Vlade. Prošlo je dvadesetak amandmana u međuvremenu. Možda bi ih ministar pola prihvatio.
Javljam se na osnovu člana 27. stav 1. tačka 3. Molim vas, gospođo Čomić, da meni ovako pravnički neukoj objasnite u kom članu našeg Poslovnika piše da svaki ministar ima pravo da u toku dana duže ili kraće bude odustan sa sednice, to ste rekli malopre, kao ovlašćeni predstavnik. Najlepše vas molim da naučim od vas. Hvala.
Član 27. stav 1. tačka 2) je u pitanju. Gospođo Čomić, vi nažalost, moram najpre da priznam da ste me ipak malopre ubedili da sam malo bolji pravnik od vas. Vi, nažalost, koristite, rekla bih, zloupotrebljavate tu mogućnost što sedite pored tog dugmenceta gde možete narodnog poslanika da isključite kad god vi mislite da je to u skladu sa Poslovnikom, a to radite uglavnom mimo poslovnika.
Koristite vreme dok smo u direktnom prenosu da držite predavanja narodnim poslanicima iz opozicije da bi se stvorio nekakav utisak u javnosti i da bi se zamaglila činjenica, ovo što svi danas govorimo, da mi ovde raspravljamo neregularno i da ovo nije u skladu sa Poslovnikom.
Takođe ste, gospođo Čomić, zloupotrebili Poslovnik, ovaj član koji sam rekla, kad ste suprotno Poslovniku pričali o nekoj povredi Poslovnika koja se desila pre tri dana. Naravno, ako počnem sad o tome da pričam, vi ćete da me isključite, jer ćete reći da po Poslovniku ne možemo o tome da govorimo. Podneću prigovor itd., to je drugi deo priče i neću da vas izazovem da mi izreknete opomenu. Vi ste sami, malopre, u tom delu prekršili Poslovnik. Ni vi ne možete, vi ste narodni poslovnik, da govorite o povredi Poslovnika koja se desila ili nije desila pre tri dana.
Još samo jedno podsećanje, gospođo Čomić, opet vas podsećam na to da ministar mora da se ponaša kao i narodni poslanici koji učestvuju raspravi, da nigde ne piše da ministar može da bude odsutan koliko god hoće, ovaj put je skoro sat vremena je u pitanju. Na to vas gospođo Čomić obavezuje član 113. Poslovnika za koji ste vi glasali, a ja nisam.
Kada smo dobili obaveštenje od Vlade Republike Srbije, gospodine Čipliću, da ćete i vi biti ovlašćeni da u parlamentu predstavljate ovaj zakon, odnosno Vladu po ovom predlogu zakona, verujte bila sam uverena da vas gospodin Cvetković šalje u parlament upravo zbog ovog mog amandmana.
Jer ovo jeste vaša materija, vi ste bili sudija Ustavnog suda i čudi me da već sami niste intervenisali da Zakon o državnoj upravi uskladite sa Ustavom Republike Srbije, sa članom 136. Ustava, koji u 2. stavu kaže da poslove državne uprave obavljaju ministarstva i drugi organi državne uprave određeni zakonom.
Vlada Republike Srbije, u svim zakonima koje smo do sada imali, poistovećuje ministra i ministarstvo. Pretpostavljam da vama nije sporno da je ministarstvo državni organ, da je ministar starešina tog organa i da nikako ne može biti sinonim za ministarstvo.
Evo, baš u ovom članu 59. u stavu 2. gde se to pominje, kaže se - način i postupak uzimanja organa i doniranja od živog ili umrlog lica, pripremu, obradu, očuvanje, karantin, upotrebu, distribuciju, odnosno transplantaciju propisuje ministar. Zamislite, ne piše ni koji. Da li ste vi možda taj ministar koji će se usuditi da ovo propiše, gospodine Čipliću?
Za razliku od Vlade Republike Srbije, mi u SRS-u vodimo računa o tome ko je kvalifikovan da obrazlaže neki amandman, pa kao što vidite u okviru ovih zdravstvenih zakona sve amandmane koji se odnose na pravna pitanja postavljaju upravo pravnici.
Gospodin Čiplić ovde ne želi ni da se obrati narodnim poslanicima ni kada su u pitanju pravna pitanja. To govori o tome, gospodine Čipliću, da ste vi neodgovoran čovek, pogotovo u odnosu na ovaj parlament.
Gospodin Dulić je lekar i juče i prekjuče je ovde govorio o zakonu o planiranju i izgradnji i o zakonu o državnom premeru i katastru nepokretnosti. Veoma se pripremio, naravno od svojih saradnika je dobio određene informacije, da govori o temi o kojoj stručno nikada ništa nije mogao da nauči jer se nije bavio tim poslom. Vi se niste ni toliko potrudili.
Da je umesto vas ovde Oliver Dulić, Rasim Ljajić, Sulejman Ugljanin, mi vam nijedanput ne bismo stavili bilo kakvu primedbu, jer su to ljudi lekari, ili da ste se vi pripremili na temu zbog koje ste danas ovde.
Verovatno ste jedan od retkih ministara koji nije na godišnjem odmoru zato što u parlamentu treba da se govori o zakonu koji vi treba da predstavljate i nadam se da ćete tada, što bi narod rekao, obelite zube, da nam nešto kažete.
Ovaj amandman nije stručno-medicinski u najvećem delu i zato ga ne obrazlažu kolege lekari iz SRS. Odnosi se na organizaciju zdravstvenih ustanova koje obavljaju postupke biomedicinski potpomognutog oplođenja. Ovaj član 13. predviđa da ovo pravo imaju zdravstvene ustanove, odnosno delovi zdravstvene ustanove iz plana mreže zdravstvenih ustanova koji donosi Vlada Republike Srbije i zdravstvene ustanove osnovane u privatnoj svojini, u skladu sa zakonom.
Mi smo predložili da se u ovom drugom stavu doda da to budu i delovi zdravstvene ustanove. Zašto - zato što je principijelni stav SRS da se zalažemo i za privatnu praksu, naravno, paralelno sa državnom?
Nije baš jasno obrazloženje Vlade koja nam kaže - da se amandman ne prihvata, s obzirom na to da su zdravstvene ustanove u državnoj i privatnoj svojini izjednačene u mogućnosti obavljanja poslova BMPO, ukoliko ispunjavaju uslove propisane Predlogom zakona.
Dalje kažete - naime, termin "delovi zdravstvenih ustanova" podrazumeva veće organizacione celine u sastavu kliničkog centra i kliničko-bolničkog centra, kao što su klinike i instituti, a ne organizacione jedinice zdravstvene ustanove, kao što su odeljenje ili odsek.
Prema ovom vašem obrazloženju, recimo, Kliničko-bolnički centar Zemun ili Bežanijska kosa ne bi mogli da obavljaju ovaj posao, odnosno delovi ova dva kliničko-bolnička centra, a mi mislimo naprotiv - nema smetnje da to obavljaju.
Sem toga, ustanove tercijernog nivoa u državnoj svojini, nažalost, još uvek nemaju uvedene sve vrhunske metode ove metode o kojoj danas govorimo i koja je predmet ovog zakona, pogotovu nemaju te metode na nivou koji je prisutan u razvijenom svetu, u renomiranim medicinskim ustanovama u Evropi.
S druge strane, u Srbiji imamo afirmisane ustanove u privatnom vlasništvu koje ovaj posao mogu da obavljaju i koje su zaista po najsavremenijim metodama osposobljene za obavljanje ovog posla. Zato mislimo da bi bilo dobro da ovaj amandman bude prihvaćen i žao mi je, gospodine Čipliću, što vi, bez obzira što formalno-pravno ovde predstavljate Vladu, očigledno nemate ovlašćenja od gospodina Tomice Milosavljevića da prihvatite neki amandman…
Gospodine ministre, stiče se utisak da vam vaši saradnici nisu dovoljno objasnili značaj državnog premera i katastra za jednu državu. Razumem da vi kao lekar to ne možete da razumete na pravi način, ali ti ljudi oko vas trebalo je da vam skrenu pažnju na to.
Postoji nekoliko članova, čućete u toku rasprave, koji su poprilično opasni. Jedan od njih je taj član 10, 23) tačka, gde kažete, između ostalog, da je delokrug Zavoda i pružanje usluga iz delokruga Zavoda u okviru međunarodne saradnje.
Predložili smo da ovde mora da se doda - pružanje usluga samo na osnovu ratifikovanih ugovora o međunarodnim kreditima. Ne možete podatke državnog premera i katastra da dajete bilo kome. Ne može, recimo, ministar Šutanovac kada ode u NATO da iznosi podatke državnog premera i katastra, jer je veći deo tih podataka ili državna tajna ili privatna svojina, i državna, odnosno javna svojina, tu su i podzemni katastar, katastar podzemnih instalacija, razni vojni objekti, razni državom zaštićeni i drugim zakonima zaštićeni objekti.
Ovi podaci, u smislu ovog člana i ove tačke, mogu da se iznose samo u onom delu koliko je potrebno za odobravanje nekog kredita, za nekakve hipotekarne kredite iz inostranstva itd, a ne ovako paušalno da svaki podatak iz katastra može da se iznosi u okviru međunarodne saradnje.
Molila bih vas da nas malo pratite, gospodine Duliću, da kao i juče u prepodnevnom delu učestvujete u radu i prihvatite ovaj amandman, verujte korisno je.
Predložena norma člana 18. je zaista neodrživa. Govori se o dužnosti geodetske organizacije i kažete, ''u postupku održavanja katastra nepokretnosti dužno je da prihvati zahtev stranke za obavljanje geodetskih radova na teritoriji jedinice lokalne samouprave gde ima sedište, odnosno ne sme da odbije zahtev bez opravdanog razloga.''
Dakle, ne postoji taj opravdan razlog za bilo koji organ, organizaciju koja obavlja držani posao, u ovom slučaju geodetska organizacija obavlja deo državnog posla; mora da se primi svaki zahtev. Ne može zato što je službenik na bolovanju, na godišnjem odmoru, mrzi ga da radi itd. da se zahtev ne primi.
Mogu da podnesem zahtev geodetskoj organizaciji da izađe na teren da izmeri parcelu, npr. 546/3, vlasništvo gospodina Olivera Dulića, i da kažem da hoću da se prenese na ime Vjerice Radeta.
Takav zahtev, koliko god besmislen, mora da se primi, a onda će taj ko obavlja državni posao ili da me obavesti da je to besmisleno, ili da donese rešenje, zaključak, odbaci, odbije.
Dakle, nema tog opravdanog razloga koji može da poništi ustavno pravo svakog građanina da zatraži šta god mu padne na pamet. Organ radi, ili onaj ko radi za državu, kao što je to geodetska organizacija, pa će da razmotri, da proceni, oceni i da obavesti podnosioca.
Molim vas, prenesite gospodinu Duliću da ovaj amandman zaista mora da se prihvati. Ništa ne kvari u zakonu, ali otklanja jednu neverovatnu zabunu, mislim da nijedan propis ne sadrži da postoje opravdani razlozi da se nekakav zahtev ne primi.
Član 28. i ovaj stav koji treba da se briše kaže – da premer vodova i izradu geodetskih podloga za potrebe raznih vrsta projekata u inženjersko-tehničkim oblastima izvodi geodetska organizacija. Podsećamo da je geodetska organizacija privatna firma i da ne može ove poslove da obavlja.
To jeste, gospodo iz Ministarstva, iako ste vi rekli da to nije državna tajna, to jeste ili državna ili poslovna tajna. Pitajte vaše kolege iz Geokarte, koje ćete preuzeti posle ovog zakona – da li je stranka u postupku, kojoj je bio potreban ovaj podatak, odnosno kopija plana podzemnih instalacija, da li je mogla da ga dobije? Nije. Morao je organ uprave da to zatraži u ime te stranke i da sa tom strankom da to preuzme ide ovlašćeni geometar iz opštinskog organa uprave.
Zamislite da katastar podzemnih instalacija nije u jednom delu državna tajna, a poslovna tajna svakako u celosti, šta bi se desilo sa državom Srbijom u toku NATO agresije 99. godine, da su znali sve podatke o podzemnim instalacijama iz državnog premera i katastra.
Dakle, prihvatite ovaj amandman zbog države Srbije.
Član 53. Predloga zakona govori o komasacionom premeru i kaže da komasacioni premer jesu geodetski radovi koji se izvode u postupku uređenja zemljišne teritorije komasacijom. To je tačno, ali ovde nedostaje da to mora biti u skladu sa Zakonom o komasaciji.
Činjenica da ste vi u predlogu ovog zakona više puta pomenuli komasacioni premer govori u prilog tome da komasacija u Srbiji u dobrom delu nije sprovedena kroz zemljišne knjige, odnosno kroz katastar, a takođe je činjenica da će komasacije sasvim sigurno biti još u Srbiji, i treba da je bude.
Za one koji ne znaju, komasacija je ukrupnjavanje poljoprivrednih poseda i svakako da ćemo verovatno biti u prilici da govorimo i o novom predlogu zakona ili izmeni Zakona o komasaciji u nekim delovima gde je to potrebno.
Ne možete da zanemarite postojanje Zakona o komasaciji kada je u pitanju komasacioni premer sa aspekta zakona o državnom premeru i katastru nepokretnosti i zato mi je poprilično nejasno zašto niste prihvatili ne samo ovaj, nego veliki broja amandmana SRS koji su, morate priznati, pre svega stručno urađeni sa aspekta materije koju ovaj zakon obrađuje.
Ovde nema ideologije, nema ideoloških amandmana, nema amandmana koji na bilo koji način kvare koncepciju onoga što ste vi zamislili i zato mislim da i ovaj amandman treba da bude prihvaćen.
Čuli ste da se član 56. odnosi na premer, elaborat i registar državne granice i da se kaže u prvom stavu da premer državne granice jeste označavanje graničnih tačaka, geodetsko merenje graničnih tačaka i prikupljanje podataka o državnoj granici.
Mi smo amandmanom predložili da se ovde doda još jedan stav, da se kaže u sedmom stavu da će se za premer državne granice između Republike Srbije i Crne Gore, Albanije i Makedonije, koristiti postojeće granične tačke u skladu sa Ustavom Republike Srbije.
Zaista je neverovatno da ovaj amandman nije prihvaćen, s obzirom na nemogućnost, nažalost, primene Rezolucije 1244 na KiM, koje je što se tiče SRS nesporno sastavni deo Republike Srbije i uvek će tako biti i označavanje graničnih tačaka, geodetsko merenje graničnih tačaka i prikupljanje podataka o državnoj granici u ovom momentu nije moguće na delu teritorije Srbije, na delu KiM.
Zbog toga je zaista neophodno da se u okviru ovog posla koriste postojeće granične tačke da bi premerom državne granice jasno označili da je KiM sastavni deo Srbije.
Vi ovih dana, mislim na Vladu Republike Srbije, podmećete nam kao kukavičje jaje zakone koji na volšeban način posredno priznaju nezavisnu državu Kosovo, takođe i predstavnici državnih organa u svojim izjavama, u obećanjima itd. To su veoma opasne stvari. Mi srpski radikali koristimo ovakve zakone, ove prilike da pre svega javnost Srbije upozorimo na to da državni nadležni organi igraju opasnu igru.
Nećemo nikada priznati nezavisnost Kosova kažu, kada to treba da se kaže pred televizijskim kamerama, ali kada mi kažemo - unesite stav da za premer državne granice između Republike Srbije, Crne Gore, Albanije i Makedonije u ovom momentu ćemo koristiti postojeće granične tačke, u skladu sa Ustavom Srbije, vi to nećete da prihvatite. To je veoma opasno, ali neka građani Srbije čuju šta radite.
Član 77. kaže da se u katastar nepokretnosti upisuje pravo korišćenja, pravo zakupa, pravo službenosti, hipoteka i druga stvarna prava na nepokretnostima propisana zakonom i tu nema ničeg spornog.
Još jedno pravničko pitanje. Član 78. govori o predbeležbi u katastru nepokretnosti, i kažete u četvrtom stavu da se predbeležba upisuje na rok od 90 godina ili na rok prema ispravi iz stava 2. tačka 4) ovoga člana, a to znači ako nadležni organ u javnoj ispravi odredi upis predbeležbe.
Opet ste izostavili nešto što smo mi predložili da je neophodno da se stavi, a to je da se predbeležba upisuje i na rok stavljanja klauzule pravosnažnosti iz stava 2. tačke 3) ovog člana, a to znači ako javna isprava nije postala pravosnažna. Moramo da znamo kada ćemo izvršiti predbeležbu ako javna isprava nije postala pravosnažna; onda kad ona postane pravosnažna.
To valjda u zakonu mora da piše, to ne sme da se pretpostavlja, to ne sme da se ostavi na volju nekom lošem pravniku, već mora da piše u zakonu i da svi to primenjuju.