Osnovne informacije o sednici
Odbor: Odbor za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije
Datum sednice: 16.04.2026.
Trajanje sednice: 45 minuta i 29 sekundi
Tema / naziv tačke dnevnog reda:
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o transportu opasne robe
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju
Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o birou Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva
Predsedavajući: Uglješa Marković
Broj prisutnih poslanika: deset članova, odnosno zamenika članova
Učesnici van poslanika: ministarka Aleksandra Sofronijević, v.d. pomoćnik ministra Milan Petrović, kao i predstavnici Ministarstva Jelena Slović, Bojan Miljković, Danica Uskoković i Nebojša Petrović
Ko je koliko govorio:
Poslanici vladajuće većine: oko 23%
Poslanici opozicije: oko 15%
Član Vlade / gosti: oko 62%
Procena je izvedena prema odnosu broja reči u transkriptu, po formuli 95 reči = 1 minut; pauze i tehničke oznake nisu uračunate.
Ukratko sa sednice: Sednica je protekla u znaku razmatranja tehničkih izmena saobraćajnih propisa, ali se rasprava suštinski prebacila na pitanje bezbednosti železničke i putne infrastrukture. Opozicija je osporavala tvrdnje o bezbednosti i nezavisnosti istraga, dok je ministarka branila predloge zakona kao usaglašavanje sa međunarodnim i evropskim standardima i odgovarala na niz pitanja o konkretnim incidentima i objektima. Sve tri tačke dnevnog reda Odbor je na kraju podržao većinom glasova.
Stavovi učesnika u raspravi
Uglješa Marković, predsednik Odbora (SPS, vladajuća većina)
Vodio je sednicu proceduralno i bez sadržinske intervencije u same zakonske predloge, osim što je podržao da ministarka odgovori i na pitanja koja su izlazila iz okvira dnevnog reda. Njegov glavni fokus bio je na proceduri i održavanju toka sednice, uz primedbu opoziciji da se rasprava udaljila od formalno utvrđenih tačaka.
Aleksandra Sofronijević, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Predstavila je oba zakonska predloga kao tehničke, a ne suštinske izmene, čiji je cilj usaglašavanje sa međunarodnim standardima, preciziranje odredbi i jačanje bezbednosti i preventive. U odgovoru opoziciji insistirala je da su nedavna iskliznuća vozova posledica ljudskog faktora, a ne sistemskih kvarova, branila je bezbednost deonice Pakovraća–Požega i objekta Prokop, te navela da su pojedini problemi na terenu predmet inspekcijskih mera i sanacije. Njen nastup bio je kombinacija sadržinskih obrazloženja i političko-polemčkog odgovora na optužbe.
Mila Popović, članica Odbora (Stranka slobode i pravde, opozicija)
Raspravu je usmerila sa samog teksta zakona na šire pitanje odgovornosti za bezbednost infrastrukture i nezavisnost istraga. Tvrdila je da bez pune transparentnosti, lične odgovornosti i stvarno nezavisnih istraga izmene zakona neće imati praktičnu vrednost, a nizom primera — od pada nadstrešnice u Novom Sadu, preko iskliznuća vozova i stanja stanica na deonici Novi Sad–Subotica, do Prokopa, autoputa Pakovraća–Požega i gradilišta Savskog mosta — nastojala je da pokaže da je problem u sistemu nadzora, a ne u nedostatku propisa. Njen nastup bio je izrazito kritičan i politički zaoštren.
Milan Petrović, v.d. pomoćnik ministra
Uključio se kratko, sa uskim fokusom na pitanje Prokopa. Njegov odgovor bio je tehnički: naveo je da je proveru radio Institut Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i da ono što se u javnosti prikazuje kao pukotine zapravo predstavljaju dilatacije i površinske fasadne spojeve, a ne konstruktivne probleme. Fokus mu je bio na stručnom obrazloženju i osporavanju tvrdnji o nebezbednosti objekta.
Zaključak sednice
Odbor je većinom glasova predložio Narodnoj skupštini da prihvati:
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o transportu opasne robe,
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju,
Predlog zakona o potvrđivanju Konvencije o birou Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva.
Za izvestioca na sednici Narodne skupštine određen je Uglješa Marković. Otvoreno je ostalo političko pitanje da li postojeći institucionalni okvir obezbeđuje dovoljno nezavisne istrage i dovoljno pouzdan nadzor nad infrastrukturnim projektima.