Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Zoran Ostojić

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija

Govori

Gospodine Novakoviću, insistiram da se u danu za glasanje glasa o povredi Poslovnika sa vaše strane, član 27. Gospodin Maraš je pričao o temi dnevnog reda, pričao je o rudnoj renti, a vi kažete da je to van dnevnog reda. To što smo mi greškom Gordane Čomić ostali bez vremena, to je jedna stvar, ali on se držao dnevnog reda, gospodine Novakoviću, i baš je pričao o rudnoj renti. Da li imamo na dnevnom redu Zakon o rudarstvu? Imamo. Da li se tu pominje rudna renta? Da, pominje se. Znači, bilo je o dnevnom redu.
Izvinite, usput samo, ako „gubernator Srbije“ daje izjave da se pregovara o nuklearkama, ambasador Rusije, kako mogu to da tumačim nego kao reči čoveka koji zna šta se ovde dešava, pregovara sa Vladom, a gospodin Škundrić, nadležni ministar, kaže da nema pojma o tome. Ko pregovara? Ministar sporta? Rasim Ljajić?
Ovde se dešavaju veoma čudne stvari, gospodine Novakoviću. Ovo je prilika da se baš u okviru dnevnog reda o tome porazgovara, jer se, s jedne strane, predlaže povećanje rudne rente za ugalj i šta ja znam, a ovde ne možemo da povećamo rudnu rentu za vađenje nafte, ostalo je 3%, zato što ste svi tako glasali kad smo Rusima učinili onaj poklon. Podsećam vas da je u Rusiji rudna renta 27%.
Gospodine Novakoviću, u Poslovniku je jasno  definisano kada onaj koji vodi sednicu daje repliku poslaniku koji se za repliku javio. Ja sam se javio za repliku na osnovu člana 27. tačka 2. Poslovnika. Vi kažete da nemam pravo na repliku. Moje mišljenje je da imam pravo na repliku jer me gospodin Perić pomenuo i osporio nešto što sam ja rekao. Indirektno je rekao da lažem; ili da lažem ili da sam neznalica, svejedno. To je dovoljno da mi date pravo na repliku. To je suština, neću da zloupotrebljavam Poslovnik, samo kažem da ste morali da mi date repliku na izlaganje gospodina Perića.
Hvala, gospodine Novakoviću. Gospodine Periću, razumem vašu želju da ne polemišete sa mnom. Slažem se sa vama da ova zemlja ima mnogo problema i kada su u pitanju zakoni na dnevnom redu, ali ova zemlja pored tih problema koje je imala i ranije ima još jedan problem, za koje ste odgovorni i vi i svi oni koji su glasali za onakav energetski sporazum sa Ruskom Federacijom.
Gospodine Periću, podsećam vas da smo insistirali da se promeni Zakon o rudnoj renti pre nego što se taj posao završi, jer je 3% u Srbiji zaista malo. To je bila faktički srpska kompanija, pa je imala 3%. Kada već to odlazi u neke druge ruke, onda smo insistirali da se to upristoji na nivo kakav je u svetu.
U pravu ste, 17% je u Rusiji, ali je, recimo, u Velikoj Britaniji 50%. Zbog čega sa 3%, zadržavanjem rudne rente, finansiramo jednu stranu kompaniju? Ko to plaća u uslovima monopola? Da ima konkurencije, niko ne bi kupovao gorivo kod te kompanije. Da ima konkurencije, to ne bi plaćali građani Srbije, rudnu rentu, nego ta kompanija, jer je konkurencija naterala da snižava cene, pa bi ona plaćala rudnu rentu veću od 3% svakako, bar koliko je u Rusiji. Ako je ruska kompanija, zašto ne bi plaćala 17%? To smo predlagali pre glasanja o energetskom sporazumu, ali to se nije desilo.
Onda nama gospodin Škundrić kaže – pa, kroz akcize. Ali, akcize plaćaju građani, a rudnu rentu plaćaju kompanije koje eksploatišu rudno bogatstvo. Zašto bismo častili stranu firmu, bez obzira na to da li je ruska, američka ili engleska (u ovom slučaju je ruska)? To je suština, gospodine Periću. Tu razliku od 17%, koliko je u Rusiji, i 3%, koliko je u Srbiji, to plaćaju građani Srbije. To je problem.
U pravu ste da ova zemlja ima mnogo problema, ali problemi u energetskom sektoru se, kao što vidite, zbog ogromne većine poslanika ovde, u koju spada i vaša poslanička grupa, umnožavaju. Mi i dalje plaćamo najskuplji benzin, i dalje imamo najlošiji kvalitet, monopoli se nastavljaju. To je ono o čemu je gospodin Maraš pričao kada je gospodin Novaković pogrešno zaključio, moje je mišljenje, da je izašao iz dnevnog reda. Hvala.
Predsednice, uvaženi ministre, gospođo ministarka, koleginice i kolege, nažalost rasu se ministarski sastav i sada ministri kojima sam hteo da postavim pitanja nisu tu, tako da ću jedno morati da preformulišem, a drugo ću uprkos tome postaviti odsutnom ministru.
Kratak uvod. Prilikom posete predsednika Ruske Federacije, Medvedeva, zamenik predsednika Vlade i prvi potpredsednik i ministar unutrašnjih poslova, gospodin Ivica Dačić i gospodin Sergej Šojgu, ministar za vanredne situacije, potpisali su jedan sporazum o bazi kod Niša, bazi za vanredne situacije, brze intervencije ili kako god, ne vojnoj nego takvoj, civilnoj bazi.
Hteo sam da pitam ministra Šutanovca da li zna neke detalje više o tome, jer prosto pošto nije vojna baza mislim da ne može ništa biti tajna, ali zato sada pitam bilo koga od vas jer ste članovi Vlade - da li ste na Vladi raspravljali detalje tog sporazuma i usvojili?
Ovo pitam iz proste činjenice jer davati parče teritorije ili, da kažem, suvereniteta, to je omiljena reč mnogih u ovoj sali, nekoj drugoj državi, a to jeste baza, bez obzira što nije vojna, podrazumeva razne stvari, kao što je, na primer, da li je obezbeđenje, ako nisu naši državljani, nosi oružje, koliko ta država plaća za najam te baze odnosno te zemlje, ko sprovodi istragu ako se nešto unutra desi, da li naši organi ili njihovi organi.
To su stvari koje siguran sam da bi morale biti utanačene pre potpisivanja sporazuma, pa pošto nema Šutanovca, ministra odbrane, pitam vas da li ste o tome raspravljali na Vladi? Prosto pitanje, da ili ne? Neću više da dužim.
Da je tu ministar Marković, a nadam se da jeste, a možda je otišao da se osveži, pitao bih ga sledeće. Koliko u Vladi ima pomoćnika ministara i koliko njih nema položen državni ispit? Zbog gledalaca podsećam, po zakonu, pomoćnik ministra mora da ima položen državni ispit, a ako je pravnik mora da ima položen pravosudni ispit.
Dakle, koliko ih ukupno ima? Znam da se meri desetinama, samo ne znam tačan broj. Koliko njih nema položen državni ili pravosudni ispit, što je zakonska obaveza?
Za sve vas, da li ste raspravljali u Vladi o bazi pre potpisivanja sporazuma, a za ministra Markovića, ako je tu negde u hodniku, prosto koliko ima onih koji ne ispunjavaju zakonske uslove da budu pomoćnici ministra?
Uvažena gospođo Čomić, koleginice i kolege, nekako mi se čini da ako se u ovoj Skupštini krši Ustav, da je to povreda Poslovnika i povreda dostojanstva Skupštine, znači, član 104.
Gospodin Ilić, koji se zalaže za poštovanje Ustava i smatra da je statut protivustavan, što je apsolutno legitimno pravo, sve vreme upotrebljava izraz "ćirilično pismo". Ovo više govorim zbog građana. Ustav, koji je donet tako velikom većinom, osim LDP, u članu 10, gde se govori o jeziku i pismu, kaže, stav 1 - U Republici Srbiji, u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćiriličko pismo.
Znači, ustavno ime naše ćirilice je ćiriličko pismo, ne ćirilično pismo. Onaj ko ne upotrebljava ustavno ime, krši Ustav. Ovo svakako više govorim zbog građana i kao još jedan argument kakav je Ustav koji je donet.
Poštovana predsednice, koleginice i kolege, juče je zasedala uprava Naftne industrije Srbije, akcionarskog društva, firma u čijoj ste privatizaciji svi učestvovali i bili složni. Potvrdilo se ono što je LDP govorio. Usvojen je izveštaj superrevizije i ta firma je za prošlu godinu napravila gubitak od 90 miliona evra, osam milijardi dinara je potvrđeni gubitak.
Kako je prošle godine dobar deo godine cena nafte bila skoro i 150 dolara i kako nema u svetu kompanije koja je pod tim uslovima napravila gubitak, imam nekoliko pitanja za predsednika Skupštine akcionara NIS, gospodina Škundrića, usput i ministra energetike.
Kako je taj gubitak napravljen tokom prošle godine, kada je NIS bio u stopostotnom vlasništvu Srbije, a kako je član uprave gospodin Petrović juče izjavio da građani neće snositi gubitak, moja pitanja za gospodina Škundrića su sledeća.
Koliko su građani Srbije oštećeni zbog toga što NIS nije imao dobitak, odnosno koliko je oštećen budžet Srbije i budžetski korisnici? Može i drugi podatak, koliko su građani Srbije zbog toga što NIS nije imao dobitak i nije participirao u budžetu morali više poreza da plate za budžet Srbije?
Drugo pitanje, koliko je, od početka godine, puta poskupelo gorivo u Srbiji od kad je ruski partner preuzeo kontrolu nad NIS? Koliko je ukupno poskupelo gorivo? Koliko goriva je prodato u Srbiji? Kolika je ta razlika koju su građani Srbije platili kroz skuplje gorivo od početka godine do danas?
Ovom prilikom ne tražim podatak o šteti koju svi građani Srbije plaćaju kroz raubovanje svojih automobila zbog najlošijeg goriva koje se prodaje u Srbiji.
Treće pitanje za gospodina Škundrića je sledeće. Pošto je član uprave rekao da će se smanjiti vrednost ovih osam milijardi dinara, vrednost NIS, koliko će ko uticati na smanjenje onih besplatnih akcija koje ste obećali lakovernim građanima Srbije? Koliko će to biti u dinarima manje vrednosti tih besplatnih akcija?
Na kraju krajeva, ova situacija sa NIS-om morala bi da ima i odgovorne jer, znate, u ovoj zemlji lažiranje završnog računa, falsifikovanje podataka je krivično delo.
Mi smo juče čuli od člana uprave da upravni odbor nije usvojio onaj završni račun koji je pokazivao da je NIS poslovao sa dobitkom od dve milijarde i 300 miliona dinara, da je to usvojio nekakav izvršni odbor.
Postavljam pitanje - kako je mogao da bude onda predat završni račun, ukoliko ga nije usvojio upravni odbor, jer upravni odbor, po Zakonu o preduzećima, jedini je nadležan da usvaja završne račune.
Da ne bi ostalo bez odgovora, jer i ja na mnoga pitanja nisam dobio odgovor, pitanje za vas, gospođo predsednice - da li ćete dozvoliti, gospođo Slavice Đukić-Dejanović, da glasamo o zakonu o eksproprijaciji, čija rasprava u pojedinostima je juče završena?
Uprkos činjenici da više poslaničkih grupa ukazuje da je taj zakon protivustavan, da li ćete dozvoliti da glasamo i da se taj zakon usvoji bez mišljenja Zakonodavnog odbora, koji već dve nedelje izbegava da se izjasni o tom zakonu?
Gospođo predsednice, koleginice i kolege, mislim da ste posle diskusije gospodina Mirovića propustili da konstatujete povredu Poslovnika, član 104, pa vam na to ukazujem. Govorim o dostojanstvu ovog doma.
Nazivati poslanika Evropskog parlamenta, koji je juče bio vaš gost, zločincem, apsolutno je uvreda ovog parlamenta. Vi pripadate, vaša partija, tzv. proevropskoj Vladi, koja kao najdeblji stub od tih raznih stubova, i rekla je da treba da idemo ka članstvu u EU.
Molim vas, povedite računa, ako ste danas nešto odsutni ili hoćete da zbrzate ovu sednicu, povedite računa o ugledu ovog doma. Reći za nekoga da je ratni zločinac, za gospodina Kacina, poslanika Evropskog parlamenta, koji je ovde došao obavljajući posao i u našem interesu, zaista je nedopustivo. Molim vas, koncentrišite se.
Ovde, mislim inače, da se često krši dostojanstvo parlamenta kada se više brane interesi neke druge države nego države Srbije. To je često među poslanicima nekih poslaničkih grupa, ali hajde, ne javljam se tada, da se pozivam na 104. Ali, ovo je ipak skandalozno, reči za nekoga da je ratni zločinac koji je juče bio u poseti, koji je prijatelj Srbije, evropski parlamentarac i vi da oćutite, podseća me na ono s početka mandata kada ste ovde dozvoljavali da se vređa pokojni premijer Đinđić, a kada je nažalost vladajuća većina glasala da to nije uvreda i kršenje Poslovnika.
Molim vas reagujte ili upozorite gospodu koja su se očigledno spremila za ovu tačku dnevnog reda da biraju reči. Neka granica mora da se održi.
Gospodine Miroviću, ne želim s vama da polemišem, rekao sam šta sam imao da kažem predsednici. Mogu samo da vam kažem da ne razumem nešto o čemu pričate, taj helikopter je bio vaš koliko i Jelka Kacina. Prema tome, ta JNA je bila vojska i njegova i naša, ali ajde sada da ne pričamo o tome.
Gospodine Nikoliću, otkud vi znate da se nisam javio odmah po završetku gospodina Mirovića, da li imate tu nekakav uređaj pa da nisam dobio reč? Nemojte, gospodine Nikoliću, ako ste već postali Evropljanin, mogli ste odmah vi da se javite pre mene pa da reklamirate Poslovnik.
Ali, pošto vam je trebalo 20 godina da naučite geografiju da shvatite da Karlobag i Karlovac nisu u Srbiji, verovatno će vam trebati 20 godina da shvatite šta su to evropske vrednosti. Nisu, gospodine Nikoliću, svi četnici vojvode kao vi. Molim vas, nemojte me uzimati u usta kada za to nema potrebe.
Javio sam se, gospođa mi nije dala reč, dala mi je posle kada sam joj drugim znacima rekao i ne vidim razloga da nastavljamo ovu polemiku.
Vas, gospodine Miroviću, samo upozoravam da vi možda imate svoje mišljenje i to je vaš stav. Mogu da imam svoje mišljenje i da kažem o vama ono šta mislim, ali mislim da bi time prekršio Poslovnik i povredio dostojanstvo Skupštine. Prema tome, ne možemo uvek govoriti ono što mislimo.
Uvažena potpredsednice, mislim da se radi o povredi člana 101, pogrešno tumačenje, ono što je govorila koleginica Pešić.
Ako neko kaže za svoje ideje - nismo mogli da se izborimo u Skupštini Vojvodine, jer tamo je odnos snaga nepovoljan, pretpostavljam za ideje iz jogurt revolucije, pa smo što pre želeli da to dođe ovde jer ovde možemo lakše da izguramo, to je objektivno vređanje i Vojvodine, a bome i ovog parlamenta. To je gospodin Bajatović rekao. On je glasao za statut u Skupštini Vojvodine, a onda kaže – ali ovde smo sada to popravili, pa smo pobedili separatiste.
Mislim zaista da ako je nešto licemerno, odavno nisam video nešto ovako licemerno što je izgovorio gospodin Bajatović, vređajući Vojvodinu, vređajući Skupštinu Vojvodine. Ta Skupština Vojvodine je odraz volje građana Vojvodine, a te ideje o pobedi separatizma, sa onima s kojima sede u Vladi, stranka gospodina Bajatovića i to prebacivanje da tamo postoje separatisti, iredentisti, autonomaši, zaista je vrhunac licemerja. Biti u koaliciji sa strankom koja često umesto politike ima marketing u planu očigledno je zarazno, gospodine Bajatoviću.
Gospodine Bajatoviću, da su odnosi između vaše partije i SRS ranije postali ovakvi, Srbija bi bila bolje mesto za život. No, nikada nije kasno.
Ne bih uživao u polemici partnera iz devedesetih. Samo hoću da kažem da je u sledećem problem - kada kažete da dalje niste mogli tamo polemiku da vodite, polemika je završena. Glasali ste. Volja građana Vojvodine je pokazana i kroz sastav te skupštine koja je donela onakav statut, za koji ste glasali, a na kraju krajeva, hoćemo da se vratimo malo unazad i činjenicom da Ustav nije prošao u Vojvodini.
Šta je problem za nas liberale? Kada mislite da ste grešili? Tada kada ste glasali za statut ili danas kada pobeđujete separatiste ovom patriotskom retorikom? Ne znamo kada ste vi u pravu. Da li vi znate?
Znate li što je to važno? Vi ste i poslanik. Na čelu ste jednog velikog preduzeća, doduše velikog gubitaša, ali okrećete i donosite odluke o mnogo novca. Pre neki dan ste otišli i sa ruskim partnerima osnovali firmu u Švajcarskoj, a ovamo priča da ćemo zarađivati 500 miliona, milijarde kroz transport. Zarađivaće ta firma u Švajcarskoj. Tamo je napravljena firma "Južni tok".
Odlučite se, gospodine Bajatoviću, da li ste tada bili, kako da kažem, svesni i želeli ono za šta ste glasali ili danas pokušavate da, uslovno rečeno, skupljate jeftine poene, obzirom da vi i, recimo, vaše partijske kolege, obavljate odgovorne funkcije u ovoj državi? Bitno je da znate šta želite. Nije sve samo politički marketing. O tome, gospodine Bajatoviću, pričam.
Ili ste napustili, hajde da kažem, svoju vojvođansku poziciju i sada kada ste u Beogradu pričate ovo što pričate, pa na primer kupujete, ta firma koju vodite, iako je veliki gubitaš, našla je tri miliona evra da kupi "Beogradsku informatiku". Ta politika dovodi do toga da nam se ljudi smeju u Evropi, pa kažu - imate politiku za zapad jednu, za Ruse drugu, treću za unutrašnjost. Da li vam to zameraju ovih dana?
Ne zna se šta je politika. To je ono na šta sam reagovao, gospodine Bajatoviću.
Gospodin Samardžić je izgovorio nešto što nije tačno, da se za referendum glasalo u celoj Srbiji. Nije se glasalo u celoj Srbiji ili se u Srbiju računaju šume, njive i poljane, ali ne i ljudi.
Podsećam vas, gospodine Samardžiću, da građani Kosova, a za vas je Kosovo u Srbiji, albanski nacionalisti nisu bili u biračkim spiskovima. Prema tome, zaista je licemerno toliko povika na državu i državotvornost od onih koji su, dok su bili na vlasti, završili sa državom tako da je Kosovo postala država, od onih koji su plakali kada je Srbija postala država.
Kada je Srbija obnovila državnost, 2006. godine, voljom građana Crne Gore, ovde ste državu Srbiju dočekali plačući, a sada su vam puna usta države Srbije. To je zaista licemerno.
Gospodine Nikoliću, pomenuli ste LDP u jednom negativnom kontekstu. Pričate o nekoj predstavi u kojoj su nekakvi glumci i podeljene uloge. Dozvolite da vam kažem i da vam ponovim, mi nismo zadovoljni stepenom autonomije koju dobija Vojvodina ovim zakonom i ovim statutom.
Problem je u Ustavu koji ste zajedno doneli sa DS, SRS i SPS. U tome je problem. Nemojte da stavljate LDP u vaše pozorišne predstave. LDP jasno kaže - ovo je maksimum na osnovu tog lošeg Ustava, protiv koga smo bili. Ali, iako smo bili protiv Ustava, mi ga, nekako mi izgleda, najžešće ovde branimo.
Setite se samo sporazuma energetskog sa Rusijom. Ko je tužio Ustavnom sudu sporazum? Ustavni sud je rekao da to jednostavno ne može da se ocenjuje zbog toga što je to međunarodni ugovor. To nije tačno, ali mišljenje Ustavnog suda je konačno i završno.
Vi, ako mislite da je nešto protivustavno, imate priliku da to tužite Ustavnom sudu i to ćete vi i uraditi. Ali gledajte, Zakonodavni odbor je rekao da je sve u skladu sa Ustavom. S druge strane, vrlo brzo ćemo glasati o zakonu gde se ekspropiše zemlja u korist firme u vlasništvu stranaca, što je apsolutno protivustavno i protivzakonito.
Zakonodavni odbor odbija da kaže da je to protivzakonito. Odbija da se izjasni, a vi se ne bunite uopšte u toj raspravi, uopšte ne učestvujete, iako je jasno da će ova skupština, zbog toga što nema mišljenja, a nema mišljenja zato što jeste protivustavno glasati za nešto što je protivustavno.
OK, pašće to na Ustavnom sudu, taj monopol koji se nudi i daje nekoj firmi, ali budite dosledni. Jednostavno, ovo je maksimum, mi nismo zadovoljni. Vi ste takav Ustav doneli, pisali. Ako mislite da su ovim statutom i zakonom prekoračene granice tog Ustava, jedini merodavan da ceni šta je u ovoj zemlji i u svakoj normalnoj zemlji ustavno ili ne je Ustavni sud. Vaše mišljenje je političko mišljenje, ne pravno.
Uvažena gospođo Čomić, koleginice i kolege, ovo je moj apel vama da svi zajedno prestanemo da kršimo član 104, a to je dostojanstvo Skupštine.
Malopre ste rekli da Poslovnik dozvoljava da se nastavi rasprava i ako ne postoji mišljenje Zakonodavnog odbora. To je formalno tačno. Suštinski, ne piše u Poslovniku da je nužno mišljenje Zakonodavnog odbora kao forma, nego kao suština. Raspravljali smo u načelu o ovom zakonu bez mišljenja Zakonodavnog odbora. To je bilo pretprošle nedelje, u sredu. Od tada je prošlo dvanaest dana. Za tih dvanaest dana mogao je da se sastane Zakonodavni odbor.
Da nešto debelo sa ovim zakonom nije u redu, kada je u pitanju njegova ustavnost i zakonitost, dokazuju dve činjenice. Nema ovde predsednika Zakonodavnog odbora gospodina Vlatka Ratkovića da odgovori zbog čega se, recimo, to nije desilo na Zakonodavnom odboru.
Podsećam vas, gospođo Čomić, da se u ovih dvanaest dana sastao Zakonodavni odbor, u petak, i dao mišljenje o statutu, ali mišljenje o ovom zakonu nije dao. Iz toga se da lako zaključiti da Zakonodavni odbor odbija da da mišljenje.
Sada ćete reći da možemo da nastavimo da raspravljamo. Možemo i da glasamo, ali to je rušenje dostojanstva Skupštine, da usvajamo zakon koji je neustavan. Bilo je dovoljno vremena. Ako ste nas tada ubeđivala kako možemo u načelu da raspravljamo, a tada su se s nama složile i poslaničke grupe…