Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Petar Jojić

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka

Govori

Dame i gospodo, pitaju me šta će biti sa Kostićem koji je za "devet evra" oteo od naroda šećerane! Šećerana u Kovačici i njeni poljoprivredni proizvođači traže od parlamenta da preduzme neke mere, a čak i nova Vlada, da se te šećerane oduzmu i vrate radnicima Kovačice i drugih šećerana, jer im novi vlasnik nije isplatio ni šećernu repu, a osim toga nagovara ih da ne seju šećernu repu ove godine. Šta to znači - da se ne seje šećerna repa da ne bi bilo prerade, da se radnici otpuste, a on da dođe do fabrike koju može sutra da preproda budzašto i da pobegne iz zemlje.
Dame i gospodo narodni poslanici, mandatar buduće vlade ponudio je program po resorima koji se bitno razlikuje od njegovog programa u predizbornoj kampanji. Naime, oni koji će činiti buduću vladu obećavali su u toku predizborne kampanje da će u odnosu na socijalni program učiniti vidne rezultate i da će građani Srbije videti kako će da osete bolji život, veći standard, a bilo je obećanja da će biti zapošljavanja; neki su obećavali 400 hiljada, pola miliona radnika koje će odmah zaposliti, tako da Srbija doživi preporod.
Međutim, iz ekspozea i programa koji se nudi u ovoj Narodnoj skupštini ne proizilaze takve činjenice niti takvi dokazi. U programu mandatara, kada je u pitanju agrar, nema ni reči o tome da li će poljoprivrednicima biti obezbeđena predstojeća setva, bolje pripremljena i uspešnija od one koja je bila za proteklih nekoliko godina.
Iz programa mandatara ne vidi se da li će se obezbediti poljprivrednicima nafta po regresivnim cenama, da li će se skinuti cene repromaterijala, da li će se traktori i poljoprivredne mašine povoljnije moći nabavljati, da li će biti cene niže itd. i da li će se na kraju isplatiti blagovremeno šećerna repa, suncokret i ostali poljoprivredni proizvodi koji poljoprivrednicima nisu isplaćeni blagovremeno.
U odnosu na poglavlje koje se tiče pravosuđa i uprave, ne vidi se kako će se otkloniti štetne posledice akcije "Sablja". U akciji "Sablja" uhapšeno je 11 i po hiljada ljudi, dakle ljudi su hapšeni po slobodnoj proceni pojedinaca, ne postoje odluke nadležnog suda za hapšenje, a Ustav Srbije u članu 16. predviđa isključivo da se neko može lišiti slobode i protiv njega odrediti pritvor samo na osnovu odluke suda.
Postavljam pitanje kako će to nova vlada da otkloni štetne posledice, imajući vidu činjenicu da je bilo brojnih zlouporeba, da je Vlada vršila svakodnevne pritiske na organe pravosuđa, da je bilo zagovaranja posle 5. oktobra da se osnivaju i logori u Delibradskoj peščari i na Suvoj Planini; da li će biti revanšizma, da li će se postavljati ljudi nestručni da rukovode pravosudnim organima, da li će se postavljati nestručni za sudije i tužioce, da li će se vršiti edukacija naših sudija u okviru našeg pravosudnog sistema ili će se dozvoliti da nam iz Hrvatske dođu sudije da edukuju sudije Vrhovnog suda Republike Srbije kako treba da sude osumnjičenima za ratne zločine u Republici Srbiji.
SRS se nikada sa takvim metodama neće složiti. SRS ne prihvata ocenu mandatara da je u pravosuđu korupcija. SRS traži da se ovo vanredno stanje u pravosuđu prevede u redovno. SRS smatra da redovni sudovi treba da sude. Osnovane su institucije za vreme prethodne vlasti, kao što su specijalni sudovi, specijalna tužilaštva, pa se postavlja pitanje kako to da sudije u specijalnim sudovima i specijalni tužioci imaju višestruko veće plate u odnosu na redovne sudove, sudije i administraciju, i da daktilograf u specijalnom sudu ima veću platu nego sudija u opštinskom i okružnom sudu.
Dakle, to su pitanja koja SRS traži da se urede u oblasti pravosuđa.
Ne može se dogoditi da se parnice i dalje vode 15, 20 ili 30 godina, a da za to ne snosi odgovornost ova država, da građani imaju štete. Ne može se dogoditi da se pritvori određuju svakodnevno, na desetine i desetine slučajeva, da se pritvori produžuju često suprotno članu 24. Ustava Republike Srbije i Zakonika o krivičnom postupku, da se produžuju pritvori na zahtev javnog tužioca, a da to krivično veće u pojedinim sudovima olako prihvata i produžuje.
Prema tome, SRS smatra da se u oblasti uprave i pravosuđa moraju razrešiti brojni slučajevi, da se pravosuđu moraju obezbediti uslovi rada. Ono što je obećano u prethodnom periodu da će biti hiljadu maraka, a sada imamo situaciju da su se sudijama smanjile plate.
Prema tome, SRS smatra da se moraju obezbediti slobode i prava građana, ali ne kao što je to sada. Ubuduće se mora više voditi računa o tome. Hvala vam.
Dame i gospodo narodni poslanici, predlog koji je podnela grupa narodnih poslanika poslaničke grupe G17 plus nije uređen predlog po kome bi danas mogla Skupština da odlučuje. Zašto je neuredan ovaj predlog? On je neuredan, prvo, zato što ne ispunjava osnovne norme za odlučivanje i što ne sadrži jedan predlog kako to predviđa Poslovnik i kako predviđa Ustav Republike Srbije. Doduše, i sam predlagač nije naveo ustavni osnov u svome predlogu. Ovih nekoliko rečenica, ovde ničim nepotkrepljenih, apsolutno ne bi trebalo da budu predmet rasprave u ovako jednom visokom domu, kao što je to parlament Republike Srbije.
Ako se pođe od načela materijalne istine, u ovom postupku se moralo utvrditi prvo pravo činjenično stanje i stanje stvari koje stoje u ovom predlogu, moraju se utvrditi činjenice koje su od važnosti da bi parlament doneo pravno valjanu odluku. Toga nema. Dame i gospodo, nijedna odluka nijednog organa, po Ustavu, bez utvrđivanja materijalne istine i načela materijalne istine i načela ocene dokaza, ne može biti predmet rasprave i ne može se o njoj odlučivati. Ovo je trebalo da se vrati predlagaču kao neuredno, od strane predsednika Skupštine, da bi narodni poslanici bili upoznati i da bi mogli da vide iz sadržaja da li je ovo predmet o kome treba danas da odlučuje parlament Republike Srbije.
Postavljam pitanje predlagaču - koje će činjenice i dokaze danas parlamentu da ponudi predlagač, kada u svom predlogu samo paušalno navodi da glasanje nije bilo regularno i da jedan broj narodnih poslanika nije bio prisutan na sednici kada se odlučivalo o izboru, nazovimo izboru, guvernera Narodne banke. Ovde nema ni slova, ni imena, ni prezimena narodnog poslanika koji nije bio na sednici. Kako je to moglo da se dogodi, da se prihvati ovaj predlog i da se stavi u procedru za raspravljanje, a da se ne kaže – nisu bili poslanici ti i ti, ime i prezime svaki poslanik u ovom parlamentu ima. Da li se slažete? Svakako. Trebalo bi da se složimo. Toga nema. Ovde se ne zna ko je bio prisutan, ko nije bio prisutan. Ovo što se kaže paušalno – jedan broj poslanika nije bio prisutan na sednici; to znači zapravo jedno "ništa".
Dakle, dokazi moraju da se pruže u parlamentu i da narodni poslanici ostvare uvid i utvrde; treba da se pruže dokazi na osnovu kojih bi neka odluka trebalo da se donese.
Sa pravnog stanovišta, dame i gospodo, ako se ova odluka po predlogu predlagača stavlja van snage, u osnovi to je mogućnost poništavanja i ona važi samo za ubuduće, ali ne važi retroaktivno. Međutim, sa ovim što se kaže u predlogu - da neće važiti retroakivno i da se ostavlja novom guverneru Narodne banke da on svojom slobodnom ocenom utvrdi koji će akt koji je doneo nelegalni guverner, koji je izvršio uzurpaciju guvernerske vlasti, da ostavi na snazi, a koji će da poništi - može se desiti da ćete predložiti nekoga od narodnih poslanika ili kadrova iz G17 plus, koji će prihvatiti sve odluke guvernera koji je izvršio uzurpaciju guvernerske vlasti. Konvalidacija ne može da bude. Ovde je mešavina. Ili je trebalo ukinuti ili poništiti, a stavljanje van snage ostavlja sve mogućnosti i zato se predlagač ovde vešto poslužio isticanjem ovakvih argumenata, koji apsolutno u pravu ne bi mogli da prođu, niti mogu proći.
Dakle, ostavlja se novom guverneru diskreciono pravo, što apsolutno nije dozvoljeno. Ako se jedna odluka stavlja van snage, a ovo je i stavljanje van snage, a istovremeno i poništavanje, to znači da će sve odluke retroaktivno biti ostavljene na snazi i zbog toga SRS neće glasati za ovakav predlog.
Da napomenem još i to: mi smo tri godine bili u onom prethodnom sazivu, ima dobar deo poslanika koji je ovde prisutan, uverio se kako je vršeno glasanje i kako su se donosili brojni zakoni. Brojni zakoni su doneti falsifikatima, nelegalnim glasovima, nedostatkom kvoruma. Među tim zakonima svakako treba pomenuti zakon o lustraciji koji je donet na isti način, zatim Zakon o legalizaciji. Čudi me da neko od predlagača nije spomenuo da li treba staviti van snage ili ukinuti Zakon o radu, koji je stotine hiljada radnika i građana Republike Srbije ostavio na prosjačkom štapu, na ulici, i da sada mafijaši njihovim preduzećima rukovode i bogate se i stavljaju katance na kapije fabrika, a radnici i njihova deca ostaju bez hleba.
Kako je izgledalo glasanje u prethodnom sazivu najbolje, dame i gospodo narodni poslanici, potkrepljuje napis i fotografija koja je objavljena u "Kuriru", gde se to vidi. Ovde je sedela gospođa Mićić koja je predsedavala sednicom. Mogla je da vidi u drugom redu ko sedi, jer je to bilo naočigled, nije to rađeno negde u hodniku, nego ovde, kada narodni poslanici iz trećeg reda glasaju u drugom redu i drže prst na onom dugmetu koje označava glasanje "za". Evo, ovo je dovoljan dokaz i nadaleko ne treba ići.
Brojni zakoni su doneti na jedan neprimeren način u ovom parlamentu. Gospodo demokrate, ako se zalažete za zapadnu demokratiju, navedite jedan zapadni parlament, navedite primer da li je ovo bilo u Engleskoj, Nemačkoj, Holandiji, Italiji, da su ovako glasali narodni poslanici, da ih slikaju novinari, fotografi i televizija. Ovo je dokaz od koga ne može da pobegne niko iz prethodne vlasti, ko je ovako sebi dozvolio da uzurpira pravo parlamenta i da se bavi ovako nečasnim poslovima.
Dame i gospodo narodni poslanici, ni u kom slučaju SRS ne može prihvatiti ovaj predlog. Mi ćemo glasati protiv ovog predloga i protiv svih štetnih predloga i štetnih zakona; kao što smo se borili tri godine prethodno, i ubuduće ćemo se boriti i nećemo dozvoliti ovu krađu i maltretiranje građana.
Dame i gospodo narodni poslanici, zbog kratkoće vremena nisam u mogućnosti da dam obrazloženje i da se izjasnim o mnogim odredbama ovog zakona. Ukratko bih rekao da je ovaj zakon veoma preopširan i da sadrži 410 članova, što apsolutno nije bilo nikakve potrebe. Od 200 članova maksimalno ovaj zakon nije trebalo više da sadrži. Uzmite samo u obzir da se o radnim odnosima ovde predviđaju norme čak u 40 članova, a mi znamo da je Zakon o radu regulisao na koji način treba da se ova oblast uredi. Drugo, mnogim podzakonskim aktima je trebalo urediti mnoge oblasti iz ovog predloga zakona.
Što se tiče onih osnovnih primedbi, meni kao pravniku sa 35 godina iskustva trebalo bi da govorim o ovome bar pet sati da bih dao odgovore na sva pitanja koja se postavljaju u ovom predlogu zakona. Ali, zbog kratkoće vremena, ne mogu to ovom prilikom. Samo bih rekao nešto u vezi odredaba koje se odnose na oslobađanje fizičkih lica od uvoznih dažbina. Trebalo je poljoprivrednike pod povoljnijim uslovima ovde tretirati i poljoprivredne mašine omogućiti, pa makar i polovne, pod povoljnijim uslovima da se uvoze i da budu na neki način beneficirani u ovom vremenskom periodu.
Što se tiče ovlašćenja direktora i službenika, ovde su ovlašćenja konkretno u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije i u suprotnosti sa Zakonikom o krivičnom postupku. Zakonik o krivičnom postupku ne predviđa mogućnost lišavanja slobode lica na graničnim prelazima i da ta ovlašenja spadaju u nadležnost carinskih organa, ni direktora, ni carinskih službenika. Ne predviđa ni mogućnost pretresanja prostorija, ni pretresanja lica. To je nešto što je u ovim osnovnim zakonskim propisima regulisano i to spada u isključivu nadležnost policije i suda.
Što se tiče vođenja upravnog postupka, upravni postupak i u prvom i u drugom stepenu vidi se ovde da vode carinski organi. Oni sami propisuju pravila ponašanja i pravila postupka, što je opet u suprotnosti sa Ustavom i drugim zakonima. Mislim da nije predviđen ni rok u kome treba rešavati određene predmete, a poznato je da se oduzima roba, oduzimaju se automobili, tehnička roba, novac, devize itd, a da to traje godinama, da građani mogu da povrate kada im je neosnovano oduzeto.
Što se tiče upravnog spora, takođe, nema roka, što bi trebalo da bude, a nema ni reči o korupciji u carini. Vama je, dame i gospodo narodni poslanici, veoma poznato da je na carini u prošlosti bilo najviše korupcije, ovde nema ni reči.
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SRS uložila je amandman na član 14. tačka 4).
Ovim amandmanom SRS želi da ukaže da su prevelika ovlašćenja monetarnog odbora i da bi u tom slučaju trebalo reducirati ta ovlašćenja.
Zato mi srpski radikali predlažemo da se u tački 4) izvrši izmena utoliko da monetarni odbor "vodi politiku kursa dinara i predlaže Vladi režim kursa dinara". Šta to znači? Da ne utvrđuje, razlika je velika, od toga što se kaže, predlaže, jer kada predlaže onda viši organ treba da utvrdi politiku režimu kursa dinara, a ako kaže da vodi i utvrđuje politiku kursa dinara, to znači da je isključivo ovlašćenje u rukama monetarnog odbora.
Zbog toga smatramo da to treba da bude samo predlog Vladi, a da Vlada vodi režim kursa dinara. Zbog toga smatramo da svaki organ treba da ima svoja ovlašćenja, ali istovremeno i svoje odgovornosti.
Dame i gospodo, značajan je ovaj predlog zakona, radi se o bitnom zakonu za Republiku Srbiju. Narodni poslanici SRS očekuju da će im se danas podeliti izveštaj Narodne banke o poslovanju, što je sinoć na televiziji objavio guverner Narodne banke, Mlađan Dinkić, da je u 250 primeraka poslao Narodnoj skupštini, tj. predsedniku Narodne skupštine za svakog poslanika po jedan primerak.
Možda će nam taj izveštaj pomoći da se nešto poboljša u odnosu na tekst, videće se možda određene prednosti tog izveštaja u politici dosadašnjeg vođenja monetarne politike od strane Nrodne banke Srbije, a možda će biti mesta da se uputi kritika na rad guvernera Narodne banke i na rad Narodne banke Republike Srbije u celini.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SRS podneo sam amandman na član 14. ovog predloga zakona, s tim što sam predložio da se u članu 14. menja stav 1. koji bi trebao da glasi: "Podnosilac proglašene izborne liste odnosno predlagač kandidata dužan je da, u roku od 10 dana od dana održavanja izbora, sačini kompletan izveštaj o poreklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava za izbornu kampanju".
U stavu 1. predlagač je predložio: "Podnosilac proglašene izborne liste odnosno predlagač kandidata dužan je da, u roku od 10 dana od dana održavanja izbora, kompletan izveštaj o poreklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava za izbornu kampanju podnese odboru Narodne skupštine Republike Srbije nadležnom za finansije (u daljem tekstu: Odbor za finansije)."
SRS smatra da se kontrola i provera sadržaja i priliva i odliva sredstava i način utroška tih sredstava može celishodno i na odgovarajući način kontrolisati putem tekućeg računa kod nadležnih organa, tj. kod nadležne službe za platni promet. Ovo, da se sada ova sredstva moraju prikazivati i pisati posebni i specijalni izveštaj ovom odboru za finansije i ministru za finansije, to je apsolutno bespotrebno. Sve što se prikupi treba da bude evidentirano na tekućem računu, a sa tekućeg računa politička stranka skida i troši sredstva prema svojim potrebama i prema svom planu i programu.
Takođe smo predložili da se stavovi 3. i 4. brišu, jer apsolutno nemaju nikakvog smisla, jer se sa njima ništa ne postiže. Šta se ovde radi? Ovde treba da se vrši provera podataka na računu, to će činiti ovlašćeni organi, a u ovom slučaju ovlašćenje bi se prenelo na Ministarstvo finansija i na Odbor za finansije. Mislimo da je necelishodno i da u praksi neće imati nikakve rezultate. Kontrola će se vršiti i treba da se vrši isključivo na tekućem računu i nikakvi drugi organi nisu potrebni, a posebno Odbor za finansije ne treba da se bavi ovim poslovima i da se njemu u roku od 10 dana po izborima dostavljaju posebni izveštaji.
Dame i gospodo narodni poslanici, ja se pitam da li ova skupština treba samo deklaratorno da proglašava odluke Visokog saveta ili da raspravlja i da Visoki savet polaže račune i daje valjana obrazlaženja koga predlaže za sudiju,  a koga za tužioca. Ovo je nedopustivo da ovde danas  nema predsednika Vrhovnog suda, da nema predsednika Visokog saveta i da nema onih koji iz Ministarstva treba da daju obrazloženje narodnim predstavnicima, narodnim poslanicima. Ova skupština ne može biti zatvorena i zapečaćena, a da oni rade šta hoće, a da ovde samo dižemo ruke ili da pritisnemo na taster. To je više nedopustivo.
Šta znači ovaj predlog? Ovo znači jedno "ništa". Ovo je jedno "ništa" iz razloga što ovde nema valjanog obrazloženja. Nema obrazloženja za određene predloge, bilo za okružne ili za opštinske ili za trgovinske sudove ili Vrhovni sud. Dame i gospodo, pojedinačno, u odnosu na predlog koji smo dobili 30.6.2003. godine. U Viši trgovinski sud bira se šest sudija.
Nemam ništa protiv, ali se pitam - otkud ta diskriminacija, da iz unutrašnjosti, da iz nijedne regije nema kandidata koji je konkurisao a da nije predložen za sudiju Vrhovnog suda. Znači li to da beogradski lobi u pravosuđu ne dozvoljava da ljudi iz drugih regija, iz drugih opština, i drugih okruga ne mogu konkurisati i ne mogu biti sudije Vrhovnog suda?
I, kada gledate ko je sve predložen u Viši trgovinski sud: Knežević Nataša, Marković Vera, Nešović Ljiljana, Pavlović Ivana, Stamenković Jasmina i samo je predložen od ove druge strane, mogu da kažem iz jačeg pola, Janković Dragoljub, dakle pet prema jedan (glasovi - diskriminacija).
Dalje, Trgovinski sud u Beogradu bira se Bratić Lejla, Spahović Ivanka, Vuković Ivana i Ćalić Ljiljana. Dakle, tu imate u Beogradu pojavu - Viši trgovinski sud, koje Trgovinski u Beogradu, imate deset prema tri, to znači deset je gospođa a imamo samo tri sudije muškaraca. Nemam ništa protiv (glasovi - diskriminacija, aplauz) ali navešću za Trgovinski sud, dalje, u Zaječaru predložena je Videnović Slobodanka, u Trgovinskom sudu u Kruševcu Marić Danijela, u Nišu Stošić Zorica, dalje u Požarevcu Karaklajić Zvezdana, u Užicu Vukanović Jasminka.
Možda je to predlagač tako i želeo ali mislim da se tu moralo voditi računa; sećam se 1999. godine u jednom opštinskom sudu je bilo 16 sudija od čega 13 su bile žene i istovremeno je njih devet bilo na porodiljskom bolovanju, pa su morali da dele poslove (glasovi - aaaaaaaaa) molim vas i vidite muška strana je preuzela uspešno posao, uspešno su zamenili svoje koleginice.
Dame i gospodo narodni poslanici, predlozi za ove kandidate morali su da uslede sa potpunim dokazima o njihovoj stručnosti. Trebalo je ovde da se narodnim poslanicima predoči - ako neko dolazi za sudiju višeg ili okružnog suda, iza njega mora da stoji sve ono šta je i radio i kakvi su njegovi rezultati. Ako je bio sudija u nižem sudu to je moralo da stoji. Koliko mu je odluka u zadnje tri godine potvrđeno, koliko preinačeno a koliko ukinuto. E, to je dokaz o njegovoj stručnosti.
Prema tome, ovde nije narodnim poslanicima udovoljeno da mogu da raspravljaju o kandidatima i da znaju ko dolazi u koji sud, a sud je najveća vlst u državi. Sud izriče 40 godina robije. Sud je ranije, u ovoj državi, izricao i smrtne presude, prema tome to je vlast. Kada ulaze ljudi u tu vlast, kada odlučuju o sudbini naroda i građana ove države moramo gospodo narodni poslanici, bez obzira da li smo na vlasti ili u opoziciji, znati ko dolazi za sudiju u kom sudu. I, da li će taj udovoljiti po svim kriterijumima merilima da bude sudija, da deli pravdu i da štiti Ustav, interese i zakon.
Osvrnuo bih se na ovaj Opštinski sud u Šapcu. Molim vas, u Šapcu imate, opet, nažalost, ali i to je kažu pozitivno a ako je pozitivno to će praksa da pokaže, a to će se pokazati prema rezultatima, imate u Okružnom sudu da se predlažu Dražić Radenka, Lazić Biljana, Pajić Olivera, Pajtić Mirjana, a u Opštinski sud u Šapcu predlažu se pet gospođa za koje nemamo valjane dokaze šta stoji iza njihovog rada da su zaslužile tako visoko priznanje da budu sudije u Okružnom sudu.
Ovo posebno kada je u pitanju Diana Dragović u Šapcu. Radi u Odeljenju za komunalne poslove. Šta to znači? Radi u Odeljenju za komunalne poslove i dajte joj najveću vlast u državi da deli pravdu i da izriče kazne od 40 godina. Pa gde to ima?! To može samo kod nas.! To nema nigde!!
Kada je u pitanju razrešenje sudija zbog nestručnosti izvolite dame i gospodo poslanici pročitajte šta je to što ovi ljudi, a njih je ovde 18, nisu dobro uradili u pravosuđu. Šta je to? Nema nijednog dokaza a nema ni obrazloženja, da se kaže - zbog toga što im odluke ukidaju viši sudovi, što građani trpe štetu, što donose nezaknite odluke, što krše Zakon o sudijama i sudovima, prema tome, ovo ne može da prođe.
Predstavnik predlagača je morao ovde da sedi i da narodnim poslanicima gospodo polaže račune. Oni su se osilili, osamostalili, oni Skupštinu samo gledaju da proglasi ove odluke i da ... (apluz; glasovi: bravo Pero, bravo).
Dame i gospodo narodni poslanici, SRS je od početka rada ovog parlamenta ukazivala na brojne nedostatke zakona koje ovaj parlament donosi. To se u praksi i pokazalo i vidi se da smo mi bili daleko u pravu. Naime, vidite da je sve češća pojava da Vlada i ovaj parlament moraju da raspravljaju, a Vlada da predlaže izmene i dopune određenih zakona, jer se u praksi ne mogu sprovoditi. Dakle, kada se god udaljimo od Ustava, sve je nesigurno.
Zbog toga SRS smatra da treba brisati član 12. ovog predloga zakona, iz razloga što su prevelika i ozbiljna ovlašćenja, ukoliko bi se poreski izvršitelj sada stavio u ulogu jednog organa koji treba da donosi izuzetno važnu odluku. Zamislite, kada treba proceniti jednu nepokretnost koja vredi 50 ili 100 miliona dinara i nemate pravo, iako Ustav predviđa i normira da svaki građanin ima pravo žalbe, i fizičko i pravno lice, u konkretnom slučaju, na svaku odluku državnog organa i na svako rešenje, pa i na taj zaključak poreskog izvršitelja.
Ovde nemate pravo žalbe i nemate pravo prigovora na zaključak, kada donese poreski izvršitelj. Zamislite, kako će on da utvrdi sada vrednost robe, odnosno nepokretnosti koja vredi 50 ili 100 miliona dinara? Prepustili smo njemu i on će to da određuje, još pogotovu kada je u pitanju politika, on će nepokretnost koja vredi 50 miliona proceniti na 10 miliona. Možete zamisliti kakve su to pravne posledice?!
Zbog toga mi smatramo da je ovaj predlog zakona, pogotovu ova odredba u suprotnosti sa odredbama Ustava Republike Srbije.
Dame i gospodo narodni poslanici, kakva je trenutno situacija na političkoj i ekonomskoj sceni Srbije, slobodno bih mogao da kažem da se plašim da ovaj zakon neće biti za uspešno oporavljanje zapošljavanja ili za zapošljavanje. Ovo će biti jedan zakon koji će naneti ogromnu štetu građanima Republike Srbije i ja ga nazivam zakonom o nezapošljavanju.
Oni koji su zaposleni biće izloženi velikim problemima i velikim pritiscima od strane aktuelnih organa, jer pre svega čujemo da se sada trenutno nalazi oko hiljadu inspektora koji treba da kontrolišu rad na crno. Ako je to tačno, da toliki broj inspektora treba da kontroliše rad na crno, dakle, radnicima se crno piše.
Prema tome, mislimo, lično, kako je predlagač predložio u članu 45. da: "Ministar nadležan za poslove rada i zapošljavanja (u daljem tekstu: ministar) bliže uređuje način i postupak za ostvarivanje prava na subvenciju, kao i visinu subvencije", da to treba da bude u nadležnosti Vlade i da Vlada svojim aktom uređuje ovakve odnose, a ne da to bude prepušteno jednom resoru, odnosno ministru, aktuelnom, koji je i podneo ovaj predlog u ime Vlade.
Zbog toga smatramo da je situacija u odnosu na zapošljavanje veoma teška, radnici će se naći uglavnom u još većem broju kao nezaposleni, jer i oni koji su trenutno našli neko zaposlenje kod privatnih lica, biće sada na ulici, jer će sada inspekcije kontrolisati, neće se dažbine moći plaćati, onoliko koliko su propisane. Dakle, nema zapošljavanja, nema proizvodnje, nema ulaganja u unapređenje i proširenje procesa rada. Zbog toga smatram da je ovaj amandman uložen u cilju da se utiče na izmene i poboljšanje ovog teksta, a s druge strane, ujedno, i da bude ovaj predlog zakona povučen.
Videli ste da je juče magistar Srba Živanović govorio o tome da su nam neke ulice postale šetališta i istakao je da će to biti u većini gradova. Veliki su protesti zbog toga što su ljudi ostali nezaposleni. Nema rada. Prema tome, gospodo, treba obezbediti uslove rada, proširiti proces proizvodnje, uložiti sredstva u fabrike, a ne sada - sada će privatnici sami sebe da finansiraju. Koliko je takvih u Srbiji koji će moći sami sebe da finansiraju i da otvaraju radnje, preduzeća...
(Predsednik: Upozoravam vas na prekoračenje dozvoljenog vremena.)
... jer nama je sve to dobro poznato. Hvala lepo.
        Dame i gospodo narodni poslanici, Srpska radikalna stranka neće podržati Predlog ovog zakona iz razloga što je u Osnovnom krivičnom zakonu naše zemlje predviđeno u glavi DžVI da postoje krivična dela, od člana 146. pa sve do člana 155, koja upravo regulišu i sadrže sve oblike povrede međunarodnog prava i ratnog prava, što obuhvata ratne zločine i genocid. Za ta krivična dela u Osnovnom krivičnom zakonu predviđena je najteža kazna, i to kazna zatvora i do 40 godina: protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, zatim ratni zločin protiv civilnog stanovništva, takođe 40 godina, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika - do 40 godina, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, takođe, i da ne nabrajam dalje.
Smatram da nije bilo potrebe donositi jedan propis ukoliko je našim krivičnim zakonodavstvom predviđeno da se za ova krivična dela mogu izricati krivične sankcije, da Zakon o krivičnom postupku predviđa način i postupak za otkrivanje, suđenje i izvršenje krivičnih sankcija kada je pitanju ratni zločin.
Nije jasno zašto se u javnost ne izađe sa podatkom koliko ima ratnih zločinaca u ovoj državi. Ako se predlaže donošenje jednog zakona, mora biti jedno obrazloženje, i to obrazloženje koje treba u javnosti da se sazna - jer imamo brojne ratne zločince, pa je potrebno da se donosi ovakav zakon. Ovim zakonom vrši se uznemiravanje javnosti, a pogotovo pripadnika Vojske Jugoslavije, pripadnika policije i dobrovoljaca koji su učestvovali u odbrani svoje otadžbine.
U članu 11. Predloga zakona predviđa se da će Okružni sud i predsednik Okružnog suda u Beogradu da donosi pravila o postupku i načinu vođenja procesa protiv onih lica koja treba da odgovaraju za ratne zločine. Mislim da onaj ko sudi ne može donositi pravila postupka. To se nigde nije dogodilo da sud koji primenjuje određeni zakon treba sam sebi da propiše pravila postupanja.
Ministar Batić se zalagao, i vidim da se zalaže i dalje, za suđenje za ratne zločine šiptarskim teroristima. Ne znam zašto mu ne pođe za rukom i zašto Vlada ne stane iza ministra, zašto nadležni organi ne preduzmu određene aktivnosti i mere da se ova ideja, ovaj predlog i ovaj zahtev ministra realizuje. Mislim da je u redu njegovo zalaganje, ali to treba i da se realizuje.
Dame i gospodo narodni poslanici, da li će se suditi za ratne zločine šiptarskim teroristima koji su počinili brojne zločine prema srpskom narodu i prema našoj zemlji?
Vi znate, radi podsećanja, šta je sve učinjeno za 78 dana na teritoriji Kosova i Metohije i na teritoriji naše države, šta je NATO pakt uradio, da je za 78 dana, sa 1.200 aviona sa 26.289 letova, lansirao preko 2.900 bombi i projektila i oko 1.000 krstarećih raketa, tako da je na teritoriju Srbije bačeno oko 22.000 tona najrazornijeg eksploziva, od čega 152 kontejnera sa 35.450 bombi zabranjenih međunarodnim konvencijama.
Posledice agresije su bile izuzetno katastrofalne. Ubijeno je preko 2.500 naših građana, preko 10.000 je ranjeno, 30% je ubijeno i 40% ranjeno od toga dece. Uništen je 121 industrijski objekat, 600.000 radnika ostalo je bez posla, a oko dva miliona građana bez egzistencije. Više od 480 škola, fakulteta i objekata za studente je uništeno i oštećeno. Oštećeno je 77 domova zdravlja i 30 bolnica, uništeno je i oštećeno preko 7.000 javnih i stambenih objekata.
Spaljeno je preko 40.000 srpskih kuća, a preko 200.000 Srba je iseljeno sa Kosova, a preko 700.000 Srba je proterano sa područja Republike Hrvatske.
Dame i gospodo, predsednice, završavam. DOS-ova vlast je pustila iz zatvora 1.900 šiptarskih terorista.
(Predsedavajuća: Pet minuta.)
Pustila je ova vlast i Brovinu, za šta apsolutno nije bilo mesta. Bili su dostupni našim organima i mislim da je i njima trebalo suditi. Ova ideja ministra Batića, u svakom slučaju, trebalo bi da se realizuje i bilo bi dobro kad bi se šiptarski teroristi svi našli pred licem pravde.
Dame i gospodo narodni poslanici, gledano unazad 50 godina mi nismo imali problema vezanih za sportska takmičenja takvog obima, povećanog rizika, kao što se sada želi prikazati - da su naši stadioni postali poprište žestokih borbi navijača.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS sam uložio amandman na član 16. i predložio da se briše stav 1. tačka 2). Smatram da se ovo može samo propisivati, ali se u praksi ne može realizovati. Šta ćete raditi ako imamo u Beogradu "Crvenu zvezdu" i "Partizan", šta ćemo raditi kada imamo u prvoj saveznoj ligi u Beogradu više klubova, ko će biti taj gostujući tim koji će sve svoje gledaoce da dovede na utakmicu organizovano, ko će za njih obezbediti autobuse, taksi vozila, pregledati njihov prtljag, dočekati ih ispred stadiona, pretresati, zabraniti im da konzumiraju alkohol tri sata pre održavanja utakmice itd. Mislim da je to apsolutno nemoguće.
Osnovni zadatak organa unutrašnjih poslova tj. policije jeste da obezbeđuje javni red i mir, i to je Zakonom o unutrašnjim poslovima i predviđeno. Osim toga, ako neko učini krivično delo, zna se da taj treba i krivično da odgovara, ukoliko nanese nekome laku ili tešku telesnu povredu ili nekoga liši života. To je predviđeno Krivičnim zakonom.
Mi smatramo da je policija u mogućnosti da obezbedi javni red i mir, i da je u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i ostalim propisima koji regulišu rad organa unutrašnjih poslova, u obavezi i ima mogućnosti da preduzme odgovarajuće preventivne mere, a samim tim, ukoliko dođe do nereda, da ne čeka da dođe do nereda širokih razmera; već od prvog momenta, ukoliko dođe do narušavanja javnog reda i mira, organi unutrašnjih poslova dužni su istovremeno da deluju i istovremeno da intervenišu.
Videli ste u Kranju, na vaterpolo utakmici, da je policija gledala šta se sve događa i da je tek na kraju, pošto je došlo do žestokih sukoba, otpočela da interveniše i da upotrebljava sredstva prinude. Međutim, da je policija intervenisala blagovremeno, od prvog momenta, u svakom slučaju do onakvih nereda nikad ne bi došlo.
To se odnosi i na naše stadione, pogotovo kada su u pitanju veći klubovi, na čije utakmice dolazi veći broj građana. Tada je policija sa konjicom, sa psima, sa ostalim svojim operativnim snagama i svojom tehnikom dužna da obezbedi da se u miru i u redu održi javni skup.
Dame i gospodo narodni poslanici, mi iz SRS smo ukazivali da donošenje ovakvih zakona može samo da šteti, ne da koristi. Zašto? Mi smo u poslednje dve godine imali donošenje brojnih zakona i time smo doveli do inflacije propisa koja uopšte nije bila potrebna, jer je ovo što se propisuje već propisano. U odnosu na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala videli ste da u praksi nije naišao na primenu, a pogotovu odredbe koje se predlažu da se izmene i dopune.
Šta će ovde izmena i dopuna, kada je u odredbama Zakonika o krivičnom postupku (i to u članu 144. i članu 146.) predviđeno, normirano u kojim slučajevima se određuje pritvor u istrazi, a u kojim slučajevima se određuje pritvor nakon podizanja optužnice. U istrazi, istražni sudija određuje pritvor, o tome je govorio dosta narodni poslanik Zoran Krasić juče, i tu imate da istražni sudija određuje pritvor u trajanju od 30 dana, da veće krivično, vanraspravno, može odrediti dva meseca, i da Vrhovni sud može odrediti još tri meseca trajanja pritvora. To je u postupku istrage.
Međutim, u postupku nakon podizanja optužnice, Zakonik o krivičnom postupku je sasvim dovoljno, precizno i sveobuhvatno normirao koliko može trajati pritvor; drugo, do kog vremenskog perioda i u kom roku je krivično veće dužno da donese presudu i nakon toga u kom roku je dužno da izradi presudu i da se po presudi odluči po vanrednim pravnim lekovima.
Dame i gospodo narodni poslanici, pošto je to predviđeno i propisano u Zakoniku o krivičnom postupku, mišljenja sam da je bilo nužno i potrebno, celishodno da se odredbe ovog zakona stave van snage. Mislim da je trebalo staviti van snage ceo zakon, jer sve što se ovim zakonom predviđa, to je predviđeno u našem krivičnom zakonodavstvu.
U odnosu na izmene i dopune Krivičnog zakona Republike Srbije - pa i sada imamo u kaznenom zakonodavstvu kakav je postupak sa predmetima izvršenja krivičnog dela, sa predmetima koji su pribavljeni izvršenjem krivičnog dela i sa predmetima, kako ovde kažu sredstvima, sa kojima je izvršeno krivično delo.
U svim slučajevima izriče se mera bezbednosti i ti se predmeti oduzimaju. Oni se mogu prodati i novac usmeriti u budžet, kao što je i do sada bila sudska praksa, a oni predmeti koji su opasni, kao što je droga, kao što je vatreno oružje, eksploziv, u tim slučajevima se predmeti krivičnog dela oduzimaju i uništavaju. Ništa novo ovde niko nije izmislio. Mi imamo samo inflaciju. To vam je pravljenje i donošenje zakona po porudžbini, isto kao što bismo poručili odelo kod šnajdera, ali šnajderu moramo dobro i da platimo. Prema tome, nema potrebe za donošenjem nekih propisa koji su već propisani.
Evo šta smo izmislili: izmislili smo sada propise po kojima je za 15 dana lišeno slobode 12.000 ljudi, privedeno u prostorije organa unutrašnjih poslova i drugih državnih organa. Dakle, policija i državni organi imaju u Zakoniku o krivičnom postupku određena prava i njima su regulisana ovlašćenja, i sasvim je normalno da ti organi treba da rade, i oni rade svoj posao na miru. Ne treba na njih vršiti nikakav pritisak na političkoj ili partijskoj osnovi. I do sada su ti ljudi časno i pošteno radili, i treba im omogućiti da oni obavljaju svoje dužnosti časno i pošteno, bez pritiska i bez pretnji, kao što su i do sada radili.
To se isto tako odnosi i na sud i na tužilaštva. Dakle, bez presije, bez pritisaka, bez političkih uticaja bilo koje političke stranke u našoj zemlji; ne bi trebalo dozvoliti da nam se u pravosuđu ili u drugim državnim organima, koji preduzimaju odgovarajuće mere koje zadiru u ljudska prava, da se u tom slučaju ne poštuju Ustav Republike Srbije, Ustavna povelja državne zajednice Srbija i Crna Gora, kao i krivično zakonodavstvo, tj. Zakonik o krivičnom postupku koji je detaljno razradio sva ovlašćenja svih organa.
Ne može se dopustiti da se u jednom predmetu čovek liši slobode, i da se predloži da se 72 čoveka saslušaju, i da se u tom predmetu čak predlažu i svedoci koji su umrli. Zamislite kada će tom čoveku biti ukinut pritvor. Možda se neograničeno pritvor drži, i održi na snazi, zbog toga što će predlog uslediti i reći će se: "Nisu saslušani svi predloženi svedoci". To je sasvim neprihvatljivo i Srpska radikalna stranka smatra da i ovaj predlog zakona treba, i odredbe koje su bile predložene i donete treba brisati, pošto imamo kazneno zakonodavstvo detaljno uređeno i usklađeno sa Evropskom zajednicom i Paktom o ljudskim pravima, i drugim međunarodnim pravnim aktima. Osim toga, najoštrije u Evropi, možete misliti da se do sada izricala kazna zatvora tri meseca, a sada se izriče 15 godina. Ili, recimo za jedno delo izrečena je kazna 40 godina zatvora, a za jedno delo silovanja u pokušaju 27 godina.
Molim vas, to u praksi nažalost sada imamo, moramo se rukovoditi time da se čuvamo takvih krajnosti. Išli smo u jednu krajnost sa blagim kaznama i sa uslovnim osudama, ali sada ne treba dozvoliti da idemo u krajnost da se primenjuju određene kazne koje su neprihvatljive.
SRS je uložila amandman na član 54. predlažući Skupštini da se u članu         54. stav 3. reč: "istaknuta" zameni rečju: "izabrana". Šta to znači - istaknuta? Ovo je nejasno. Mi podrazumevamo da su ljudi jednaki, a koji su to kriterijumi i merila ko će sada utvrditi, koja će to lica biti istaknuta, iz koje stranke će ta lica biti, jer ako su iz jedne stranke, onda će svi biti istaknuti, a iz druge mogu biti akademici i oni nisu istaknuti.
Zbog toga SRS predlaže da se menja ova reč sa rečju: "izabrana". Isto tako, mi iz SRS smatramo da treba brisati stav 5. u članu 54. Predloga zakona, jer predlagač predlaže za srednje škole od posebnog interesa za Republiku i unikatne škole. Mi, srpski radikali smatramo da su sve škole u Srbiji od posebnog interesa. Mi ne smatramo da je od posebnog interesa muzička škola samo.
Za mene bi bilo u prvom redu srednje škole od posebnog interesa za državu, da je to poljoprivredna škola, da su to srednje tekstilne škole, dakle, one škole u kojima se za ovu državu od posebnog interesa građani Republike Srbije posebno interesuju i daju ogroman značaj. Ovako, ako se kaže da su to unikatne škole od posebnog interesa, u prošlosti smo mi imali i radne organizacije i preduzeća od posebnog interesa, pa su ih određivali pojedinci i na lokalnom i na pokrajinskom i na saveznom nivou, kako je to njima odgovaralo. Zbog toga smatramo da u školskom sistemu Republike Srbije ne treba praviti razlike i sve su škole od posebnog interesa. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, Srpska radikalna stranka je uložila amandman na član 14. i predložila je da se ovaj član briše jer smatra da je u članu 10. stav 1. tačka 1) dovoljno predviđen jedan savet za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje. Mi smatramo, a to je i zamenik šefa poslaničke grupe narodni poslanik gospođa Pop-Lazić detaljnije obrazložila i objasnila, a i još neki drugi poslanici su govorili prethodno da bi bilo suvišno da se radna tela obrazuju, jer ona koštaju mnogo državu.
Dame i gospodo narodni poslanici iz razloga racionalnosti i depolitizacije prosvete, mi smatramo da ovaj član treba brisati. Predlagač je dao određene komentare, govoreći prethodno da je za izradu ovog predloga zakona bilo angažovano oko 300 stručnjaka. Da li su slučajno ti stručnjaci bili ponavljači ili da imaju u kući ponavljače.
Dame i gospodo narodni poslanici mislim da je predlagač mogao da koristi udžbenike Makarenka, Jana Komenskog i drugih, i mogli bi sigurno bolji predlog izraditi i predložiti da bude usvojen.
Dame i gospodo narodni poslanici ja sam očekivao od dolaska DOS-a da će biti reforme u oblasti obrazovanja, u toliko što će se izvršiti revizija udžbenika, predmeta, njihov sadržaj, da će se posvetiti veća pažnja u odnosu na pisanje udžbenika i obim, i sadržaj samog nastavnog programa. Da će se više posvetiti pažnje da naši građani, jer roditelji ne plaćaju skupe časove. O tome je nedavno govorio mislim i gospodin ministar.
Mišljenja sam da bi u oblasti reforme više pažnje trebalo posvetiti ko su pisci udžbenika, sadržaj i obim gradiva koji deca uče po oblastima i po nivoima, što bi u svakom slučaju moglo ličiti na reformu obrazovanja. Plašim se kako je krenulo da u udžbeniku istorije ne budemo uskoro čitali da su Karađorđe Petrović, Gavrilo Princip, Živojin Mišić, Radomir Putnik, Stepa Stepanović i drugi, da ne budu slučajno proglašeni teroristi. Ja se toga plašim da ne budemo došli i do toga.
(Predsedavajuća: Vreme je isteklo.)
Ali, očekujem da ćemo ipak i u udžbenicima istorije i u drugim udžbenicima izučavati one vrednosti nacionalne i očuvati kontinuitet i tradiciju, i zbog toga predlažem da se ovaj amandman usvoji, jer on ima sasvim dovoljno obrazloženja.
Dame i gospodo narodni poslanici, SRS je uložila amandman na član 11. Predloga ovog zakona. Iz brojke i navođenja svih onih prema kojima se treba primeniti lustracija, slobodan sam da kažem da primećujem samo da je predlagaču ostalo, što još uvek nije ovde predvideo, gatare i sobarice. Samo mu je još to ostalo za lustraciju, da lustrira još i to.
Dame i gospodo narodni poslanici, ono što je karakteristično i što je jako opasno za primenu prava u jednoj demokratkoj državi, to je da isti organ koji donosi odluku, rešava i u drugom stepenu po prigovoru - komisija. Žalba kasnije ide Ustavnom sudu.
(Ivan Andrić, sa mesta: Izuzimaju se sudije koje učestvuju.)
Ne kaže da će se izuzeti taj i taj sudija.
Dalje, predviđa se retroaktivnost, što je apsolutno suprotno Ustavu Republike Srbije, ceo zakon je u suprotnosti, kao što sam rekao, sa odredbama Ustava Republike Srbije, opšte Deklaracije o pravima čoveka, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, drugog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, koji ima za cilj ukidanje određenih sankcija, afričkih dokumenata o ljudskim pravima, Evropskea konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zatim, u suprotnosti je sa Protokolom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim pravnim dokumentima kojima se štite osnovna demokratska i ljudska prava.
Očigledno da predlagač ima nameru da ostvari kontinuitet boljševičkog i komunističkog metoda za praćenje, lustriranje i onemogućavanje da se na određenim poslovima nađu određena lica, što u ovom vremenu, u 21. veku, kada smo u mogućnosti da se bavimo drugim poslovima, jako važnijim po interese Republike Srbije, nije bilo mesta niti potrebe da se predlaže ovakvim zakonom.
Što se tiče osnovnog dokaznog materijala koji treba da posluži komisiji da li je neko lice kršilo ljudska prava ili nije, to treba da bude dosije službe državne ili javne bezbednosti. U svakom slučaju, mora se imati u vidu kvalitet informacija pribavljenih za određeno lice preko onih spoljnih saradnika koje su angažovale određene službe u određeno vreme, što znači - ako se ovaj zakon retroaktivno primenjuje, od 1945. godine će se dosijei određenih lica pregledati i na taj način utvrđivati da li je neko kršio ljudska prava ili nije.
Apsolutno ni jedan ekspert i ni jedna pravna ustanova ne bi ni u kom slučaju ovako nešto predložili, znajući da je ovo u suprotnosti sa Ustavom i Paktom o ljudskim slobodama i pravima.