SEDMO VANREDNO ZASEDANJE, 26.02.2003.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMO VANREDNO ZASEDANJE

26.02.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:25 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Stevan Kesejić (nije tu).
Narodni poslanici Toma Bušetić i Sreten Mitrović, u okviru iste poslaničke grupe menjaju redosled, pa reč ima narodni poslanik Sreten Mitrović.
Reč ima narodni poslanik Petar Petrović, reklamira povredu Poslovnika, u ime poslaničke grupe SSJ.
...
Jedinstvena Srbija

Petar Petrović

Gospođo predsedavajuća, vi ste malopre povredili član 82, jer sam reklamirao član 82. stav 2. Sada, za vaše obaveštenje, moram da ga pročitam: "Kvorum za rad Narodne skupštine postoji ako je na sednici Narodne skupštine prisutna najmanje jedna trećina narodnih poslanika", a ne šta je na ekranu.
Prema tome, nema prisutna 84 narodna poslanika. Molim vas da se proveri ubacivanjem kartica da li ima 84 prisutna poslanika.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Nije nikakav problem, samo istaknete odgovarajuću povredu. Dakle, osim što nema povrede Poslovnika, kako ste istakli, jer smo i vi i ja pročitali isti stav. I još jedanput: "Kvorum za rad Narodne skupštine postoji ako je na sednici Narodne skupštine prisutna najmanje jedna trećina narodnih poslanika".
Prva provera za kvorum je elektronski sistem, kako inače utvrđujemo kvorum da bismo mogli da počnemo rad, a ono što ste vi želeli verovatno prvi put, pa ipak drugi put sada, to je da predsednik, odnosno ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe izražava sumnju u postojanje kvoruma; to je stav 6. člana 82, dakle, da ste se i prvi put pozvali na stav 6. člana 82.
Zbog izražene sumnje narodnog poslanika Petra Petrovića, molim Narodnu skupštinu da utvrdimo da li postoji kvorum za rad.
Konstatujem da imamo kvorum i zahvaljujem se narodnom poslaniku na intervenciji.
Reč ima narodni poslanik Sreten Mitrović.

Sreten Mitrović

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je tekst Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.
Ustavom je Jugoslavija konstituisana kao građanska država u kojoj je ostvarivanje sloboda i prava bilo dostupno svim građanima. Saveznim ustavom ova koncepcija je posebno dopunjena izvesnim elementima kolektivnih prava, gde se priznaje pravo manjina na očuvanje i razvoj, kao i izražavanje njihove etničke, kulturne, jezičke i druge posebnosti, kao i na upotrebu nacionalnih simbola u skladu sa međunarodnim pravom.
Građanima je garantovana ustavna sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, kulture i vere i upotreba maternjeg jezika i pisma, ali je dopušteno i pravo da se građani ne izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti ili verskom ubeđenju. U grupu posebnih prava koja se odnose na pripadnike manjina spada i pravo na školovanje, informisanje na maternjem jeziku, pravo na isticanje nacionalnih simbola, pravo na upotrebu jezika pred državnim organima, pravo na osnivanje prosvetnih, verskih i kulturnih udruženja uz materijalnu pomoć države, pravo na održavanje kontakata sa matičnom državom i učešće u radu nevladinih organizacija, da mogu srazmerno da budu zastupljeni u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
Ne znam šta je ovde nedostupno nacionalnim manjinama i šta je ovde kršenje ljudskih prava.
Donošenjem nove povelje nove zajednice države Srbije i Crne Gore usvojiće se sigurno i ova nova povelja o ljudskim i manjinskim pravima građana, ali se postavlja pitanje - da li će se ona primenjivati i da li će ova vlast uspeti da uspostavi poštovanje zakona i zaštitu ljudskih prava na celoj svojoj teritoriji?
Kosovo i Metohija je deo ove državne zajednice, ali pod protektoratom međunarodne zajednice, te iste koja nam stalno drži predavanje o ljudskim pravima. Zbog ugroženosti ljudskih prava Albanaca doživesmo bombardovanje, a time i velike žrtve, razaranja, dolazak tzv. mirovnih snaga na prostor Kosova i Metohije. I sve to navodno pod zaštitom svih stanovnika koji tamo žive.
Znamo šta se sve na Kosovu i Metohiji dešavalo sa njihovim dolaskom, a to se i danas, nažalost, ništa ne menja. Manjinsko nealbansko stanovništvo u delu svoje države pod prismotrom i uz prisustvo 50.000 tzv. mirovnjaka doživljava najveći genocid, progon, ubistva, zabrane slobode kretanja na svojoj teritoriji; ugroženi su pravo na rad, na govor, i ono najgore - pravo na život. Uz prisustvo mirovnjaka proterano je i etnički očišćeno od Srba oko 98 mešovitih sredina.
Kosovo i Metohija i danas ostaju ono što su bili - teško bolestan organizam, koga pod lekarskom kontrolom međunarodne zajednice te međunarodne snage još nisu izlečile. Tri i po godine nije joj bilo dovoljno da bar započne sa realizacijom povratka prognanog i iseljenog stanovništva, da se stvore elementarni uslovi bezbednosti za manjinske zajednice, započne stvarna decentralizacija vlasti i otpočne sa dekriminalizacijom društva.
Njeno prisustvo ima još samo svrhu fizičkog obuzdavanja najgorih, a prilično brojnih ekstremističkih nastojanja da se teritorija konačno očisti od Srba i da se njihova imovina, na ovaj ili na onaj način, zaposedne. U takvoj situaciji praktično je realnija linija manjeg otpora, postepeno popuštanje pod stihijom većinskog pritiska i faktičko pristajanje na projekat - nezavisno Kosovo.
Sve to je prouzrokovano manjinskom albanskom zajednicom, koja je navodno u vreme vladavine Slobodana Miloševića bila lišena manjinskih prava. Potpomognuta stranim plaćenicima ta ista radi danas to isto i na jugu Srbije. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Na osnovu člana 84. stav 2. obaveštavam Narodnu skupštinu da na listi prijavljenih imamo još osam govornika i da imamo obavezu da završimo raspravu o Povelji o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama. Predsednica Narodne skupštine je zakazala sledeće vanredno zasedanje, te se podrazumeva da ćemo sledeće vanredno zasedanje imati odmah nakon okončanja rasprave o Povelji o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.
Bez glasanja ne možemo odlučiti da nastavimo da radimo i u toku pauze, mada lično smatram da bismo mogli da saslušamo sa strpljenjem i uvažavanjem još osam naših kolega, čime bismo ostali u tempu koji se podrazumeva za rad Skupštine.
S obzirom na temu koju imamo, da li mogu da dam reč narodnom poslaniku Petru Petroviću i da zamolim da se saslušamo, s obzirom na važnost teme i da time damo značaj Povelji koja se praktično prvi put donosi. Obavezani smo rokovima.
Da li ste saglasni s tim?
Reč ima narodni poslanik Petar Petrović.
(Jedan broj poslanika napušta salu.)
Nažalost, narodni poslaniče, elektronskim sistemom smo utvrdili da nemamo kvorum, pa ipak ostajemo na tome da ćemo imati pauzu do 15,00 časova, pa ćete dobiti reč nakon pauze. Hvala vam puno.
(Posle pauze.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Dame i gospodo, nastavljamo rad sednice vanrednog zasedanja, prema prijavama za reč u raspravi o Povelji o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.
Da bismo utvrdili da li postoji kvorum potreban za rad ovog dela sednice, molim vas da svoje kartice ubacite u sistem za elektronsku identifikaciju.
Konstatujem da imamo kvorum za rad i nastavljamo sa raspravom po redosledu prijavljenih narodnih poslanika.
Reč ima narodni poslanik Petar Petrović, uz izvinjenje što je pozvan za govornicu, ali se nisu stekli uslovi u prethodnom delu. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Petar Petrović

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Povelja o ljudskim i manjinskim pravima, koju je većina nas dobila jutros i velika većina nije do početka ovog zasedanja ni uspela da pročita sve članove Povelje.
Prema stavu poslaničkog kluba SSJ nije moralo da se hitri ovoliko sa donošenjem ove povelje, iz prostog razloga što, po našem mišljenju, u ovoj povelji nema ničega novog i revolucionarnog u odnosu na ono kako je oblast manjinskih prava bila regulisana Ustavom SRJ, koju ste vi uništili, i Ustavom Republike Srbije, koji je još uvek na snazi i koji takođe u mnogim svojim članovima reguliše ljudska i manjinska prava srpskog naroda i svih etničkih zajednica i nacionalnih manjina koje žive na teritoriji Republike Srbije.
No, šta je tu je, ja ću pokušati da izložim stav SSJ u odnosu na neke članove ove povelje koje je predlagač dao i kojima je regulisao ljudska i manjinska prava. Počeću od člana 3. gde se, između ostalog, kaže da su svi građani pred zakonom jednaki. Jeste to formalno, da su svi građani pred zakonom jednaki, ali u praksi je, dame i gospodo, sasvim drugačije. Građani koji podržavaju opciju DOS-a su u povoljnijem položaju u odnosu na ostale građane pred zakonom. Imate različite primere širom Srbije, iz mnogih gradova i sela, i možete da proverite da je to tačno.
Dakle, ovo slovo na papiru mi iz SSJ zdušno podržavamo i želeli bismo da to bude baš primenjeno prema svim građanima Republike Srbije, odnosno prema srpskom narodu i svim etničkim zajednicama i nacionalnim manjinama koje žive na teritoriji Republike Srbije.
Postavlja se pitanje u vezi sa članom 20, na koji takođe imamo primedbu. U članu 20. piše da se "niko ne može smatrati krivim ili kazniti za delo koje, pre nego što je izvršeno, nije bilo predviđeno zakonom kao kažnjivo".
S obzirom da vi pripremate neke propise o kojima trenutno samo možemo da čitamo u štampi i slušamo preko raznih elektronskih medija, da se pripremaju zakoni koji će retroaktivno kažnjavati za neka učinjena dela, neke delikte, ili već šta (to popularno nazivati lustracijom, ili već kako) a koja prema sadašnjim ili prema ondašnjim propisima nisu bila predviđena, pitamo se da li će Povelja biti primenjena (i ovaj član) ovako kako i piše u ovoj ustavnoj povelji.
Posebno želim da naglasim i da prenesem stav SSJ kad je u pitanju član 23, koji se odnosi na pravo na imovinu. Tu, između ostalog, stoji: "Jemči se pravo svojine i pravo nasleđivanja. Korišćenje imovine se može ograničiti zakonom, u skladu sa opštim interesom".
Postavljam vam pitanje, dame i gospodo, kada ćete i da li ćete uopšte konačno doneti zakon o povraćaju neopravdano oduzete imovine svim građanima Republike Srbije posle 1945. godine - a sve partije u borbi za vlast u predizbornim kampanjama pričaju kako će jedan od prvih zadataka biti upravo donošenje zakona kojim će se vratiti neopravdano oduzeta imovina - upravo da bi se i primenio ovaj član koji ste predvideli u Povelji.
Mi iz SSJ vam predlažemo da odmah, koliko sutra, stavite na dnevni red ove skupštine povraćaj neopravdano oduzete imovine građanima Republike Srbije.
Kad je u pitanju član 28. (o tome je i predsednik SSJ govorio), radi se o prigovoru savesti, mi postavljamo jedno pitanje - da li oni, građani Republike Srbije koji žele da ostvare određena prava ravnopravno sa svim građanima drugih veroispovesti i nacionalnosti itd, bez obzira da li su pripadnici srpskog naroda ili nisu, žele samo da ostvaruju prava, ali ne i obaveze?
Postavljamo pitanje - šta će se desiti ako sutra neko napadne ovu državu, a da se neko pozove na prigovor savesti i da jednostavno kaže kako ne može da nosi oružje, jer to njegova vera ili opredeljenje ne prihvataju? Onda mi pitamo - da li je govorio tako i taj prigovor savesti kad su u pitanju određena prava, koja se ostvaruju u ovoj državi, na osnovu ove ustavne povelje, na osnovu Ustava i zakona?
U član 36. ste stavili jednu sasvim nepotrebnu odredbu, a to je da se punoletstvo u ovoj državi stiče sa 18 godina. Pa valjda postoje drugi propisi koji regulišu tu oblast i kažu kada građani ove države stiču punoletstvo. Ako ste već hteli da ova odredba stoji ovde, zašto niste išli dalje pa da kažete šta je to mlađe maloletno lice, starije maloletno lice, mlađe punoletno lice itd.
Koliko je nama svima poznato, to veoma dobro regulišu drugi pozitivni propisi, kao što je Krivični zakon Republike Srbije, Zakon o porodici itd.
Na kraju, dame i gospodo, postavlja se pitanje, ako već ovde štitimo prava nacionalnih manjina, da li ovom poveljom treba da štitimo i prava pripadnika srpskog naroda u onim opštinama, gradovima itd. gde oni predstavljaju manjinu, odnosno gde su u manjem broju naseljeni od pripadnika nacionalnih manjina i etničkih zajednica. Nijednim slovom ovde niste to napisali.
Istovremeno vas podsećam da bi trebalo ovde da primenite i princip reciprociteta, a to znači da pripadnici srpskog naroda treba da imaju u drugim državama u kojima žive i u kojima predstavljaju nacionalnu manjinu ili etničku zajednicu, već kako ih gde nazivaju, ista ta prava, koja nudimo pripadnicima nacionalnih manjina tih država. Da li Srbi imaju ista ta prava u tim državama?
Mi iz SSJ odgovorno tvrdimo da to nije tako, da pripadnici tih naroda u Srbiji imaju daleko veća prava, nego što imaju pripadnici srpskog naroda u tim državama gde sada žive.
I na kraju, ne mogu a da se ne osvrnem na izlaganje jednog uvaženog kolege ovde, koji je, između ostalog, rekao da postoji nova definicija verskih sekti, kad je u pitanju pravo na slobodu vere i veroispovesti, pa je rekao da su to male verske zajednice.
E, pa, gospodo, mi iz Stranke, srpskog jedinstva ne možemo da podržimo takve "male verske zajednice", koje vrbuju mlade, nepunoletne građane Srbije, odnosno decu, gde se prinose žrtve, raznorazne, raznim hramovima i bogovima. E, gospodo, Stranka srpskog jedinstva nije za takvu slobodu vere i veroispovesti.
Mi jesmo za to da svaki građanin ima pravo da slobodno ispoljava svoju veru, ali nismo za sekte koje su pogubne za srpski narod, odnosno za mladost Srbije.
Na kraju, kada je u pitanju seksualna sloboda, svi oni koji zagovaraju seksualnu slobodu koja nije prirodna, ono što je vekovima, kada se zna šta rade pripadnici muškog i ženskog pola ove Srbije, tu seksualnu slobodu neka ispoljavaju na drugi način, ali nemojte da traže da to uđe u povelju, jer valjda znamo od vekova šta je to seks u ovoj državi. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, Tomislav Nikolić je govorio opširnije o pojedinostima i o pojedinim članovima, u celini, na kraju, u vezi ovog teksta, a ja bih samo nekoliko članova obuhvatio u svom izlaganju, pre svega kada se radi o pravu na slobodu i bezbednost.
Srpska radikalna stranka je u Saveznoj vladi insistirala i uspela da se izradi jedan zakonik o krivičnom postupku koji bi bio usklađen sa svim evropskim standardima i sa krivičnim postupkom u zemljama sa najrazvijenijim pravnim sistemima. Mi smo u Saveznoj vladi tada uspeli da privilegije policije uskladimo i svedemo na onaj određeni minimum, u skladu sa evropskim standardima i, s druge strane, u skladu sa saveznim i republičkim Ustavom.
Dame i gospodo narodni poslanici, iz ovog teksta se vidi da nema zaštite u krivičnom i prekršajnom postupku, naročito kada su u pitanju ljudska prava, bezbednost i slobode građana. Mi smo uspeli da u tom Zakoniku o krivičnom postupku, kada smo izvršili kodifikaciju, mada smo imali velike otpore u vezi tih zalaganja, ne dođe do usvajanja onih odredaba koje su se odnosile na diskreciona ovlašćenja organa unutrašnjih poslova.
Mi smo u tom delu onemogućili dalje privilegije koje su se odnosile na lišavanje slobode naših građana, određivanje pritvora i vođenje istrage. Osim toga, mi smo uspeli da shodno uporednom pravu ugradimo i institut osumnjičenog. U Zakoniku o krivičnom postupku predviđeno je da osumnjičeni, koga pozivaju organi unutrašnjih poslova, ima biti pozvan pismenim pozivom. U pozivu mora biti naznačeno u kom svojstvu se to lice poziva i da ima pravo da uzme branioca iz reda advokata; da nije dužan da odgovara na postavljena pitanja i da ima pravo da se brani ćutanjem.
Primećene su zloupotrebe u ovom delu, iako je donet novi Zakon o krivičnom postupku. U čemu se sastoje te zloupotrebe? Zloupotrebe se ogledaju u tome što se lica pozivaju i pitaju da li žele ili ne žele branioca, ali ako se građanin izjasni da ne želi branioca, onda se on poziva da napiše izjavu u vezi s čim je on pozvan u organe unutrašnjih poslova. Tim licima se ne saopštava da svojom izjavom u prostorijama organa unutrašnjih poslova mogu sebe dovesti u situaciju da budu danas-sutra optuženi i okrivljeni za određena krivična dela.
U uporednom pravu ne postoji ovlašćenje organa unutrašnjih poslova, niti policije, da mogu određivati pritvor, mada se i u Povelji ističe da se uhapšeno lice ima sprovesti nadležnom sudu u roku od 48 časova. Šta to znači? Koja je to kategorija? Koji je to status naših građana kada se kaže - ima se sprovesti u roku od 48 sati nadležnom sudu. A, šta je sa njim u trajanju od 48 časova? Da li je on uhapšen? Da li je on lišen slobode? Jeste. Gde se on nalazi? Ne nalazi se on u hotelu. On je ipak lice koje je lišeno slobode i pritvoreno.
Dalje, čak i Povelja ovde daje za pravo policiji da zadržava 48 sati i da donosi rešenje o zadržavanju. Kakvo je to zadržavanje? Kakva je to kategorija? To Ustav ne poznaje. Samo je sud ovlašćen da donese rešenje o određivanju pritvora, a to je pritvor, jer je lice 48 časova lišeno slobode.
Ovde se govori i o nekom advokatu koji brani po službenoj dužnosti. Ta kategorija je kod nas kompromitovana do te mere da je to samo puka formalnost koja se pominje u Povelji. Kompromitovana je iz razloga što Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija ne finansiraju odbranu po službenoj dužnosti, a hiljade i hiljade odbrana je po službenoj dužnosti; zbog toga su te odbrane, po mojoj proceni, a i kolega, iskompromitovane i zbog toga je Ministarstvo za finansije dužno platiti odbrane po službenoj dužnosti, da bi se građanima obezbedila pravna zaštita.
Ovako, možemo pisati u ovoj povelji sve i svašta, ali od toga nema ništa. Zbog toga se građanima ipak mora garantovati određena bezbednost i sigurnost, a policija se mora usaglasiti sa određenim ustavnim odredbama i sa uporednim pravom. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Toma Bušetić.