SEDMO VANREDNO ZASEDANJE, 26.02.2003.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMO VANREDNO ZASEDANJE

26.02.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:25 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Dame i gospodo, govoriti o ljudskim i manjinskim pravima u međunarodnim okvirima vrlo je opipljiva tema, vrlo je diskutabilna tema, zbog toga što se u međunarodnom pravu vrlo često ljudska i manjinska prava koriste za uslovljavanje, izvesne ucene, pritisak na zemlje koje treba da se nađu u sferi interesa onih koji su danas na svetskoj sceni toliko moćni da mogu da diktiraju poštovanje svojih uslova svima onima koji su slabiji od njih.
To je svojevrsna potvrda krize međunarodnog prava. Međutim, svet u kome živimo jeste upravo takav i zaista je diskutabilno kada će se ti uslovi poštovanja ljudskih i manjinskih prava na međunarodnom nivou kodifikovati i poštovati na jedan uopšteni način koji će obavezivati sve.
Primera za to imamo mnogo, počev od Kine, preko njihovih problema sa eventualnim nepoštovanjem ljudskih i manjinskih prava, za koje ih optužuju, posebno u sferi Tibeta, preko Indije, preko mnogih drugih zemalja, a neposredni primer imamo i osetili smo to i na svojoj koži, jer smo nebrojeno puta bili optuživani za kršenje ljudskih i manjinskih prava, i pored činjenice što je nivo ljudskih i manjinskih prava u našoj zemlji, dakle u SRJ i Republici Srbiji, na najvišem mogućem stepenu, posebno gledajući situaciju koja je u zemljama u našem bliskom okruženju. Podsetiću vas da pojedine zemlje koje su članice Evropske unije čak u svojim ustavima i ne poznaju pojam nacionalnih manjina. Među tim zemljama su i Francuska, i Turska, ali bogami i Bugarska.
Zbog toga jedna ovako vrlo delikatna tema, koja je danas na dnevnom redu, mora da bude shvaćena u širem kontekstu i moramo da imamo u vidu sve ono što smo iskusili na svojoj koži u prethodnom periodu. Naime, ovaj tekst koji se nalazi danas pred nama, u vidu Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama, samo je nastavak teksta koji je pre nekoliko nedelja bio pred nama, teksta Ustavne povelje državne nezajednice Srbije i Crne Gore, koja je još jedna potvrda da se ovde radi o neposrednoj primeni tuđe volje, a ne volje naroda, koji niti se pitao kod rasturanja prethodne SRJ, niti je narodna volja bila odlučujuća kod donošenja Ustavne povelje, niti je volja naroda konsultovana prilikom donošenja ili stavljanja u pravnu proceduru ovog teksta.
Kao i prilikom usvajanja Ustavne povelje, ovde je bila presudna volja Havijera Solane; i ovaj tekst koji imamo danas pred nama verovatno je pisan negde u inostranstvu. Međutim, i pored toga, u ovom tekstu se nalazi jedna neposredna potvrda činjenice koja je nesporna, a to je da je nivo ljudskih prava u Srbiji i Jugoslaviji bio zaista na najvišem mogućem nivou, najvišem mogućem stepenu. Jer, nebrojeni primeri iz ovoga teksta potvrđuju da i prethodni tekst Ustava, koji ste poništili bez konsultovanja naroda, svojom voljom i voljom onih koji su vaši mentori, potvrđuje činjenicu da je zaista u našoj zemlji nivo ljudskih i manjinskih prava bio i te kako poštovan.
Pored toga, podsetiću na ono što sam rekao prilikom usvajanja ili prilikom razmatranja teksta Ustavne povelje. Misao najvećeg pravnika Valtazara Bogišića ponoviću i sada: "Što se grbo rodi, vreme ne ispravi". Što više idemo u dubinu, u suštinu odnosa koji nastaju formiranjem državne "nezajednice" Srbije i Crne Gore, to ćemo više zapadati u jednu pravnu dubiozu, koja će na kraju dovesti do apsolutnog negiranja svih naših zakona i sve naše samostalnosti u oblasti donošenja zakona i propisa.
Takođe ću vas podsetiti da korpus ljudskih prava ne obuhvata samo građanska i politička prava, kao i da je to regulisano mnogim međunarodnim dokumentima, među kojima su najvažniji paktovi o građanskim i političkim pravima, kao i pakt o ekonomskim i socijalnim pravima, donet 1966. godine na nivou Ujedinjenih nacija, a stupio je na snagu 10 godina kasnije, kada je dovoljan broj zemalja usvojio odredbe tih paktova
Podsetiću vas, i moram da kažem zbog toga što imam obavezu i prema svojoj i prema svoj našoj deci, na koji je način ta međunarodna zajednica, koja nas je toliko optuživala za kršenje ljudskih prava, poštovala ljudska prava, posebno ekonomska i socijalna, svih nas u toku 10 godina sankcija i u toku onih 78 dana agresije na našu zemlju i bombardovanja Srbije i Jugoslavije.
Zbog toga oni koji su toliko zabrinuti za ljudska i manjinska prava moraju malo da se pogledaju u ogledalo i da shvate da odredbe o poštovanju i o neminovnosti poštovanja ljudskih prava moraju da važe za sve, inače predstavljaju mrtvo slovo na papiru.
U Srbiji i Jugoslaviji ta ljudska prava su i te kako poštovana. I ovaj tekst, kao što sam već rekao, jeste upravo potvrda da su ta ljudska prava na zavidnom nivou bila i ostala. Međutim, ono što zaista ne mogu da prihvatim, to je da se u ovom tekstu nalazi niz odredaba koje daju preširoka ovlašćenja, bez ikakvog potezanja pitanja obaveza.
Naime, ako se malo pozabavimo pravnom strukturom i analizom onoga što se dešava isticanjem velikog broja građanskih sloboda i prava, a pri tom bez ikakvog pominjanja građanskih obaveza i dužnosti, postoji i te kakva pretnja anarhizacije društva, dovođenja društva u stanje haosa, gde će svako raditi ono što mu odgovara, bez poštovanja istog prava onoga koji živi pored njega.
Međutim, živimo u vreme kada se zakoni zaista nedovoljno poštuju i mislim da je to osnova problema kojim treba da se bavimo, ali pošto je danas na tapetu ovaj tekst da se pozabavimo malo njime. Navešću samo nekoliko primera zbog kojih SPS, čiji se predsednik Milošević i te kako bori za zaštitu nacionalnih interesa i Srbije i Jugoslavije u Hagu, neće podržati ovakav tekst.
Pa, gospodo, u članu 35. ovog teksta koji govori o državljanstvu se kaže da državljanin državne zajednice Srbija i Crna Gora ne može biti lišen državljanstva, niti izručen van njene teritorije, osim u skladu sa međunarodnim obavezama državne zajednice. Želim da vam stavim do znanja da u onom trenutku kada SAD pristanu na jednu ovakvu odredbu koja će se ticati njihovih državljana, kada SAD budu prihvatile obavezu da prihvate nadležnost stalnog rimskog međunarodnog krivičnog tribunala, onda možemo da govorimo o jednakim aršinima za sve i o poštovanju građanskih i ljudskih prava na međunarodnom nivou.
Ovakva odredba o državljanstvu, da naši građani mogu biti izručeni bilo kome, u skladu sa međunarodnim obavezama državne zajednice, govori o tome da smo mi pod svojevrsnim protektoratom koga vi ozvaničavate na ovaj način.
Takođe, tu se nebrojene loše odredbe: o mogućnosti zasnivanja braka među pripadnicima istog pola, o preteranim pravima pripadnika manjinskih zajednica koji mogu da se i na uštrb interesa zemlje u kojoj žive ponašaju tako da ističu svoje nacionalne simbole i obeležja bez isticanja državnih simbola i obeležja, ...
(Predsednik: Upozoravam vas na prekoračenje dozvoljenog vremena.)
Imam zaista mnogo dobrih prijatelja među pripadnicima nacionalnih manjina, posebno među pripadnicima bugarske nacionalne manjine, romske, mađarske, pa čak i albanske, i ne mogu a da se ne osvrnem na činjenicu da se naraslim apetitima susednih zemalja, čak teritorijalnim apetitima, upravo omogućava da se realizuju jednim ovakvim tekstom. Moramo da se zapitamo - da li je naša država u stanju da bez poštovanja principa reciprociteta daje nekakva nad prava nacionalnim manjinama u trenutku kada neke od tih zemalja...
(Predsednik: Upozoravam vas na prekoračenje vremena.)
Zbog toga SPS neće glasati za ovaj tekst. Hvala na pažnji i strpljenju.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Pošto na listama prijavljenih za reč više nema prijavljenih, pitam da li reč žele predsednici odnosno predstavnici poslaničkih grupa koji to pravo nisu iskoristili?(Ne.)
Da li predstavnik predlagača, narodni poslanik Dragan Jočić, želi reč?

Dragan Jočić

Poštovana gospodo i gospođe poslanici, moram da kažem da me je tok današnje rasprave uverio da smo uradili dobar posao što se tiče ove povelje o ljudskim i manjinskim pravima. Jednostavno, ovo je nešto što mora ovako da bude, nije ni više, a ni manje nego što je bilo. Što se tiče odnosa Ustavne povelje, velike i male, i onoga što će biti u nekoj zakonskoj proceduri i u pogledu donošenja zakona, biće mnogo manje ludila nego što je bilo do sada između Ustava SRJ i Ustava Republike Srbije.
Ovo što je bilo deset godina bio je jedan potpuni pravni galimatijas i mi pokušavamo sada to da uredimo. Ovom poveljom o ljudskim i manjinskim pravima mi smo na dobrom putu.
Čini mi se je većina diskutanata koja je ovde govorila zanemarila činjenicu da ovo nije zakon, da delom Ustava ne može sve da se normira i ne može do preciznosti, do svih zakonskih minucija da se normira, ali mogu da se uspostave određeni okviri koji smo mi sami doneli. I, moram da podsetim na jedan savezni zakon o ljudskim i manjinskim pravima, koji je donet konsenzusom oba veća u prošloj godini, a za to je glasala i SPS u Saveznoj skupštini. Jednostavno, jedan deo tog zakona je potpuno inkorporiran ovde i on predstavlja dosta liberalan zakon.
Neke su primedbe davane, a u isto vreme je i hvaljen Ustav SRJ, mada se mnogo toga što je u ovoj ustavnoj povelji nalazi i u prethodnom Ustavu, od braka do drugih normi koje jednostavno na određen način isto regulišu materiju. Ovde se govorilo i o verskim zajednicama, da se ovom ustavnom poveljom kao verske zajednice na mala vrata uvode sekte. Međutim, i u Ustavu Republike Srbije isto se pominju verske zajednice kao ustavna kategorija i u istom obimu se pominje brak. Ovde ništa nije nastrano, što u prethodnom Ustavu nije na isti ili na sličan način regulisano.
Prema tome, ova ustavna povelja je dobra. Uzima dosta prava. Na nama je kakvu ćemo državnu politiku da vodimo. Davano je prava i prošlim Ustavom, pa danas imamo 60.000 Albanaca u Prištini. Znači da stvar nije u normi, nego u mudrosti vođenja državne politike.
Predlažem da se ova ustavna povelja usvoji. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem se. Nemate pravo na repliku. Narodni poslanik vas je samo pohvalio kako su vaši poslanici u Saveznoj skupštini glasali za Zakon o nacionalnim manjinama. Nemate pravo na repliku.
(Narodni poslanik Žarko Obradović reklamira povredu Poslovnika.)
Povreda Poslovnika? Nemojte da koristite to kao pravo na repliku. Izvolite, povreda Poslovnika.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Poštovane kolege narodni poslanici, u pravu je kolega Dragan Jočić, jesu poslanici SPS-a podržali Predlog zakona o pravima i slobodama pripadnika manjina u saveznom parlamentu, i dali su više amandmana kojima su poboljšali...
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Niste dobili pravo na repliku.

 
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

... sadržaj tog zakona. Pogrešno tumačenje od kolege Dragana Jočića jeste u tome što smo mi danas rekli da nisu sve odredbe tog zakona koje regulišu...
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Ne tumačite vi to da li se...
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

... zbog toga smatramo da je to najveći nedostatak ove odredbe. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Narodni poslaniče, moram da vam izreknem opomenu pošto se niste pozvali na član Poslovnika koji je povređen, niti ste... a i zloupotrebili ste pravo da reklamirate Poslovnik da biste iskoristili pravo na repliku.

Zaključujem pretres. Kao što sam u prepodnevnom delu sednice nagovestila, današnji dan je za glasanje pa ćemo pristupiti glasanju.

Pošto smo obavili pretres teksta Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama, prelazimo na odlučivanje.

Stavljam na glasanje tekst Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama, sa ispravkom.

Za 155, protiv 35, uzdržanih nema, nije glasalo 10, od ukupno 200 prisutnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila tekst Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.

Pošto smo obavili razmatranje i zaključivanje po ovoj tački dnevnog reda, zaključujem sednicu Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine.

(Sednica je završena u 16,55 časova.)