TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 07.12.1998.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

07.12.1998

Sednicu je otvorio: Dragan Tomić

Sednica je trajala od 00:00 do 21:45

  • TAGOVI

  • Treća sednica Drugog redovnog zasedanja (1998)
  • Utvrđivanje dnevnog reda (Treća sednica Drugog redovnog zasedanja) (1998)
  • Izbor nosilaca pravosudnih funkcija (jedinstveni pretres) (1998)
  • Glasanje o izboru nosilaca pravosudnih funkcija (jedinstveni pretres) (1998)
  • Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 1999. godinu (načela) (1998)
  • Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 1999. godinu (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu odluke o budžetu AP Kosova i Metohije za 1999. godinu (jedinstveni pretres) (1998)
  • Glasanje o predlogu odluke o korišćenju sredstava agrarnog budžeta (u celini) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o budžetu Republike Srbije za 1999. godinu (u celini) (1998)
  • Predlog odluke o budžetu AP Kosova i Metohije za 1999. godinu (jedinstveni pretres) (1998)
  • Predlog odluke o korišćenju sredstava agrarnog budžeta (pojedinosti) (1998)
  • Predlog zakona o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije u 1999. godini (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije u 1999. godini (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o učešću opština i gradova u porezu na promet u 1999. godini (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o učešću opština i gradova u porezu na promet u 1999. godini (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o posebnim pravima i obavezama izabranih lica (načela) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o posebnim pravima i obavezama izabranih lica (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o akcijskom fondu Republike Srbije (načela) (1998)
  • Predlog zakona o posebnim pravima i obavezama izabranih lica (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o akcijskom fondu Republike Srbije (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o akcijskom fondu Republike Srbije (pojedinosti) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o oružju i municiji (načela) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o oružju i municiji (pojedinosti) (1998)
  • OBRAĆANJA

    Milivoje Miletić

    Poštovane kolege, budžet zaista pravom izaziva interesovanje širih struktura i svakog pojedinca našeg društva. Ono što je od posebnog značaja za privredu, to su određene realnosti koje su uvažene prilikom koncipiranja najosnovnijih, rekao bih, a ujedno i najradikalnijih rešenja koja su ponuđena kroz ovaj dokument. Svakako u toj realnosti je pre svega visoka nelikvidnost u privredi, koja je jednostavno dostigla takve razmere da čitav niz privrednih subjekata izuzetno teško zbog toga posluje i neraščišćeni, rekao bih, dužničko -poverilački odnosi takođe su uzrok u krajnjoj liniji, kao što je to u ekspozeu rečeno, smanjenoj privrednoj inicijativi.
    Takođe, i visok nivo javne potrošnje je naša realnost i o tome smo imali prilike da razgovaramo i prilikom donošenja zakona, onog prethodnog poreskog paketa zakona. Naša realnost su takođe i spoljna ne -ekonomska ograničenja, koja su poznata u vidu određenih nepogodnosti, odnsono ukidanja preferencijala, zabrana investiranja i tako dalje.
    Naša realnost je i potreba za promenom privredne strukture. Mislim da je ta činjenica jednostavno dovoljno naglašena u Predlogu ovog zakona. Zaista, postavlja se pitanje koji je to koncept i na koji način promeniti tu privrednu strukturu. Jedan jedini, a to je ulaskom u prestruktuiranje preduzeća, ulaskom u jedan proces koji nije sam sebi cilj da ima svojinske promene, nego je i pre svega na liniji, imajući u vidu stanje u preduzećima, da se izvrše promene i u organizacionom, i u pogledu određenih programskih opredeljenja, i statusne promene, poslovne i tako dalje. Svakako da je to jedan širi proces u koji smo već zaista ušli, ali koji treba u osnovi podržati čitavim nizom, rekao bih, zakonskih projekata i mera koje spadaju u mere tekuće ekonomske politike. Zato smatram da, osim onoga što je rečeno ovde o budžetu, i određene naznake koje su posebno navedene u ekspozeu predsednika Marjanovića, takođe su od izuzetnog značaja za ulazak u jedan ovako značajan proces. Zaista je činjenica da jedino jasna vlasnička struktura može definitivno doprineti da se privuče kapital i to je jedna od strategija koja treba više da se uvažava, da se privuče i strani i domaći kapital, radi bržeg i daljeg razvoja naših preduzeća, odnosno našeg društva u celini.
    Dakle, sve u svemu, radi se o jednoj potrebi da naša preduzeća budu efikasna, tržišno konkurentna, da budu rentabilna i odgovor na ovo pitanje, rekao bih da leži u najvećoj mogućoj meri i u merama i sasvim konkretnim stvarima koje proističu iz ovog budžeta, ali iz onih pre svega detalja koji su naznačeni u ekspozeu. Smatram izuzetno značajnim da je ova dimenzija unutrašnjeg duga jednostavno uzeta apsolutno u obzir i sve ove mere koje su na liniji regulisanja duga, znači i sama najava zakona o reprogramu, unutrašnjih dugova, mislim da je izuzetno značajna. Znači, ne radi se samo o regulisanju dugova između preduzeća, već i između države i stanovništva, između onih subjekata koji čine ukupan naš sistem privrede. Takođe je značajno što je smanjeno učešće budžeta u društvenom proizvodu pri istim pravima, ali i pri istim obavezama, što se tiče korisnika budžeta. To je takvo opredeljenje i ono je moguće, a sasvim izvesno i realno, uticajem i rešenjem da se pre svega problemi koji su prisutni i vezani oko sive ekonomije, da se ti tokovi legalizuju, kako bi veći deo sredstava, koji su u tim tokovima, išao u budžet. Zatim, restruktuiranje banaka i preduzeća je ovde posebno naglašeno i to je jedan jedinstveni proces, koji će omogućiti da se preduzeća postave na nove osnove i banke, imajući u vidu da tu postoje mogućnosti, a nagovešteno je i znam da je u primeni i da će se dobrim delom koristiti i mogućnost konverzije dugova za ulog, tako da će i to biti jedan način koji je u skladu sa onim projektovanim ciljevima.
    Iz svega ovoga što sam rekao, kada je u pitanju predlog projekcije budžeta, mislim da su to sasvim dovoljni razlozi uz ono što je rečeno kada je u pitanju socijalni aspekt ovog dokumenta, mislim da su to dovoljni razlozi i da ovaj projekat danas podržimo i da jednostavno u narednoj godini kroz, pre svega, mere tekuće ekonomske politike utičemo kao parlament na Vladu, da se zacrtana ekonomska politika i ciljevi, izneti u ovom budžetu i sprovedu.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem. Ima reč narodni poslanik Nebojša Lekovi, a neka se pripremi narodni poslanik Radoslav Jović.

    Nebojša Leković

    Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, Nova demokratija će podržati zakon o budžetu, pre svega zbog situacije koja je u našoj državi i pre svega zbog Kosova. Međutim, Nova demokratija ne može podržati ovakav predlog zakona o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa, pre svega što je to skup nameta koji opterećuje ionako osiromašene budžete građana Republike Srbije.
    Pre svega, socijalni program nikada nije donet u ovoj skupštini, a koliko je nama poslanicima poznato takav sličan akt nije nikada donet ni u Vladi Republike Srbije. Pre nekoliko meseci Savezna vlada je donela uredbu po kojoj se ukidaju carine i takse na uvoz kosmičkih letelica. Možda mi jesmo nebeski narod, ali i dalje koristimo ova prizemna sredstva za prevoz, pa ću tako poći polako redom.
    Nova demokratija se zalaže za ukidanje takse na registraciju motornih vozila. Mi smo o tome pisali predsedniku Vlade, gospodinu Marjanoviću, tražeći da se ta taksa ukine. Taksa za registraciju motornih vozila je već bila ustanovljena uredbom Vlade i izazvala je veliko nezadovljostvo građana. Zbog toga je ne treba zakonom potvrditi, jer je u našoj zemlji najveći broj putničkih automobila starijih od 15 godina, što predstavlja znatnu opasnost po život ljudi, a gradski i prigradski saobraćaj nije u stanju da podmiri ni 50% objektivnih potreba prevoza.
    Glavni grad nema metro, niti izgleda da ga skoro dobije.
    Postoji jedna fabrika automobila, čitaj "Zastava", koja ne radi ni petinom svog kapaciteta. Daleko najveći broj stanovnika jedva može da izdržava svoja stara, uglavnom "Zastavina" vozila, čija je vrednost često manja i od dažbina za registraciju bez predložene takse.
    Moram reći da su građani već platili jednom porez. Prvo pri kupovini auta a plaćaju ga uvek i pri kupovini benzina.
    Što se tiče mobilnih telefona, Nova demokratija se zalaže da se ukine taksa na mobilne telefone, jer oni predstavljaju sredstvo savremene tehnologije i komunikacije i njihovu širu upotrebu treba podsticati, a ne kažnjavati. Ne znam otkud mi sve što je novo smatramo luksuzom. Koliko se sećam iz priča, nekada se i veš mašina smatrala luksuzom. I, umesto da država podstiče upotrebu mobilnih telefona, da ih daje džabe građanima da bi mogli da telefoniraju i time prave impulse i samim tim prave korist za državu.
    Nova demokratija predlaže da se ukinu takse na registraciju oružja. Javljala su se mnoga lovačka udruženja iz Srbije oko ovih taksi, a pre pola sata Lovačko udruženje sa Zlatibora, sekretar gospodin Bućić, traže da se ukinu takse na oružje. Inače, reč je o raznim vrstama oružja koje poseduju građani, revolveri, lovački karabini, lovačke puške, vazdušni pištolji, mada me ovde buni malo - luk i strela. Možda neki ovde i žele da pretvore ovu zemlju u rezervat Indijanaca, ali ovo nije u redu.
    Takođe je predložena taksa na trofejno oružje. Zamislite nekoga ko se u ovom prošlom ratu ili ovom oslobodilačkom 1941. godine borio protiv neprijatelja, oteo pušku, i sada na to treba da plaća taksu zato što se borio za ovu državu. Bez obzira kolika je ona, to govori o odnosu prema tim ljudima ili prema njihovim naslednicima, a ono predstavlja uspomenu na njih ili na borbu protiv neprijatelja.
    Podsetio bih na to kolike su takse koje u ovom trenutku građani Srbije plaćaju. Građani i preduzeća Srbije do sada najoštrije opterećeni porezima i doprinosima na jedan dinar plate daju 1,3 dinara dažbina. Osim redovnih poreza u poslednjih godinu dana uvedeni su novi porezi i takse i to - porez na železnicu 3%, porez na vojsku 4%, porez na zemljotres 0,15%, beogradski porez 3%, sa redovnim porezima ukupno opterećenje građana iznosi na cene 25,15%.
    Tu su takođe takse za preregistraciju automobila. Minimum za "Juga" je 600 dinara, a za promenu tablica 200 dinara, za izlazak iz zemlje 100 dinara, na električno brojilo, za protivgradnu zaštitu, razne komunalne takse i zbog toga predlažem ovoj skupštini da ovaj zakon ne prihvati jer ne ide u korist građana Republike Srbije.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Radoslav Jović a neka se pripremi narodni poslanik Zoran Jovanović.
    ...
    Srpski pokret obnove

    Radoslav Jović

    Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, "Spas naroda neka bude najviši zakon" jeste maksima javnog prava Rima nastala pre mnogo vekova.
    Da li je zakon o budžetu koji je predložen ovom parlamentu u duhu ove maksime? Može li taj najvažniji dokument obezbediti spas našem narodu, koji već odavno stenje pod teretom siromaštva i bede. Okrenimo se oko sebe, kolege poslanici, makar za trenutak zaboravimo činjenicu da su naša primanja dovoljna makar za pristojan život, i zapitajmo se ko su ti ljudi koji treba da napune državnu kasu zvanu budžet?
    I, šta ćemo videti?
    Videćemo hiljade preduzeća koja su u stečaju ili pred stečajem. Videćemo stotine hiljada nezaposlenih radnika, banke koje odavno nisu banke, opljačkane štediše, mlade ljude koje završavaju škole i fakultete i preživljavaju baveći se švercom, sve tražeći način kako da pobegnu iz Srbije, u nadi da će naći neku obećanu zemlju koja se, na žalost, ne zove Srbija.
    Videćemo često starce i starice kako po kontejnerima traže koru hleba, zemljoradnike koji nemaju čime da pooru svoje njive, niti kome da prodaju svoje proizvode. Videćemo prazne trgovine, opustele kafane i hotele, zapuštena odmarališta, prazne rafove apoteka, bolesne ljude koji nemaju čime da kupe lek, videćemo zamišljene lekare praznih džepova, učitelje i profesore koji su zaboravili kada su mogli zadnji put da kupe sebi makar jednu knjigu.
    Videćemo decu koja retko osete ukus čokolade. Videćemo pruge zarasle u korov, majke kako zajedno sa decom sede na trotoarima proseći dinar za hleb i mleko. Noću ćemo videti mnoge neosvetljene prozore zbog neplaćenih računa za struju. Videćemo ozbiljna, zamišljena lica svojih komšija, prijatelja i rođaka.
    Ko su ti ljudi koje ćemo videti? To su naši sugrađani, građani ove zemlje, koji na žalost čine većinu u njoj. Iz njihovih džepova novim poreskim zakonima, uvažene kolege, mi hoćemo da napunimo državnu kasu. Iz njihovih džepova ćemo uzeti i za naše plate i plate armije funkcionera u ovoj zemlji.
    Ima li to smisla i koga mi to ovde predstavljamo?
    Ti ljudi, taj napaćeni narod, zemlji Srbiji treba da da pun smisao reči otadžbina. Teritorija plus zadovoljan, bogat, srećan, slobodan, obrazovan, vaspitan i produhovljen čovek čine supstrat pojma otadžbina. Imamo li mi sve to?
    Ako nemamo - zašto nemamo? Zar nisu to pitanja na koja mi danas i ovde treba da odgovorimo iskreno kao ljudi, gledajući jedni druge u oči i za trenutak makar zaboravljajući da pripadamo različitim partijama, ideologijama, strankama.
    Isti taj narod, isti ti ljudi koji žive tako kako žive, ili bolje reći preživljavaju, sutra već možda treba da brane svoju otadžbinu od terorista i agresije svake vrste. Razmislimo malo i o tome.
    A na drugoj strani šta vidimo? Mali broj ljudi kupuje vile, skupe automobile, pravi blještave prijeme, okom kamere stvara lažnu viziju raskoši i sjaja, obećane budućnosti u koju običan čovek može da kroči samo zahvaljujući nebrojenim igrama na sreću u stilu "Bingo", "Loto" i td.
    Na kraju, šta da kažem mojim Kraljevčanima, kojima je predlagač zakona o učešću opština i gradova u porezu na promet u 1999. godini smanjio stopu vraćenih sredstava za oko 5%? Iz čega će finansirati školstvo, zdravstvo, kulturu, sport, ako se ima u vidu da je u toku prošle godine stanje u privredi opštine Kraljevo drastično pogoršano.
    Firme koje su činile okosnicu razvoja Kraljeva, kao što su "Jasen", Fabrika vagona "Magnohrom" su ili pred stečajem ili jedva sastavljaju kraj s krajem. Više od polovine radnika ne prima ništa ili prima po nekoliko stotina dinara.
    Ugostiteljstvo, turizam, trgovina su na kolenima. Zašto visoki državni fukcioneri izbegavaju da posete moj grad i suoče se sa ovom gorkom istinom. U svakom slučaju svima nama se dobro ne piše, pa kao poslanik SPO-a i kao čovek znam da je pred nama vrlo teška godina i da ćemo tek osetiti gorčinu mnogih poraza.
    Ako mudrom državnom politikom, zašta se SPO oduvek zalagao, Srbiju ubrzo ne vratimo u Evropu i svet, ako svoje interese ne uskladimo sa interesima međunarodne zajednice, sva dokumenta koja danas donosimo biće gotovo besmislena.
    U to ime bih makar zamolio neke stranke da prestanu neprimerenim reklamiranjem opština u kojima su na vlasti, jer to samo stvara gnev kod ljudi i izaziva nove nesrećne podele među nama i to sada kada nam je najteže.
    Takođe bih kao izraz dobre volje ovog parlamenta zamolio sve vas poslanike da ispravimo makar one zakone koje smo nedavno doneli, a koji nas samo bespotrebno udaljavaju od razvijenog sveta. Tu pre svega mislim na Zakon o univerzitetu i na Zakon o informisanju.
    Time ćemo učiniti razuman korak i pokazati ovom našem napaćenom narodu da činimo sve što možemo, a u skladu sa maksimom "Spas naroda neka bude najviši zakon".

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Ima reč narodni poslanik Zoran Jovanović, a neka se pripremi narodni poslanik Bojan Kekić.

    Zoran Jovanović

    Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, učili smo u našim epskim pesmama da je Kraljević Marko cedio drenovinu od 9 godina. Pre neputnih 9 godina jedan republički premijer je za ovom govornicom izjavio da on nije u stanju da iscedi dinare iz suve drenovine. Gospodin Marjanović, aktuelni predsednik tzv. Vlade narodnog jedinstva, je poznat po stalnoj sentenci koju upotrebljava - "cenovna i valutna stabilnost".
    Međutim, ima narodna poslovica koja kaže: "Ako koza laže, rog ne laže". Malo kasnije, videćete, po dnevnom redu imamo zakon o izmenama i dopunama Krivičng zakona, gde je predviđeno da se od 10 do 15 puta povećavaju novčani iznosi koji predstavljaju elemenat bića krivičnog dela, a u obrazloženju Vladinog predloga kaže se da je od zadnje izmene KZ od 1995. godine, pa do danas, došlo do tolikog obezvređivanja dinarske vrednosti, da je KZ nesprovodiv. Da li je u pitanju valutna i dinarska stabilnost, zaključite iz toga sami.
    Moderne države Zapada se diče ako javna potrošnja ima znatnog učešća u društvenom proizvodu. Pa, države 19. veka, koje su samo budžetski restriktivno punile budžet, za ostvarenje klasičnih funkcija država, borile su se protiv socijalnih prava, protiv određene uloge države u upravljanju privredom, protiv svega onoga što je moderna zapadna država, koju nazivamo kapitalističkom državom, uvela.
    Tako recimo po još kenzijanskoj doktrini imamo tzv. državu blagostanja. I danas je u Švedskoj država blagostanja i učešće javne potrošnje u društvenom proizvodu je preko 50%. Znači, mi sada idemo, udaljavamo se od te razvijene Evrope, hoćemo da smanjimo naše učešće javne potrošnje ispod 50%.
    No, ovo je bilo malo šale na početku. Srpski pokret obnove mora da podrži načela u ekspozeu premijera i ministra finansija, ako je zaista u pitanju čvrsto opredeljenje ove vlade za smanjenje učešća javne potrošnje u društvenom proizvodu, ako je u pitanju čvrsto opredeljenje za usklađenost javnih prihoda i javnih rashoda, i ako je čvrsto opredeljenje za smanjenje poreskog opterećenja i povećanje uspešnosti akcije na planu suzbijanja sive ekonomije. Negde sam pročitao da je do sada oko 60% sive ekonomije uspelo da se pokrije, a planira se u narednoj godini 75%.
    Što se tiče izvora iz kojih ova država treba da ubere javne prihode, mi i dalje idemo, iako smo napustili koncept socijalističkog samoupravljanja, koji je bio jedinstveni eksperiment u svetu i imao je kao svoj sastavni deo poseban sistem javnih prihoda i rashoda, preko tzv. zajedničkih i opštih potreba, koje su se zadovoljavale samoupravnim sporazumima, kad su u pitanju zajedničke potrebe, preko onih silnih SIZ-ova i društvenih dogovora, kada su u pitanju opšte potrebe.
    Međutim, takse i posebne naknade mi sada izmišljamo kao nešto originalno u svetu. U finansijama i u uporednom finansijskom pravu nema dileme da je za razliku od poreza, gde građanin dobija tzv. opšti ekvivalent, kod takse je u pitanju pojedinačni ekvivalent. Kod sudske takse plaćamo određenu delimičnu naknadu za rad suda, kod administrativne takse za rad administrativnog organa.
    Međutim, sama činjenica da neko poseduje u vlasništvu neku stvar, nikada do sada u svetu nije oporezovana. Ovih dana me zovu telefonom mnogi građani iz Moravičkog okruga, iz mog Čačka, uplašeni seljaci pitaju: "Čuli smo da će biti uvedene takse i na krave", a jedna seljanka na pijaci mi kaže: "Jes, Šešelj će da dođe da mi prebroji u štali koliko imam krava".
    Znači, naš srpski seljak odmah se sprema da nađe rupu u zakonu. Pored toga što smatram da takse ne treba da budu izvor prihoda, nije mi jasno šta znači "posebna naknada", kojom opterećujemo sirovu naftu, cigarete i alkoholna pića. To je u stvari posebni porez na promet, ili akciza, ili srpski rečeno trošarina, ne znam zašto se upotrebljava reč akciza.
    Što se tiče Zakona o učešća opština u porezu na promet, moramo da vidimo da republička vlada želi da smanji učešće u javnoj potrošnji na uštrb opština. Ona je svoj budžet povećala za 35%, povećano je učešće u odnosu na prošlu godinu budžeta AP Vojvodine za 46,4% , mada se kolega Veselinov bunio, verovatno nije bio zadovoljan ovim procentom, kad je pročitao da se budžet AP Kosova i Metohije uvećava za 292,2%. Ali, gospodine Veselinov, nije ugrožena država u Vojvodini, tamo nemamo oslobodilačku vojsku Vojvodine. Nećete valjda očekivati da i za te potrebe ovaj namučeni i napaćeni narod izdvaja sredstva.
    Ako imamo u vidu da je došlo do preraspodele učešća u porezu na promet između federacije i Republike i da sada federaciji pripada 40, Republici umesto 65%, pripada 60%, i ako uporedimo tabelarni pregled procenata koji Vlada predlaže određenim opštinama, možemo videti koliko će opštine biti oštećene.
    Na primer, opština Čačak je po prošlogodišnjem zakonu imala učešće od 18,6%. Prvobitnom Vladinom verzijom predloženo je za opštinu Čačak 14,5%. Kolega Starčević i ja smo podneli amandman, gde smo tražili izmenu na 17%. Međutim, vidim da je u redigovanom predlogu došlo do povećanja na 15,2%.
    Još nekoliko reči o agrarnom budžetu. Ja nisam ni jednog seljaka sreo u Moravičkom okrugu i u opštini Čačak, u selima u kojima sam se kretao, da je pomenuo da uopšte zna za Agrarni budžet i da je dobio i da zna nekoga ko je dobio sredstva iz Agrarnog budžeta. Ne mogu da tvrdim da se ona dele po partijskoj liniji, ali ni na jednom javnom skupu nisam čuo taj podatak od zemljoradnika.
    Ali, čuo sam neke druge podatke od zemljoradnika, koji kažu, recimo, da na obradi jednog hektara pšenice troškovi semena su 150 maraka, oranje 150 maraka, priprema 200 maraka, setva 50 maraka, 300 kg đubriva 200 maraka, kombajniranje 150 maraka. Znači, troškovi proizvodnje, ne računajući rad, 900 maraka. Prinos je od 4 do 5 hiljada kg, puta 1,10 nemačkih maraka, znači dobija se 5.500 dinara, ako je marka 8 na ulici, znači, zarada je 700 maraka. Znači, troškovi, ne računajući rad, ne računajući sve ono, osim ovoga što sam naveo, govori da se radi o čistom gubitku na supstanci, ili se možda smatra da je zarada na slami, koja ostaje seljaku, ali izgleda da je isuviše skupo plaćena slama.
    Kad su u pitanju podaci za stočarstvo, dali su mi isto tako primer za produženi tov teladi, pa kažu da je .... da, Tomo, baš se zove tako - produžen tov teladi, da bi se dobila junad.
    (Tomislav Nikolić, sa mesta: "Ne kaže se - za produženog tova teladi, nego za produženi tov teladi").
    Pa dobro, to si ti učio na Filološkom fakultetu, pošto je tama vaš dekan.
    Troškovi proizvodnje su u dinarima 7.400, ne računajući vodu, struju, seno i rad, a zarada je 1.000 maraka, 500 kg puta dve marke, a 1.000 maraka, koliko beše Tomo, 8 hiljada dinara. Znači, imao bi 600 dinara zarade.
    (Predsednik: Vreme.)
    Znači, nema od čega seljak da plati doprinose, nema od čega da plati poreze, ne proizvodi se za tržišne viškove. Proizvodi se za zadovoljavanje kućnih potreba, proizvodi se za očuvanje socijalnog mira, za građane koji žive u gradovima, koji su na prinudnim odmorima, koji primaju ili ne primaju garantovanu zaradu u iznosu od 200 dinara.
    (Predsednik: Vreme, molim vas.)
    Sasvim na kraju moram da kažem da pozdravljam plan započinjanja radova na brani Svračkovo, pošto je to u interesu okruga iz kojeg dolazim, jer se pet opština - Arilje, Požega, Lučani, Čačak i Gornji Milanovac - snabdevaju sa sistema Rzav, a bez investicije u branu Svračkovo ne može se taj sistem dovršiti. Međutim, iz pozicije višenamenskog korišćenja voda vidim da je svega predviđeno 154 hiljade dinara.
    (Predsednik: Molim vas, vreme.)
    Samo još dve rečenice.
    (Predsednik: Minut ste jedan prekoračili.)
    Obavešten sam da je potrebno doneti poseban prostorni plan posebne namene za izgradnju te akumulacije.
    Mi, poslanici SPO, u načelu podržavamo budžet. Država mora da ima svoja sredstva, država mora da funkcioniše i vidimo da u ovoj meri ugroženosti države zaista ne bi bilo oportuno glasati protiv države, ali smo protiv nametanja ovih globa i ovih taksi i za normalizovanje smo odnosa sa zapadnim državama ....
    (Predsednik: Molim vas, vreme.)
    ... samo ulazak stranog kapitala može ovoj državi pomoći da stane na zdrave noge, da počnemo da se poredimo, da "živimo kao sav normalan svet" - što je bila predizborna parola SPS-a.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Uračunaću vam ovo vreme za sledeći put.
    Ima reč narodni poslanik Bojan Kekić, neka se pripremi narodni poslanik Nikitović Milan.

    Bojan Kekić

    Socijalistička partija Srbije
    Poštovani predsedniče, uvaženi članovi Vlade, poštovani narodni poslanici, u skladu sa politikom javne potrošnje u 1999. godini, koja predstavlja kontinuitet politike iz ove godine, a između ostalog ima za osnov usklađivanje ukupne javne potrošnje sa konsolidovanim bilansom na nivou zemlje, odnosno ograničavanje ukupnog obima javne potrošnje i smanjenje učešća u ukupnom društvenom proizvodu, Predlog zakona o budžetu, kao najviši zakon koji parlament donosi, predstavlja kontinuitet ekonomske politike naše vlade, zasnovane pre svega na realnim izvorima, ali i na čvrstini koju je Vlada narodnog jedinstva pokazala u poštovanju budžetske discipline.
    Dobro je to što se u budžetu povoljnije tretira pozicija tekuće budžetske rezerve i stalne budžetske rezerve iz razloga što su dešavanja u prolećnim i letnjim mesecima pokazala, pre svega izuzetnu operativnost, elastičnost i odgovornost naše vlade. Nikakvih razloga nemamo da sumnjamo u našu vladu, s obzirom na sve ono što je učinila u proteklom periodu.
    Kada govorimo o Predlogu zakona o učešću opština, što su kolege poslanici pre mene govorili, a treba napomenuti da je to samo jedna vrsta prihoda, na nju mi, kao opštinski funkcioneri, ne možemo da utičemo, s obzirom da učešće u procentima ne znači toliko mnogo koliko i godišnji obim sredstava, jer je tačno izračunato kolika su sredstva potrebna po određenim parametrima.
    Ovo što se dešavalo sa izbeglicama, pojedini gradovi koji su imali snage i koji su uspeli da organizuju kolektivni smeštaj, za to su dobili i određenu naknadu, odnosno određeno povećanje. Kod ostalih prihoda treba reći da je Vlada nama dozvolila porez na lične dohotke 5%, zatim porez na imovinu, porez na nasleđe i poklone, a sada nam definiše da sva imovina koja je u nadležnosti Republičke direkcije za imovinu treba da se plati. Na taj način će nas naterati da plaćamo i deo zakupnine Republici i da ćemo kod pojedinih naših preduzeća, a to su pre svega trgovinska i ugostiteljska preduzeća, naplaćivati zakupninu.
    Treba reći da u opštinskim budžetima, kada se već o njima govori, ostali lokalni prihodi treba da se naplaćuju u delu koji se pre svega odnosi na boravišnu taksu, na opštinske administrativne takse i na ostale lokalne prihode.
    Pažnjom dobrog domaćina, ili kako je to rečeno u Predlogu zakona o akcijskom fondu, pažnjom dobrog stručnjaka, sigurno bi se i u Kraljevu ili bilo gde drugde ostvarivali opštinski budžeti.
    Agrarni budžet je tako uređen da kao deo budžeta Republike direktno utiče na dobru osnovu za razvoj primarne poljoprivrede i razvoj sela. Ministar finansija, u okviru uvoda, objašnjavajući kome ide doprinos i obavezujući se da će skoro svim opštinama dozvoliti, što je u skladu sa pozitivno pravnim propisima, stopu od 3%. Kombinacijom tih sredstava sa sredstvima koja se nalaze u pozicijama budžeta, sigurno i sa onim pozitivno pravnim propisima koje smo doneli na prošloj sednici, a to je da se komunalni doprinos sada uplaćuje prema prebivalištu, u poziciji oživljavanja sela i zemljoradničkih gazdinstava, sigurno nastaviti kontinuirana težnja nas socijalista da oživimo i naša sela i naša zemljoradnička domaćinstva.
    U okviru Predloga zakona o obezbeđivanju sredstava i sprovođenju socijalnog programa samo bih se osvrnuo na dve stvari, a to je da se predlagač zakona pre svega rukovodio činjenicom da onaj ko ima, taj treba i da plati i mobilni telefon i oružje i u pitanju je praktičnost kod naplate tih prihoda.
    U suštini, naplata tog prihoda se ostvaruje, s obzirom da se to vrši registrovanim sredstvima, i oko oružja i oko mobilnih telefona. Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Pošto je 17 časova, treba da se dogovorimo kako ćemo dalje da radimo. Ima predloga da nastavimo rad, da završimo 9. tačku dnevnog reda, a ostalo ćemo sutra.
    Da li se slažete sa takvim predlogom? (Da.)
    Da li hoćete da glasamo? (Ne treba.)
    Zahvaljujem.
    Ima reč narodni poslanik Milan Nikitović, neka se pripremi narodni poslanik Ljubiša Selić.