20. sednica Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije

16.04.2026.

Na sednici, koja je održana 16. aprila 2026. godine, članovi Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije razmatrali su sledeći dnevni red: Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o transportu opasne robe, koji je podnela Vlada, u načelu, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, koji je podnela Vlada, u načelu i Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o Birou Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva, koji je podnela Vlada.

Sednici je prisustvovala i obrazlagala predloge zakona ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, sa saradnicima.

Nakon rasprave, Odbor je, većinom glasova, usvojio predložene zakone i odlučio da predloži Narodnoj skupštini da ih prihvati.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora Uglješa Marković, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Staša Stojanović, Miroslav Petrašinović, Dragan Jovanović, Branislav Josifović, Miroslav Kondić, Vesna Savović-Petković, Dalibor Šćekić, Jasmina Karanac, Mila Popović, Branko Pavlović, Nenad Filipović i Tomislav Janković.

Prisutni članovi

...

Staša Stojanović

Srpska napredna stranka
...

Miroslav Petrašinović

Srpska napredna stranka
...

Dragan Jovanović

Srpska napredna stranka
...

Branislav Josifović

Srpska napredna stranka
...

Miroslav Kondić

Srpska napredna stranka
...

Vesna Savović-Petković

Srpska napredna stranka
...

Dalibor Šćekić

Srpska napredna stranka
...

Jasmina Karanac

Socijaldemokratska partija Srbije
...

Mila Popović

Stranka slobode i pravde
...

Branko Pavlović

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović
...

Nenad Filipović

Jedinstvena Srbija
...

Tomislav Janković

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

Osnovne informacije o sednici

Odbor: Odbor za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije

Datum sednice: 16.04.2026.

Trajanje sednice: 45 minuta i 29 sekundi

Tema / naziv tačke dnevnog reda:

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o transportu opasne robe

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju

Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o birou Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva

Predsedavajući: Uglješa Marković

Broj prisutnih poslanika: deset članova, odnosno zamenika članova

Učesnici van poslanika: ministarka Aleksandra Sofronijević, v.d. pomoćnik ministra Milan Petrović, kao i predstavnici Ministarstva Jelena Slović, Bojan Miljković, Danica Uskoković i Nebojša Petrović

Ko je koliko govorio:

Poslanici vladajuće većine: oko 23%

Poslanici opozicije: oko 15%

Član Vlade / gosti: oko 62%
Procena je izvedena prema odnosu broja reči u transkriptu, po formuli 95 reči = 1 minut; pauze i tehničke oznake nisu uračunate.

Ukratko sa sednice: Sednica je protekla u znaku razmatranja tehničkih izmena saobraćajnih propisa, ali se rasprava suštinski prebacila na pitanje bezbednosti železničke i putne infrastrukture. Opozicija je osporavala tvrdnje o bezbednosti i nezavisnosti istraga, dok je ministarka branila predloge zakona kao usaglašavanje sa međunarodnim i evropskim standardima i odgovarala na niz pitanja o konkretnim incidentima i objektima. Sve tri tačke dnevnog reda Odbor je na kraju podržao većinom glasova.

Stavovi učesnika u raspravi

Uglješa Marković, predsednik Odbora (SPS, vladajuća većina)
Vodio je sednicu proceduralno i bez sadržinske intervencije u same zakonske predloge, osim što je podržao da ministarka odgovori i na pitanja koja su izlazila iz okvira dnevnog reda. Njegov glavni fokus bio je na proceduri i održavanju toka sednice, uz primedbu opoziciji da se rasprava udaljila od formalno utvrđenih tačaka.

Aleksandra Sofronijević, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Predstavila je oba zakonska predloga kao tehničke, a ne suštinske izmene, čiji je cilj usaglašavanje sa međunarodnim standardima, preciziranje odredbi i jačanje bezbednosti i preventive. U odgovoru opoziciji insistirala je da su nedavna iskliznuća vozova posledica ljudskog faktora, a ne sistemskih kvarova, branila je bezbednost deonice Pakovraća–Požega i objekta Prokop, te navela da su pojedini problemi na terenu predmet inspekcijskih mera i sanacije. Njen nastup bio je kombinacija sadržinskih obrazloženja i političko-polemčkog odgovora na optužbe.

Mila Popović, članica Odbora (Stranka slobode i pravde, opozicija)
Raspravu je usmerila sa samog teksta zakona na šire pitanje odgovornosti za bezbednost infrastrukture i nezavisnost istraga. Tvrdila je da bez pune transparentnosti, lične odgovornosti i stvarno nezavisnih istraga izmene zakona neće imati praktičnu vrednost, a nizom primera — od pada nadstrešnice u Novom Sadu, preko iskliznuća vozova i stanja stanica na deonici Novi Sad–Subotica, do Prokopa, autoputa Pakovraća–Požega i gradilišta Savskog mosta — nastojala je da pokaže da je problem u sistemu nadzora, a ne u nedostatku propisa. Njen nastup bio je izrazito kritičan i politički zaoštren.

Milan Petrović, v.d. pomoćnik ministra
Uključio se kratko, sa uskim fokusom na pitanje Prokopa. Njegov odgovor bio je tehnički: naveo je da je proveru radio Institut Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i da ono što se u javnosti prikazuje kao pukotine zapravo predstavljaju dilatacije i površinske fasadne spojeve, a ne konstruktivne probleme. Fokus mu je bio na stručnom obrazloženju i osporavanju tvrdnji o nebezbednosti objekta.

Zaključak sednice

Odbor je većinom glasova predložio Narodnoj skupštini da prihvati:

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o transportu opasne robe,

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju,

Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o birou Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva.

Za izvestioca na sednici Narodne skupštine određen je Uglješa Marković. Otvoreno je ostalo političko pitanje da li postojeći institucionalni okvir obezbeđuje dovoljno nezavisne istrage i dovoljno pouzdan nadzor nad infrastrukturnim projektima.

 
 
 

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:00:00
Uglješa Marković
Socijalistička partija Srbije

Uglješa Marković

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS) | Predsedava
Može. Otvaram dvadesetu sednicu Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije. Konstatujem da imamo kvorum za rad i odlučivanje. Sednici prisustvuje deset članova, odnosno zamenika članova. Eh, današnjoj sednici iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja, infrastrukture prisustvuju ministarka Aleksandra Sofronijević, v.d.

pomoćnik ministar Milan Petrović, samostalni savetnik Jelena Slović, eh, šef Odseka za transport opasne robe Bojan Miljković, šef kabineta Danica, odnosno šefica kabineta Danica Uskoković i direktor Sektora Nebojša Petrović. Eh, u svoje i vaše ime, eh, koleginice i kolege, pozdravljam naše goste iz Ministarstva i prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. Za današnju sednicu predložio sam sledeći dnevni red. Tačka jedan: Razmatranje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o transportu opasne robe koje je podnela Vlada eh, u načelu. Tačka dva: Razmatranje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju, koji je podnela Vlada u načelu.

I tačka tri: Razmatranje Predloga zakona o potvrđivanju Konvencije o birou Evropske, eh, konferencije civilnog vazduhoplovstva, koju je podnela Vlada. Stavljam na glasanje i molim da se izjasnimo o predloženom dnevnom redu. (osam sekundi pauze) Zaključujem glasanje. Konstatujem da smo jednoglasno utvrdili predloženi dnevni red Pre prelaska na rad po utvrđenom dnevnom redu predlažem da obavimo zajednički načelni pretres, eh, eh, i jedinstveni pretres o predloženim tačkama dnevnog reda, a da se posle obavljene rasprave izjasnimo o svakoj tački pojedinačno, pojedinačno. Stavljam predlog na glasanje.

Molim da se izjasnimo. (sedam sekundi pauze) Zaključujem glasanje. Konstatujem da je i ovaj predlog jednoglasno usvojen. Eh, pre prelaska na dnevni rad po utvrđenom dnevnom redu potrebno je da usvojimo zapisnike sa osamnaeste i devetnaeste sednice Odbora. Da li ima nekih primedbi na zapisnik sa osamnaeste?

Ako nema, molim da se izjasnimo o pomenutom zapisniku. (četiri sekunde pauze) Zaključujem glasanje. Konstatujem da smo usvojili zapisnik sa osamnaeste sednice. Da li ima primedbi na zapisnik sa devetnaeste sednice? Ako nemamo, stavljam zap-, eh, pre-prelog da se izjasnimo o zapisniku.

(pet sekundi pauze) Zaključujem glasanje i konstatujem da smo usvojili zapisnike sa devetnaeste sednice. Nema potrebe da vas podsećam na član sedamdeset i pet Poslovnika. Znamo ga svi. Prelazimo na zajednički načelni jedinstveni pretres od prve do treće tačke utvrđenog dnevnog reda i molim ministarku da uzme reč (pauza od šest sekundi)
00:02:49
Aleksandra Sofronijević

Aleksandra Sofronijević

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Hvala lepo. Poštovane narodne poslanice i narodni poslanici, eh, ja ću danas vrlo kratko da obrazložim Vladin predlog za dva zakona koje smo, za koje je nacrt uradilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. To su dva važna zakona. To je, prvi je zakon o transportu opasne robe, a drugi zakon je zakon o istraživanju nesreća u saobraćaju. Eh, prvi zakon o transportu-- prvo da naglasim, da ne bih pojedinačno govorila o oba zakona, da su oba zakona prošli ciklus javnih rasprava, i to u dva navrata, da su ispoštovane sve zakonske i podzakonske procedure predviđene za usvajanje zakona, odnosno izmena i dopuna zakona, eh, da su pribavljena sva pozitivna mišljenja svih relevantnih ministarstava i drugih posebnih ustanova, zavisno od materije koja se obrađuje i da primena ovih zakona nema nikakvog uticaja na budžet Republike Srbije.

Dakle, nisu potrebna neka dodatna sredstva za implementaciju ova zakona. Ono što je zajedničko za oba zakona to je da postoje, naravno, čim radimo izmene i dopune, postoje osnovni zakoni i promene, izmene koje su predložene u oba zakona nisu, da kažem, suštinskog karaktera. One predstavljaju praktično usaglašavanje sa promenama koje se dešavaju i u evropskom zakonodavstvu, odnosno u-u skladu sa obavezom Republike Srbije da se praktično usaglasi nacionalno zakonodavstvo u oblastima gde je to moguće i gde je na korist građana Srbije Upravo s- je to i učinjeno kroz ova dva zakona. Vrlo su specifični tehnički, rekla bih, zakoni. Oni su materijalni propis, ali sadrže dosta tehničkih odredbi, a oba zakona, i to im je zajedničko, imaju za cilj da povećaju sigurnost i bezbednost.

I u tom smislu su, recimo, ja ću samo reći, evo, počeću od zakona o transportu opasne robe. U međuvremenu je došlo i do promene nekih posebnih zakona, pre svega o bezbednosti saobraćaja, o sertifikacijama, tako da je to takođe bio jedan od razloga za predložene izmene, a i da napomenem da tri međunarodna dokumenta, eh, sa skraćenicama ADR, RID i ADN, koji se primenjuju za ovu materiju, praktično po automatizmu se menjaju na svake dve godine. Poslednja izmena ovog zakona je bila 2018. godine, tako da hvatamo korak, kolokvijalno rečeno, i usagla-usaglašavamo sa najnovijim, eh, izmenama koje su se desile i u međunarodnim propisimaAhm, ciljevi koji se postižu pre-prvenstveno su, kao što sam već rekla, unapređenje bezbednosti prilikom obavljanja te transport, uhh, transporta opasne robe, uspostavljanje višeg stepena efikasnosti u radu svih subjekata u toj oblasti. Jer ovde, u ovom zakonu, kako da kažem, nema male greške i ako pogreši bilo ko u lancu, to dovodi do akcidenata i do, do, do nekih posledica velikih razmera.

Zato je jako važno, a tom-time se bavi, između ostalog i ovaj zakon, da svako vozilo koje vrši prevoz ima propisno, da je propisno klasifikovano, obeleženo, nalepnice, da su vozači koji voze takvu, takva vozila obučeni, da imaju adekvatne, uhm, adekvatnu zaštitu. Uhm, dakle, svi u lancu su jednako važni i svakom u lancu je posvećena pažnja i ovim izmenama i dopunama, ne u smislu suštinskog određenja, već u smislu preciziranja postojećih odredbi zakona. Neke nisu bile dovoljno jasne, pa su u praksi proizvodile malo zahteva za tumačenjem ili nejasnoće, tako da smo se time naročito, kako da kažem, bavili. Ono što je novina, to je ponovno uvođenje ovlašćenih tela za ocenjivanje usaglašenosti, pročitaću jer i ja ne mogu da zapamtim, ambalaže, pokretne opreme pod pritiskom i cisterni. To je takođe jako važno zato što je u celom ovom spomenutom lancu uvedeno ponovo još jedno telo kao dodatni vid kontrole bezbednosti i sigurnosti.

I to bi otprilike bilo, naravno, tu su moji, moje kolege saradnici, ako ima bilo kakvih pitanja, da odgovorimo na sva pitanja koja vas interesuju Uhm, sledeći zakon je Zakon o istraživanju nesreća i on se odnosi na sve vidove saobraćaja, osim na odbijanje drumskog saobraćaja, jer, uhm, suština ovog zakona jeste ustvari da se obezbedi blagovremeno, uhm, kada nesreća nastane, da se istraže svi uzroci, ali ne tehnički, jer se ovaj zakon ne bavi ni prekršajnom, ni privrednom odgovornošću, ni krivično pravnom, ni obligacionom odgovornošću, već da se izvrši jedna nezavisna tehnička istraga koja će kroz konačni izveštaj dati odgovor kako je došlo do nesreće, odnosno šta su uzroci i da to bude praktično osnov za izdavanje bezbednosnih preporuka kao najboljeg vida prevencije za sve ove moguće situacije koje mogu nastati Uhm, ceo jedan deo zakona bavi se Centrom za istraživanje nesreće i to je uređeno na malo drugačiji način u odnosu na sada važeći zakon. Dakle, centar je nezavisno telo koje se bavi tehničkim istragama. Izmenama zakona je jasno propisa-propisani postupak i procedura, učesnici u postupku, uz akcenat na tome da se radi o nezavisnom telu i-- koje mora da obezbedi, pored utvrđivanja uzroka nastalog akcidenta, mora uvek i u svakom trenutku da se bavi zaštitom ličnosti učesnika u tom postupku. To su neki posebni akcenti i fokus, ali ako bi trebalo da kažem šta je suština svih ovih izmena, to je praktično preventiva, jer kada se nesreća desi, naravno, kasno je. Zato je čitav niz mera predviđen da se utvrde uzroci i da se izdaju bezbednosne mere kao preventivne radnje, odnosno kao, eto, preventiva, sprečavanje budućih akcidenata.

Eto, toliko za početak. Ne bih dalje da, da vas... Ako ima bilo kakvih pitanja, tu su, tu smo svi zajedno da odgovorimo na njih
00:11:12
Uglješa Marković
Socijalistička partija Srbije

Uglješa Marković

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS) | Predsedava
Ministerka, jel jel imate nešto da dodate o Konvenciji, ili?
00:11:16
Aleksandra Sofronijević

Aleksandra Sofronijević

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Ne, Konvencija je standardizovan
00:11:21
Uglješa Marković
Socijalistička partija Srbije

Uglješa Marković

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS) | Predsedava
Zahvaljujem. Uhm, otvaram raspravu. Da li se neko javlja za reč? (pauza) Ako nema prijavljenih.- Koleginica Mila Popović, izvolite
00:11:38
Mila Popović
Stranka slobode i pravde

Mila Popović

Stranka slobode i pravde
Pa, gospođice Sofronjiļević, dobar dan. Ovde danas pričamo o Zakonu o istraživanju, o Predlogu zakona o istraživanju nesreće. A kako dolazimo do toga da do tih nesreća ne dođe, dakle da sprečimo te nesreće? Vi ste imali pad nadstrešnice u Novom Sadu koji ubila šesnaest ljudi. Ministar Vesić je tada podneo ostavku i ne znam gde on sada u ovoj prošloj godini dana, da li je na birou za rad, mislim, od čega živi čovek.

Sakrili ste ga, nema ga nigde. Tada ste vi postali ministarka i evo danas je godišnjica od kada ste ministarka, šesnaesti april. I šta se desilo? Evo samo u poslednjih mes, u poslednjih par dana iskočio vam je voz sa šina dva puta.

Imate-Inspekcijske nalaze da pet objekata na liniji Beograd Subotica nije bezbedno. O čemu mi ovde pričamo? Dakle, drugog aprila Infrastruktura Železnice Srbije izjavila je da je pruga Beograd Subotica bezbedna i da oni koji sumnjaju u to uznemiravaju javnost. Dvadeset četiri sata kasnije iskliznuće kod fabrike Pionir, pa nekoliko dana posle iskliznuće voza kod Lovćenca. Dva iskliznuća u nekoliko dana.

I to nije sve. Vaša sopstvena Građevinska inspekcija obišla je deonicu Novi Sad-Subotica krajem 2024. i početkom 2025. i utvrdila. Stanica Žednik neposredna opasnost po živote i zdravlje ljudi.

Evo ovde kako to izgleda? Pogledajte fotografije. Pa onda. Stanica Bačka Topola. Naložena obustava radova.

Stanica Na Umovićevo. Oštećenja u konstruktivnim elementima. Evo, pogledajte slike kako to izgleda. Evo i ovaj Na Umovićeva. Pa onda imate stanicu Kišac.

Septička jama se izliva u podzemni prolaz. Statistika treba da se proveri. Pa glavna stanica Subotica. Molim? Šta sam rekla statistika, ja se izvinjavam statika.

Dakle, Subotica radovi ne odgovaraju projekti. Pet stanica. Vaša inspekcija, vaši nalazi, ko je odgovarao? Šta ste uradili od tada? Da li se popravilo stanje tamo?

Ništa manji problem je i kod drumskog saobraćaja. Pušten za saobraćaj nezavršen autoput od Pakovrače do Požege uprkos činjenici da ni na jednom od tunela nije uspostavljen automatski sistem praćenja bezbednosnih parametara. Tu vam je Drobnjak izgleda garant bezbednosti. Svako malo deonica kod Munjanog brda bude zatvorena jer se radovi iznova i iznova nastavljaju. Poslednji u nizu problema jeste klizište koje se pojavilo.

Tvrdnja inženjera da je klizište došlo do samog autoputa. Već se povukla jedna bankina Tvojeg inženjera Došlo je do potkopavanja kolovoza, dok pored puta vise i kablovi. Dakle, molim vas, jako je važno da obavestite javnost za deonicu Novi Sad-Subotica. Pruga gde imate pet objekata, koji, koji, gde je obustavljen rad nalo-naložila vaša inspekcija da se obustavi rad. Vi na dvadeset jedan kilometar imate objekat koji nije u funkciji na toj deonici, na svakih dvadeset jedan kilometar.

Onda imamo tu i Prokop. Vi znate u kakvom je stanju Prokop. Prokišnjava svaki put kad padne kiša. Prave se pukotine. Zaposleni u Dunav osiguranju i Telekomu nisu bezbedni.

Smatraju da nisu bezbedni u novoj zgradi. Tere ih ljudi da idu na posao. Dakle, stručnjaci kažu da nije bezbedno, a bezbednost proverava privatna firma, a ne državne institucije. Zašto je to tako? I sada vi ovde govorite nama o istražnim radnjama nesreće.

Bez nezavisne istrage ovaj zakon nema nikakvu vrednost. On postaje alat di institucije same sebe kontrolišu i same sebe oslobađaju odgovornosti. Pitanje je jednostavno da li će istrage zaista biti nezavisne ili politički kontrolisane. Jer, ako nema nezavisnosti, nema ni istine. Postoji samo kontrolisana priča i problem nije u nedostatku propisa Problem je u sistemu koji skriva podatke, jer se iza tih podataka krije korupcija.

Bez pune transparentnosti, bez nezavisnih istraga i bez lične odgovornosti nijedna izmena ovog zakona neće povećati bezbednost građana. Dakle. Imali ste isto na izgradnji novog mosta ovde u Beogradu. Dakle, dva puta vam je pao kran u kratkom vremenskom roku. Drugi put i na žalost jednog čovek je izgubio život, nekoliko njih bilo povređeno.

Šta se dešava sa tim? Da li je pokrenuta istraga? Da li ste zatvorili gradilište? Da li ćete možda naložiti vanredni inspekcijski nadzor svih javnih gradilišta u Beogradu? To je vaš posao.

Gospođo Safranjić, godinu dana ste već ovde tu. Dakle, mi se ovde bavimo istraživanjem nesreće, između ostalog i u železničkom saobraćaju, a železničkom prevozniku Srbija kargo prema informacijama koje mi imamo, u njemu se sprema otkaz za sedamsto iskusnih železničkih radnika i umesto iskusnih radnika na rukovodeće mesta dovode se bahati stranački poslušnici, čime je direktno ugrožena bezbednost ljudi u železničkom saobraćaju. Dakle, molim vas odgovore na sva ova pitanja. I zaista počnite da radite svoj posao ako ste u mogućnosti Ja ne znam da li znate da u Beogradu na Vodi vam-se gradi pijaca bez građevinske dozvole, dakle i to vam se dešava. Ko će tu da proverava kako se šta radi i dalje sve kako treba i da li treba ponovo neka nesreća da se dogodi da biste si vi dozvolili pamet? Hvala vam
00:18:11
Uglješa Marković
Socijalistička partija Srbije

Uglješa Marković

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS) | Predsedava
Da li se još neko od koleginica od kolega javlja za reč? Ako nema prijavljenih, pre nego što ministarki damo reč samo koleginica Popović, ja vas najljubaznije molim za ubuduće. Ja sam vas pustio da govorite, ali ajmo da se držimo dnevnog reda.Pa nije dnevni red. Vi ste, vi ste kao neko ko već ima iskustvo, vi ste kao neko ko već ima iskustvo, zato sam vas i pustio, išli po toj liniji dne-dnevnog reda pomalo, pa ste se sklanjali od toga i odlazili, odlazili.

Pa ja mogu da vam pročitam dnevni red

Koleginice Popović, dozvolite mi, dozvolite mi koleginice. Prvo, prvo je- Prvo, prvo, prvo. Ovo dosta govori o vama. Ovo što sada radite, a reći ću vam i zašto. Mislim da, ovo je sada, koja je po redu sednica u ovom sazivu?

Dvadeset. Ja mislim da vas nikad nisam prekinuo. Vi mene u proseku kad se pojavite na sednici prekinete svaki put. Ne oduzimam vam reč, dajem vam da pričate, ne seckam vas, puštam vas da govorite to što imate. Vi mene prekinete svaki put.

Pričate sa mnom paralelno. Je l' to korektno? E, tako ste isto i u dnevnom redu. Isto tako.

Jel mogu ja?

Jel mogu ja? Prvo, ja sam predsednik Odbora, ne ko vodi sednicu.

Koleginice, molim vas koleginice, koleginice. Eh, Efektivno koliko ste vi sada mene prekidali, ukupno vam ovde niko nije dobacivao. Ni deset procenata toga. Znači, niko vas nije ni prekidao. Uglavnom, da budemo potpuno otvoreni i iskreni, to su bili komentari svako za sebe.

Ovde komentarisao vaša izlaganja, ali ne na način da vas ometa. Vi ste bez toga da imate mikrofon ispred sebe glasniji od mene. I da tu budemo pošteni i sve je u redu. Ja vas puštam da govorite, jer smatram da određene teme o kojima govorite jesu značajne, ali ovo nije Skupština grada takođe, i tu moram da se složim i vi i ja. Vaše teme, sem ako pričamo o onome gde ste bili u temi, a to je tiče se određenih železničkih stanica, prevladalo je posle Beograd, Pijaca u Beogradu i tako dalje.

Na Beogradu, na vodi, ne znam ni ja šta još. Ja nemam problem sa tim, odmah da vam kažem i ovaj zamoliću ministarku da na svako vaše pitanje odgovori, jer mislim da jeste od interesa za građane i građane, ali moja intencija i ono što je bila moja molba prema vama, bez da ovoliko dužim jeste da inače, ako možemo, koliko toliko se držimo onoga što jeste dnevni red, da ne odlazimo toliko u širinu, jer onda sednice Odbora svaki narodni poslanik može da iskoristi svojih deset minuta i da priča šta hoće. Izgubicemo ono što, zbog čega smo zapravo ovde. To je bila moja molba i to je trebalo da traje deset sekundi. Zahvaljujući vama, evo i ja sam potrošio već ne znam ni koliko vremena.

Nemojte mi ovo zameriti, ovo nije bilo, nemam loše namere, prosto se trudim samo kao neko ko vodi ovaj odbor da po, na ovim sednicama svako ima pravo da kaže, nesmetano, ali da imamo neki tok i prosto da pravilo koje važi za vas važi i svakog drugog. To je ono što, što pokušavam. Zahvaljujem se vama, ministarka, vas ću zaista zamoliti da odgovorite na, vi ili vaši saradnici na sve ono što je, što su bila pitanja. Izvolite
00:22:02
Aleksandra Sofronijević

Aleksandra Sofronijević

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Zahvaljujem narodnoj poslanici Popović. Ovo zaista po-spomenuto jesu veoma važna pitanja. Eh, ja ću krenuti onako kako je koleginica, kako je narodna poslanica postavljala. Dakle, kada je pad nadstrešnice u pitanju, da jasno razdvojimo, strašna tragedija, prošlo je više od godinu dana. Međutim, ta nesreća nije u okviru ovog zakona.

Ovde govorimo samo o železničkim nesrećama. Ono što se desilo u Novom Sadu je predmet čak tri istrage, a kao pravnici i kao narodni poslanici znamo da dok traju istrage, odnosno dok traju sudski postupci, ja jednostavno o tome ne bih da se izjašnjavam. Naravno da ću vam odgovoriti na sve ono što ste postavili. Dva iskliznuća voza. Prvo, u, po ovom zakonu u skladu sa odredbama važećeg zakona i naročito izmena, ne znam da li ste imali prilike da pročitate, prosto se gradiraju po posledicama nesreće koje mogu nastati u svim vrstama saobraćaja.

Sada pričamo o događajima od dva iskliznuća voza. Jedan je bio na deonici Beograd-Subotica na delu brze pruge koja je prošle godine puštena u saobraćaj i gde je eh, istragom utvrđeno da praktično, ja to sad mogu da kažem jer je disciplinski postupak pokrenut, da je u pitanju ljudski faktor i da je mašinovođa praktično pogrešio za šta je vođen i okončan disciplinski postupak, sa posledicom da je suspendovan na, jel tako, suspendovan sa svog radnog mesta. Prvo iskliznuće redosledom vremenskim koji se dešavao je bilo na liniji Beo- Subotica-Segedin, gde je takođe utvrđeno da je u pitanju ljudski faktor. Nijedan sistem, podsistem, niti bilo koja druga funkcionalnost pruge ili prateće opreme, uključujući TT i SS sisteme, TC sisteme, nije nikada bio doveden u pitanje niti osporen da nešto nije u reduTo je što se tiče ova dva iskliznuća. Dakle, u oba slučaja, nažalost ljudski faktor.

Zato ćete u ovom zakonu videti da postoji poseban deo koji se bavi upravo obukom, erm, osposobljavanjem i sertifikacijom ljudi koji su učesnici mašinovođa, vozači i tako dalje. Tako da mislim da, naravno, moramo da se jako trudimo, nije ovo naravno, svaki takav događaj je za nas izuzetno težak. Ovde srećom nije bilo nikakvih ljudskih žrtava niti povreda. Pričinjena je mala materijalna šteta i po tome se klasifikuje u skladu sa zakonom kao događaj, a ne kao nesreća. To je što se tiče iskliznuća vozova.

Međutim, hajde da iskoristim priliku rekoh kratko ću, ali nekako povuče ova diskusija. Stanje železnice u Srbiji je u jako lošem stanju, stanje železničkih pruga. Zašto je to tako? Pa do dve hiljade dvanaeste godine nismo ulagali ni jedan jedini dinar. Izgrađeno je nula od izgradnje barske pruge sedamdeset pete godine ni jedan kilometar pruge novi nije izgrađen, a imali smo pojave da su čak i one pruge koje su za naročito Vojvodinu bile značajne lokalnog karaktera masovno skidane i tako dalje.

A da se nije bavilo održavanjem ono što je urađeno, to je naš plan, sadržan u programu Srbija do dve hiljade trideset i pete, koji je javno dostupni dokument i u kome možete pročitati šta je sve planirano da se uradi kada je železnički saobraćaj u pitanju. Pre svega, pre svega rekonstrukcija i modernizacija postojećih pruga, jer su one u jako lošem stanju. Imamo deonica koje se po dvadeset, trideset godina nisu, niko ništa nije radio. Dakle, ogroman je devetsto trideset pet kilometara za rekonstrukciju i izgradnju do dve hiljade trideset i pete godine je predviđeno. To je ogroman novac, ali kao što sam i u uvodu uz obrazloženje ova dva zakona rekla, strašno je važna bezbednost.

Barska pruga, prekinuta veza Hrvatska, pa dalje prema Luci Trst-sve su to projekti koji su planirani i koji će biti urađeni. Ali ne može se sve i ne može se odmah. Ozbiljna država ima plan i program po kome se neki radovi izvode, odnosno po kojima se država zadužuje. Kada govorite o objektima, pet objekata znači govorimo praktično o svim železničkim stanicama na deonici od Novog Sada pa do Subotice i sve su, koje su predviđene kao železničke stanice, bile predmet inspekcijskog nadzora koji je usledio posle one strašne tragedije u Novom Sadu, gde se pored istražnih radnji i pravosudnih organa uključila i građevinska inspekcija. Jedno malo podsećanje građevinska dozvola, prijava radova i samo izvođenje radova su se desili u vreme kada Republika Srbija, a vi ste iz te struke i sigurna sam da to pratite, još uvek nije usvojila evropske kodove, eurokodove še-naročito šest, sedam i osam Šestica je zemljotresno inženjerstvo, sedmica i osmica se odnose na konstrukcije i statiku.

Novi su propisi i viši standard. Dakle, ne stoji vaš navod da nisu radovi urađeni u skladu sa izdatom dozvolom i tehničkom dokumentacijom, već da je naknadnim pregledom po, po tragediji praktično, kada su radovi već bi-na sanaciji i rekonstrukciji šta je već bilo na kojoj stanici završeni, praktično to je bio nalog za usaglašavanjem u skladu sa propisima koji su važili u tom trenutku. Postoji posebni pravilnik gde Srbija direktno transponuje kroz objavljivanje srpskog standarda ove eurokodove šest, sedam i osam, to ćete lako pronaći. Što se tiče rekonstrukcije, da obavestim sve kolege narodne poslanike da je sproveden postupak javne nabavke i da su radovi na sanaciji krila A i D u Novom Sadu u toku, a da za krilo B gde se desio tragični događaj još uvek nemamo dozvolu ulaska na samo gradilište. Er, što se tiče ostalih stanica Bačka Topola i Subotica samo su one predmet kao železničke stanice, imamo Vrbas Novu koja nije pod ovim režimom naknadne sanacije objekta, oni c-svi radovi će biti završeni do kraja ove godine, takav ugovor je potpisan i ja mogu da kažem da ako ne bude nekih nepredviđenih okolnosti, da će ti radovi biti i završeni.

Moramo razlikovati železničke stanice i stajališta i ono što je po građevinskoj dozvoli i tehničkoj dokumentaciji bilo predmet nekih radova i što nijeE, vi ste naveli Kisač i ostalo. Sve, svi ti objekti praktično moraju biti pred. Ja sam se raspričala, predmet sanacije, ali ne, uhm, oni nisu pokriveni, da kažem, nisu namenjeni za putnike, već su neke tehničke sobe, operativne sobe i tako dalje. Dakle, mislim da sam vam dala odgovor na prvo pitanje. Ne bih da uzurpiram dalje vreme.

Kada je drumski saobraćaj u pitanju, odgovorno tvrdim, a tvrdila sam i pre puštanja deonice Pakovraća-Požega, da je deonica puštena u privremeni režim saobraćaja u skladu sa važećim pozitivnim propisima. U tom trenutku to je bio Zakon o planiranju i izgradnji i uredba Vlade koja je to omogućavala. Ali papiri za papire i zakoni za zakone. Ono što je bilo važno, to je da je pre puštanja u privremeni režim saobraćaja Komisija za tehnički pregled objekata, ja mislim da ima preko trideset sedam potpisa inženjera sa ličnim licencama, potvrdilo ovo što vam ja kažem. Ja nisam te struke, ja to ne bih smela da kažem, ja mogu da iskontrolišem da li je u formalno-pravnom smislu ispunjeno sve što s-de zakon i podzakonski akt predvidevao.

A struka je ta koja kaže, ovo je pouzdano, ovo je bezbedno, ovo je sigurno i ovo ispunjava te uslove. Tek posle toga je ta deonica puštena u saobraćaj. Kada govorimo o suštini, ovo je deonica koja je mnogima spasla život. Nisu ovo velike ve-reči, ovo je činjenica. Ne znam koliko crnih tačaka imate kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru i ako uzmete statistiku dešavanja saobraćajnih nezgoda, gubitka života, trajnog invaliditeta.

Uhm, na toj deonici mislim da je preko dva i po, tri miliona vozila prošlo kroz ovu deonicu i niko nije imao problem. Kada navodite da svako malo se zatvaraju tuneli. Tuneli su dobili sve ono što traži komisija za tehnički pregled, a to je pre svega MUP-ova rešenja o bezbednosti i sigurnosti. Oni postoje, rešavaju jednu katastarsku parcelu, neophodnu da bi se izdala upotrebna dozvola. Još su u režimu grobnog rada.

Kada kažete da se povremeno za-dešavaju, nijedna funkcionalnost za sve ovo vreme, od kad smo otvo-dvadeset i pete godine u julu mislim da je bilo pušteno u saobraćaj, nijedna funkcionalnost nije zakazala. Uglavnom, ja mogu i imam, i vrlo pratim šta se dešava u tunelima. Nekome ispao suncobran, neko je udario u bankinu. Opet, neprilagođena brzina i ljudski faktor. Sistemi su funkcionisali, a sada funkcionišu i automatski sistemi o kojima smo pričali i koji su predviđeni pravilnikom koji se primenjuje za tu vrstu objekata Spomenuli ste klizište koje se pojavilo na trasi ove deonice i tu ste u pravu.

Cela deonica je podložna pomeranju tla i tako dalje. Ja, na žalost, nisam uticala na plansku trasu, kuda će da prođe, ali ono otkako sam ja ministar, pošto ste me pitali i podsetili, evo da je danas godinu dana otkako sam ministar, šta sam. Znači, nijedan projekat, nijedan planski dokument, bez obzira na postojeću mapu klizišta koja je nesavršena i nedovršena, još se radi, ne može da krene u izradu, a da se ne uradi kompletna geologija, jer nas to spašava od budućih eventualnih nepredviđenih situacija, tako ću ih nazvati. Kad je konkretno klizište u pitanju, vizuelni pregled izvesnog gospodina, zaboravila sam ime, u nekim novinama sam naravno pročitala i pratim. Vizuelni pregled je naravno, bio, uhm, je bio dovoljan da se tvrdi da je nebezbedno, da je loše građeno i tako dalje.

Odmah je, naravno, upućena građevinska inspekcija i ja sam vrlo ljuta i na ljude iz Puteva i na izvođače i na nadzor, pre svega, koji bi trebalo da investitoru i finansijeru budu i oči i uši. Jer, dozvolićete, ministar nije šef gradilišta i ministar ne može, nije leteći Holanđanin da pokriva svako pojedinačno gradilište Zato moramo imati informacije. Onog trenutka kad smo je dobili, izašla je Građevinska inspekcija i naložila šta da se radi. To klizište se pojavilo u februaru ove godine. Ono nije bilo registrovano pre tog.

Dakle, ako imate u vidu da, kažem, na nedovršenom spisku klizišta imate oko sedamdeset hiljada aktivnih i pasivnih klizišta na teritoriji Republike Srbije, što predstavlja jednu četvrtinu površine cele teritorije Srbije, onda sa posebnim oprezom i odgovornošću, ja bih rekla, moramo da vodimo pro futuro računa o geologijiUhm, ja, nažalost, iz kori-- ne možete svi videti, ali imam slike pre. Konstruktivno, ništa nije ugroženo. Postoje šipovi koji su išli na dubinu od osamnaest metara. Vi kao inženjer, mislim da to znate. Niste inženjer, e-emo, izvinite moja greška.

Ovaj, tako da- Konstruktivno ništa nije, to je potvrđeno, ali je postojala kosina koju, nažalost, izvođač nije završio do kraja. To je bio razlog pojavljivanja onog strašnog snimka koji bi laiku zaista, ali ljudi, to je samo vizuelni, vizuelni prikaz. Ni jednog trenutka konstrukcija i statika, što je ključno, nisu bili ugroženi. Ti radovi su završeni, ta sanacija je završena, kosina je posuta blokovima i mislim da više neće praviti problem. Klizišta su, ponovit ću, jako veliki problem za svaki naš projekat.

Uhm, na konkretnoj deonici imamo inklinometre na svim većim nestabilnim kosinama i klizištima. Oni se redovno prate i reagovaće se, naravno, pre nego što se bilo šta desi. Što se Prokopa tiče, ja nisam baš mnogo upoznata, ali znam da postoji izdata dozvola za sanaciju određenih delova, ali ispod kote sto pet. Ako Ja, evo, ja bih zamolila da ne biste dobili delimičnu informaciju, pomoćnik Milan Petrović će da kaže
00:38:15
Milan Petrović

Milan Petrović

v.d. pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja, infrastrukture
Hvala. Uhm, ja ću onako ukratko da pokušam da, da objasnim. Pre, pošto ste pomenuli da je ispitivanje, odnosno provera konstrukcije poverena privatnom, da ste tako, ako sam dobro, privatnoj firmi, uhm, elaborat na osnovu koga je urađen projekat izgradnje objekata iznad kote sto pet je izradio Institut građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Na-na osnovu tog elaborata je urađen kasnije i projekat. Ove pukotine koje pominjete, a koje su se inače i mogle videti na, na pojedinim snimcima, uopšte nisu pukotine.

To su, kako da kažem, snimci napravljeni na mestima dilatacija. Dilatacija je mesto na kome su objekti ili stubovi, da kažem, odvojeni i nakon toga je za-- radi estetike je urađena, da kažemo, površinska fasada i to su površinske pukotine pošto, kako da kažem, konstrukcija, kao i svaka konstrukcija radi, tako da ne postoji apsolutno nijedan razlog za uznemiravanje javnosti, niti za bilo kakvu zabrinutost da je Prokop nebezbedan.

Apsolutno sva dokumentacija i sve provere- Saopštenje.

Tako je i objavljeno i zvanično saopštenje. Sva dokumentacija apsolutno stoji na strani da je apsolutno bezbedno. Hvala.
00:39:46
Aleksandra Sofronijević

Aleksandra Sofronijević

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Ja bih samo još kratko završila jer ne želim da ostanem dužna. Savski most. Desila se nesreća. Pog-poginuo je kineski radnik. Uhm, pre nego što su došli istražni organi, dakle tužilaštvo i policija, Građevinska inspekcija je bila na licu mesta i zatvorila taj deo gradilišta.

Naravno da ta zabrana važi i danas sve do okončanja istrage. Uhm, broj pogibija, uhm, na gradilištima je alarmantan i u Srbiji je u odnosu na evropski prosek duplo viši. Uhm, shodno tome, vi znate da praktično postoji koordinator za bezbednost. Ja redovno tražim i od inspekcije da proveravaju sve elemente, ali ljudski faktor. Logično je da kad neko radi na visini, najčešći uzrok pogibija su padovi sa visine i nekorišćenje opreme.

Nažalost, opet ljudski faktor. I tu moramo da radimo na edukaciji. Uhm, za deset dana imam sastanak. Tražila sam od Ministarstva za rad sa Inspekcijom rada koja je u tom delu više, da kažem, nadležna od Građevinske inspekcije, da održimo jedan zajednički sastanak i da napravimo jednu akciju bar na većim gradilištima koliko imamo kapaciteta. Ali vi znate ili ne znate, ali odmah po dolasku po ovoj nesreći u Novoj Sadi u više navrata smo kao ministarstvo tražili i od lokalnih samouprava i obavezali i naložili Republičkoj građevinskoj inspekciji da izvrše pregled svih javnih objekata, odnosno objekata na kojima se zadržava u jednom trenutku veći broj ljudi i mislim da ta akcija ne treba da stane.

To je nešto što bi trebalo trajno i kontinuirano da se vodi, jer, ponoviću, bezbednost i sigurnost nemaju nikakvu opciju. Uhm, Srbija kargo kao javno preduzeće znate da je donet novi zakon i da je isključivo nadležna, nadležno Ministarstvo privrede. Mi smo resorno samo po delatnosti. Imam informaciju šta se dešava. Uhm, obaveštavaju me.

Za sada, koliko vidim, dosta je ljudi, naročito onih koji su pri kraju svog radnog veka, prihvatili da dobrovoljno odu, a način na koji će se popunjavati, to zaista u ovom trenutku, nažalost, ne mogu da vam kažemAli ću se svakako i ja uputiti i raspitati, pa će biti prilike da vam dam odgovor i na ovo konkretno pitanje. Hvala.

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 18.04.2026, 15:12