34. sednica Odbora za evropske integracije

14.04.2026.

Sednica broj: 34

Predsedavajuci: Elvira Kovač

Odbor: Odbor za evropske integracije

Na sednici Odbora za evropske integracije, održanoj 14. aprila 2026. godine, razmotreni su, u načelu, Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini i Predlog zakona o zaštiti potrošača, koje je podnela Vlada.

Predložene zakona obrazložila je posebna savetnica u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine Sandra Dokić, sa saradnicima.

Nakon rasprave, Odbor je odlučio da predloži Narodnoj skupštini da usvoji navedene predloge zakona.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Elvira Kovač, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Dunja Simonović Bratić, Stanislava Janošević, dr Ivan Rajičić, Dragan Jonić, Sanja Džajić, Branislav Josifović, Željko Rebrača, Zagorka Aleksić, dr Aleksandra Tomić, Zdravko Mladenović i Ana Miljanić.

Prisutni članovi

...

Dunja Simonović Bratić

Socijalistička partija Srbije
...

Stanislava Janošević

Srpska napredna stranka
...

Ivan Rajičić

Srpska napredna stranka
...

Dragan Jonić

Narodni pokret Srbije
...

Sanja Džajić

Srpska napredna stranka
...

Branislav Josifović

Srpska napredna stranka
...

Željko Rebrača

Srpska napredna stranka
...

Zagorka Aleksić

Jedinstvena Srbija
...

Aleksandra Tomić

Srpska napredna stranka
...

Zdravko Mladenović

Srpska napredna stranka
...

Ana Miljanić

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za evropske integracije

Datum sednice: 14. april 2026.

Trajanje sednice: oko 42 minuta

Tema / naziv tačke dnevnog reda: razmatranje tri predloga zakona u načelu: Predloga zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda, Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini i Predloga zakona o zaštiti potrošača

Predsedavajući: Elvira Kovač

Broj prisutnih poslanika: 12 članova Odbora

Učesnici van poslanika: Sandra Dokić, posebni savetnik ministra unutrašnje i spoljne trgovine; Žejko Rakić, predstavnik Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine; Slađana Petrović, predstavnica Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine

Ko je koliko govorio:

Poslanici vladajuće većine: oko 15,6%

Poslanici opozicije: 0%

Članovi Vlade / gosti: oko 84,4%
Ovo je procena izvedena po formuli 95 reči = 1 minut i odnosi se samo na zabeleženi govor, bez pauza i tehničkih prekida.

Ukratko sa sednice: Sednica je protekla bez rasprave među poslanicima i bez vidljivih tenzija. Najveći deo vremena bio je posvećen obrazloženjima predstavnika Ministarstva o usklađenosti tri zakonska predloga sa pravom EU, dok je Odbor sve tri tačke usvojio, dva predloga jednoglasno, a prvi većinom glasova. Otvoreno je ostalo samo pitanje formalnog pristizanja pozitivnog mišljenja za treću direktivu kod Predloga zakona o zaštiti potrošača.

2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Elvira Kovač, predsednica Odbora (Savez vojvođanskih Mađara, vladajuća većina)
Vodila je sednicu proceduralno i bez polemike, uz više puta naglašenu perspektivu Odbora za evropske integracije, odnosno proveru usklađenosti sa pravom EU, a ne raspravu o široj sadržini zakona. Kod trećeg predloga zakona posebno je ukazala da za dve direktive postoji pozitivna ocena Evropske komisije, dok se za treću još čeka mišljenje, od čega može zavisiti dalji skupštinski postupak.

Sandra Dokić, posebni savetnik ministra (gost)
Najdetaljnije je obrazlagala Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda. Isticala je da zakon prvi put uređuje ovu oblast u Srbiji, da je formalno usklađen sa evropskom direktivom, ali da ide i šire od nje kako bi obuhvatio i druge proizvode važne za snabdevanje tržišta. Fokus joj je bio na sadržinskim i regulatornim argumentima: obavezna pisana forma ugovora, transparentnost naknada, zabrana neodređenih ugovornih formulacija, crna i siva lista nepoštenih praksi, kraći rokovi plaćanja, zabrana prebacivanja troškova na dobavljače i sankcionisanje komercijalne odmazde. Posebno je naglašavala zaštitu dobavljača kao slabije pregovaračke strane u odnosu na velike trgovce.

Žejko Rakić, predstavnik Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine (gost)
Predstavio je izmene i dopune Zakona o trgovini pre svega kao usklađivanje sa izmenjenim evropskim pravilima i kao odgovor na promene na tržištu od 2019. godine. Naglasio je preciznije uređivanje isticanja prethodne cene kod sniženja, uvođenje elektronskog registra otkupnih mesta, formiranje jedinstvenog šifarnika proizvoda i prilagođavanje propisa razvoju elektronske trgovine i inspekcijskog nadzora. Njegovo izlaganje bilo je tehničko i sadržinsko, bez političkih ocena.

Slađana Petrović, predstavnica Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine (gost)
Obrazložila je Predlog zakona o zaštiti potrošača kao korak ka daljem usklađivanju sa pravom EU i odgovor na razvoj digitalnog tržišta. Isticala je tri evropske direktive koje se prenose u domaće zakonodavstvo, naročito u delu digitalnog sadržaja, digitalnih usluga, robe sa digitalnim elementima, internetske prodaje, recenzija i automatskog prilagođavanja cena. Pored harmonizacije sa EU, ukazala je i na domaće novine: jaču zaštitu maloletnika, prikrivenu kupovinu kao inspekcijski alat, obaveze onlajn tržišta i podsticanje popravke robe umesto bacanja. Njeno izlaganje je takođe bilo usmereno na sadržaj i usklađenost propisa, bez političke polemike.

3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Odbor je većinom glasova usvojio Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda.

Odbor je jednoglasno usvojio Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini.

Odbor je jednoglasno usvojio Predlog zakona o zaštiti potrošača.

Kao otvoreno pitanje ostalo je navedeno da za jedan deo usklađenosti Predloga zakona o zaštiti potrošača još nije stiglo očekivano pozitivno mišljenje za treću direktivu, iako je rečeno da se ono očekuje uskoro. Sednica je završena kratkim obaveštenjima o najavljenoj poseti predstavnika Senata Italije i mogućem dodatnom zasedanju Odbora krajem nedelje.

 
 
 

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:00:00
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Poštovani članovi i zamenici članova Odbora, poštovani predstavnici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, poštovani predstavnici medija, otvaram trideset četvrtu sednicu Odbora za evropske integracije. N-osnovu elektronskog sistema prijavljenih sednici prisustvuje dvanaest članova Odbora, te konstatujem da postoji kvorum potreban za rad i odlučivanje. Današnjoj sednici prisustvuju i Sandra Dokić, posebni savetnik ministra za prvi predlog Zakona o trgovačkim praksam za određene vrste proizvoda, to već znamo, i gospodin Žejko Rakić, načelnik Odeljenja za drugi predlog zakona i Slađana Petrović, načelnik odeljenja. Pozdravljam sve prisutne goste. Zahvaljujem se što ste se odazvali našem pozivu.

Poštovane kolege, saziv za sednicu sa predlogom dnevnog reda-reda ste dobili na mejl. Da li eventualno ima predloga za izmenu ili dopunu dnevnog reda? Ukoliko ne, stavim na glasanje predloženi dnevni red. Molim da se izjasnite (prekid od četiri sekunde) ako nam se pojavi? ...

Zahvaljujem i konstatujem da je Odbor utvrdio dnevni red. Prelazimo na prvu tačku dnevnog reda, razmatranje Predloga zakona o trgovačkim praksamama za određene vrste proizvoda, koji je podnela Vlada 6. marta ove godine u načelu. I molim predstavnicu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da... Samo da vas vidim, da nam se obrati. Izvolite
00:01:30
Sandra Dokić

Sandra Dokić

posebni savetnik ministra unutrašnje i spoljne trgovine
Dobar dan, poštovana predsedavajuća, narodni poslanici. Izuzetno nam je zadovoljstvo da M-m Ministarstvo, predstavnici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine se nalaze pred vama sa ovim, sa ova tri zakona, koja zapravo predstavljaju jedan paket zakona koji treba da na sveobuhvatan i sistemski način da obezbede stabilno i predvidlivo okruženje, koje će podsticati dalji razvoj poslovanja i jačati konkurenciju među trgucima i na kraju dovesti do bolje pozicije samih potrošača. Ja, što se tiče samog, , zakona, odnosno predloženog Zakona o trgovačkim praksamama za određene vrste proizvoda, moramo reći da se ovi zakon prvi put donosi u Republici Srbiji i prvenstveno predstavlja usklađivanje sa Direktivom o nepoštenim trgovačkim praksamama u lancima snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima 633 kroz 2019. Ja, ono što je važno jeste da se ovde ne radi samo o transpoziciji, odnosno harmonizaciji sa ovom direktivom iz razloga što zakon, koji je predložen i koji se nalazi pred vama, zapravo ima mnogo veći obuhvat. On je svakako transponovo direktivu u potpunosti.

Na to smo dobili i saglasnost same Evropske komisije, , ali ono što smo mi negde u-ustanovili jeste da je neophodno da naše tržište izađe malo iz okvira direktive i da obuhvati i druge proizvode, ne samo poljoprivrede i prehrambene proizvode, nego i proizvode koji su od naročitog značaja za snabdevanje tržišta. Tu imamo dve vrste proizvode, jedni koji su od značaja za snabdevanje samih potrošača, pa se tu nalazi kućna hemija, papirna i kuhinjska galanterija, lična higiena, kozmetika, pelene i ono što je takođe značajno, to su proizvodi od značaja za poljoprivrednu proizvodnju. Ja, to su sredstva za ishranu i zaštitu bilja i oplemenjivači zemljišta. Ja, zašto je ovo važno da napomenemo? Zato što kada smo od prvog septembra pa do kraja februara imali uredbu, kako smo je zvali, Uredbu o ograničenju marži, ja, mi smo zapravo shvatili, i ta uredba je zaista dala izuzetno dobre rezultate na taj način što se zaista inflacija sa 4,7 posta u poslednjem mes-mesjacu spustila na 2,4 posta.

Nj, ona je zapravo obuhvatila jako veliki broj proizvoda, , koje smo mi zapravo sada prepoznali da je izuzetno značajno da budu predmet regulisanja i ovog zakona, jer, ako se samo fokusiramo na poljoprivredni i prehrambene proizvode i tu nametnemo određena pravila, onda može da se desi zapravo da se taj, , efekat prelivanja i samih, što kažu, cena i naknada prelije na sve one druge proizvode koji nisu pod zakonom Zato je naš ovi zakon, znači, toliko širok. Nj, sama uredba kada se donosila, ona se odnosila prvenstveno na ograničenje samih marži na dvadeset posta, ali ono što je zapravo značajno tu je bilo i ograničenje naknada koje su dobavljači davali trgovinskim lancima, odnosno trgovcima na malo. Te naknade su se u nekim slučajevima kretale čak i do šezdeset posta od same nabavne cene proizvoda i na kraju svi oni su bili, -u, nalazili su se i u konačnoj ceni koju su sami potrošači plaćali. U tom slučaju tada je još prepoznato da je neophodno da se donese Zakon o trgovačkim praksama koji će upravo da reguliše oblast tih naknada, a, koje su bile izuzetno veliki predmet, a, opterećenja samih dobavljača. Ja, EU je još 2019.

godine to prepoznala, ali je negde smatrala da je u tom slučaju neophodno da se zaštite poljoprivredni proizvodjači i proizvodjače prehrambenih proizvoda, jer su oni ti koji su negde najslabija karika u tom lancu i zato je njihov fokus bio samo na ove dve vrste proizvoda Aaa, ono što je ovde, , značajno da kažemo da ćemo nakon, nadamo se da će ovi zakon i biti usvojen od strane, , zakonodavnog tela, da će on, v-vlada je ta koja će n-nakon toga doneti listu proizvoda, kako bismo nesumnjivo znali koji su zapravo sve to proizvodi koji popadaju pod ovaj zakon i zapravo dobavljače koji na taj način treba da dobiju adekvatnu zaštitu. Ja,Eh, ono što treba da znamo ovde imamo, znači, ovde se radi o jednom bitnom bio-odnosu, odnos sa trgovcima i sa dobavljačima, eh, odnosno mi ih u zakonu ovde sve zovemo pod pojmom snabdevači. Ko su to, eh, snabdevači koji zapravo trebaju da imaju adekvatnu zaštitu koju do sada nisu imali, zbog čega su zapravo te naknade zaista opterećivale i, eh, njihove i njihovo poslovanje i potpuno su bile nepredvidive, netransparentne, tako da na kraju svake godine kada počinje pregovaranje šta je ono što će biti u trgovinskim lancima, oni na kraju nikada nisu znali koliko će biti njihovo opterećenje, šta je ono što će dobiti za tu uslugu, eh, koju su platili i najčešće zapravo nisu dobijali ništa. Eh, znači, sam snabdevač, eh, ovde, znači, počinjemo od lanca snabdevanja, je primarni proizvođač i on je taj koji je snabdevač u odnosu na prerađivača, znači, onaj ko, ko prerađuje te proizvode koje mu daje ili proizvođača, koji je u odnosu na njega kupac. U tom slučaju primarni proizvođač, najčešće to mogu da budu, eh, i mali, eh, farmeri, eh, su preko ovog zakona, eh, zaštićeni.

Takođe, oni su zaštićeni i ako direktno imaju poslovni odnos sa veletrgovcima, distributerima, a na kraju i ukoliko direktno imaju, eh, poslovni odnos sa samim, eh, malotrg-, eh, eh, sa, eh, trgovcima na malo, znači prodavnicama Eh, takođe, snabdevač u ovom slučaju je i prerađivač, 'nači, koji je napravio neki finalni proizvod i on je taj koji ga dalje dostavlja ili distributeru ili trgovcu na malo. Eh, ono, 'nači, te devijacije koje smo mi videli, koje su jako bile izražene, eh, što kažu prethodnih godina, eh, ovim zakonom zaista treba da budu eliminisane i treba da zaštite one koje zapravo mi smatramo da su, eh, ekonomski, eh, najslabija strana Eh, ono što je novina samog zakona jeste da se prvi put uvodi obaveza zaključivanja ugovora koji moraju da budu u pisanoj formi. Eh, do sada, 'nači, sve ove odnose i ugovaranje je, su bili regulisani na osnovu Zakona o obligacionim odnosima, koji zaista podrazumeva jednu, eh, slobodu ugovaranja, ali ono što je važno, i podrazumeva ravnopravnost strana prilikom samih vođenja pregovora i prilikom, eh, na kraju, eh, primene tog, tog, eh, ugovora Ono što smo mi ovde videli da upravo ta ravnopravnost nedostaje i da oni u toj svojoj, eh, što kažu, prilikom pregovora i kasnije izvršenja ugovora, nisu prosto u istom položaju iz razloga što kupci ili trgovci su ti koji imaju značajnu pregovaračku moć, nameću svoja pravila, a, eh, sami dobavljači zarad toga da bi op-opstali u tom, tom trgovinskom lancu, da bi se nalazili na, na policama i plasirali svoje proizvode, oni moraju da prihvataju i da plaćaju i ono što zapravo u normalnim uslovima ne bi plaćali Eh, u tom slučaju sada, zakon je taj koji treba da ih stavi u ravnopravan položaj, da mogu da ispregovaraju i, eh, zbog toga je, eh, sam zakon predvideo, eh, koje su to formulacije s, u samom ugovoru koje, eh, su zabranjene. Znači, do, i dalje će se primenjivati Zakon o obligacionim odnosima, sloboda ugovaranja, ali određene stvari ovim zakonom, znači, određene formulacije kao što su, eh, neodređene neke uslovne formulacije gde se ne vidi tačno i, i omogućava, eh, sutra trgovcu da, da bude taj koji će da nametne neko svoje diskreciono tumačenje i tako dalje. Eh, to ovim zakonom se sada zabranjuje.

Znači, sve odredbe moraju da budu jasne, nedvosmislene. Eh, naknade koje plaćaju moraju apsolutno da budu transparentne, znači, moraju da budu objektivne, definisane u fiksnom procentu, odnosno apsolutnom iznosu, novčanom iznosu, i što je najvažnije, znači, sam, eh, snabdevač je taj koji za naknadu koju plaća mora tačno da zna koju je uslugu dobio od, eh, samog trgovca. Eh, to do sada nije bio slučaj, tako da su oni imali situacije da plaćaju razne super bonuse i, i, i svašta što zapravo, eh, nije imao bilo kakvi, ka-kakav reciprocitet u davanju Znači, sada svaka, eh, svaka naknada mora da ima odgovarajuću činidbu i da zna šta je ono što je, što je dobijeno. Eh, takođe, pored toga što ugovor, eh, mora da bude zaključen, mora da bude sve transparentno, isto tako je važno da će se sutra i njihov taj celokupan, eh, odnos pratiti i preko fakture, odnosno računovodstvene isprave, tako da na samoj fakturi, eh, tačno mora da bude napisana svrha plaćanja. Do sada ove naknade nisu bile uopšte vidljive.

To je ono što moramo da podelimo sa vama, jer uglavnom se to radilo preko nekih, eh, vanknjižnih odobrenja, eh, eh, mimo fakture i mi nikada zapravo nismo mogli da shvatimo koliko su te, te naknade velike, dok nam zapravo ova uredba, koju smo onako šest meseci pomno pratili šta se de-dešava, i menjali je u odnosu na to negde da je-jer smo videli da, da, da trgovci prosto imaju taj, taj manir da, da svaki put probaju nešto da, da, eh, eh, što kažu, da probaju da nađu način da izbegnu primenu uredbe. Onda smo je mi, eh, i menjali i onda smo videli zapravo koliko su te naknade velike i koliko opterećuju i dobavljače, a na kraju i, eh, samu konačnu cenuEh, ono što je ovde problem jeste, kao što sam rekla, znači postoji velika neravnoteža u pregovaračkoj moći, eh, i mi smo kroz sam član zakona negde već odredili godišnje prihode eh, koje zapravo treba, eh, eh, znači ukoliko određeni prihodi prelaze, eh, eh, određene iznose, znači samih trgovaca ili eh, snabdevača. Smatra se da su oni ti koji automatski imaju značajnu pregovaračku moć, znači eh, sami trgovci. Eh, i na njima je zapravo najveće opterećenje, jer oni su ti, oni su ti eh, eh, koji imaju sada izvesna ograničenja kroz ovaj zakon. Eh, sam zakon je vrlo specifičan zato što sadrži jednu crnu listu, eh, sadrži i sivu listu i takođe ono što je prepoznato jeste komercijalna odmazda koja se negde naroč, tretira kao naročito eh, eh, teška, eh, eh, nepoštena praksa.

Eh, na, u samoj crnoj listi ja vam neću, eh, sve to čitati, pošto je to sve negde već navedeno u zakonu, ali bi samo negdje sam-htela da kažem, eh, šta je ono što apsolutno ni na koji način ne sme da bude niti ugovoreno, niti na bilo koji način sme da bude primenjeno sutra u praksi. Znači, imamo rokove plaćanja. Rokovi plaćanja se odnose na trideset dana. Znači, svi, eh, trgovci su u obavezi da, eh, poljoprivredne kvarljive, 'nači i prehrambene proizvode koji su kvarljivi, koji imaju rokove do trideset dana, 'nači da moraju od momenta od kada se isporuče ti proizvodi rok plaćanja je trideset dana. Ostali poljoprivredni proizvodi šezdeset dana.

To je velika promena zato što smo za-z-zshvatili da se, da su nekada ti rokovi plaćanja bili čak i preko devedeset dana, sto dvadeset dana i zaista se dovodilo u, u, u pitanje likvidnost samih snabdevača kako da finansiraju svoju eh, dalju proizvodnju ako nemaju, eh, redovno plaćanje od strane trgovaca. Sada će to biti na crnoj listi apsolutno zabranjeno i ovo su rokovi koji su, eh, eh, vrlo imperativni. Eh, takođe se dešavalo da im se otkaže, eh, eh, otkažu proizvodi, trgovci otkažu proizvodi eh, u roku kraćem od trideset dana. Znači, zamislite nekoga ko celu svoju proizvodnju eh, eh, prilagodi zapravo snabdevanjem tog trgovca, a onda mu se otkažu proizvodi i on zapravo nema vremena da te pro-proizvode bilo gde drugde plasira Takođe se dešavalo da se jednostrano menjaju ugovorne odredbe eh, od strane samih trgovaca i, recimo, eh, plaćali su naknadu za širenje prodajne mreže. Sad umesto da to bude na teret samih trgovaca i neke njihove investicione politike, sve su to plaćali sami snabdevači.

I ne samo to, nego kada se, recimo, otvori novi objekat, onda su oni negde imali, eh, što kažu, postalo je to nepisano pravilo da snabdevači moraju eh, objekat da, da omoguće prvo punjenje tog objekta besplatno. E sada, znači, to su sada sve, ovaj, stvari koje su apsolutno zabranjene i biće vrlo, vrlo strogo sankcionisane ukoliko se ponovo pojave u praksi Eh, 'nači, sam teret dokazivanja, eh, da postoji, eh, ova nepoštena praksa na crnoj listi će biti na Komisiji za zaštitu konkurencije i negde smo smatrali, pošto su ove stvari ipak malo lakše za, za utvrditi, eh, oni će imati rok od devedeset dana da okončaju postupak od momenta od kada se, eh, on pokrene. Eh, što se tiče sive liste, siva lista je malo drugačija, jer ona dozvoljava da se određene stvari ugovaraju, ali ukoliko se ne ugovara, eh, u skladu sa zakonom, takođe se ulazi u nepoštenu praksu Eh, 'nači, ovde je, teret dokazivanja je na kupcu. Znači, trgovac je taj koji sutra, kada se pokrene postupak pred Komisijom, treba da dokaže da nije bilo nepoštene prakse. Eh, rok za odlučivanje će, je sto dvadeset dana, jer ovde ipak treba utvrditi da li je, eh, se to desilo, da li smo izašli iz okvira zakona, da li smo iz jedne poštene prakse ušli u nepoštenu.

Zato je tu rok dat malo duži za odlučivanje. Eh, šta se ovde dešavalo? Znači, ono što je najveći problem bio snabdevača jeste povrat proizvoda. 'Nači, radi se o tome da trgovci ne, ne planiraju adekvatno koliko treba da naruče robe i onda samo u jednom momentu kada vide da im se, eh, ne prodaje, umesto da spuštaju cene, da idu na akcije, da se to, ovaj, što kažu, da se te robe reše na adekvatan način, oni su samo znali da vrate te proizvode i onda vi nemate vremena da ih dalje negde plasirate. Najčešće se ta roba uništavala, znači, mi govorimo o hrani, koja, ovaj, se zaista bacala u izuzetno velikim količinama.

Sada je dozvoljen taj povrat, ali samo ukoliko se ta roba platila. U tom slučaju trgovci neće imati interes, ako već znaju da moraju da plate, neće im-imati interesa da tu robu vraćaju Ovde imamo izuzetke. Ako se radi o robi koja se prvi put, eh,eh, pojavljuje i ako je to na zahtev snabdevača, jer vi nekada, kada prvi put ubacujete robu u, eh, trgovinski lanac, ne znate kakva će biti reakcija da li će biti potražnje za njim, e, onda u tom slučaju je dozvoljeno da, ukoliko snabdevač zna, eh, da ta roba negde može da se vrati, jer ipak proizvod nije, nije prošao negde test tržišta. Eh, takođe se dešavalo da se ulistavanje, znači uključivanje samog proizvoda u, u ponudu jednog trgovca, takođe se to naplaćivalo. Pa, logično je valjda kada imate proizvod i jedan ugovorni odnos da on treba da se nađe u prodavnici.

E sada, ovo smo, znači, to ulistUstavanje koje je bilo jako veliko opterećenje, uhm, takođe smo zabranili i dozvolili smo samo ako se prvi put taj proizvod nalazi u ponudi tog trgovca. Zašto? Jer nekada, znači, njegova sortimanje pun. Da biste omogućili da jedan proizvod uđe, možda neki drugi morate da delistirate i onda u tom, uhm, smislu ta naknada zapravo negde apsolutno ima smisla, ali samo pod ovim uslovima. Takođe su nekada i prodajni podsticaji koji-- to su različite one akcije, lifleti i tako dalje.

Učestvovali su snabdevači, ali ne svojom voljom. Uglavnom je to bilo na inicijativu trgovca. E, mi smo sada rekli, dozvoljeni su prodajni podsticaji, ali samo ako je snabdevač to tražio. Pretpostavka je da su mu se stvorili neki lageri i hoće da, da, da tu robu da po, po nižoj ceni. On je taj koji zapravo takve stvari mora da, uhm, inicira.

Uhm, takođe jednostrani raskid kraći od trideset dana, znači, uhm, je isto ulazi u ovu sivu listu. Kompenzacija. Znači, to su sve neke prakse koje nisu nepoštene ukoliko se ugovaraju u okviru samog zakona. Ukoliko nije u okviru zakona, tog momenta one postaju nepoštene. Uhm, komercijalna odmazda.

Ono što smo mi shvatili jeste da najveći strah sami snabdevači jeste komercijalna odmazda i to da će biti delistirani iz samih, uhm, uhm, trgovinskih objekata, odnosno da njihovi proizvodi više se neće nalaziti u tim prodavnicama. I, uhm, zbog tog straha od komercijalne odmazde oni su najčešće prihvatali sve te namete koje su njima trgovci i, uhm, stavljali. Gotovo da pregovori uopšte nisu ni postojali, nego, uhm, se nametne i njihovo je ili ću prihvatiti i biti u trgovinskom lancu ili me neće biti u tom trgovinskom lancu. Zato je komercijalna odmazda, uhm, ovde prepoznata kao posebno teško, uhm, nepoštena praksa i, uhm, ukoliko se (zvuk mikrofona) koristi ili se preti, uhm, odmazdom, svako činjenje, nečinjenje, može se pokrenuti poseban postupak za to Uhm, nadležnost nad-nad utvrđivanjem nepoštene prakse, nepoštene trgovačke prakse, uhm, sprovodi Komisija za zaštitu konkurencije. Preko, uhm, primenjuje se opšti upravni postupak i tu se nalaze dve stranke, kupac, znači, koji je stranka u postupku, dok, recimo, uhm, zainteresovano lice dobavljač nije stranka u prod-postupku, ali ima sve, ovaj, sva procesna ovlašćenja i imamo treće, treće lice koje takođe, ako je zainteresovano, uhm, može da ima određene i osnovne informacije o samom toku postupka Postupak se po-pokreće putem inicijative i ono što je novina jeste da imamo, uhm, saradnika u postupku.

Mi smo ga u jednom momentu i nazvali uzbunjivačem, ali ne po Zakonu o-u uzbunjivanju. I on je taj koji zapravo ima odlučujuće dokaze na osnovu kojih je Komisija uspela da reši predmet i, uhm, da donese adekvatno rešenje i meru, i za njega je predviđeno da ima novčanu nagradu od iznosa mere pet posto od iz-rečene te mere Znači, sam postupak je transparentan. Kada se pokrene postupak, objavljuje se zaključak. Rešenje kada se donese se takođe objavljuje na, na, na samom sajtu Komisije i Komisija je do prvog marta je dužna da svake godine sačini izveštaj o svim praksama i takođe da naznači sve trgovce koji su imali određenu nepoštenu praksu, primenjivali je i u tom smislu svi građani i, uhm, naročito i Ministarstvo možemo da budemo upoznati način na koji je radila Komisija i koji su ti koji su se oglušili o sam ovaj zakon Imamo dos-predviđene upravne mere, ali ono što je najvažnije jeste da imamo, Komisija može da izrekne meru usklađivanja poslovanja, da naloži da se ta nepoštena praksa izbaci ne samo u odnosu na tog snabdevača, nego u odnosu na sve snabdevače gde se ta praksa pojavljuje u ugovorima. I to-to će im biti obaveza.

I takođe imamo meru zaštite od nepoštene prakse. To su novčani iznosi. Mi ovde govorimo o jako velikim kaznama koje će u tom slučaju da se izreknu. Uhm, ukoliko je praksa iz sive liste, nula jedan posto od njihovog godišnjeg prometa, ako je crna lista nula dva posto i komercijalna odmazda. Mi ovde pričamo o kaznama koje mogu da se kreću i do milion i nešto evra, što ovaj smatramo da zaista ima jedan odvraćajući efekat Takođe, određene nadležnosti ima i tržišna inspekcija.

Ona je ta koja treba da kontroliše sve elemente ugovora, naročito finansijske, i ukoliko primeti da postoji neka nepoštena praksa ili da iznos naknada prelazi dvadeset posto, ona je ta koja je dužna u roku od osam dana da obavesti Komisiju koja će da sagleda da li postoji možda praksa, ukoliko su naknade preko dvadeset posto, koja je nepoštena, i ako to utvrdi, ona će pokrenuti postupak. Sam rok za, za ovaj zakon, nakon što bude usvojen, svi trgovci moraju da zaključe ugovore u roku od četiri meseca od kad zakon stupi na snagu i da svi ti ugovori budu u skladu s ovim zakonom, a od dvadeset i sedme godine je predviđeno da ugovori budu zaključeni svi do trideset i prvog marta, tako da nakon toga se zna da je zakon ispoštovan i da su svi ugovorni odnosi usklađeni prema ovom zakonu. Ja se nadam da, da vam nisam oduzela previše vremena i, uhm, ukoliko imate neka dodatna pitanja, na raspolaganju smo za, uhm, za sve odgovore. Hvala vam najlepše na pažnji
00:24:12
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Da li neko od članova ili zamenika članova Odbora želi reč? Ne vidim nikog u sistemu. Ja vas nisam htela da zaustavljam, e mislim, pošto je meni bilo zanimljivo i vidim da se ovo prvi put donosi. Generalno, na Odboru za evropske integracije raspravljamo iz ugla usklađenosti, dakle posebno o direktivi, ne toliko o sadržinu.

Pretpostavljam da ste bili već na Odboru za trgovinu, pa to kažem zbog ostalih, ali na to je trebalo da ukaže Sekretarijat kad ste pozvani ovde. Zbog toga zaista nisam htela da, jer vidim da ste stručni, verovatno radili dosta na pripremi ovog predloga zakona. Da li neko želi reč? Ukoliko ne, stavljam na glasanje Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda. Molim da se izjasnite.

Zahvaljujem i konstatujem da je Odbor većinom glasova usvojio Predlog zakona o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda. Koliko sam ja obaveštena, ovaj zakon će biti na dnevnom redu Narodne skupštine u petak ove nedelje, tako da će uskoro biti usvojen. Prelazimo na drugu tačku dnevnog reda, razmatranje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini, koji je podnela Vlada 13. marta ove godine u načelu, i reč dajem predstavniku Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine. Vidim vas u sistemu, izvolite.
00:25:40
Žejko Rakić

Žejko Rakić

predstavnik Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine
Dobar dan. Želim da vas pozdravim u ime Ministarstva trgovine i spoljne i unutrašnje trgovine. Eh, kao što verovatno znate, važeći Zakon o trgovini je trenutno na snazi, odnosno na snazi je još od 2019. godine. U međuvremenu se desilo dosta promena na tržištu Republike Srbije i zbog toga je bilo potrebno pristupiti izmenama i dopunama ovog Zakona.

Jedna od promena koje su se desile, eh, promenila se Direktiva price indication directive, Direktiva o isticanju cena i zaštiti potrošača, tako da smo, jedan od osnovnih razloga za izmenu ovog zakona bila je prilagođavanja ovoj direktivi. Eh, mi smo po prvi put u ovaj zakon uvrstili i definiciju trgovca. Do sada smo ovu definiciju imali datu samo posredno. Eh, što se tiče akcijskih, akcijske prodaje, sniženja prodajnih podsticaja, ovo je takođe prilagođavanje direktivi. Eh, kad imate istaknutu prethodnu cenu i akcijsku cenu, bilo je često zloupotreba od strane trgovaca u smislu da pred samu akciju nekoliko dana podignu cenu značajno i onda potrošač ne donosi ekonomski opravdanu odluku, odnosno misli da je to sniženje bilo mnogo veće nego što stvarno jeste.

Zbog toga je uvedena ova definicija. To je prepoznala i Evropska unija, koja kaže da je prethodna cena ona koja je važila trid-es, koja je bila najniža u prethodnih trideset dana. Kod proizvoda koji su kraći, koji imaju kraći rok trajanja, odnosno lako kvarljivih proizvoda, to je kraći period, odnosno petnaest dana, a za proizvode koji se po prvi put nalaze u asortimanu trgovca takođe se gleda petnaest dana pre početka sniženja. Pored toga, uvodi se registar otkupnih mesta. Mi smo imali već registar, imali smo ot-, obavezu evidentiranja otkupnog mesta, ali po prvi put se ona uvodi u elektronskoj formi.

Tržišna inspekcija vodi evidenciju otkupnih mesta. Međutim, tu obavezu je posebno potrebno zakonski urediti i precizirati. Broj otkupnih mesta je u padu, ali je i dalje značajan i u praksi je prepoznata potreba za većom transparentnošću postupka otkupa poljoprivrednih proizvoda i domaćih životinja, kao i uspostavljanjem centralizovane elektronske baze podataka. U oblasti otkupnih mesta nepostojanje jedinstvenog re-registra otežava sistematično praćenje aktivnih otkupljivača, planiranje inspekcijskih, inspekcijskog nadzora, kao i procenu obima tržišta poljoprivrednih proizvoda u sivoj zoni. Ovo je posebno važno, imajući u vidu činjenicu da se je ovde uglavnom plaćalo u gotovini.

Pokretanjem registra otkupnih mesta Ministarstvo unutrašnjih i spoljne trgovine nastoji da unapredi transparentnost, pojednostavi administrativne procedure za trgovce u sektoru poljoprivrede. Digitalizacija ovog procesa omogućići bržu i efikasniju komunikaciju između otkupljivača i nadležnih institucija, čime se don-doprinosi boljoj regulaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda u Republici Srbiji Osim toga, uveli smo, odnosno propisali smo prvi put u naš pravni sistem formiranje jedinstvenog šifarnika proizvoda. Eh, trenutno ne postoji jedan sistem koji bi mašinsko čitljivim identifikacionim oznakama dao potpunu operativnu vrednost na nivou cele privrede. Svaki trgovac je imao za potpuno isti proizvod neki drugačiji naziv, skraćeni naziv ili neku drugu šifru, odnosno barkod ili neku drugu mašinsko čitljivu oznaku. Različiti sistemi mogu istu robu prepoznati po različitim nazivima ili internim šiframa, što usporava razmenu podataka i povećava rizik od greške.

Uvođenje šifarnika artikala i jednokratnim unosom podataka u artiklu koji se koriste kroz sve faze prometa omogućava se efikasniji i operativniji rad informacionih sistema, kao i brža i pouzdanija inspekcijska kontrola, jer svaki artikal dobija jedinstveni digitalni identitet. Pored toga, razvoj elektronske trgovine i sve šira primena digitalnih alata u poslovanju uslovili su potrebu za dodatnim usklađivanjem zakonskih rešenja sa savremenim oblicima trgovine. Važeće odredbe ne uređuju u dovoljnoj meri pojedina pitanja u vezi sa evidentiranja prometa u slučaju daljinske trgovine, potrebno za kancelarijskim kontrolama, prilagođavanjem načina isticanja obaveštenja u skladu sa tim U delu koji se odnosi na inspekcijski nadzor, uočena je potreba za preciznijim uređenjem pojedinih procesnih pitanja, naročito u pogledu dostavljanja naloga za inspekcijski nadzor putem elektronske službene adrese, sprovođenjem kancelarijske kontrole overavanjem kontrolnih listi i postupanja sa oduzetom robom. I na kraju, eh, važeći zakon n-ne sadrži izri-izričito propisane kriterijume za odmeravanje kazni u skladu sa savremenim standardima zaštite potrošača, posebno u prekograničnim slučajevima, što je zahtevalo dodatno normativno uređenje. Toliko
00:30:22
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Da li neko od članova ili zamenika članova Odbora želi reč? Da vas isključim? Pa. Pošto nikog ne vidim u sistemu, stavljam na glasanje Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini.

Molim da se izjasnite. (pauza) Zahvaljujem, zaključujem glasanje. Konstatujem da Odbor jednoglasno prihvatio Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o trgovini u načelu i ovaj predlog zakona bi trebalo da bude na dnevnom redu, najverovatnije u petak, najkasnije sledeće nedelje. Eh, prelazimo na treću tačku dnevnog reda Razmatranje Predloga zakona o zaštiti potrošača, koji je podnela Vlada 20. marta ove godine u načelu i reč dajem predstavnici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine čim vas vidim.

Evo, izvolite.
00:31:20
Slađana Petrović

Slađana Petrović

predstavnica Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine
Hvala. Poštovani predsedavajući, članovi Odbora, kolege. Eh, zaštita potrošača je jedna vrlo dinamična oblast koja se u Srbiji razvijala od toga da nije postojao poseban zakon kojim-um bi uređivao ovu oblast, eh, već su postojala određena pravila u određenim zakonima, do donošenja prvog zaveznog zakona u 2020., u 2002. godine, koji je postavio osnovne temelje, definisao osnovna prava, pa do danas jednog modernog zakona koji preti, prati trendove savremenog tržišta i propise EU. Napredak u ovoj oblasti je prepoznat i u Briselu, eh, budući da je u okviru pregovaračkog procesa Evropska komisija u svom godišnjem izveštaju o napretku konstatovala da zakonodavstvo Srbije i dalje u velikoj meri usklađeno sa okvirom EU za zaštitu potrošača, što nas direktno približava eko, eh porodici evropskog tržišta. Naša težnja ka punopravnom članstvu nije samo pregovarački proces, to je suštinski proces podizanja standarda koji garantuje zaštitu na savremenom nam tržištu.

Kroz pregovaračko poglavlje dvadeset osam Republika Srbija pregovara o načinu usklađivanja zakonodavstva u unutrašnjem tržištu Evropske unije, ali pris, ali prisustvo na većem tržištu nije samo harmonizovanje zakona, već i ključna efikasna primena u okviru svetskih tokova koji se, koje, eh, koji se rapidno menjaju i zahtevaju razumevanje, prilagođavanje i adekvatan odgovor. Kao što sam već napomenula, zaštita potrošača je jedna dinamična oblast i u ovom trenutku u Evropskoj uniji već su donete nove direktive koje će se vrlo brzo transportovati i u naš, i u naše zakonodavstvo Predlog zakona o zaštiti potrošača, o kome se danas raspravlja, predstavlja, s jedne strane, odgovor na obavezu naše, našu, eh, obavezu harmonizacije naših propisa sa propisima EU, a sa druge strane odgovor na potrebu da se regulišu odnosi i pojave koje predstavljaju našu realnost. Postojeće zakonodavstvo, eh, rešenje ne može, eh, posto-postojeće zakonodavno rešenje ne može da da odgovore na izazove koji su povezani za razvojem tele-tehnologije. Iz tog raz-iz tog razloga imali smo i obavezu da se uskladimo sa tri direktive Evropske unije koje su, da kažemo, eh, direktno vezane za, eh, prodaju robe, eh, di-isporuku digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, eh, i potencijalno određivanje prava i obaveza. Eh, s obzirom na našu obavezu i obavezu da zakonodavstvo uskladimo sa, eh, tekovinama Evropske unije, Predlog zakona predstavlja u stvari prenošenje potrošačkih direktiva Evropske unije, i to, eh, tri direktive.

To su 2019. kroz 770, 2019. kroz 771, 2019. kroz 2161, koje su odgovor na promene koje se ubrzano dešavaju na digitalnom tržištu Kad je u pitanju Direktiva 2019. kroz 770, ona-ona uređuje odnose, eh, tokom isporuke digitalnog sadržaja i digitalnih usluga.

Eh, u ovom, u-u ovoj direktivi prvi put imamo, eh, obavezu trgovca koji je obavezan da isporuči, eh,(kašalj) digital, eh u ovom, da isporuči digitalni sadržaj ili digitalnu uslugu u skladu sa predviđenim ugovorom i, eh, sa onim što potrošač očekuje. Eh, takođe, za svaku neusagle, eh, neusaglašenost digitalnog sadržaja i digitalne usluge propisane određene kazne i (kašalj) postoje, eh, eh, eh, očigledni rokovi u okviru dve godine za njegovo, eh, da kažemo, ispunjavanje Eh, Direktiva, eh, 2019 771 primenjuje se na kupro-prodaj-ne, na kupoprodajne ugovore između potrošača i trgovca koja ima za predmet robu, ali ovde se uvodi i roba sa digitalnim elementima. Eh, u ovoj direktivi prvi put imamo, eh, subjektivne kriterijume koji moraju da budu zadovoljeni da bi se roba smatrala saobraznom. Šta to znači? To znači da, eh, eh, roba mora da odgovara opisu, vrsti, količini i kvalitetu i da postoje ugovorena obeležja da odgovara dogovorenom svrhama.

Takođe, propisani su i objektivni kriterijumi. Takođe, jedna novina, da bi roba mogla, eh, mo, da bi roba bila saobrazna. Šta to znači? Da odgovara za namene za koje se slična roba inače koristi, da odgovara uzorku ili model-modelu koji je prikazan potrošaču, da se isporuči sa dodacima, uputstvima i pakovanjem koje potrošač opravdano može da očekuje i da poseduje kvalitete i svojstva koje potrošač opravdano očekuje Eh, i poslednja Direktiva 2019 2161, koja je takođe implementirana u Predlog zakona. Ona propisuje dodatne, takođe, zahteve što se tiče internetske prodaje, kao obaveza informisanja potrošača o glavnim kriterijumima koji određuju rang ponude, ponu-ponuđenih kao odgovor na pretraživanje i obavezu informisanja o tome, provere da li je autentičnost recenzije potrošača i na koji način.

Direktivom se zahteva od trgovca da obavesti potrošače kada je cena prilagođena na osnovu automatskog donošenja. Svi znamo da imamo one recenzije za koje prosto nismo sigurni da li su, eh, kupljene, da li su stvarne. Iz tog razloga ova direktiva, eh, na taj način pokušava da spreči neke obmanjujuće poslovne prakse(kašalj) Znači, pored ove obaveze harmonizacije sa, to su tri direktive ko, sa kojima smo mi da kažemo, ovaj, se uskladili. Eh, pored da kažemo ove obaveze harmonizacije radilo se i na usklađivanju sa za, eh, sa domaćim zakonodavstvom i odgovore koje, na, na određene pojave u praksi. Izvršeno je usaglašivan, usaglašavanje sa Zakonom o duvanu, pa je u odredbu koja je, koja se odnosi na posebnu zaštitu maloletnika, pored zabrane prodaje alkoholnih pića i duvana, dodatno se, dodatno se, dodaje se zabrana ovaj, i duvanskih i srodnih proizvoda, elektronskih uređaja za zagrevanje duvanskog, odnosno biljne proizvode i elektronske cigarete, što je u ovom trenutku, svi ćemo složiti, da kažemo, uzelo dosta maha, da kažemo, za naj, za ra-ranije kategorije potrošača.

Takođe, eh, ono što je, da kažemo, konstatovano kao neki problemi na domaćem tržištu, takođe se uvodi i propisuje prikrivena kupovina, odnosno mistery shoping. Inspektori će moći da, da kažemo, kroz ovaj mehanizam lakše otkrivaju nepoštene poslovne prakse. Uvodi se i pojam obavezno, eh, obaveze pružaoca onlajn tržišta, jel sve su nam zastupljenije i da kažemo velike platforme koje nude razne proizvode, takve kao što su Ananas i Kupujem prodajem, i na taj, na taj način eh, pokušava se, da kažemo, eh, nametnuti obavezu eh, da se potrošači jasno informišu Vodilo se računa i o zele-zelenoj agendi i smanjenju zagađenja na planeti. Akcenat je na popravci umesto na eh, bacanju robe. Tako je propisano da se, da se potrošač u roku od trideset dana može da vrati robu, da zameni ili da raskine ugovor, što je u da kažemo u prethodnom, odnosno važećem zakonu sadašnjem to bilo šest meseci.

Na taj način se daje akcenat na eh, popravkama, odnosno na održivoj životnoj sredini Eh, tokom zakonodavnog procesa nacrt zakona je dostavljen i Evropskoj kom-komisiji radi ocenjivanja usaglašenosti sa napred navedenim direktivama. Po primedbama Evropske komisije u velikoj meri postupljeno, osim u segmentima koji se ne mogu primeniti s obzirom da Republika Srbija još nije članica Evropske unije. Na ovaj način postignut je visok stepen eh, usaglašenosti sa zakonom i propisima EU Eh, h, ovaj zakon nije samo administrativni zahtev Brisela. To je alat kojim, smatram, stvaramo fer tržišnu utakmicu i garantujemo našim građanima da ka, da kada kupuju u Srbiji ima ista prava i isti nivo zaštite eh, kao bilo koji građani Evropske unije. Predviđeno je da se primena ovog zakona počne tri meseca nakon usvajanja, što je dovoljno da se i privreda prilagodi.

Eh, za realizaciju ovog zakona nisu predviđena dodatna sredstva osim ona što su planirani budžetom. Hvala
00:39:41
Elvira Kovač
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem. Da li neko želi reč od članova ili zamenika članova odbora? Da naglasim, u prethodna, mislim kod prethodna dva predloga zakona su zaista stigla odobrenja zeleno svetlo od Evropske komisije, što je potvrdilo, naravno, i Ministarstvo unutrašnje spoljne trgovine i Ministarstvo za evropske integracije i naša misija, pošto je sada, od kada imamo operativni tim sve usklađeno. U slučaju ovog trećeg predloga zakona, upravo ste spomenuli tri direktive. Eh, Ministarstvo je reklo da smo dobili, kao što ste vi sada na kraju rekli, delimično u najvećoj mogućoj meri.

Dakle, za dve direktive imamo eh, i odobrenje Mi, eh, Evropske komisije, ali za treće još uvek nije stiglo. Dakle, informacija od Ministarstva za evropske integracije su da se to čeka i od naše misije i od toga zavisi da li će ovaj predlog zakona takođe ići na dnevni red, ali očekujemo da to mišljenje ili pozitivno mišljenje, pošto smo u konstantnoj saradnji sa Evropskom komisijom stići ovih dana, najverovatnije. Ukoliko nema više pitanja ili komentara, stavljam na glasanje i ovaj predlog zakona. Molim da se izjasnite. (pauza sedam sec) I jeste samo da..

Zahvaljujem. Zaključujem glasanje. Konstatujem da je Odbor jednoglasno usvojio predlog zakona o zaštiti potrošača i zahvaljujem se predstavnicima Ministarstva. Što se nas tiče, vi ste slobodni i još imamo tačku razno, vrlo kratko, kolege Dakle, četvrta tačka dnevnog reda. Razno.

Želela bih samo sve da podsetim da sedamnestog aprila u petak, kao što sam to najavila, imamo posetu, eh, predstavnika Senata Italije, dakle njihovog odbora. Dugo smo planirali tu posetu. Koliko sam ja obaveštena, svi treba da ste dobili mejl od Ivane, najverovatnije. Za sada se prijavno, za sada se pored mene prijavilo još samo dvoje poslanika, predstavnica vlasti i predstavnik opozicije. Ukoliko je neko zainteresovan, molim vas da se prijavite da to ne zaboravimo.

I pošto imam neke informacije da upravo zbog posete, najviše zbog posete Kopmana, jer inače se planira sednica sa predlozima zakona, najviše iz ugla evropskih integracija. Nažalost, neki predlozi zakona još nisu prošli vladu, treba ovih momenta, ovog momenta ili uskoro. Stoga planirajte još jednu sednicu ukoliko ti predlozi zakona stignu, eh, u skupštinsku proceduru, ja ću se truditi da ta sednica bude kada smo već svakako tu, jer znamo da imamo sednicu od sutra. Ukoliko ti predlozi zakona stignu u poslednji momenat, dakle najkasnije u četvrtak, onda ću tu sednicu morati da sazovem za petak u devet u jutru, kako bi sve završili pre sednice odbora Da li neko ima neko pitanje ili komentar? Ukoliko ne, zahvaljujem se na prisustvu i zaključujem trideset četvrtu sednicu Odbora za evropske integracije

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 15.04.2026, 13:54