Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Milovan Radovanović

Govori

Dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Srpske radikalne stranke podnela je amandman na član 92, da se u prvom stavu predloženog amandmana, predloženog člana, brišu reči: "i položenim završnim ispitom u skladu sa posebnim zakonom", a odnosi se na upis u prvi razred srednje škole, lice sa stečenim osnovnim obrazovanjem.
Ovim amandmanom tražimo da se ne uvodi institut, odnosno kategorija polaganja završnog ispita u osnovnoj školi, takozvana ranije "mala matura". Mi pominjemo da je potrebno da se uvedu reforme u školstvu, ali ne na ovakav način i sa ovim rešenjima, u većem broju slučajeva, kao što su u predlogu zakona. Lica koja se upisuju u srednju školu su još neformirane ličnosti, u psihoemocionalnom, intelektualnom smislu i fizičkom, što je manje važno u ovom primeru. U periodu osnovnog obrazovanja, osam godina kasnije, po ovom predlogu zakona i devet godina, učenici su imali vremena i bezbroj prilika da pokažu stepen svog znanja i onoga što su naučili.
U jednom momentu polaganja završnog ispita, mlađi maloletnici kao još neformirane ličnosti, podložniji su u tom trenutku polaganja ispita, afektnijem raspoloženju, odnosno neraspoloženju, strahu, tremi, stresu, prisustvo različitih emocija, pa time mogu, kroz ocenu koju dobiju na polaganju, da izražava pogrešnu naučenost materije, odnosno gradiva od strane učenika, upravo zbog svih ovih psihoemocionalnih stanja u trenutku polaganja ispita.
Ne može u jednom ili eventualno u dva dana učenik da iskaže svoje pravo znanje, bez obzira da li je ono negativno ili pozitivno. Možda će vama ličiti malo preoštro, ali ako u Skupštini dolazi do trgovine mandatima, može doći do trgovine ocenama, upravo u jednom ili dva dana polaganja završnog ispita.
Gospodine ministre, već znate da je Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve predložio da se povuče iz procedure Predlog zakona o osnovama sistema osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Na kraju da vas pitam, gospodine ministre, da li je tačno, a u štampi je pisalo da je Ministarstvo prosvete i sporta, a i vi kao resorni ministar, donelo odluku da se učenicima, članovima Adventističke verske sekte omogući polaganje ispita 16. u ponedeljak, a ne 14, jer je 14. u subotu, a to je sekta koju popularno u narodu zovu "subotari"?
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SRS podnela je amandman na član 152. Predloga zakona u nameri da, kada bi poslanička većina u Skupštini Srbije prihvatila ovaj amandman, došlo do toga da se, obzirom da se mi iz SRS koncepcijski ne slažemo sa postojanjem ovih centara i ovaj član, odnosno da se u Predlogu zakona briše ovaj član, da ne bi opstala mogućnost postojanja centara u sistemu obrazovanja i vaspitanja našeg obrazovnog sistema.
Što se tiče konkretnog amandmana, obzirom da ovaj član Predloga zakona predviđa nadležnosti Vlade da u roku od šest meseci od stupanja na snagu ovog zakona osnuje odgovarajuće centre, a u roku od godinu dana opet neke druge centre, gde je po Predlogu zakona, određeno jedno ovlašćenje a tu su i obaveze. Smatramo mi u SRS da osnivanje ovih centara povlači za sobom trošenje većih budžetskih sredstava, a i ovako u materijalnom i tehničkom pogledu određene troškove ste preneli na jedinice lokalne samouprave, a do sada su postojale samo kod osnovnog obrazovanja, a sada ste ih preneli kao obavezu na srednje obrazovanje. Odgovarajući centri treba da odobravaju licence i proveru posle određenog vremena, što predstavlja po vašem Zakonu odgovornosti za kršenje ljudskih prava, svojevrsnu lustraciju.
Da li će centar o kome se radi prihvatiti po kvalitetu odgovarajući strani program, da li će omogućiti odgovarajućem stranom licu da formira ustanovu za predškolsko obrazovanje, vaspitanje ili za osnovno i srednje obrazovanje, a to je pitanje datog centra na volju, sa čim se mi u SRS mnogo ne slažemo.
Dalje, da li će u postupku, ja znam da je to posao direktora, organa upravljanja, a na kraju opštinskog suda, kada su u pitanju odgovarajuće teže povrede radne obaveze gde se predviđa, odnosno kao teža povreda radne obaveze postojanje stranačkih obeležja. Da li je stranačko obeležje olovka sa grbom SRS ili majica sa likom prof. dr Vojislava Šešelja, da li je to političko delovanje u prostoriji, odnosno u ustanovi za vaspitanje, da li srednje ili osnovno i zanima me ko će to da proceni i kako.
Dalje, gospodine ministre, nije u vezi sa amandmanom, mislim da ne postoji nijedan amandman na ovu nelogičnost i besmislenost odredbe člana 116. stav 1. pravo na izdavanje licenci, ovde mislim na vaspitače, odnosno na stručne saradnike, jer licencu izdaje centar za profesionalni razvoj zaposlenih uobrazovanju, treba da stoji - pravo na dobijanje, jeste, onda se izvinjavam, nisam pratio sve.
Dame i gospodo narodni poslanici, nije sporno što smo mi iz SRS u više navrata pomenuli da je bilo potrebno izvršiti određene izmene sistemske prirode u obrazovanju i vaspitanju. Međutim, veliki broj rešenja u sistemu predloga zakona koji ste podneli Narodnoj skupštini nisu dobra, naravno, i gospodin ministar je pomenuo da je veliki broj rešenja po uzoru na sisteme zapadnih zemalja, ovde su u Predlogu zakona, ali su istovremeno i negirane mnoge vrednosti, pogotovu nacionalne vrednosti sa ovih prostora koje su izbačene iz prethodnog zakona i nisu unete u ovaj predlog zakona.
Što se tiče samog amandmana, mi u Srpskoj radikalnoj stranci, to je vama gospodine ministre već poznato iz ranijih obrazloženja amandmana da smatramo da nije potrebno i da je suvišno postojanje raznih centara. Vi ih u vašem predlogu imate sedam odbora, komisija, saveta itd. To samo pomaže da mi vama ukažemo na tu vašu tendenciju postojanja raznih vrsta agencija pri Vladi, biroa, raznih vrsta centara itd, nevladinih organizacija koje opterećuju i ovako slab budžet. Ovaj centar i ostali centri, pogotovu kod ovog amandmana gde se pominje centar za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, predviđa se mogućnost da formiranje eventualnih organizacija onih jedinica, što može dodatno da bude opterećenje finansijske prirode na budžet Srbije.
Smatramo da ove poslove, sa svojim odeljenjima ili nekim drugim organizacijskim jedinicama, već može ministarstvo prosvete da obavlja, jer smatramo da je osposobljeno i stručno i materijalno-tehnički. Vreme će pokazati da li ste vi u pravu ovim predlogom, ili mi iz Srpske radikalne stranke, kojim ukazujemo da su ova rešenja koja ste podneli suvišna, nepotrebna i neracionalna.
Vi znate, kao ministar, vi ste jedna od glavnih karika u sprovođenju edukacija, seminara, kurseva za prosvetne radnike po, kako kažu sami prosvetni radnici koji pohađaju te seminare, po programu koji nema utemeljenje u našem zakonodavstvu. Kažu da su to programi zapadnih zemalja, konkretno Fonda za zatvoreno društvo Džordža Soroša, a oni članovi Demokratske stranke i prosvetni radnici kažu da je to primena programa Demokratske stranke.
Znači, vi već radite po tom programu, a predviđate ga, njegovu primenu i akreditaciju programa ovim zakonom.
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Srpske radikalne stranke, u nameri da vas spreči u donošenju ovog zakona, podnela je i na član 16. amandman kojim se traži brisanje celog ovog člana. Namera nam je naravno da pokušamo da vas sprečimo da donesete ovaj zakon koji je, pre svega, nedemokratski, a protivan je našem pravnom poretku, našem pravnom sistemu, protivan je odredbama kako Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, tako i Ustavu Srbije koji reguliše pitanja poštovanja ljudskih prava od člana 11. do člana 55.
Vaš Predlog zakona je protivan i Međunarodnom paktu o ljudskim i političkim pravima, kao i Povelji o ljudskim i političkim pravima i građanskim slobodama. Nas u Srpskoj radikalnoj stranci, ako se pri utvrđivanju istine polazi od činjenice kada se utvrđuje istina i argumenata, ne plaši vaša namera da, pre svega, pokušate da sprečite neke opozicione stranke, pre svega SRS i pojedince u SRS, da voljom naroda, nadam se na nekim slobodnim izborima, dođu na vlast i zauzmu značajno učešće u parlamentu Srbije i na odgovornim funkcijama, kako u izvršnoj, tako i u zakonodavnoj vlasti. Nas plaši vaša namera koju ćete sprovoditi protivno pravnom poretku, protivnom pravnom sistemu, protivu istine i protivu pravde.
Konkretno, što se tiče odredaba ovog člana 16. Predloga zakona, koji tretira postupak koji se pokreće pred većem komisije, što je po meni neka vrsta svojevrsnog politbiroa u jednopartijskom sistemu, veće komisije vrši proveru uvidom u spise Bezbedonosno-informativne agencije ili neke druge odgovarajuće službe, u sudske spise, spise drugih državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja.
Sada vi, koji ste se jednostavno usudili da podnesete ovakav zakon, da li smatrate, da li ste razmišljali o tome da ćete uvidom u spise BIA naići na trag koji govori o činjenju i nečinjenju Dušana Mihajlovića, sadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, u vreme kada je radio i bio u državnoj bezbednosti, pa i kasnije, kao i pojedinih ljudi BIA-e.
Da li vi smatrate, pogotovo vi iz Građanskog saveza Srbije, kada budete došli do spisa BIA, ranije državne bezbednosti, kakva je šifra pod nazivom "Sokrat", koja je vezana za Gorana Svilanovića? Verujem da je on u početku radio kao špijun državne bezbednosti pod pritiskom, zaista verujem u to. Ali, kasnije mu je to prešlo u svojevrsnu naviku, maltene i zadovoljstvo.
Da li ćete i u tome naći argumentaciju za lustriranje tih ljudi? Ili, kada naiđete na spise BIA i Državne bezbednosti sa podacima o ponašanju Nebojše Čovića, o uzimanju, da ne kažem otimanju i krađi postrojenja Fabrike čepova u Belom Manastiru, njenog ilegalnog unošenja u Srbiju i prodaju kasnije u Bugarskoj. Protivzakonito i protivpravno poslovanje, kako vi kažete FMP "Trade".
(Predsednik: Ističe peti minut.)
I mnoge druge činjenice. Kada uđete u proveru sudskih spisa za sadašnjeg premijera Srbije Zorana Živkovića, gde postoji presuda suda, po kojoj se obavezuje firma "Tehnomedik", čiji je on bio vlasnik, da vrati dugovanje "Elektronskoj industriji" od 75.000 maraka, to je tako ostalo neizvršeno, kao i drugim firmama u Aleksincu, za koje znam, ja sam u Aleksincu i znam poslodavce kojima je on dugovao. Da li ćete tu izvršiti lustraciju?
Vi u Demokratskoj stranci treba da brinete i da razmišljate o posledicama ovog zakona. Verujte mi mnoge od vas će pogoditi upravo odredbe ovog zakona.
Dame i gospodo narodni poslanici, ovo je još jedan amandman poslaničke grupe Srpske radikalne stranke u pokušaju da vas ubedimo da je zakon koji ste predložili Narodnoj skupštini protivan Ustavu, kao i Povelji o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama, kao i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim slobodama.

Naravno, mi znamo da ne možemo mnogo toga da učinimo da vi promenite mišljenje, eventualno povučete zakon iz procedure, a kamoli da glasate protiv njegovog usvajanja. Ali, hoćemo da vam kažemo koliko je ovaj vaš predlog zakona nedemokratski, koliko nije u skladu sa postojećim pravnim poretkom i koliko će se vama, u stvari, obiti o glavu.

Kada je konkretno reč o ovom članu Predloga zakona, vi kažete da za člana komisije ne može biti izabran član organa političke organizacije odnosno političke stranke. Pri tome imate u vidu, verovatno, da on ne može da bude član najviših organa, glavnih odbora, izvršnih odbora, ali ne i svih organa u hijerarhiji stranke; pa verovatno i u vašim, koje su na vlasti, postoje i oni najniži organi stranaka - mesni odbori, i time sprečavate i te ljude, koji nemaju velikog političkog uticaja, da budu članovi ove komisije.

Dalje, kažete - za krivična dela i drugo kažnjivo delo ko je osuđen na šest meseci itd. ne može da bude član ove vaše komisije, za koju smo više puta rekli za ovom govornicom da ništa drugo nije nego kao politbiro u vreme Centralnog komiteta. Da li je to kažnjivo delo i saobraćajni prekršaj? Juče sam mislio da pomenem i slučaj Dragana Veselinova, iz onog poznatog slučaja saobraćajnog prekršaja, obzirom da je podneo ostavku, onda je bespredmetno njega uopšte pominjati.

Da li mislite da sprovedete do kraja vašu zamisao da član komisije ne može da bude onaj koji je nedostojan javnog poverenja. Ako to poverenje treba da bude procenjeno od strane javnosti, kako možete to da proverite? Kako možete da zaključite da je neko nedostojan javnog poverenja? Javno poverenje se stiče samo na izborima.

Ili, dva-tri člana komisije treba da vam budu istaknuti pravni stručnjaci. Po kom kriterijumu? Ko će utvrditi da je neko istaknuti pravni stručnjak? To mi sve više liči na one prijatelje suda u Haškom tribunalu. Tako će ti istaknuti pravni stručnjaci, koje će vam, zajedno sa vama, odrediti vaši mentori iz inostranstva, oni koji zastupaju, u stvari, interese inostranstva - Amerikanaca.

Dalje, malopre mi je neko iz poslaničke grupe SRS postavio pitanje da li može da bude član komisije onaj koji je učestvovao na sletu prilikom proslave rođendana Josipa Broza Tita 25. maja i da li može da bude član komisije onaj koji je nosio štafetu? Pri tome su mi objasnili, ali ne znam na koga su mislili u poslaničkoj grupi DOS-a, da je osoba ženskog pola, ali ne znam koja je.

Mali je broj poslanika u DOS-u koji su politički svesni, jer su zaslepljeni vlašću, da razmišljaju u pravcu eventualnog kajanja i potrebe da se zaista ovaj zakon donese, pa će zbog toga, samim tim, mali broj poslanika biti frustrirani zbog toga. Ali, veliki je broj poslanika u DOS-u koji će biti lustriran, jer upravo na tome vi radite.

Neko od poslanika Srpske radikalne stranke ovde je pomenuo one poznate koverte. Nikita Hruščov je svom nasledniku ostavio dve koverte i rekao mu je da kada mu bude teško u vršenju vlasti otvori jednu kovertu, pa posle toga drugu kovertu.

 
Ipak, tu priču bi trebalo vama da ponovim kako biste je zapamtili.
Kada je otvorio prvu kovertu, u njoj je pisalo da je kriva prethodna vlast. Kada je otvorio drugu kovertu, u njoj je pisalo da on napiše dve koverte. Vi ste sada u tom postupku.
Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman, u ime poslaničke grupe SRS, na član 62, kojim sam predvideo da se u tački 2) stava 1. pomenutog člana tekst izmeni i glasi: "Kratak opis stvari i prava koje su predmet založnog prava (kao jedan od dokaza i dokumenata koji se podnose uz zahtev za upis založnog prava u registar zaloge), kao i dokaz o pravu svojine."
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, mi iz SRS od samog početka insistiramo da se založno pravo veže za dokaz o pravu svojine na toj pokretnoj stvari koja se ne predaje u državinu založnog poverioca. Tražili smo da to bude načelo, princip koji će biti osnova i koji će se provlačiti kroz sve odredbe, odnosno kroz odgovarajuće odredbe i sadržinu celog zakona, zbog uspostavljanja jače prvne sigurnosti u konkretnom pravnom poslu, kada dođe do njega.
Ne sumnjam u to da ste vi kao resorni ministar i predstavnik Vlade za ovu tačku dnevnog reda, došli do određenog zaključka da bi možda i trebalo da se ove odredbe i amandmani SRS i drugih poslanika, ukoliko su bili dostavljeni za izmenu određenih odredbi ovog predloga zakona, zaista unesu kao potrebna sadržina u zakon. Izgleda da a priori, samim tim što su amandmani iz opozicije, a pogotovo što su iz SRS, odbijate ih, bolje reći, odbacujete ih kao da su neblagovremeni, bez ulaženja u suštinu, sadržinu, potrebu i opravdanost njihovog prihvatanja.
Ovim amandmanom, kao i ostalim amandmanima koji su vezani za ovu sadržinu, odnosno suštinu i smisao obezbeđenja veće pravne sigurnosti, bio bi sam predlog zakona, naravno, posle usvajanja, bio bi i sam zakon, kvalitetniji i obezbeđivao bi završavanje pravnog posla, imao bi veću važnost, veću snagu i kod samog dokazivanja u eventualnom sudskom postupku.
Dame i gospodo narodni poslanici, malo je vremena za osvrt na ovako važan zakon, iako su dredbe ovog predloga zakona dosta nejasne  (vama verovatno jesu). Ali, u ovome što piše mnogo toga nama poslanicima nije jasno, pogotovu onima koji nisu iz
oblasti finansija.
Pominjete u obrazloženju, u vezi razloga za donošenje zakona, da učesnici u poslovima koji su vezani za Zakon o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata treba da usaglase svoje poslovanje i organizaciju i druge akte sa ovim zakonom, sa produženjem roka, do 1. oktobra. Ali, postavlja se ovde pitanje, gospodine ministre, jeste da vi niste resorni u toj oblasti, koje su sve tu banke obavezne da to učine. Ako nas sećanje ne vara, veliki broj banaka, oko 20, likvidirali ste, među njima je bilo likvidnih, a i nelikvidnih banaka. Naravno, oko 8.000 ljudi je ostalo bez posla. To vas, verovatno, manje brine.
U međuvremenu stupile su na scenu i privilegovane su od strane vlasti neke nazovibanke: "Cepter banka", "Rajfajzen banka", "Komercijalna banka", "Vojvođanska banka" i druge. Komisija za hartije od vrednosti treba takođe da usaglasi svoje poslovanje i organizaciju u skladu sa ovim rokom koji ste produžili do 1. oktobra.
Ali, treba da se postavi isto pitanje odgovornosti, zašto u vreme ovog perioda, ovog roka koji je važio po osnovnim odredbama zakona to već nije urađeno. Koje su berze koje funkcionišu u Srbiji? Samo jedna jedina berza i to u Beogradu. Ko je privilegovan na tim berzama, u stvari, na toj berzi, pošto je samo jedna berza. Preduzeća, firme članova Vlade i pojedine banke među njima, najviše "Delta banka". Ako poslanici ne znaju o kojoj je banci reč, sećate se kada je kidnapovan vlasnik Miroslav Mišković, uz posredovanje, kažu, i nekih ljudi sa vlasti. Ali to je drugo već pitanje.
Berzanskom posredniku u slučaju da ne usaglasi svoje poslovanje u skladu sa ovim zakonom oduzeće se dozvola za obavljanje delatnosti brokersko - dilerskog društva. Izgleda da osnovno pravilo ponašanja, kako u finansijskom poslovanju, tako i u privredi, jesu dileri itd. Kod hartija od vrednosti postavlja se osnovno pitanje i vama se možda čini da je preoštro i od mene kada pominjem - a gde je novac, koji ste u vreme operacije "Sablja" toliko pominjali, da se dnevno prodaje i po 100 kilograma droge, a novca nema nigde.
Evo, završavam. Da li je on preko berze i hartija od vrednosti možda preusmerio svoje tokove i u inostranstvo? Na vama da to istražite.
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Srpske radikalne stranke podnela je amandman na član 1. Predloga zakona, koji predviđa da se posle reči "pokretnih stvari" dodaju reči "na kojima postoji pravo svojine".
U čemu je tu suština; upravo je vezano za pomenuti član 966. Zakona o obligacionim odnosima, koji, kako rekoste gospodine ministre, govori o predmetu zaloge, gde poverilac dolazi u posed, odnosno u državinu predmeta zaloge odnosno pokretne stvari.
Međutim, ovde je još veća potreba da zalogodavac ima pravo svojine na pokretnoj stvari, jer upravo taj predmet ostaje u državini zalogodavca. Znači, manje je prisutno obezbeđenje založnog poverioca, jer kod eventualno sudskog spora, a to i kažete u članu 4, ako je zalogodavac založio stvar na koju nema pravo svojine ili ako zaloga nije punovažna iz drugih razloga, upis u Registar zaloge ne proizvodi pravno dejstvo.
Koja tu pravna situacija nastaje? Stvara se jaka pravna nesigurnost u ovom dužničko-poverilačkom odnosu između zalogodavca i založnog poverioca. Zbog toga mi, u Srpskoj radikalnoj stranci, imajući u vidu stvaranje pravne sigurnosti u pravnom poslu kod dužničko poverilačkih odnosa, a što je predmet ovog zakona koji ste predložili Narodnoj skupštini Republike Srbije, amandmanom predlažemo svojinsko obezbeđenje. Za to smo da dođe do liberalizacije odnosa putem kojih se sklapaju razni poslovi, s tim što mi u Srpskoj radikalnoj stranci, naravno smatramo da će ovde doći do takvih poslova gde će zajmodavci da dođu u određeni poslovni i finansijski rizik, gde će naravno doći do propadanja porodice u tom finansijskom smislu.
Zbog toga vam predlažem da prihvatite ovaj amandman, imajući u vidu i odredbu člana 17, gde kažete da je zalogodavac, u smislu ovog zakona, dužnik u slučaju da je istovremeno dužnik, a ne treće lice, koji ima pravo svojine na pokretnoj stvari u svojstvu imaoca nekog prava kojim može slobodno raspolagati. Znači, s jedne strane, pominjete pravo svojine, koje treba da ima zajmodavac, a ne stavljate ga u osnovne odredbe kao princip, kao pravilo, kao načelo koje će da važi u tekstu celog zakona i da se podrazumeva kod sklapanja ovog posla da postoji pravo svojine na strani zajmodavca.
Pored člana 17, a ima još nekih članova koji su međusobno kontradiktorni po pitanju prava svojine na predmetu zaloge, recimo član 35: "Ako dužnik ne ispuni svoju obavezu o dospelosti, založni poverilac stiče pravo na državinu po samom zakonu". Šta ako na predmetu zaloge ima pravo svojine treće lice? Doći će do sudskog spora, gde će treće lice zadržati državinu, s obzirom da ima pravo svojine - neće moći da dođe do realizacije potraživanja od strane poverioca prema zalogodavcu.
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanički klub SRS podneo je amandman na član 3. Predloga zakona o Garancijskom fondu, koji se odnosi na izmenu formulacije stava 2. člana 3, a koji u Predlogu zakona glasi: "Fond može imati organizacione delove van sedišta, koji nemaju svojstvo pravnog lica".

Amandmanom, koji sam podneo u ime poslaničkog kluba SRS, predlažem da stoji: "U skladu sa statutom Fond može imati organizacione delove van sedišta, koji ne mogu imati svojstvo pravnog lica".

Suština je u tome da se Statutom Garancijskog fonda predvidi mogućnost, ne samo zakonom. Zakon u ovoj dispozitivnoj odredbi nije imperativne, naredbodavne prirode, omogućava da Garancijski fond ima svoje organizacione delove van sedišta koji nemaju svojstvo pravnog lica. Preciznije, konkretnije, Garancijski fond preko normativnog akta, odnosno Statuta bliže određuje mogućnost da Fond ima svoje organizacione delove, koji ne bi imali svojstvo pravnog lica. Ova mogućnost, kao što je predviđeno u Predlogu zakona, stoji da se može formirati organizacioni deo Garancijskog fonda.

Međutim, bliže određenje koje smo podneli amandmanom može biti precizirano tako što će nadležni organ, odnosno Upravni odbor Garancijskog fonda određivati koji su to organizacioni delovi, u kom mestu, koji naravno neće imati svojstvo pravnog lica. Vi u DOS-u izgleda malo drugačije rešavate ta pitanja - i, umesto pomoći za razvoj malih i srednjih preduzeća, jednostavno, ako se ne radi o gigantima, o velikim preduzećima, ta mala i srednja preduzeća uzmete za devet evra, poklonite nekom, kao što su tri šećerane u Vojvodini!

I, ako se radi o velikim preduzećima, kao što je"Adriakop", možete nekome da pokloniti za 88 hiljada evra, iako je vrednost preduzeća oko milion i po evra na tržištu.
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman Srpske radikalne stranke na član 9. Predloga zakona o finansijskom lizingu uglavnom se odnosi u najvećem i najznačajnijem delu na terminologiju u delu Glave II i člana 9. Predloga zakona.
U Predlogu zakona naslov Glave II glasi: "Subjekti u poslu finansijskog lizinga". Amandmanom koji sam podneo na Predlog zakona predlažem da se promeni naslov Glave II, tako što bi stajalo: "Učesnici u poslu finansijskog lizinga".
Dalje, naziv člana 9. Predloga zakona trebalo bi da bude promenjen. U Predlogu zakona stoji "Određenje subjekata", a po amandmanu trebalo bi da stoji "Određivanje učesnika". Nije samo pitanje promene "subjekti" u "učesnike" već i promene reči "određenje" u "određivanje". Određenje je neprikladan naziv, jer se radi o jednom procesu koji traje. Stalno se u svakom poslu finansijskog lizinga određuju subjekti, odnosno, po predlogu iz amandmana, učesnici finansijskog lizinga i taj proces traje onoliko koliko i zakon.
Svaki zakon se donosi na neodređeno vreme, pa samim tim i terminologija i sve ono što je vezano za ovaj član traje koliko i zakon. To je jedan proces gde se stalno određuju učesnici u pravnom poslu, i davalac lizinga, i isporučilac predmeta lizinga, i primalac lizinga. Primerenije je i adekvatnije primeniti reč "određivanje", i umesto "subjekata" treba da stoji "određivanje učesnika".
Amandmanom predlažemo da se u članu 9. reči "subjekti u poslu finansijskog lizinga" zamene rečima "učesnici u finansijskom lizingu".
Primerenije je staviti reči "učesnici", s obzirom na to da dolazi do primene obligacionog prava, a obligaciono pravo poznaje ugovorne strane, ili strane ugovornice, i učesnike u određenom pravnom poslu.
U mišljenju Vlade koje ste dostavili poslanicima Skupštine stoji da se ovaj amandman Srpske radikalne stranke ne prihvata iz suštinskih i formalnih razloga, pa ste naveli da iz suštinskih razloga ne može da se ustanovi, ako se prihvati reč "učesnici", o kojim učesnicima u pravnom poslu se radi.
Član 9. Predloga zakona jasno kaže o kojim učesnicima se radi. Radi se o davaocu lizinga, primaocu lizinga i isporučiocu predmeta lizinga, tako da je određeniji i konkretniji u pravnoj terminologiji, adekvatniji, termin "učesnik" nego "subjekt".
Naveli ste da, sa stanovišta forme, rimsko pravo ne poznaje učesnike, već subjekte. Subjekt se vezuje za statusno pravo. Kada se određuje bilo koji status u državi, u društvenoj zajednici, onda je primerenije uzeti u obzir i prihvatiti reč "subjekt", dok se "učesnici" više vezuju za konkretan pravni posao i za nosioca određenog prava i dužnosti, i obaveza. Zbog toga je primereno prihvatiti ovaj amandman, koji je adekvatniji, ne samo terminološki, nego i suštinski. Termin "subjekti" više je vezan za ZUR i Kardeljevo pravo, gde se prihvataju subjekti, bez obzira o čemu se radi, da li o konkretnom pravnom poslu ili o nosiocima statusnog ili nekog drugog prava. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, član 38. Predloga zakona o finansijskom lizingu, njegov prvi stav glasi - ako isporučilac predmet lizinga ne isporuči primaocu lizinga, ako ga isporuči sa docnjom ili ako predmet lizinga ima materijalni nedostatak, primalac lizinga ima prema isporučiocu prava koja bi, prema zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi, imao da je bio strana u ugovoru sa isporučiocem.
Amandmanom koji sam podneo u ime poslaničke grupe SRS tražim da se reči "ima prema isporučiocu prava koja bi, prema zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi, imao da je bio strana u ugovoru sa isporučiocem" zamene rečima "dužan je da o tome pismeno obavesti davaoca lizinga". Ovo "pismeno" je greška u kucanju. Trebalo bi da stoji "dužan je da o tome pisanim putem obavesti davaoca lizinga".
U Predlogu zakona o finansijskom lizingu navodite da je ovo trodimenzioni odnos, trostrani pravni posao između davaoca lizinga, primaoca lizinga, isporučioca predmeta lizinga. Međutim, pravnog odnosa, pravnog posla između ova tri, kako kažete u predlogu zakona, subjekta, a trebalo bi da stoji učesnika u pravnom poslu, nema. Sami u obrazloženju predloga zakona kažete da postoje dva ugovora. Jedan ugovor između davaoca i isporučioca predmeta lizinga, a drugi ugovor između davaoca i primaoca lizinga.
Prema Zakonu o obligacionim odnosima pravni odnos, međusobna prava i obaveze između isporučioca predmeta lizinga i primaoca lizinga ne postoji. Svako upućivanje na Zakon o obligacionim odnosima bez pravnog osnova ne proizvodi pravno dejstvo.
Sa druge strane, u ovoj istoj odredbi stava 1. člana 38. koji tražimo da se ovim amandmanom izmeni, upućuje se da primalac lizinga ima određeno pravo prema isporučiocu predmeta lizinga, kao da je bio strana u ugovoru sa isporučiocem. Kada bi nastao eventualno sudski spor, kako bi sudija sudio, prema kom pravnom osnovu? Prema Zakonu o obligacionim odnosima ne bi mogao, nema ugovora, nema pravnog osnova. Ova odredba - da je bio strana u ugovoru sa isporučiocem, a misli se na primaoca lizinga, ne obavezuje i ne može sudija i sud da koristi ovu odredbu kao dovoljan razlog za pravni osnov i da donese odgovarajuću odluku.
Štaviše, kom državnom organu da se oštećena strana u ovom slučaju obrati? Da li će se nadležni državni organ proglasiti nenadležnim, kao u slučaju MUP-a kada kažu da nisu nadležni za registraciju komiteta za odbranu Vojislava Šešelja? Da li će možda neki sudija, poput Sonje Brkić ili Jovana Prijića, vašeg specijalnog javnog tužioca, da sudi bez pravnog osnova? Ili sudija koji nam je dao nalog, SRS-u, da se u roku od 15 dana iselimo iz prostorija stranke?
Vi govorite o politici, a ne o pravu, ne o zakonu, ne o normativnim aktima i normativnim odredbama koje obavezuju sve nas, pa i sudije, pa i vas, gospodo iz DOS-a, koji ste na vlasti. Trebalo bi jednom da uzmete u obzir da ovde postoji vladavina prava, a politika samo da sprovodi i da menja zakone i pravo. Kada je već zakon i pravo u primeni, onda mora da se primenjuje na sve podjednako.
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SRS je na jučerašnjoj i današnjoj raspravi  puno argumenata i činjenica pružila u prilog tome da je agencija za telekomunikacije, predviđena u Predlogu zakona, štetno da postoji. To je iz više razloga. Amandman koji sam podneo u ime poslaničke grupe SRS na član 33. stav 1. takođe se pridružuje u više navrata iznetoj argumentaciji da je štetno da agencija za telekomunikacije bude predviđena da uopšte postoji u pravnom sistemu, a predviđena je ovim zakonom.
Znači, umesto agencije predlažem da se predvidi komisija koju bi formirala Vlada Republike Srbije. Agencija po Predlogu zakona, kao samostalan i nezavisan organ, treba da funkcioniše u svojstvu pravnog lica i kao samostalni pravni subjekt da ostvaruje u okviru pravnog poretka određena ovlašćenja predviđena ovim predlogom zakona. Toliko su široka da možemo da kažemo da pored formalnih odredbi koje su predviđene ovim zakonom, da odgovara za svoj rad Vladi i Skupštini Srbije u formi podnošenja jednogodišnjeg izveštaja, ta ovlašćenja su po definiciji zakona tehničke prirode.
Međutim, po nama u SRS, ovlašćenja koja ne mogu biti vezana sa odredbama ovog predloga zakona ići će dotle da će jednostavno upravni odbor agencije, predsednik i članovi upravnog odbora, moći politički da odlučuju i da budu cenzori nad tim ko će imati pravo da bude operater telekomunikacione mreže i da pruža javne i ostale telekomunikacione usluge.
Imamo javne prihode i budžet Republike Srbije. Na tom nivou, ako ne isključimo državnu zajednicu Srbija i Crna Gora i jedinicu lokalne samouprave ispod nivoa Republike, jedino agencija, a što je predviđeno ovim zakonom, ima pravo da ubira javni prihod i to u visini koju sama odredi. Budžet Republike Srbije se puni prema stopama poreza predviđenim zakonom. Agencija će odrediti visinu naknade za razne vrste poslova koje bude imala.
Predviđamo ovim amandmanom da komisija, a ne agencija, ima pravo da izdaje licence ili koncesije, svejedno, odobrenja, dozvole za radio stanicu, sertifikate, odnosno tehničke dozvole. Ovlašćenja iz Predloga zakona daju mogućnost da agencija ima kontrolnu funkciju i arbitrira. Čini mi se da u ovom predlogu zakona ovlašćenja idu toliko široko da još nedostaje da ste predvideli da agencija ima i sudska ovlašćenja i da može da sudi za lakša krivična dela, a za čije izvršenje je predviđena kazna zatvora do tri godine.