TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 07.12.1998.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

07.12.1998

Sednicu je otvorio: Dragan Tomić

Sednica je trajala od 00:00 do 21:45

  • TAGOVI

  • Treća sednica Drugog redovnog zasedanja (1998)
  • Utvrđivanje dnevnog reda (Treća sednica Drugog redovnog zasedanja) (1998)
  • Izbor nosilaca pravosudnih funkcija (jedinstveni pretres) (1998)
  • Glasanje o izboru nosilaca pravosudnih funkcija (jedinstveni pretres) (1998)
  • Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 1999. godinu (načela) (1998)
  • Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 1999. godinu (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu odluke o budžetu AP Kosova i Metohije za 1999. godinu (jedinstveni pretres) (1998)
  • Glasanje o predlogu odluke o korišćenju sredstava agrarnog budžeta (u celini) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o budžetu Republike Srbije za 1999. godinu (u celini) (1998)
  • Predlog odluke o budžetu AP Kosova i Metohije za 1999. godinu (jedinstveni pretres) (1998)
  • Predlog odluke o korišćenju sredstava agrarnog budžeta (pojedinosti) (1998)
  • Predlog zakona o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije u 1999. godini (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o obezbeđivanju sredstava za sprovođenje socijalnog programa Republike Srbije u 1999. godini (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o učešću opština i gradova u porezu na promet u 1999. godini (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o učešću opština i gradova u porezu na promet u 1999. godini (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o posebnim pravima i obavezama izabranih lica (načela) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o posebnim pravima i obavezama izabranih lica (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o akcijskom fondu Republike Srbije (načela) (1998)
  • Predlog zakona o posebnim pravima i obavezama izabranih lica (pojedinosti) (1998)
  • Glasanje o predlogu zakona o akcijskom fondu Republike Srbije (u celini) (1998)
  • Predlog zakona o akcijskom fondu Republike Srbije (pojedinosti) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o oružju i municiji (načela) (1998)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o oružju i municiji (pojedinosti) (1998)
  • OBRAĆANJA

    Zoran Jovanović

    Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, učili smo u našim epskim pesmama da je Kraljević Marko cedio drenovinu od 9 godina. Pre neputnih 9 godina jedan republički premijer je za ovom govornicom izjavio da on nije u stanju da iscedi dinare iz suve drenovine. Gospodin Marjanović, aktuelni predsednik tzv. Vlade narodnog jedinstva, je poznat po stalnoj sentenci koju upotrebljava - "cenovna i valutna stabilnost".
    Međutim, ima narodna poslovica koja kaže: "Ako koza laže, rog ne laže". Malo kasnije, videćete, po dnevnom redu imamo zakon o izmenama i dopunama Krivičng zakona, gde je predviđeno da se od 10 do 15 puta povećavaju novčani iznosi koji predstavljaju elemenat bića krivičnog dela, a u obrazloženju Vladinog predloga kaže se da je od zadnje izmene KZ od 1995. godine, pa do danas, došlo do tolikog obezvređivanja dinarske vrednosti, da je KZ nesprovodiv. Da li je u pitanju valutna i dinarska stabilnost, zaključite iz toga sami.
    Moderne države Zapada se diče ako javna potrošnja ima znatnog učešća u društvenom proizvodu. Pa, države 19. veka, koje su samo budžetski restriktivno punile budžet, za ostvarenje klasičnih funkcija država, borile su se protiv socijalnih prava, protiv određene uloge države u upravljanju privredom, protiv svega onoga što je moderna zapadna država, koju nazivamo kapitalističkom državom, uvela.
    Tako recimo po još kenzijanskoj doktrini imamo tzv. državu blagostanja. I danas je u Švedskoj država blagostanja i učešće javne potrošnje u društvenom proizvodu je preko 50%. Znači, mi sada idemo, udaljavamo se od te razvijene Evrope, hoćemo da smanjimo naše učešće javne potrošnje ispod 50%.
    No, ovo je bilo malo šale na početku. Srpski pokret obnove mora da podrži načela u ekspozeu premijera i ministra finansija, ako je zaista u pitanju čvrsto opredeljenje ove vlade za smanjenje učešća javne potrošnje u društvenom proizvodu, ako je u pitanju čvrsto opredeljenje za usklađenost javnih prihoda i javnih rashoda, i ako je čvrsto opredeljenje za smanjenje poreskog opterećenja i povećanje uspešnosti akcije na planu suzbijanja sive ekonomije. Negde sam pročitao da je do sada oko 60% sive ekonomije uspelo da se pokrije, a planira se u narednoj godini 75%.
    Što se tiče izvora iz kojih ova država treba da ubere javne prihode, mi i dalje idemo, iako smo napustili koncept socijalističkog samoupravljanja, koji je bio jedinstveni eksperiment u svetu i imao je kao svoj sastavni deo poseban sistem javnih prihoda i rashoda, preko tzv. zajedničkih i opštih potreba, koje su se zadovoljavale samoupravnim sporazumima, kad su u pitanju zajedničke potrebe, preko onih silnih SIZ-ova i društvenih dogovora, kada su u pitanju opšte potrebe.
    Međutim, takse i posebne naknade mi sada izmišljamo kao nešto originalno u svetu. U finansijama i u uporednom finansijskom pravu nema dileme da je za razliku od poreza, gde građanin dobija tzv. opšti ekvivalent, kod takse je u pitanju pojedinačni ekvivalent. Kod sudske takse plaćamo određenu delimičnu naknadu za rad suda, kod administrativne takse za rad administrativnog organa.
    Međutim, sama činjenica da neko poseduje u vlasništvu neku stvar, nikada do sada u svetu nije oporezovana. Ovih dana me zovu telefonom mnogi građani iz Moravičkog okruga, iz mog Čačka, uplašeni seljaci pitaju: "Čuli smo da će biti uvedene takse i na krave", a jedna seljanka na pijaci mi kaže: "Jes, Šešelj će da dođe da mi prebroji u štali koliko imam krava".
    Znači, naš srpski seljak odmah se sprema da nađe rupu u zakonu. Pored toga što smatram da takse ne treba da budu izvor prihoda, nije mi jasno šta znači "posebna naknada", kojom opterećujemo sirovu naftu, cigarete i alkoholna pića. To je u stvari posebni porez na promet, ili akciza, ili srpski rečeno trošarina, ne znam zašto se upotrebljava reč akciza.
    Što se tiče Zakona o učešća opština u porezu na promet, moramo da vidimo da republička vlada želi da smanji učešće u javnoj potrošnji na uštrb opština. Ona je svoj budžet povećala za 35%, povećano je učešće u odnosu na prošlu godinu budžeta AP Vojvodine za 46,4% , mada se kolega Veselinov bunio, verovatno nije bio zadovoljan ovim procentom, kad je pročitao da se budžet AP Kosova i Metohije uvećava za 292,2%. Ali, gospodine Veselinov, nije ugrožena država u Vojvodini, tamo nemamo oslobodilačku vojsku Vojvodine. Nećete valjda očekivati da i za te potrebe ovaj namučeni i napaćeni narod izdvaja sredstva.
    Ako imamo u vidu da je došlo do preraspodele učešća u porezu na promet između federacije i Republike i da sada federaciji pripada 40, Republici umesto 65%, pripada 60%, i ako uporedimo tabelarni pregled procenata koji Vlada predlaže određenim opštinama, možemo videti koliko će opštine biti oštećene.
    Na primer, opština Čačak je po prošlogodišnjem zakonu imala učešće od 18,6%. Prvobitnom Vladinom verzijom predloženo je za opštinu Čačak 14,5%. Kolega Starčević i ja smo podneli amandman, gde smo tražili izmenu na 17%. Međutim, vidim da je u redigovanom predlogu došlo do povećanja na 15,2%.
    Još nekoliko reči o agrarnom budžetu. Ja nisam ni jednog seljaka sreo u Moravičkom okrugu i u opštini Čačak, u selima u kojima sam se kretao, da je pomenuo da uopšte zna za Agrarni budžet i da je dobio i da zna nekoga ko je dobio sredstva iz Agrarnog budžeta. Ne mogu da tvrdim da se ona dele po partijskoj liniji, ali ni na jednom javnom skupu nisam čuo taj podatak od zemljoradnika.
    Ali, čuo sam neke druge podatke od zemljoradnika, koji kažu, recimo, da na obradi jednog hektara pšenice troškovi semena su 150 maraka, oranje 150 maraka, priprema 200 maraka, setva 50 maraka, 300 kg đubriva 200 maraka, kombajniranje 150 maraka. Znači, troškovi proizvodnje, ne računajući rad, 900 maraka. Prinos je od 4 do 5 hiljada kg, puta 1,10 nemačkih maraka, znači dobija se 5.500 dinara, ako je marka 8 na ulici, znači, zarada je 700 maraka. Znači, troškovi, ne računajući rad, ne računajući sve ono, osim ovoga što sam naveo, govori da se radi o čistom gubitku na supstanci, ili se možda smatra da je zarada na slami, koja ostaje seljaku, ali izgleda da je isuviše skupo plaćena slama.
    Kad su u pitanju podaci za stočarstvo, dali su mi isto tako primer za produženi tov teladi, pa kažu da je .... da, Tomo, baš se zove tako - produžen tov teladi, da bi se dobila junad.
    (Tomislav Nikolić, sa mesta: "Ne kaže se - za produženog tova teladi, nego za produženi tov teladi").
    Pa dobro, to si ti učio na Filološkom fakultetu, pošto je tama vaš dekan.
    Troškovi proizvodnje su u dinarima 7.400, ne računajući vodu, struju, seno i rad, a zarada je 1.000 maraka, 500 kg puta dve marke, a 1.000 maraka, koliko beše Tomo, 8 hiljada dinara. Znači, imao bi 600 dinara zarade.
    (Predsednik: Vreme.)
    Znači, nema od čega seljak da plati doprinose, nema od čega da plati poreze, ne proizvodi se za tržišne viškove. Proizvodi se za zadovoljavanje kućnih potreba, proizvodi se za očuvanje socijalnog mira, za građane koji žive u gradovima, koji su na prinudnim odmorima, koji primaju ili ne primaju garantovanu zaradu u iznosu od 200 dinara.
    (Predsednik: Vreme, molim vas.)
    Sasvim na kraju moram da kažem da pozdravljam plan započinjanja radova na brani Svračkovo, pošto je to u interesu okruga iz kojeg dolazim, jer se pet opština - Arilje, Požega, Lučani, Čačak i Gornji Milanovac - snabdevaju sa sistema Rzav, a bez investicije u branu Svračkovo ne može se taj sistem dovršiti. Međutim, iz pozicije višenamenskog korišćenja voda vidim da je svega predviđeno 154 hiljade dinara.
    (Predsednik: Molim vas, vreme.)
    Samo još dve rečenice.
    (Predsednik: Minut ste jedan prekoračili.)
    Obavešten sam da je potrebno doneti poseban prostorni plan posebne namene za izgradnju te akumulacije.
    Mi, poslanici SPO, u načelu podržavamo budžet. Država mora da ima svoja sredstva, država mora da funkcioniše i vidimo da u ovoj meri ugroženosti države zaista ne bi bilo oportuno glasati protiv države, ali smo protiv nametanja ovih globa i ovih taksi i za normalizovanje smo odnosa sa zapadnim državama ....
    (Predsednik: Molim vas, vreme.)
    ... samo ulazak stranog kapitala može ovoj državi pomoći da stane na zdrave noge, da počnemo da se poredimo, da "živimo kao sav normalan svet" - što je bila predizborna parola SPS-a.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Uračunaću vam ovo vreme za sledeći put.
    Ima reč narodni poslanik Bojan Kekić, neka se pripremi narodni poslanik Nikitović Milan.

    Bojan Kekić

    Socijalistička partija Srbije
    Poštovani predsedniče, uvaženi članovi Vlade, poštovani narodni poslanici, u skladu sa politikom javne potrošnje u 1999. godini, koja predstavlja kontinuitet politike iz ove godine, a između ostalog ima za osnov usklađivanje ukupne javne potrošnje sa konsolidovanim bilansom na nivou zemlje, odnosno ograničavanje ukupnog obima javne potrošnje i smanjenje učešća u ukupnom društvenom proizvodu, Predlog zakona o budžetu, kao najviši zakon koji parlament donosi, predstavlja kontinuitet ekonomske politike naše vlade, zasnovane pre svega na realnim izvorima, ali i na čvrstini koju je Vlada narodnog jedinstva pokazala u poštovanju budžetske discipline.
    Dobro je to što se u budžetu povoljnije tretira pozicija tekuće budžetske rezerve i stalne budžetske rezerve iz razloga što su dešavanja u prolećnim i letnjim mesecima pokazala, pre svega izuzetnu operativnost, elastičnost i odgovornost naše vlade. Nikakvih razloga nemamo da sumnjamo u našu vladu, s obzirom na sve ono što je učinila u proteklom periodu.
    Kada govorimo o Predlogu zakona o učešću opština, što su kolege poslanici pre mene govorili, a treba napomenuti da je to samo jedna vrsta prihoda, na nju mi, kao opštinski funkcioneri, ne možemo da utičemo, s obzirom da učešće u procentima ne znači toliko mnogo koliko i godišnji obim sredstava, jer je tačno izračunato kolika su sredstva potrebna po određenim parametrima.
    Ovo što se dešavalo sa izbeglicama, pojedini gradovi koji su imali snage i koji su uspeli da organizuju kolektivni smeštaj, za to su dobili i određenu naknadu, odnosno određeno povećanje. Kod ostalih prihoda treba reći da je Vlada nama dozvolila porez na lične dohotke 5%, zatim porez na imovinu, porez na nasleđe i poklone, a sada nam definiše da sva imovina koja je u nadležnosti Republičke direkcije za imovinu treba da se plati. Na taj način će nas naterati da plaćamo i deo zakupnine Republici i da ćemo kod pojedinih naših preduzeća, a to su pre svega trgovinska i ugostiteljska preduzeća, naplaćivati zakupninu.
    Treba reći da u opštinskim budžetima, kada se već o njima govori, ostali lokalni prihodi treba da se naplaćuju u delu koji se pre svega odnosi na boravišnu taksu, na opštinske administrativne takse i na ostale lokalne prihode.
    Pažnjom dobrog domaćina, ili kako je to rečeno u Predlogu zakona o akcijskom fondu, pažnjom dobrog stručnjaka, sigurno bi se i u Kraljevu ili bilo gde drugde ostvarivali opštinski budžeti.
    Agrarni budžet je tako uređen da kao deo budžeta Republike direktno utiče na dobru osnovu za razvoj primarne poljoprivrede i razvoj sela. Ministar finansija, u okviru uvoda, objašnjavajući kome ide doprinos i obavezujući se da će skoro svim opštinama dozvoliti, što je u skladu sa pozitivno pravnim propisima, stopu od 3%. Kombinacijom tih sredstava sa sredstvima koja se nalaze u pozicijama budžeta, sigurno i sa onim pozitivno pravnim propisima koje smo doneli na prošloj sednici, a to je da se komunalni doprinos sada uplaćuje prema prebivalištu, u poziciji oživljavanja sela i zemljoradničkih gazdinstava, sigurno nastaviti kontinuirana težnja nas socijalista da oživimo i naša sela i naša zemljoradnička domaćinstva.
    U okviru Predloga zakona o obezbeđivanju sredstava i sprovođenju socijalnog programa samo bih se osvrnuo na dve stvari, a to je da se predlagač zakona pre svega rukovodio činjenicom da onaj ko ima, taj treba i da plati i mobilni telefon i oružje i u pitanju je praktičnost kod naplate tih prihoda.
    U suštini, naplata tog prihoda se ostvaruje, s obzirom da se to vrši registrovanim sredstvima, i oko oružja i oko mobilnih telefona. Hvala.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Pošto je 17 časova, treba da se dogovorimo kako ćemo dalje da radimo. Ima predloga da nastavimo rad, da završimo 9. tačku dnevnog reda, a ostalo ćemo sutra.
    Da li se slažete sa takvim predlogom? (Da.)
    Da li hoćete da glasamo? (Ne treba.)
    Zahvaljujem.
    Ima reč narodni poslanik Milan Nikitović, neka se pripremi narodni poslanik Ljubiša Selić.

    Milan Nikitović

    Gospodine predsedniče, dame i gospodo poslanici, kao predsednik SO Užice i član SPO želim da sa ove govornice izrazim negodovanje u odnosu na Zakon o učešću opština i gradova u porezu na promet.
    Naime, gradovi se mogu i eliminisati, s obzirom da su na neki način i dobili željeni procenat koji su tražili. Naime, ako uzmemo i posmatramo igre brojki i procenata, umanjenje što se tiče opštine Užice iznosi svega 2,7%. Naime, u prethodnoj godini užička opština je imala procenat 22,4.
    Ove godine je predložen procenat 19,7%. To ne znači ništa dok se ne uporedi i sazna da je budžet opštine, sramota me da kažem koliki je bio, 25 miliona u prošloj godini. Ove godine je povećan na 27 miliona. To znači da je praktično ako bi se zadržao isti procenat, kompeltno umanjenje 13,7%. Što kažem da se igramo na neki način procentima? Jer, ta igra može, ako primenimo matematiku, da bude sasvim drugačija. Naime, ako uzmemo da je realna vrednost dinara u odnosu na prošlu godinu pala 60%, onda bi užička opština praktično, prema prošlogodinjem procentu, trebalo da ima 40 miliona. Na ovaj način, kako je dobijeno 27 miliona, kompletan pad je 47,7%. Da je ostao isti procenat, onda bi ona izgubila 29,9%.
    Vidite kako je vrlo lepo i lako se igrati matematike. Međutim, brojke i matematika uvek mogu da budu apstrakcija. Ja ću pokušati na jednom interesantnom primeru da pokažem u praksi kako to izgleda. Naime, SO Užice je već potpisala ugovore za rekonstrukciju ravnog krova u dečijem vrtiću u Užicu. Radi se o 700 kvadrata. Krov prokišnjava, inspekcije daju zabranu za rad vrtića, a to nije posledica zadnje dve godine, nego to je vrtić koji je star preko 30 godina. Znači, da bi taj vrtić bio saniran iskoristili smo tu mogućnost da ga nadgradimo i da stavimo normalan krov. Ta investicija iznosi negde oko 2 i po miliona dinara.
    Ja sam podneo amandman Odboru za finansije, odnosno Vladi Republike Srbije, tražeći da se taj procenat zadrži. Međutim, sem članova SPO u Odboru nisu imali razumevanja za to i onim svojim nedizanjem ruke oduvali su krov sa dečijeg vrtića u Užicu. Ovo je samo jedan banalan primer u odnosu na sve ono što će se dogoditi u opštini Užice, razume se, ako dođe do bilo kakvih promena cena bilo čega. Možda će škole ostati bez grejanja i mnogi drugi problemi. Razumem da će tada reći, sa zadovoljstvom, da je nesposobna lokalna vlast. Ja ću to i da prihvatim sa smeškom, ali ipak ljudi će znati da je nesposobnost, u ovom slučaju, dokazala Vlada Republike Srbije.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Ima reč narodni poslanik Ljubiša Selić, a neka se pripremi narodni poslanik Tihomir Arsić.

    Ljubiša Selić

    Gospodine predsedniče, dame i gospodo, govoriti o budžetu Republike Srbije u ovom trenutku, posle opširnog izveštaja Vlade, ekspozea gospodina Marjanovića i mnogih diskusija, gotovo da je izlišno. Stoga ću ja svoju diskusiju i svoje gledanje na taj budžet usmeriti iz jednog drugog ugla.
    Naime, i u godinama 1997, 1998. i predlog za 1999. godinu, budžet Republike Srbije se kreće realno negde na nivou oko tri milijarde maraka godišnje. To je, može se slobodno reći, budžet siromaštva jednog naroda, jedne države u kojoj, ako se uzme u obzir da ima 10 miliona stanovnika, prosečno svaki građanin izdvaja za budžet svoje države oko 300 maraka. Gledajući na prvi pogled to i nisu velika izdvajanja, ali ako se uzme u obzir da je za naš narod to jako veliko izdvajanje, onda se može uzeti samo u obzir koliki je stepen osiromašenja ovoga naroda nastao u proteklih 10 godina.
    Taj budžet, za vašu pažnju, možemo da uporedimo sa budžetom grada Dortmunda u Nemačkoj, koji takođe iznosi tri milijarde maraka. Dakle, grad Dortmund nema više od 400 hiljada stanovnika. (Glas iz sale: Ima više.)
    Ako ima preko, kolega će ispraviti, dozvoljavam da sam napravio grešku. Ali, svejedno, budžet je tri milijarde, uvaženi kolega, a budžet Dizeldorfa, koji je takođe veliki nemački grad, je 7,5 milijardi maraka. U odnosu na naš, morate prihvatiti da je to izuzetno puno.
    Ja bih sada govorio o kompeltnom budžetu iz jednog drugog ugla. Naime, prihodna strana budžeta jasno daje do znanja svim korisnicima da se budžet alimentira iz poreza na dohodak građana, poreza na promet i akciza u iznosu gotovo 90%. Porez na dobit preduzeća je simboličan. Prošle godine je takođe bio simboličan. I, ove godine u nacrtu budžeta taj porez ne prelazi 3%. Šta to govori? To je jasno svima nama, govori da su mnoga naša preduzeća u ovakvom vlasničkom odnosu kakva danas imamo praktično ekonomski propala i iz njih više nije moguće izvući bilo kakav prihod ili bilo kakvu dobit. Stoga se država i Vlada okrenula ka onome što još ima, a to su džepovi naših građana.
    Da bi se naša preduzeća osposobila od daljeg propadanja, mi smo gotovo deceniju proglasili sebi za cilj da ćemo izvršiti transformaciju društvene imovine, ili ćemo krenuti u susret savremenim kretanjima u Evropi i svetu. U tom smislu, mi smo formirali Ministarstvo za vlasničku transformaciju, koje osim što prima platu, ja ne vidim šta drugo radi. Jer, vrlo je simboličan broj društvenih preduzeća koja su za vreme delovanja tog ministarstva do sada privatizovana. Čak je prethodni ministar za vlasničku transformaciju, gospodin Beko, otišao u "Zastavu" da pokuša da je proda. Ne može je prodati, jer niko na svetu neće kupiti "Zastavu" kao tehnologiju. Svako će na svetu kupiti tržište, a tehnologije i proizvodnu mogućnost ima danas svaka zemlja civilizovanog sveta koliko hoće.
    Što se tiče naše politike, ovog doma pre svega, mi u SPO smo imali odavno politiku da se bez poštene i hitne transformacije društvene svojine nećemo uspeti pomeriti sa mrtve tačke. I, ta društvena svojina, ovakva kakva je, predmet je pljačke onih ljudi kojima je ona dostupna, a to su, pre svega, ljudi koji su, moram sa žaljenjem konstatovati, u kontaktu sa Vladom, odnosno sa zvaničnom vlašću.
    Isto tako, draga gospodo, bez otvaranja prema svetu, mi nećemo moći naše probleme rešiti, osim što ćemo kao narod postati svi socijalni slučajevi.
    Kao sledeću tačku na kojoj bih insistirao i na kojoj bi ova Vlada i ovaj parlament morali da insistiraju, to je činjenica da se svuda u civilizovanom svetu svaka politika određuje ekonomskim interesima. Nema ni jedne zemlje u tom svetu koja će zarad svojih ekonomskih interesa žrtvovati neke političke ciljeve. Mi smo, na žalost, u ovoj skupštini, sa velikom većinom koalicionih glasova doneli dva zakona za koje nije imalo nikakve potrebe da se u ovom trenutku donose, pa i uopšte da se donose, a to su Zakon o informisanju i Zakon o univerzitetu, koji su nas, sigurno, mnogo više koštali nego što će nam pružiti sitno zadovoljstvo da nekog od tih novinara kaznimo ili neko od tih glasila ugasimo, ili, pak, na nekom od naših univerziteta postavim svog dekana.
    Dakle, to je tipičan primer kako jedna zemlja i jedna Vlada, pogrešnom politikom, ruše i svoje ekonomske ciljeve i ne postižu one rezultate koje objektivno privredni resursi ovog naroda i ove zemlje mogu da pruže i to mnogo više nego što ih danas mi imamo i nego što smo ih imali 1989. godine, kada smo ipak imali relativno pristojan standard.
    Nadam se da će ova vlada u sledećoj godini pružiti ovom parlamentu .......... (Tomislav Nikolić: Nemoj da kritikuješ.).
    Evo, neću da kritikujem, koga da kritikujem? Tebe? Nemam potrebe da kritikujem. (Tomislav Nikolić: Ali, glasaćeš za budžet.)
    Nema veze što ću glasati za budžet. Ja za budžet moram, dragi Tomo, glasati iz prostog razloga što je budžet obaveza naša da ga donesemo. (Tomislav Nikolić: Možda će pasti Vlada.)
    Neće pasti Vlada. Ima vas dosta koji ćete glasati za taj budžet, i ako mi ne glasamo.
    Moram da ukažem na probleme koji dovode do jednog siromašnog budžeta, a nadam se da me neće demantovati stručnjak za to, a vi za to niste stručnjak. Hvala vam na pažnji.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem, ima reč narodni poslanik Tihomir Arsić.

    Tihomir Arsić

    Iskreno se nadam da ću nešto bolje proći od prethodnog govornika, od kolege iz Srpskog pokreta obnove. Zašto se iskreno nadam? Ovog puta neću govoriti kao pripadnik političke opcije, već kao pripadnik svoje profesije, odnosno svog zanata, kao umetnik, radnik u kulturi ili član Narodnog pozorišta.
    Pored toga što ću vam reći da sam svestan činjenice da je teško podeliti nešto čega nema, svestan težine posla koji je uradila republička vlada prilikom donošenja ovakvog budžeta i svestan svih problema sa kojim se Vlada suočavala u ovom trenutku, kada nikom od nas, odnosno ni jednoj sferi, ni jednom sektoru našeg društvenog života nije lako. Zaista je bilo teško uraditi ovakav posao i generalno se saglašavajući sa ovakvim budžetom dozvolite mi da skrenem pažnju na neke stvari koje su, po mom skromnom mišljenju, mogle da se urade i drugačije.
    Kao student prve godine naučio sam od svog profesora, kaže - kada komentarišeš nečiji rad prvo pronađi nešto dobro u tom radu, čime ćeš duhovno zaraditi pravo da kritikuješ, odnosno da izneseš po neku zamerku. Rekoh da je zaista teško bilo obaviti ovaj posao, ali dozvolite mi da izdvojim, prosto istaknem nešto što do sada, bar kako su mi rekle kolege koje se duže bave ovim poslom, do sada nije bilo praksa i što mislim da je dobar put i dobar način, a to je član 30. ovog zakona o budžetu, koji kaže da budžetski korisnici koji ostvare uštede u trošenju sredstava planiranih za materijalne troškove iznad 10% od jedne mesečne idealne dvanaestine, taj iznos ušteda mogu koristiti za stimulisanje rada zaposlenih.
    Mislim da je to idealan put i koliko znam to se pojavljuje prvi put u zakonu o budžetu i mislim da bi to trebalo da postane praksa. Vidite zašto sam rekao da ću bolje proći.
    Rekoh malo pre kao radnik u kulturi, kao član Narodnog pozorišta, nisam mogao a da ne primetim, analizirajući budžet, ono što se desilo sa Ministarstvom za kulturu i žao mi je što gospodina Simića nema. Upoređujući prošlogodišnji budžet i budžet ove godine vidi se da je prošle godine budžet iznosio 314.238.000, a ove godine 377 miliona. To izgleda kao povećanje, međutim, pored ove činjenice da je vrednost dinara pala, kako reče kolega Pejčić, 60%, upoređujući sa mestom, odnosno procentom razdela Ministarstva za kulturu u prošlogodišnjem budžetu vidi se da je Ministarstvo za kulturu u prošlogodišnjem budžetu zauzimalo 1,96% ukupnog budžeta. Ove godine je to 1,75%, što je smanjenje za 0,24%, što znači za čitavih 10% manje.
    Kažem da je možda tako moralo da bude, ali je to prosto stvar do koje se komparativno lako dolazi. Naročito, čini mi se, boli nas koji radimo u toj oblasti da su sredstva za sprovođenje Zakona o delatnostima od opšteg značaja u oblasti kulture znatno smanjena, čak i u trenutnoj vrednosti dinara, pa kaže - u prošloj godini su bila 61 milion, a ove godine 49 miliona.. Znači, smanjenje za 12 miliona dinara, što je preko 30% i još ako uzmemo da to nije realno, da je realno smanjenje kud i kamo veće, zaista se pitamo šta će biti sa ustanovama koje su po Zakonu o delatnostima od opšteg interesa u oblasti kulture. Po tom zakonu te institucije jesu Biblioteka Srbije, Arhiv Srbije, Narodni muzej, Narodno pozorište u Beogradu, Narodne pozorište u Prištini, Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu, Filharmonija, Ansambl narodnih igara "Kolo", Etnografski muzej, Istorijski muzej Srbije. Ne znam kako to objasniti mojim kolegama u Narodnom pozorištu i u istitucijama koje sam nabrojao, pogotovo uz činjenicu koju ćemo razmatrati u toku današnjeg dana, da naše plate skaču za 400%.
    Zatim, još jedan razdeo, a mislim da je to razdeo 31 i skreće moju pažnju, a to je Zavod za međunarodnu, naučnu, prosvetnu, kulturnu i tehničku saradnju, koji je u prošlogodišnjem budžetu bio predviđen sa 14.222.000 dinara, a ove godine sa 17 miliona i nešto. To jeste prividno povećanje, međutim, ako se uzme u obzir da za međunarodne programe jeste planirano svega 8 miliona, budite sigurni za međunarodne programe upravo iz sfere naučne, prosvetne, kulturne i tehničke saradnje, budite sigurni da to jeste most Srbije, odnosno most mladih ljudi sa svetom i onda se zaista pitam kuda sve ovo vodi?
    Predlažem, pošto sam namerno izbegao podnošenje amandmana na ovaj zakon, svestan trenutne političke situacije u parlamentu i svestan toga da amandmani ne bi bili usvojeni, predlažem prosto i apelujem na članove Vlade, naročito na ministra za kulturu i ministra za sport i omladinu, da popravi položaj ovih sfera kojima Srbija komunicira nekako najlakše i najotvorenije u razbijanju blokade, praktično u ponovnoj komunikaciji sa svetom. Ove sfere našeg delovanja jesu najlakši, najjednostavniji i najbrži most i nekako su to stvari oko koje čak i ova skupština može da postigne konsenzus. Znači, apelujem na to da se iz tekuće budžetske rezerve na određeni način odvoje sredstva za ovo o čemu govorim, a kažem da iz tekuće budžetske rezerve vidim da je za 450% povećan u odnosu na prošlogodišnji budžet, gde je budžetska rezerva bila 100 miliona, a ove godine je blizu 450 miliona.
    Budite sigurni, ja ću vam reći svoju impresiju, možda nisam u pravu, budite sigurni da su, kada govorim o oblasti kulture, naše pozorišne predstave, pogotovo naš nacionalni teatar, koji jeste briga njenog osnivača, odnosno Republičke skupštine, zatim naši filmovi više učinili na afirmaciji Srbije i njenom povratku u svet jedan Kusturica, jedan Dragojević ili Goran Paskaljević, da su više učinili u oblasti sporta naši odbojkaši, vaterpolisti i košarkaši, negoli svi mi zajedno, uključujući i Ministarstvo inostranih poslova i ostali.

    Dragan Tomić

    Socijalistička partija Srbije | Predsedava
    Zahvaljujem. Da li se još neko javlja za reč?
    Reč ima ministar finansija, Borislav Milačić.