TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 21.11.2002.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Treće sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2002. godini.
Obaveštavam vas da, prema službenoj evidenciji, sednici prisustvuju 103 narodna poslanika i molim vas da radi utvrđivanja kvoruma ubacite identifikacione kartice u vaše poslaničke jedinice.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema utvrđeno da imamo kvorum i da postoji poslanička većina za rad narodnih poslanika.
Obaveštavam vas da su sprečeni da prisustvuju sledeći narodni poslanici: Stanko Kovačević, Neda Arnerić, Miodrag Jaćimović, Branko Bešević, Radmilo Milošević, Milutin Prodanović, Višnja Nežić, Dragan Šormaz, Petar Mišić, Miloš Radivojčević, Marijan Rističević, Radoslav Veselinović, Vasilije Pavićević, Ratimir Svirčević, Teodora Vlahović, Slobodan Pavlović i Dragan Jočić.
Obaveštavam Narodnu skupštinu da su pozvani da sednici prisustvuju predsednik, potpredsednici, ministri i sekretar Vlade Republike Srbije, kao i sekretar Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo.
Takođe, saglasno članovima 83. i 84. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, obaveštavam vas da je predsednik Narodne skupština Nataša Mićić na ovu sednicu pozvala predstavnike Centra za slobodne izbore i demokratiju, Narodnog pokreta "Otpor", Nacionalnog demokratskog instituta, predstavnike Udruženja univerzitetskih profesora i nastavnika Srbije - Sekcija "Kolubara" i USAID-a.
Pozdravljam ispred Narodne skupštine prisutne goste.
Prelazimo na 2. tačku dnevnog reda: PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET (Zajednički načelni pretres sa 3, 4, 5, 6. i 7. tačkom dnevnog reda)
Nastavljamo zajednički načelni pretres:
- Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na promet;
- Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit preduzeća;
- Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na upotrebu, držanje i nošenje dobara;
- Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu;
- Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i
- Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama.
Prema redosledu narodnih poslanika prijavljenih za reč, ima reč narodni poslanik Zoran M. Nikolić, a posle njega Zoran D. Nikolić.

Zoran M. Nikolić

Gospođo Čomić, dame i gospodo narodni poslanici, poreski koncept, koji je promovisan 2001. godine, u suštini je predstavljao izmenu i dopunu dotadašnjih rešenja, popravljen sa nekim novim zakonskim predlozima i u suštini je bio prihvatljiv.
Ono što su poslanici DSS još tada, 2001. godine predlagali jeste da kada usvajamo jedan novi poreski koncept mora se kalkulisati sa socijalnom komponentom. Tada nam se činilo, a sada nam ove izmene i dopune to potvrđuju, da smo tada bili u pravu kada smo tvrdili da je izostavljena socijalna komponenta i da smo već tada mogli mnoge olakšice
dati; upravo one koje su i sada predložene, kako od strane Vlade, tako i od strane poslanika, koji su putem amandmana dali svoje predloge, a ovi su, na svu sreću, i usvojeni.
Ono što smo tada imali kao bojazan, pokazalo se kao istina i oni grubi statistički podaci govore sledeće: za devet meseci u 2001. godini naplaćeni su prihodi u korist budžetske potrošnje realno viši za 42,4%, a nominalno viši za preko 70%. Na drugoj strani imamo pokazatelje o kretanju proizvodnje za prvih 9 meseci, gde je ostvaren rast od 1,1%, a bruto društveni proizvod je veći za 2,5% za prvih 9 meseci.
Investicije su jako male i ono što smo priželjkivali i što je u više navrata proklamovano od strane Republičke vlade, te investicije su izostale i iznose oko 100 miliona dolara. Naravno, poreski sistem je za svaku državu važan, ali kada govorimo o kreiranju privrednog ambijenta jedne tržišne privrede, on nije jedino važan. Potrebne su i neke druge stvari da bi imali atraktivan privredni ambijent, u kojem bi strani i domaći investitori ulagali, a to je pre svega čvrst sistem zdravih, stabilnih institucija i pravna država.
Mi iz DSS smo od samog početka ukazivali da bez čvrstih i stabilnih institucija, bez pravne države nemamo zdravu i realnu šansu da se takmičimo, čak i sa zemljama u regionu.
Ono što nam smeta i što smo uočili kao anomaliju kada govorimo o poreskom sistemu jeste sama struktura naplaćivanja poreza, gde je lako uočljivo da porez na promet i akcize učestvuju sa preko 60%, skoro 65% u popuni budžeta; a time što ćemo uvesti proporcionalnu stopu od 10% porez na godišnji dohodak još ćemo povećati to učešće poreza na promet i akciza u popunjavanju budžeta, što svakako nije dobro i jasno ukazuje ko su nosioci poreske obaveze i ukazuje na stepen pravičnosti ovog poreskog sistema.
Dakle, opet, čini mi se ne idemo u pravcu uvažavanja te socijalne komponente. Ono što je moj utisak sa jučerašnje diskusije, s obzirom da smo svi pomalo bili iznenađeni da je veliki broj poslanika uzeo učešće u raspravi povodom ovog seta poreskih zakona, jeste jedna ohrabrujuća činjenica.
Najzad se dogodilo da se poslanici, i oni koji pripadaju opoziciji, ali i oni poslanici koji pripadaju poslaničkim grupama koje su nekada činili poslanički klub DOS-a, kritički osvrću na ovaj predlog zakona, ali i u pozitivnom smislu amandmanima pokušavaju da poprave ovaj zakon. To mi daje jednu nadu, doduše slabu, da se vraća autoritet ove skupštine, da imamo šansu da napokon izađemo iz perioda u kome je važna brzina reformi, pa da se vraćamo onoj suštini, a to je, da svi budemo posvećeni reformama. Mislim da je to važno, ako je ovo prelomni trenutak, zaista bih voleo da o svim zakonima raspravljamo na način na koji smo to činili juče.
Ne slažem se ni sa izjavom koja je data juče pre podne, dakle da smo ovaj period od sedam dana navodno izgubili, on je tako kvalifikovan, ne mislim da je to izgubljeno vreme. Smatram da je nedopustivo ovako važne zakone dostavljati narodnim poslanicima na 24 sata pred sednicu. Mislim da je upravo taj period od sedam dana otvorio prostor narodnim poslanicima da se bolje pripreme i da amandmani budu suvisliji i bolji.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Narodni poslaniče, izvinite za prekid u vašoj diskusiji.
Molim poslanike i molim Narodnu skupštinu da u tišini prate izlaganje iz tehničkog razloga, ako ne iz sopstvenog poštovanja Poslovnika kojim smo obavezni da slušamo jedni druge, jer radnici koji rade na stenografskim beleškama ne mogu od razgovora među poslanicima da uhvate svaku reč govornika i da naprave tačan stenogram.
Zato vas molim za red u sali. Vama još jednom izvinjenje poslaniče.

Zoran Nikolić

Zahvaljujem. Već sam bio pri kraju.
Verujem da ćemo se ratosiljati te loše navike da brojem donetih zakona merimo uspešnost reformi, da se svi skupa posvetimo kvalitetu tih zakona i da se kao odgovorni predstavnici naroda i građana tome zaista i posvetimo.
Dakle, Demokratska stranka Srbije će podržati ovaj set poreskih zakona iz prostog razloga što se radi o olakšicama koje idu u pravcu olakšavanja obaveza poreskih obveznika, ali još jednom želim na kraju da konstatujem da to nije dovoljno.
Da bismo imali liberalnu tržišnu privredu, za koju smo mi iz Demokratske stranke Srbije nedvosmisleno opredeljeni, ono što je potrebno i ono za šta ćemo se izboriti jeste čvrst sistem stabilnih institucija i pravna država.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran D. Nikolić, koji nije prisutan u sali. Reč ima sledeći prijavljeni govornik, narodni poslanik Đorđe Mamula, a posle njega narodni poslanik Miloš Lukić.

Đorđe Mamula

Kad je reč o ovom poreskom paketu, ovde smo sa govornice juče čuli više puta ocenu da imamo najliberalnije poreske propise. Jedino što nismo čuli izvore iz kojih se može saznati koliko su naši poreski propisi zaista liberalni. Posle jedne decenije naše društvo je počelo da se pojavljuje na listama važnih svetskih institucija koje mere ekonomske slobode, poslovne slobode, političke, demokratiju itd, pa je, eto, 2001. godine objavljeno da smo među 27 zemalja u tranziciji ili promenama, kako se to kaže, a tu su poreski propisi bitni, na 18, 19. mestu po stanju demokratizacije; na 22. ili 23. mestu po vladavini prava, a na 22. mestu po ekonomskoj liberalizaciji od 27 država koje su uzete u obzir.
Kad je reč o državama centralne i istočne Evrope, na 15. smo mestu od 15 država po merilima vladavine prava, ekonomske liberalizacije i ekonomskih sloboda. U proleće 2001. godine, donošenjem paketa poreskih zakona, izvršena je delimična reforma poreskog sistema na nivou Srbije. Bilo bi dobro da su vlasti tako brzo donele i druge reformske zakone, a ne samo poreske, što je bio očito izraz težnje da se osigura budžet za administraciju.
Kad je reč o budžetu koji je vezan za stanje poreza, treba reći da je akcenat stavljen na prihodnu stranu budžeta, odnosno na njeno uvećanje boljom naplatom poreza, ali se ništa nije učinilo u pravcu radikalnog smanjenja državne potrošnje i stvaranja privatnog poslovnog okruženja. Mi i dalje imamo relativno visoke poreza za to što imamo vrlo skupu državu i dalje jaku sivu ekonomiju. Broj poreza je smanjen sa 270 na 230, ali je poresko opterećenje i dalje vrlo veliko. Naime, povećano je zato što su vlasti u vreme Miloševićevog režima dažbine obračunavale po zvaničnom a ne po tržišnom kursu, zato što su mnogim firmama porezi opraštani i zato što je izbegavanje plaćanja poreza bilo veće.
Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja u kojoj još nije uveden porez na dodatnu vrednost, a govori se o tome da će biti uveden 2004. godine, tako da nije jasno zašto se to odlaže. I dalje postoji porez na promet koji iznosi 20%, što bitno utiče na poslovanje i što se pravda nepostojanjem odgovarajućeg informacionog sistema. Porez na dohodak građana je i dalje celularan. Opterećenje poslodavaca ostalo je realno nepromenjeno, jer je pre reforme na jedan dinar neto plate trebalo platiti oko 0,78 dinara dažbina, a sa uvođenjem koncepta bruto plata opterećenje je smanjeno na 0,72 dinara.
Prevelikim opterećenjem plata nastavljeno je destimulisanje zapošljavanja radne snage i stimulisanje neprijavljivanja radnika. Takođe, novim zakonskim rešenjima predviđeno je progresivno oporezivanje fizičkih lica kojim se ostvaruje ukupan godišnji dohodak iznad određenog limita, što predstavlja tešku destimulaciju obimnijeg i kvalitetnijeg rada i zapravo kažnjavanje poslovnog uspeha.
Porez na dobit preduzeća od 20% vlasti uporno prikazuju kao nizak, iako je bolje smanjiti fiskalna zahvatanja po ovom osnovu i privući investicije, umesto insistiranja da to nije veća poreska stopa od one u okruženju. Međutim, usluga koju država Srbija naplaćuje u visini od 20% za porez na promet je daleko nižeg kvaliteta od onog koje približno isto koštaju u zemljama u okruženju. U zemlji čiji je najveći problem siromaštvo mnogo razumnije bi bilo smanjiti ovu poresku stopu na jednocifreni nivo, ako ne i ukinuti.
Da reformatori nemaju sluha za ovakvo razmišljanje pokazuje odsustvo fiskalne decentralizacije i fiskalne konkurencije među opštinama i regionima, a vidim da nije bilo nikakvih predloga u ovom smeru. Ako se opštine ili grad odreknu svojih poreskih prihoda, oni se automatski preusmeravaju na budžet Srbije, čime se gubi mogućnost lančanog snižavanja poreskih nameta. Zadržane su akcize, a država je utvrdila da u luksuz spadaju i stvari kao što su: kuhinjska so, bezalkoholna pića i sl.
Akcize su ostale privlačan način za punjenje državnog budžeta, ali i za rast sive ekonomije. Nametanjem velikih akciza za određene vrste roba dat je podsticaj za stvaranje nelegalnog tržišta ovih roba. Crno tržište cigareta, na primer, i dalje iznosi oko 50%, a nelegalno tržište postoji i kod drugih akciznih roba. Avgusta 2002. godine Vlada je najavila borbu protiv sive ekonomije, koja, naravno, pomalo artikuliše i netržišnu orijentaciju Vlade. Program bi se sastojao od pojačanog rada finansijske regularne policije, a ne u otklanjanju ključnih podsticaja za sivu ekonomiju.
Vlada prenebregava da je sivo tržište najtržišniji deo srpske privrede i da se ta privreda od regularne razlikuje samo u tri pogleda. Prvo, ne vidi se statistički, drugo, ne plaćaju se oficijelni porezi, treće, usled izbegavanja plaćanja poreza taj deo privrede je nezakonit i nelegalan.
Pravi način borbe protiv sive ekonomije se ne sastoji u povećanju ionako visokog stepena prinude, nego u otklanjanju uzroka nastanka sive ekonomije, a to su komplikovana regulativa, visoki porezi i nefunkcionalne ustanove države.
Vlada neprestano promoviše borbu protiv šverca, ali je ona neiskrena, nesistematična i povremena, pa je logično da u tome ima malo uspeha. Pitanje je da li je efikasnije ukinuti akcize i poboljšati obuhvat naplate poreza, izbeći troškove navodno bespoštedne borbe, ili zadržati sadašnje stanje.
Da bi se pokazala pravičnost reformatora značajno je oporezovan luksuz, kao što su mobilni telefoni, jahte i čamci, oružje, što ima na izvestan način karakter osvetničkog poreza. Delovanje predatorske države se vidi i kod taksi na prenos apsolutnih prava koje su povećane sa 3% na 5%, čime je povećana cena razmene vlasničkih prava, što je dokaz primarnog fokusa novih vlasti i njihovog antitržišnog razmišljanja. Dokaz te doslednosti je i visina poreza na finansijske transakcije.
Pojedini porezi su u prvoj polovini 2002. godine na sledeći način punili budžet Srbije: porez na promet 48,4%, porez na dobit 23,5%, porez na imovinu 3,1%, takse 3,1%, carine 7,3%, a ostali prihodi 14,16%.
Iz ovoga se vidi da Srbija ima jedan zastareo i nestimulativan poreski sistem. Srbija je, dakle, zemlja u kojoj su porezi neprimereno visoki, broj formalnih nameta je oko 230, a državna potrošnja je preko 54%. U državama, prema standardima Svetske banke, u kojima je dohodak po glavi stanovnika 1.500 dolara, a mi imamo 1.200, ne bi smelo državna potrošnja da bude preko 20% od društvenog proizvoda, što bi značilo da bi državna potrošnja u Srbiji morala da se smanji više od dva puta.
Dakle, pravila igre su i dalje ovde nestabilna, što dodatno pogoršava poslovno okruženje. Umesto navedene, poreska politika u Srbiji morala bi počivati na sasvim drugim osnovama - smanjenje broja poreza; porezi sa jedinstvenim stopama, bez poreskih izuzeća; fiskalni federalizam i podsticanje konkurencije, uvođenje poreza na dodatu vrednost do 10% i sintetičkog poreza na dohodak sa ravnom a ne progresivnom stopom; izbacivanje poreza na promet, poreza na finansijske transakcije, poreza na kapitalnu dobit; minimiziranja akcijskih poreza i njihovo svođenje na samo par proizvoda.
Time bi se podstakao preduzetnički duh ulaganja, započela bi legalizacija sive ekonomije i zemlja bi umesto socijalističkog dobila probiznis poreski sistem. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Miloš Lukić, a posle njega narodni poslanik Slavoljub Matić.

Miloš Lukić

Uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, evo opet nemamo sreće da ministar bude prisutan kada se postavljaju neka važna pitanja.
S obzirom da imam vrlo malo vremena samo ću nabrojati par problema koji svakodnevno tište sve nas. Ministar juče reče za ovom govornicom da su ljudi koji ulažu u sport, koji sponzorišu i finansiraju sportske organizacije oslobođeni poreza. To apsolutno nije tačno. Tačno je jedino to da se deo koji se ulaže u sport, odnosno sponzorstvo, priznaje kao trošak. Međutim, motivacija za tako nešto sigurno ne može biti - oslobođenje poreza, s obzirom da čovek može te troškove napraviti na drugi način.
Došli smo do jedne vrlo velike zamene teza, odnosno maltene ministar nas ovde u Skupštini proziva za šverc proizvoda na granici, za utaju poreza, carina, akciza i slično, umesto da to mi kao poslanici postavimo njemu i da nam da odgovor zašto taj segment ne funkcioniše kako treba. Očigledno je da tu mnogo toga nedostaje, ali nama nije potrebno da nam se to ovde priča.
Ostali smo, takođe, bez odgovora na pitanje - šta je sa radnicima ZOP-a, sa radnicima RUJP, ko će ostati bez posla a ko će dobiti posao, koja je školska sprema neophodna za obavljanje ovih poslova i slično. To su sve životna pitanja. To su pitanja na koja treba dati odgovor odmah, jer se ovi propisi primenjuju za mesec ili mesec i po dana.
Pozivam ministra da zakažemo jedan poseban razgovor u vezi stava ovog ministarstva prema gradnji objekata na tuđem zemljištu, finansiranju gradnje i slično, s obzirom da ovo ministarstvo bezuslovno naplaćuje porez na prenos apsolutnih prava u ovom slučaju.
Nije nam data cena fiskalne kase koju će naši građani morati da kupe i nije nam objašnjeno zašto se porez na dodatu vrednost uvodi, verovatno krajem iduće godine, odnosno zašto ne sada i koji su razlozi što se to sada ne čini.
Prema tome, ima dosta pitanja a malo vremena. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slavoljub Matić (nije tu), onda reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, koliko vidim ove izmene i dopune čitavog seta poreskih zakona su u stvari samo jedan mali deo amandmana SRS, koje su naši poslanici predlagali prilikom donošenja ovih zakona. Tada su ove poreske izmene bile moguće. Međutim, nemajući sluha za naše amandmane i za stanje u kome se narod našao, vođenjem preterane fiskalne politike došlo je do toga da poreske stope treba smanjiti još više, a isto tako i proširiti čitav niz roba koje treba osloboditi poreza na promet.
Već više puta poslanici SRS su kritikovali zašto se dečija konfekcija ne oslobađa poreza na promet, pa nam je ministar, koji sada nije tu, rekao da ima dečije konfekcije u koju može da se uvuče i Vlade Divac. Možda je za to u pravu, nisam to proveravao, ali mogu da ga pitam, a vi mu prenesite, da li može i u pelene za jednokratnu ili višekratnu upotrebu da se uvuče Vlade Divac.
Da li možemo u hranu za odojčad da stavimo nešto drugo, npr. mesni narezak ili će to da bude hrana za odojčad. Da li neko pravi krevetac i kolevku za ljude veličine Vlade Divca ili za bebe. To su te poreske olakšice koje mi tražimo. To su poreske olakšice koje su potrebne srpskom narodu. A, verovatno je razlog njegovog odbijanja u tome što se plaši da će to prihodnu stranu budžeta da osiromaši.
Očigledno je reč o lenjom čoveku, jer da je iole i malo ozbiljan on bi vrlo lako tu prihodnu stranu čak i više napunio nego što predviđa svojim nakaradnim poreskim zakonima. Prvo, potrebno je da se napravi podela roba: na robu koja se ne oporezuje, takvu već imamo; na robu za opštu namenu; na tehničku robu i na robu koja se smatra luksuzom. I sve te vrste roba, koje su iz uvoza, osim lekova, uvećati za 50%. Potrebno je da štitimo domaću privredu, domaću industriju i domaćeg radnika koji puni budžet Republike Srbije.
Dešava se da je i G17, u koordinaciji sa gospodinom ministrom Đelićem, likvidirao četiri srpske banke, pa se sada u kojekakvim drugim bankama, koje nisu naše, nalazi negde oko pet milijardi maraka štednje naših građana. Ta sredstva se upotrebljavaju za kreditiranje i kupovinu tehničke robe iz drugih zemalja, a ne naše domaće.
Našim građanima se plaća 2,5% kamate na godišnjem nivou, stranim kreditorima naši građani plaćaju 12 do 15% na godišnjem nivou, i otimaju nam tržište. Pa ne može da očekuje gospodin ministar da će samo Savezna vlada da brine o njegovoj privredi i industriji, carinskim i drugim merama; mora on to i svojim poreskim zakonima.
Kad je u pitanju i naš domaći avio prevoz, tu su opet naši avio prevoznici u podređenom položaju; mi sada oslobađamo sve na međunarodnim linijama, i plaćanja poreza, i plaćanja akciza na mlazno gorivo, a samo za vašu informaciju, recimo ako predate pasoš i izvadite ličnu kartu, ako izvadite kartu za putovanje u JAT-u, vizu recimo za Francusku, čekaćete sedam dana. Ako kupite AIR-FRANCE avionsku kartu, vizu ćete čekati jedan dan. Tako oni preko svojih ambasada štite doduše na jedan nekorektan način svoje, avio-prevoznike, a mi još da im damo mlazno gorivo bez poreza, bez akciza, koje je iovako najjeftinije u svetu, pa to je smešno.
Oslobodite naše avio-prevoznike, samo njih za međunarodne letove, da mogu da se nose sa takvom jednom konkurencijom.
Kad su u pitanju fiskalne kase, mnogo stvari nije rečeno, ni ko će biti uvoznik, ni koja će njihova cena biti, ali ja vam garantujem, prvi finansijski, ili drugi policajac, koji bude zatražio od građanina račun iz fiskalne kase i bude hteo da mu naplati mandatnu kaznu od 1.000 dinara, a građanin onako ljut, ako je izašao iz prodavnice i potrošio svoju platu u dve kese, pa ljudi moji, prebiće ga. Budite sigurni da će da ih prebiju.
Mislio sam da ovaj ministar nešto zna po pitanju ekonomije i da razlikuje velikoprodaju od maloprodaje. Juče je svojim izlaganjem, koje nije ličilo ni na šta, dokazao da on u suštini nema pojma, ni koji su privredni subjekti u zemlji.