SEDMO VANREDNO ZASEDANjE, 18.06.2001.

5. dan rada

OBRAĆANJA

Golub Rajić

Gospodine predsedniče, uvaženo predsedništvo, gospodine ministre, dame i gospodo poslanici, Vlada Republike Srbije je uputila Skupštini Predlog zakona o jednokratnom porezu na ekstra dohodak i ekstra imovinu stečene iskorišćavanjem posebnih pogodnosti, a za poslanike SPS-a i prihvatanjem predloženih amandmana može biti i prihvatljiv, ali ne kako je predložen.
Poznato je da se socijalisti zalažu za otkrivanje i oporezivanje radom nezaslužene imovine, a isto tako i za što pravednije oporezivanje svakog fizičkog i pravnog lica koje je steklo ekstra dohodak ili ekstra imovinu. Ali, to neće moći ovim zakonom.
Siguran sam da neću doći pod udar ovog zakona, kao i sve moje kolege poslanici SPS-a. Isto tako ni najveći broj socijalista, bez obzira što je on tendenciozno usmeren, a i u obrazloženju piše - na pripadnike ranije nomenklature. Kako će ga i da li će ga ova vlast primeniti na sve one koji su promenili dresove, koji su bili u SPS-u, sticali imovinu i bogatstvo, a sada su u DOS-u i opet to rade.
Ovaj predlog zakona malo podseća na ranije predloge IO CKJ, gde je započeta kampanja protiv korupcije, gde se tražilo oporezivanje i oduzimanje nelegalno stečene imovine, ekstra imovine i ekstra dohotka. Međutim, ta huka i buka nije dala neke određene rezultate. Da se ne desi isto i sa ovim zakonom, koji se zasniva na pretpostavkama i procenama ekstra dohotka i ekstra imovine.
Da li ovo DOS-u treba da služi za borbu protiv neistomišljenika, a u težnji za uspostavljanjem jednopartijskog sistema i autoritativne vladavine. U ovom zakonu se ponovo koriste neki termini, kao što su - dohodak, ekstra dohodak, ekstra dobit, što je važilo za socijalističku robnu proizvodnju i socijalistički samoupravni sistem.
Mislio sam da smo s tim odavno raščistili i da zadnjih desetak godina, započinjanjem tranzicije, imamo parlamentarnu demokratiju, tržišnu privredu koja afirmiše i privatnu svojinu. Indikativno je što se za primenu ovog zakona uzima 1.1.1989. godina. Što baš taj datum? Što u obrazloženju za donošenje ovog zakona nijednom rečju nisu spomenute sankcije, koje su najvećim delom doprinele sivoj ekonomiji i svemu drugom što je omogućilo nekim pojedincima da mimo određenih propisa i nelegalno steknu ogromno bogatstvo.
Nisam siguran da DOS-ovska vlada neće primenom ovoga zakona, gde se zalažu za tržišnu privredu, baziranu na privatnoj svojini, dovesti u pitanje i legitimno stečenu svojinu. Šta sa dohotkom od svojine, bez koga nema tržišne privrede.
Pošto dohodak predstavlja razliku između prihoda i rashoda koje ostvare subjekti privređivanja, onda treba ekstra dohodak definisati kao višak koji se ostvaruje iznad prosečnog dohotka u okviru neke grane ili privrede u celosti. Osim toga, treba reći da postoje više vrsta ekstra dohotka, a ovde se govori o institucionalnom ekstra dohotku i on se definiše kao dohodak koji je nastao na bazi odgovarajućih mera ekonomske politike, a koju formuliše i sprovodi vlada jedne države.
Zbog toga treba reći da je diferenciran pristup cenama u različitim granama vodio prelivanju dohotka iz jednog u drugo preduzeće. Tako se uspostavljaju različiti položaji privrednih grana i grupacija u primarnoj raspodeli. Pored cenovnog, postoji i vancenovno prelivanje dohotka putem poreza, doprinosa, regresa, kompenzacija, obrazovanja i korišćenja novčanih i deviznih resursa, selektivnih kredita, carina i slično.
Na ovaj način su ispravljane deformacije u postojećim cenama i time je bilo obuhvaćeno 10 do 15% društvenog proizvoda. Zato treba reći da je prisvajanje institucionalnog ekstra dohotka od strane pojedinih privrednih organizacija, i po članu 3. u stavkama od jedan do deset predloženog zakona, vršeno isključivo zbog privrednog i društvenog razvoja, a da je to tako, podsetio bih na dobijanje naftnih derivata preko "Jugopetrola" po regresiranim cenama za poljoprivredne proizvođače, kombinate i uslužne delatnosti.
Znači, ovde je Vlada vršila usmeravanje dohotka preko instrumenata ekonomske politike, namenski za ostvarivanje definisanih ciljeva privrednog i društvenog razvoja. Da li je zakon usmeren na eliminaciju i kompromitovanje političkih protivnika, odnosno neistomišljenika, kako diskriminatorski govore tač. 12. i 13. u članu 3, gde se pominje otkup stanova većih od pripadajućih u odnosu na kriterijume, zatim korišćenje kredita za kupovinu stanova, ali takođe samo funkcionera.
Verovatno se misli na sve, a ne samo na neke.
Šta sa svima onima koji su prodali stanove i vršili druge transakcije. Šta sa agencijama koje su prometom nekretnina sticale eksta dohodak.
Istakao bih i neke nelogičnosti ili nedefinisanosti pojedinih članova predloženog zakona. Na primer, u članu 5. koji reguliše druge poreske dužnike, šta ako su oni npr. umrli, ili u članu 6. gde se pominju članovi porodice i domaćinstva. Mislim da je njihov sastav drugačije regulisan, drugim zakonima i to bi trebalo pravno uskladiti.
Na član 8, koji reguliše osnovicu za jednokratan porez, nemam nekih primedbi, ali u članu 9. je jedna velika pravna nesigurnost, gde se daju ovlašćenja direktoru RUJP da sa poreskim dužnikom zaključuje sporazum o visini utvrđene osnovice poreza. Ovo nije dobro jer ovaj direktor treba da primenjuje poreske zakone, a ne da pregovara. A, on je sada i predsednik komisije i baviće se svakako i nekim istraživanjima.
Ovde je član 13. posebno interesantan jer on pruža mogućnost poreskom obvezniku za umanjenje od 35% ako dostavi verodostojne podatke. Pa, valjda svi treba da dostavljaju tačne podatke ili da odgovaraju za neistine, a ne da se na ovaj način nagrađuju.
Kada je u pitanju član 19. mora se ostaviti mogućnost nekog pravnog sredstva, a član 25. nije u skladu sa saveznim propisima.
Za utvrđivanje ekstra dohtka treba striktno klasificirati faktore i to unutrašnje i spoljašnje.
Da li će ova vlada moći da tačno i objektivno utvrdi ekstra dohodak koji je rezultat unutrašnjih i posebno spoljnih faktora?
Verovatno će ovaj zakon biti teško sprovesti, zato smo tražili puno stvari ili elemenata, koji se ne mogu utvrditi, pa čak i ispitivanjima i kontrolama, ali od toka ove rasprave i amandmana koji su predloženi, zavisiće i naše izjašnjavanje o njemu.
Kako je ministar Đelić u uvodnom izlaganju rekao, neka on bude pouka i za DOS, a ja se pridružujem onim poslanicima i mislim da potpredsednik Skupštine, gospođa Mićić, treba da podnese ostavku, zbog doprinosa kojim je dovela do incidenta u prepodnevnom zasedanju. Hvala.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Radojko Petrić.
Samo bih želeo da vam pročitam informaciju koju sam dobio od direktora Urgentnog centra, dr Bajeca - narodni poslanik Kesejić ima hronično povišeni krvni pritisak, EKG je u redu, ima ogrebotine po rukama i modricu iza uva, tako da je, hvala bogu, sve u redu.

Radojko Petrić

Poštovani predsedniče, poštovani poslanici, poštovani članovi Vlade, u principu, prihvatljivo je donošenje ovog zakona. Pravično oporezivanje dohotka i imovine je efikasan način za uvođenje reda u ekonomiji jedne zemlje. Moraju se naći mehanizmi da plate porez svi oni koji su zarađivali i stekli znatan dohodak na imovinu, a nisu platili porez. Zajednički nam je cilj da sprečimo kriminal i korupciju.
Međutim, nije primerno što se u obrazloženju zakona navodi da je glavni razlog za ekspanziju sive ekonomije, osiromašenje stanovništva, kriminalizaciju društva i drugo vladavina Slobodana Miloševića u prethodnoj deceniji.
Zašto se svesno žele amnestirati zapadni moćnici, koji su svojim merama najvećim delom uticali na nepovoljna ekonomska kretanja u zemlji? Ovde imam u vidu u prvom redu zavođenje ekonomskih sankcija, te nezapamćenog ekonomskog karantina jedne zemlje, pa do NATO razaranja. Zašto u obrazloženju nema objektivne ocene - koliko tranzicija utiče na kriminalizaciju društva? Nisu istočne zemlje van bivše Jugoslavije bile u ratnom stanju, niti su uvođene ekonomske sankcije.
Pogledajmo koliko je kod njih učešće sive ekonomije - kreće se od 25 do 50% u ukupnoj ekonomiji. Koliko se kod njih ne plaćaju porezi, koliko je povećana kriminalizacija društva? Normalno je da je tranzicija tj. vraćanje u kapitalizam složen proces, koji objektivno stvara mnoge probleme u svim zemljama gde se sprovodi. Imajmo u vidu da se svugde u svetu pokušava izbegavanje plaćanja poreza. Zato svaka država nastoji da izgradi efikasne mehanizme da natera građane da plate porez.
Sledeći korak u borbi protiv kriminala - normalno je da se i kod nas donesu propisi, da se i oduzima imovina stečena na nezakonit način. Danas, kada vodimo raspravu o ovom zakonu i jednokratnom porezu, ne radi se o nezakonito stečenom dohotku i imovini, već o dohotku koji je u poslednje vreme stečen iskorišćavanjem posebnih pogodnosti. Zbog ekonomskih sankcija, zemlja ne bi mogla opstati, da nije omogućeno dovijanje na razne načine da se uvezu neophodne sirovine i roba.
Kao što smo mogli tada nabaviti lekove, naftu, razne sirovine i drugo, čak i da nije bilo ekonomskih sankcija UN, a da su stavljane određene zabrane, trgovina bi našla put kako da ih izbegne. Setimo se aksioma da je trgovina kao voda - bilo kakvu prepreku da postavite, ona nađe način da je zaobiđe. I u najrazvijenijim zemljama, sa sređenom ekonomijom i zakonodavstvom, prisutna je siva ekonomija i znatan deo ostvarenog bruto društvenog proizvoda ostaje neoporezovan.
Početkom ove godine, evropski parlament je objavio procenu da se najmanje 15% bruto društvenog proizvoda zemalja, članica EU, stvara u sivoj ekonomiji. U Grčkoj, Španiji, Italiji, u sivoj ekonomiji učestvuje svaki treći radnik. U Nemačkoj procenjuju da je prošle godine ostalo neoporezovano 16% bruto društvenog proizvoda.
Nemojmo gajiti iluziju da ćemo moći potpuno iskoreniti sivu ekonomiju donošenjem ovog zakona. Svakako, ovaj zakon treba, pored obezbeđenja znatnog iznosa sredstava za budžetsku potrošnju, da utiče na suzbijanje sive ekonomije u budućem periodu. Smatram da je neophodno sada u postupku njegovog donošenja izvršiti znatna pojašnjenja i dopune.
Potrebno je, prvo, jasno definisati kako se utvrđuje ekstra dohodak. Teoretski se zna da je dohodak razlika između prihoda i rashoda, a ekstra dohodak suvišak iznad prosečnog dohotka, koji se ostvaruje u okviru odgovarajuće privredne grane i privrede kao celine. Bez preciziranja kriterijuma za utvrđivanje ekstra dohotka, ovaj zakon će faktički biti neprimenjiv ili će pružati neverovatne proizvoljnosti u primeni, zavisno od slučaja, do slučaja.
U Predlogu zakona taksativno je navedeno 19 okvirnih naglašavam - okvirnih uslova, pod kojima je poreski obveznik mogao steći ekstra dohodak i ekstra imovinu. Vlada sada predlaže da, ako je poreski obveznik ostvario ekstra dohodak i ekstra imovinu po više različitih osnova, da Republička uprava javnih prihoda može sa poreskim dužnikom zaključiti sporazum o visini poreza.
Mislim da je neodrživo da se takva odredba prihvati. Ako je neko stekao ekstra dohodak i ekstra imovinu po više različitih osnova, neophodno je da plati porez na ekstra dohodak, odnosno imovinu, po svakom osnovu, bez izuzetka. Očigledno je da država nema dokaze da su svi novobogataši kršili zakon, pa zato hoće da se dogovori sa njima, ali nema jasnih kriterijuma.
Ovo stvara izuzetne uslove za korupciju. Ne treba ostavljati mogućnost da neko može odobravati popust van zakona i praviti pogađanja i dogovaranja sa poreskim obveznicima. Osnovni kriterijumi moraju biti činjenice, i ništa drugo. Dalje, smatram da je neodrživ predlog da se umanji porez za 35% onim poreskim obveznicima koji su u poreskim prijavama naveli istinite podatke.
Kada je ova skupština nedavno usvajala izmene poreskih zakona, davano je objašnjenje da, faktički, vršimo poresku reformu i uvodimo poreske norme evropskog zakonodavstva. Jedna od osnovnih postavki tog poreskog zakonodavstva je poreska disciplina. Zato je neodrživo sada, umesto obaveznog pridržavanja poreske discipline, davati popust, zato što je poreski obveznik istinito naveo činjenice.
Ukoliko vladin predlog ne bude izmenjen, to će predstavljati opasan presedan za buduća stanja plaćanja poreza i bilo kojih drugih obaveza. Takođe, smatram da nije prihvatljivo odobravati popust na kamate u iznosu od 50% onim poreskim obveznicima kojima se dozvoljava odloženo plaćanje. Naime, daje se mogućnost poreskom obvezniku da, ukoliko ne može odmah da uplati jednokratni porez na ekstra dohodak, da to izvrši u tri rate, i to najduže u roku od šest meseci, od dana dostavljanja prvostepenog rešenja.
Sama činjenica da se odobrava odloženi rok, to je pogodnost za poreskog obveznika, pa je suvišno i nepravično stimulisati ga umanjenjem kamate za 50%. Ovakav predlog Vlade je nestimulativan za poreske obveznike, koji bi odmah po dobijanju rešenja platili jednokratni porez. Zapravo, biće stimulisani da traže odloženo plaćanje, jer su im je ta umanjena kamata povoljnija od bankarskih kredita za redovno poslovanje.
Nakon dograđivanja ovog predloga zakona, na osnovu više podnetih amandmana od strane poslanika i opozicije i DOS-a, zakon će, pored mnogih nedostataka, postići bar delimičnu svrhu, zbog čega ga treba usvojiti.
Gospodine predsedniče, ako mi dozvolite, osvrnuo bih se sa nekoliko rečenica na današnja prepodnevna dešavanja u Skupštini.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Molim vas zaista, više ne mogu da dozvolim da svaki narodni poslanik SPS-a izlazi za govornicu, prijavi kršenje Poslovnika, nastavi da ga krši, i to u periodu od tri minuta. Zaista nije red. Nemojte me moliti, vi ste sami rekli da ćete sada iskoristiti ... pa nemojte, stvarno nema smisla.

Radojko Petrić

Hoću, kao poslanik, kao i ogromna većina građana, da izrazim želju da se u ovom visokom domu nikada više, kao danas,  ne ponovi nerazumevanje, netolerancija i primena sile. Podsetimo se Volterove misli da je za ranjena društva lek tolerancija. Ako se osvrnemo šta nam se sve ovih poslednjih desetak godina dešavalo, od razbijanja Jugoslavije, ekonomskih sankcija, pa do NATO agresije, onda zaista, ranjeno smo društvo.

Ako iko treba da prednjači duhu stvaranja i tolerancije...

(Predsednik: Gospodine Petriću, zaista vas opominjem.)

... onda to treba da bude predsednik ove skupštine. Očekujem u budućem radu ovog parlamenta zaista mnogo veći stepen tolerancije i razumevanja.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Zaista nema smisla, molim poslaničku grupu SPS-a da se danas ovako ne ponaša u parlamentu. Da li sada treba da poslanici DOS-a završavaju svoje izlaganje sa dva minuta priče o represiji koju smo trpeli ovde 50, pa 10 godina, to stvarno nema smisla. Niko ovde danas nije tukao narodne poslanike. Narodni poslanici koji nisu poštovali, jeste, nije tačno, Služba obezbeđenja je po Poslovniku, koji ste vi sa SRS napisali, primenila odredbe Poslovnika koje se tiču ponašanja poslanika koji ne ispoštuje odluku Narodne skupštine, o udaljenju sa sednice. I ništa više od toga. Ako se narodni poslanik uhvati rukama za klupu, on će imati ogrebotine na rukama i nema ništa nenormalno u tome. To zavisi od onoga ko takve prekršaje čini. Molim vas da stvarno ovu raspravu prekinemo.
Reč ima narodni poslanik Rade Bajić, a posle njega Ljubomir Kragović, Milan Stanimirović.

Rade Bajić

Dame i gospodo narodni poslanici, šta reći o ovom zakonu, odnosno Predlogu zakona koji je danas pred nama? Ideju i motiv apsolutno svaki čestit čovek će sigurno pozdraviti i mojih 36 kolega i ja iz SPS-a bismo je apsolutno podržali, ali to pretpostavlja određene stvari da se može ovako kazati - zakon da, ali zakon koji će biti jasan, zakon koji će biti dorečen, ne selektivan, ne protivzakonit, da bude pravan i pravedan i na kraju da bude primenljiv.
Na žalost, ovaj predlog zakona nema ni jednu tu odrednicu. Ako smo rekli da je nejasan, mislim da ko god da ga je čitao, jasno je da je samo član 10 jasan, koji govori o stopama i iznosima koji su nelegalno stečeni. Ponavljam da ima sto kartica, ubacio bih svih sto glasova za ovakav zakon, ali da svi budemo jednaki pred njim i da svako ko je stekao na bilo koji način nepravilno, a ja kažem neljudski, da treba da se oporezuje. Ali, selektivno, čak drastično, degradirajući ili aludirajući na prethodne ljude i na prethodne funkcionere, e, to onda nije prihvatljivo.
Kada kažem nejasan, mislim apsolutno nejasan. Ne znam da li je zakonodavac namerno ili nije hteo, ili nije znao da su kategorije dohotka, ekstra dohotka, kao i ekstra imovine, vezane i za period socijalističke robne proizvodnje, dakle za period koji je davno bio, čak i pre 1989. godine. Do 1989. godine već se ne raspolaže ili ne barata sa tim terminima, uvode se termini ekstra profita i profita, uvodi se tržišna privreda, parlamentarna demokratija i dakle, početak privatne svojine. Čak i u obrazloženju se vidi da je nejasno ili, hajde da ne kažem da nisu znali, ali je neprihvatljivo da se objašnjava dohodak i ekstra dohodak istom definicijom.
Zna se šta je dohodak i normalno je da se uvek tretirao kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, ali ekstra dohodak već nije to. Moji su drugovi rekli i u ekonomiji, mislim i u srednjoj školi da se uči da je ekstra dohodak višak iznad prosečnog dohotka ostvarenog u grani ili privredi. To je vrlo egzaktan podatak koji se može naći koliki je bio taj prosečan dohodak, da bi se moglo na jednoj pravnoj osnovi ustanoviti ako hoćemo da oporezujemo nekoga zbog nekog nelegalno stečenog bogatstva.
I pored toga, ovde je, ako se već koristi ekstra dohodak i dohodak, uzeta samo jedna vrsta ekstra dohotka. To je takozvani institucionalni ekstra dohodak koji svaka zemlja ima. Merama ekonomske politike vlade dotične zemlje uvek se ustanovljavaju mere i principi za njeno sprovođenje, a sve u cilju društvenog, ekonomskog, a samim tim i razvoja društvenog standarda, jer to su mere koje su neophodne da bi se u mnogim privrednim granama, ako je bilo nekih nelogičnosti, one isprave.
Vi isto vrlo dobro znate iz ekonomije, da postoji cenovno prelivanje dohotka i takozvano vancenovno prelivanje dohotka. Vi znate da smo bili u situaciji opkoljeni ratnim stanjem u svim okolnim zemljama, nezamislivo svirepim ili surovim sankcijama, da su mnoga preduzeća teško radila, teško izvozila, teško uvozila ili nikako uvozila, i da se jednostavno moralo pribeći merama ekonomske politike da bi se neki dispariteti ispravili, a onda se čak moralo prići i necenovnom prelivanju dohotka.
Necenovno prelivanje dohotka ili pomaganje privrede u privrednim granama ili privrednim preduzećima je dodeljivanje kredita, selektivnih, korišćenje primarne emisije, dostupnost i novčanom i deviznom fondu, carine, razna oslobađanja od poreza i doprinosa itd. To se radilo legalnim načinom, znači, odlukama Vlade i trasiranjem ovih zakona na jedan principijelan način, da bi se pomoglo preduzećima koja su zapošljavala veliki broj radnika, koji su morali na taj način da opstanu.
Kada je nedorečen zakon, pa nedorečen je. Gde je siva ekonomija? Neko je rekao - nećemo mi da ulazimo i da, kaže, teramo 400.000 ljudi. Nećemo ni mi. I niko nije protiv onih koji su prodavali krpice po pijacama, prodavali neke sprejeve, dečje igračke, jer su stvarno morali u ovim vrlo teškim, neekonomskim uslovima zbog sankcija da prežive i niko takve ne proziva. Proziva one koji su zbilja obrtali milione maraka i kojih danas apsolutno, jednostavno nigde nema u ovom zakonu.
Zašto sam rekao da je selektivan? Selektivan je u jednoj rečenici kada kažete da se oporezuju funkcioneri bivše vlasti, politički funkcioneri, direktori, apsolutno i samim tim kada ste rekli da počinje 1989. godine, da ste se selektivno, dakle politički obojeno okrenuli samo prema jednom periodu. Gde su ostali? Da li je moguće da su samo direktori bili svi socijalisti, da su samo oni nelegalno stekli imovinu? Apsolutno sam za, ponavljam po koji put, da svako, baš bukvalno svako dođe i svi ćemo, nema mislim čestitog čoveka u zemlji ko neće glasati za ovaj zakon, ali ne samo selektivno, ne funkcionere partija koje su prethodno bile, na koga se to odnosi? Ne na vaše, sigurno, koji su isto tako bili bogati, i isto se tako bogatili, ali ne ni samo sivom ekonomijom i zato ste protiv sive ekonomije.
Kada se sve svede u ravan, kada bude pravedan, apsolutno ne vidim, čestita, ponavljam, i moralna čoveka da neće glasati za. Apsolutno sam da ponese neko i moralan taj žig i za ono što je sve uradio ili se obogatio na nelegalan način, ali reče jedan vaš - nema više takvih kod nas. Oni koji su bili, oni su već kod vas. Jedan čovek koji sedi u Vladi, koji je donosio mere 1994. godine i 1993. godine, kada pominjete tu inflaciju, mnogo se on pitao u našoj partiji, ali preveslan je brzo i sada kod vas vedri i oblači. Vi to znate, vi znate ko sedi u Vladi, ko je kod vas.
Kada je u pitanju protivzakonito poslovanje, da li je moguće da se u tački 3. kaže - onaj ko je izneo avansno da plati neku robu, a nije vratio novac, nije uvezao robu, on će se oporezovati. To je kriminal, taj mora u zatvor da ide. Da li je moguće da se danas kaže - oporezovaće se onaj ko je izneo novac da plati, a nije uneo robu i vratio novac. Ne može ta tačka da se nađe ovde o nelegalnom stečenom bogatstvu. To je čist kriminal, taj treba zakonski da odgovara. Protivzakonit je član 9, je li moguće i to da je nekome palo na pamet da kaže - onaj ko se obogatio po više osnova, u članu 3. od tačke 1. do 10, da će se sa njim napraviti dogovor. Zar to nije novi izvor korupcije i ko je taj iz poreskog organa koji će doći i reći - ej, znaš šta, ti si ostvario toliko i toliko po tri-četiri osnova, hajde da se mi dogovorimo, platićeš ti toliko.
Šta mislite da ide to tako? Još gore, a mislim da je taj amandman čak i prihvaćen, ali to sve zavisi od ove skupštine da li će biti prihvaćen, gde kaže - ko prijavi tačno oslobađa se 35%. Kome je to palo na pamet da ga oslobodi 35%? To je van pameti i to je ono što je neprihvatljivo u ovom zakonu. Kako da se glasa za ovaj zakon? Mnogo amandmana smo dali i ukoliko se prihvate ti amandmani nas socijalista i opozicije sigurno da ćemo glasati za zakon, ali da se prihvate amandmani, a ne kako je nekom palo na pamet samo da politički, harangom udari po prethodnim funkcionerima i prethodnom režimu.
Kaže čl. 25. da jednostavno ne važe Zakon o obligacionim odnosima i zakoni o porezima. Dakle, ovaj zakon direktno krši i derogira savezni zakon, a na kraju nisam kao čovek protiv toga da se oporezuju oni koji su u ranije vreme nelegalno stekli, ali mora postojati zakonski osnov. Nećemo valjda ovde svesno donositi zakon koji krši savezni zakon?
Kada su u pitanju tačke 12. i 13. mislim da je to tipičan primer selektivnosti i čak bih rekao diskriminacije prema političkim neistomišljenicima. Molim vas, kazati da funkcioneri koji su otkupili stan koji im nije pripadao i koji je bio veći nego što im je pripadao u dodeli, da su u stvari stekli ekstra dohodak i da treba da plate porez. Čak ni protiv toga nisam, ali gde su oni što su na razne načine, kada je u pitanju stambena problematika i stambena oblast, to svesno kršili? Gde su oni što su zamenili stan od 140 kvadrata za jednu garsonjeru i dobili preko 100.000 maraka? Gde su oni što su imali dva, tri društvena stana, a nisu bili funkcioneri prethodne partije, koji su dva izdavali i enormno bogatstvo stekli na zakupu od 200-300 maraka mesečno kirije.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
 Vreme.

Rade Bajić

Izvinjavam se predsedniče, samo da završim sa par rečenica. Gde su silne agencije od kada smo liberalizovali trgovinu nekretninama, koje se obogatiše na provizijama? Dakle, opet toga nema nigde u zakonu, i pošto je već prošlo 20 sekundi - mislim da je jednostavno, složićete se, kolko god da je realan, da je ovo primitivno obrazloženje. Zar ministar da se prihvati rečenice koja ne priliči ni jednom parlamentu zemlje koja se juče oslobodila ropstva, da sve svali na prethodnog predsednika. Ministar finansija dolazi iz zemlje koja ima visoku parlamentarnu demokratiju, da je stvarno sramotno i primitivno obrazloženje, uhvatiti se i vezati sve ove promašaje, za predsednika Republike.
Parlamenti zemalja koje su razvijene bi se stideli ovoga i nisam mislio da kažem jednu rečenicu i jednostavno kada sam zakon čitao nije mi padalo na pamet, ali ovde pojedinci koji su diskutovali dobro rekoše. Mislim da je ovaj zakon predigra zakona o transformaciji, jer preduzeća koja ne mogu platiti, a koja su dobijala iz primarne emisije da bi se kupila nafta, a znate kako se morala uvoziti, preko Makedonije i raznim gimnastičkim načinima, da bi se mogla dati po vrlo beneficiranim cenama poljoprivrednicima da zaseju. Nije ekstra dohodak dobio Jugopetrol, nisu ekstra dohodak dobili oni koji su iz primarne ...

Dragan Maršićanin

| Predsedava
 Gospodine Bajiću, niste morali da se sećate stvari kada vam je već isteklo vreme. Molim vas da završite.