Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Petar Jojić

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka

Govori

Sve ovo ne može biti izvršeno... molim?
Hvala lepo, završavam odmah.
Što se tiče odredaba iz člana 4. gde se predviđa nepovredivost univerziteta, njegovih prostorija, to je u suprotnosti sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, jer Zakonik o krivičnom postupku predviđa da su organi unutrašnjih poslova ovlašćeni da pronađu počinioce krivičnih dela, da ih privedu nadležnim organima, da prikupe podatke i dokaze i u tom slučaju imaju pravo da uđu i na fakultet. Hvala lepo.
Dame i gospodo narodni poslanici, prema oceni SRS, ovaj zakon ne može da dođe u grupu reformskih zakona.
Podneo sam amandman na član 20; u tom članu rečeno je da se censuz utvrđen u članu 19. uvećava za 20% za samohrane roditelje, hranitelje, staratelje i roditelje dece ometene u duševnom razvoju.
SRS ocenjuje da ovo nije dovoljno, što Vlada smatra da će sa ovim na parče nešto da zakrpi. Srpski radikali smatraju da Vlada treba u prvom redu da smanji cene komunalnih usluga, da smanji cene struje, koja je 200 i nešto posto porasla od 2, odnosno 5. oktobra 2000. godine, da je trebalo ukinuti porez na odeću i obuću, hranu i lekove dece, da je trebalo smanjiti i ukinuti poreze na udžbenike i učila, kao i davanja roditelja koja su vezana isključivo i imaju velikog uticaja na izdržavanje i vaspitanje dece.
SRS smatra da je pogubno u ovom vremenu što, umesto da zapošljavamo radnike, stotine hiljada radnika se otpušta; u ovom trenutku imamo ogromno nezadovljstvo građana, aktuelnoj vlasti opada rejting, a radnici su na ulicama a sve nezadovoljniji, to srpski radikali mogu da vam kažu jer su na mitinzima svake nedelje, na kojima građani izražavaju ogromno nezadovoljstvo.
U prilog ove moje tvrdnje govore i štrajkovi radnika u Srbiji u ovom trenutku, a pre svega železničari, bankari, hemijska industrija, metalna industrija, kao i stanje u poljoprivredi. Ove godine osetiće se na dečjoj zaštiti i dečjem standardu situacija u ovoj godini za poljoprivrednike nema ni regresa nafte, ni regresa đubriva, ni regresa repromaterijala, tako da je i poljoprivreda došla na prosjački štap.
Mi, srpski radikali, ocenjujemo da ovaj zakon nije reformski, da se ovim zakonom samo želi prikazati u javnosti da aktuelna vlast nešto radi, a mi srpski radikali kažemo - uradite jedan dobar zakon koji će važiti za narednih deset godina. Ako uradite takav dobar zakon, dame i gospodo, a pogotovu vi iz vlasti, sigurno da će vam biti zahvalni građani Republike Srbije. Ali vam ne mogu biti zahvalni građani Republike Srbije, uzeli ste vlast, na vlasti ste, ali, kao što vidite, u ovoj godini će ostati milion i po radnika bez posla. Hvala vam.
Dame i gospodo narodni poslanici, i u ovom zakonu ima narušavanja Ustava i ima nepoštovanja saveznih zakona. Naime, u članu 2. Predloga ovog zakona predviđa se da nad ovim sredstvima ne može biti pokrenut niti sproveden izvršni postupak. Međutim, tu se pravi velika razlika kada su u pitanju građani i kada je u pitanju država. Kada su u pitanju građani, da se od njih naplati porez, država pokreće sve instrumente,  ima pravo i vrši naplatu prinudnim putem, putem izvršenja. Kada je u pitanju država, niko ne sme da dira u tu kožnu torbicu države, odnosno Vlade Republike Srbije.
U članu 9. Ustava Republike Srbije propisano je da ustavnost i zakonitost štiti Ustavni sud. Dame i gospodo narodni poslanici, kada bismo mi imali Ustavni sud u Srbiji, a za čega se zalaže SRS, da se što pre osnuje i da što pre zaživi, ne bi ovakvi zakoni nikada mogli da opstanu na pravnoj snazi. Naime, srpski radikali su se založili u Saveznoj vladi da se donese savezni zakon o izvršenju. Tim zakonom, "Službeni list" 28 iz 2000. godine, u članu 179. predvideli smo, jer smo se borili protiv dužničkog lobija koji je bio uvek zaštićen, a da nikada poverioci nisu imali pravo da traže zaštitu niti su je pred državom ikad imali. da se od prinudnog izvršenja, dame i gospodo, mogu izuzeti samo sredstva za odbranu i bezbednost države i prirodna bogatstva. A i nad sredstvima Republike, nad sredstvima opštine i države može se i te kako sprovesti prinudni postupak.
Prema tome, dame i gospodo, u članu 115. Ustava SRJ propisano je da republički zakoni, tj. zakoni članica SRJ moraju biti u saglasnosti sa Ustavom SRJ, a takođe i sa saveznim zakonima. Međutim, imamo praksu da se uvode neka nova pravila u našem zakonodavstvu i, mogu da kažem, pravna je država na niskim granama i naše je pravo danas u situaciji pravog sumraka. Zato građani SRJ, a pre svega Republike Srbije, nisu pred zakonom i pred Ustavom jednaki. Zbog toga se u svakom zakonu od strane većine u ovoj skupštini na svaki mogući način želi ugraditi instrument kojim će država da isključivo ostvaruje sopstvena sredstva i da izrabljuje, radnike, seljake, poljoprivrednike i penzionere, dakle sve strukture.
Srpski radikali se zalažu da se otpočne poštovanje pravne države, a za šta smo se otprilike zalagali, posebno DOS kada je obećavao u predizbornoj kampanji da će se boriti u prvom redu za izgradnju pravne države i podizanje pravne države na viši nivo. Zato srpski radikali traže da vi, gospodo iz DOS-a, prekinete sa praksom koja nije zabeležena u istoriji ove države i koja nije u skladu sa odredbama Evropske povelje Evropske unije, kao ni sa međunarodnim pravom. Hvala.
 Dame i gospodo narodni poslanici, podnoseći strpljivo i uporno amandmane na sve članove Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakona, mi iz SRS ne možemo se odupreti utisku da je naš rad uzaludan, jer živimo u državi u kojoj je DOS-ovska  vlast ukinula pravni poredak u celini. Dok pisac ovog zakonskog projekta objavljuje rat prorocima i gatarama, mafija upravlja svim ekonomskim, finansijskim i političkim procesima. Glavni mafijaši Stanko Studen Cane, Filip Cepter i Dragoljub Marković zvani "Krmivoprodukt"...
... u potpunosti su monopolisali šverc nafte, duvana, oružja i droge. Ovladali su tajnom policijom...
Nisam vas čuo, nisam vas čuo, gospođo Mićić, jer ne mogu, upravo mi poslanici iz klupa dobacuju, ometaju me.
Kamo sreće da vlada Narodnom skupštinom predsedavajući pravom, ne bi do ovoga dolazilo.
Sramota je što Narodnom skupštinom raspolaže i upravlja i predsedava onaj u gaćama, onaj u pantalonama, farmerkama i u drugoj odeći koja je neprimerna ovom parlamentu. Još mene da opomene  kao narodnog poslanika što govorim istinu javnosti.
Ja vas nikada ne mogu da uvredim, a to je sigurno.
Vi ste jedan od članova Narodne skupštine, samo jednak svima ovde u ovoj Narodnoj skupštini.
Franko Simatović Frenki,  Milorad Luković Legija, Mihalj Kertes...
Dame i gospodo narodni poslanici, predložio sam da se u tarifnom broju 17. člana 19. ovog predloga zakona taksa poveća sa 80 na 150 dinara. Dame i gospodo narodni poslanici, kada je u pitanju materijalni položaj pravosuđa, a zbog čega se uglavnom i ide na izmene i dopune ovog zakona, srpski radikali smatraju da bi bilo kud i kamo logičnije i pametnije da sudske takse 100% idu za unapređenje rada i materijalnog položaja pravosudnih organa, ali ne samo sudija.
U sudovima radi 19.000 zaposlenih. Imao sam priliku jutros, da me sretne čovek sa 27 godina radnog staža, a koji radi kao referent u opštinskom sudu i kaže, da on radi za dve kile jabuka dnevno. Njegova dnevnica je dakle, 2 kile jabuka. Ne treba se ovde isključivo zalagati da se materijalni položaj samo sudija poboljša, već i onih 17.000 zaposlenih imaju pravo, jer oni učestvuju u velikom i pretežnom delu za celokupan uspeh i efikasnost pravosuđa i nosilaca pravosudnihi funkcija u celosti.
Zbog toga i onih 17, 18.000 zaposlenih koji u proseku imaju u porodici po tri člana, skoro 60.000 duša treba da izdržavaju i na njih mora Vlada i država da misli. Zbog toga je trebalo da se sudske takse ne povećavaju, ali da sudske takse u celosti 100% idu na račun resornog ministarstva pravde i da resorno ministarstvo pravde raspolaže i odgovara za utrošak ovih sredstava. Da se poveća stepen naplate sudskih taksi. U tom slučaju bi se postigao cilj i postigla svrha povećanja sudskih taksi. Ovako, šta će se dogoditi u praksi. U praksi će se dogoditi da mnogi građani baš iz razloga ogromnog povećanja sudskih taksi, kao i njihovog procenta odvraćaju i onemogućavaju ogromnom broju građana da ne mogu da ostvare svoja prava.
U praksi će vam izgledati i sledeće, mnogi koji treba da ostvare svoje pravo i dobiju određene odluke nadležnih organa odnosno sudova, neće ići momentalno na sprovođenje zemljišne, katastarske i druge javne knjige, jer će to odložiti i sačekati povoljniji trenutak kada budu u prilici da mogu da plate. Zbog toga je sasvim pogrešan bio potez ovoliko drastično povećanje sudskih taksi. Odraziće se dame i gospodo narodni poslanici, to u praksi vrlo brzo. Danas i za sedam dana narednih imaćete ...
(Predsedavajuća: tri minuta i 30 sekundi.)
... građana koji će da overavaju, ali posle kada stupi na snagu ovaj zakon, dođite na šaltere sudova, videćete da li su građani pošli da ostvare svoja prava. Ako mi dozvolite samo još dve-tri rečenice, doneti su zakoni o pravosuđu, ali se u praksi pokazalo da nisu dobri ...
(Predsedavajuća: četiri minute.)
... završavam, nisu bili dobri, jer nisu usledili od pravih predlagača.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime Srpske radikalne stranke sam podneo ovaj amandman i izvršio takvu korekciju što sam predložio da se smanji taksa na opomene koje se građanima upute, ukoliko na vreme nisu isplatili određenu taksu sudu.
Istovremeno, želeo bih da istaknem jednu činjenicu, kolika je bila želja predlagača da se postigne određeni efekat i određeni cilj, a koja ima velikog značaja za pravosuđe. Međutim, vidim jedan problem ovde, a to je - utoliko se on manifestuje u praksi, što je takse trebalo sto posto usmeriti na Ministarstvo pravde, koje je resorno, i da ono raspolaže i odgovara, usmerava sredstva za lične dohotke sudija ali istovremeno, kao što je juče ministar izneo, 16.000 zaposlenih, i vidim da je želja da se poboljša materijalni položaj u prvom redu sudija, i treba, ali isto tako i ostalih zaposlenih u sudstvu, što je najavio ministar.
Međutim, osnovni problem će biti što će ministar za onih drugih 50% sredstava morati stalno da insistira, da kuka i da traži od ministra finansija. Imao sam prilike da se uverim u to da tu leže problemi, u tom republičkom ministarstvu. Trebalo je resornom ministarstvu sto posto taksu usmeriti, da taksa ide isključivo za poboljšanje materijalnog položaja sudija i svih zaposlenih u sudu. Hvala lepo.
Dame i gospodo narodni poslanici, SRS neće dati podršku niti će glasati za ovaj zakon, u kome povećanje taksi ide do te mere da ih najsiromašniji slojevi naših građana u Srbiji ne mogu podneti, imajući u vidu, pre svega, činjenicu da se mnogi sporovi vode od tri do 15 i 20 godina. Zamislite jedan spor, čija je vrednost 100.000 dinara, ako se vodi 15 godina i ako treba platiti taksu na tužbu, taksu za odgovor na tužbu, taksu na žalbu, taksu na brojna rešenja, veštačenje u nekim imovinskim sporovima. Sve to može dovesti do toga da onaj ko je pokrenuo parnični ili vanparnični postupak neće biti u mogućnosti da naplati potraživanje koje je imao.
Dame i gospodo narodni poslanici po proceni SRS i mojoj, pošto poznajem uporedno pravo u drugim zemljama, ocenjujem da Engleska, kao kolevka nezavisnosti sudstva, ima ukupno 1.630 sudija na svim nivoima. Ministar Batić je danas izneo podatak da mi u Srbiji danas imamo oko 3.000 sudija, da imamo veliki broj, doduše nije spomenuo, stručnih saradnika i da ima ukupno zaposlenih u pravosuđu 19.000. U tesnoj vezi je položaj pravosuđa sa brojem sudija i sa brojem zaposlenih u pravosuđu. Šta će nama 3.000 sudija?
Zašto mi nemamo efikasno pravosuđe? Zašto se stalo sa reformom pravosuđa? Pozdravljao sam zalaganja mnogih da se ide u reformu pravosuđa. Reforma pravosuđa ne podrazumeva da je posao završen, jer je DOS obećao u predizbornoj kampanji i od dolaska na vlast do današnjeg dana je najavio bezbroj promena koje treba izvršiti u pravosuđu. Stalo se na tome.
Broj sudija u ovoj zemlji mora biti smanjen i zahtev Vrhovnog suda, Ministarstva pravde i Vlade, po mišljenju srpskih radikala, mora biti takav da oni koji nisu u mogućnosti da odgovore zadatku sudije, kao privilegije u društvu, ne mogu da rade taj posao. U tom pravcu treba izvršiti inspekciju, od Ministarstva pravde i Vrhovnog suda, preko svih nivoa sudova, i doći do podataka koliko koji sudija danas ima primljenih predmeta u radu, koliko mu je odluka ukinuto, koliko su mu odluke prinačene i vraćene na ponovni postupak, da se vidi ko u pravosuđu danas radi.
Svakako je dobra inicijativa predlagača , po mišljenju srpskih radikala, da treba povećati plate sudija, ali ne samo sudija, nego i onih 19.000 zaposlenih u pravosuđu, jer i oni rade jedan odgovoran posao i učestvuju u radu pravosuđa, ako želimo da nam pravosuđe bude što efikasnije.
Svedoci smo da u Srbiji danas ima stotine hiljada nerešenih predmeta, da se parnice vode drastično dugo. U tom pravcu, srpski radikali smatraju da je nužno doneti novi zakon o parničnom postupku, skratiti postupak parničenja, doneti zakon o vanparničnom postupku i ograničiti vreme vođenja parničnog i vanparničnog postupka. No, kao što je rekao ministar Batić, to nije u nadležnosti republičkog parlamenta, ali DOS u saveznom parlamentu mora insistirati i pokrenuti inicijativu da se donese novi zakon o parničnom postupku, da parnica ne može da traje godinama.
Sposoban sudija, ako je završio pravni fakultet sa osmicom, devetkom i desetkom, neće da vodi postupak 10-15 godina. Čak neki i odu u penziju a ostane u nasleđe kolegi određeni predmet. Ko nije u stanju da za godinu dana presudi najteži predmet, taj nije za sudiju. Zbog toga zakon o parničnom postupku mora biti donet.
Mi smo za to da se sudijama povećaju plate, ali isto tako ističem - SRS je razumela i čula više puta, još pre godinu dana, da će sudije dobiti odmah 1.000 maraka. Zašto sudije nisu već do sada tih 1.000 maraka dobile? Ima još jedna stvar - ove sudske takse su mogle biti naplaćene, jer su mnoge nenaplaćene i danas. To je jedna stvar. A, druga stvar, povećanjem sudskih taksi nećemo postići efikasnost, jer mnogi neće moći ni doći pred sud. Zaštitimo najsiromašnije slojeve stanovništva.