ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 08.04.2003.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
 Narodni poslaniče, u obavezi ste da iznosite istinite činjenice. Sednica Narodne skupštine nije zatvorena i nije tajna. Pobrkali ste sa prethodnim procesom donošenja ustava, ova sednica je bez direktnog prenosa.

Zoran R. Anđelković

 Tajna je samim tim što o ovome što mi pričamo neće večeras biti ništa ni na jednom televizijskom kanalu, ni na jednoj radio-stanici, ni u jednoj novinskoj agenciji. Biće samo ono što su stavovi Vlade. U tom smislu je ona tajna, a ne u smislu toga što je odluka doneta ili nije doneta. Tu je stvar potpuno jasna. Kad nema javnog prenosa, iz onoga što ćemo pročitati sutra u novinama, u stvari, videćemo da stavovi opozicije neće biti prisutni kao stavovi vezani za ovaj ustav. U tom smislu sam rekao.
Kada je reč o samoj odluci, vi ste potpuno u pravu i ako se tako tumači, izvinjavam se. Prema tome, iz tih razloga mi kao SPS nećemo moći da podržimo ovaj zakon. To smo rekli i na ovoj komisiji. Da li ćemo učestvovati u toj ustavnoj komisiji, zavisi od svih drugih političkih partija i o tome ćemo odlučiti.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Određujem pauzu do 15,00 časova, kada reč ima narodni poslanik Dragan Šormaz, a posle njega narodni poslanik Petar Petrović, u nastavku popodnevnog dela sednice.

(Posle pauze.)
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Poštovane dame i gospodo, molim vas da ubacite identifikacione kartice radi utvrđivanja kvoruma.

Konstatujem da imamo kvorum i možemo nastaviti načelnu raspravu prema prijavama za reč narodnih poslanika o Predlogu zakona o načinu i postupku promene Ustava.

Reč ima narodni poslanik Dragan Šormaz, a sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Petar Petrović.

Dragan Šormaz

Dame i gospodo narodni poslanici, Ustavom Republike Srbije predviđeno je da predlog za promenu Ustava mogu da podnesu predsednik Republike, Vlada, najmanje 50 narodnih poslanika i najmanje 100.000 birača, a radi se o članu 132. Ustava Srbije. Znači da je sama ustavna komisija, podnoseći ovaj predlog zakona, za sebe monopolisala pravo predlaganja promene Ustava. Mogla je ovaj predlog zakona da nam da i Vlada Republike Srbije, pa da bude pred još uvek važećim Ustavom nekako, da kažem tako, čistije sve.
U svakom slučaju, prvo ću govoriti o samom sastavu ustavne komisije, koji sam po sebi otkriva nameru izvršne vlasti da Srbiji oktroiše Ustav, pre svega po tome što Narodna skupština prilikom izbora narodnih poslanika koji ulaze u sastav ustavne komisije polazi od stanja zastupljenosti političkih stranaka u Skupštini na dan usvajanja zakona, a sami znamo da sadašnji sastav Skupštine ne izražava volju građana koju su iskazali na poslednjim parlamentarnim izborima, održanim u decembru 2000. godine. Po mišljenju nas iz DSS-a, otprilike nešto manje od 10% poslanika u ovom sastavu je nezakonito.
Mi smo podneli jedan broj amandmana, nažalost, neće biti prihvaćeno da uopšte raspravljamo o mogućim amandmanima poslanika na ovaj predlog zakona. Naš predlog je bio da sastav ustavne komisije čini 20 narodnih poslanika, odnosno zastupnici svih političkih stranaka koje sede u parlamentu, i jedan predstavnik Vlade.
Svrha pravila prema kojima Vlada u ovom slučaju ima čak tri predstavnika u ustavnoj komisiji ne može biti druga do želje predlagača zakona da izvršna vlast pomogne unapred odabranim narodnim poslanicima u preglasavanju svih ostalih u ustavnoj komisiji. Upliv izvršne vlasti ovde služi stvaranju većine u ustavnoj komisiji, a predstavnici izvršne vlasti treba da svojim glasanjem kontrolišu moguću nesaglasnost između predstavnika skupštinske većine u ustavnoj komisiji.
Motiv predlagača zakona nije u tome da se poboljša rad ustavne komisije, već da se omogući kontrola izvršne vlasti nad njenim radom. Ako Vlada hoće kontrolu nad izradom nacrta ustava, ponavljam još jednom, najbolje bi bilo da je sama predložila izmene Ustava ili novi nacrt ustava.
Uvođenje poslanika iz skupština pokrajina u ustavnu komisiju po našem mišljenju je čista konfederalizacija njenog sastava, konfederalizacija koja direktno najavljuje budući ustavni status, makar Vojvodine, ako ne i samog Kosova, jer znamo da se tu sami mnogo i ne pitamo, jer je još uvek na snazi Rezolucija 1244. Pored toga, ima za svrhu takođe da pojača već stvorenu većinu u ustavnoj komisiji.
Podsetio bih na ono što su već rekli neki poslanici - da je cela Srbija jedna izborna jedinica, da mi imamo veliki broj poslanika i iz Vojvodine i sa Kosova u ovom sastavu. I, uopšte nam nije jasno zašto bi autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija bile posebno zastupljene u ovoj ustavnoj komisiji i privilegovane u odnosu na sve ostale delove Republike Srbije. Ima dovoljno poslanika iz Vojvodine i smatramo da su oni mogli da doprinesu svojim konstruktivnim radom, da nije bilo potrebe za nekim tutorstvom Skupštine AP Vojvodine nad njima, da bi oni znali kako da svoje mišljenje zastupaju u samoj ustavnoj komisiji, bez prisustva nekoga iz Skupštine AP.
Prema Predlogu zakona koji smo dobili, Narodna skupština usvaja Ustav većinom od ukupnog broja narodnih poslanika (to vam je član 8. Predloga) tj. sa 126 poslanika. Ovakva većina glasova predviđena je za izbor Vlade, to su već neki rekli, za razrešenje člana Vlade, nekog ministra ili cele Vlade, dok je posebna dvotrećinska većina od ukupnog broja narodnih poslanika Ustavom propisana za pokretanje postupka opoziva predsednika Republika (član 88. stav 2. Ustava Srbije) i za usvajanje akta o promeni Ustava (član 133. stav 1. Ustava Srbije). To što se ovo nije ispoštovalo obrazlaže se diskontinuitetom.
Ustav bi se usvajao istom većinom, znači na ovaj način, ako usvojimo ovaj predlog zakona, kako se bira i razrešava ministar u Vladi ili cela Vlada, a manjom većinom od one kojom se pokreće postupak opoziva predsednika Republike.
Sa druge strane, podsetiću vas i na to, a rečeno je već sa ove govornice, da je predsednik Komisije za pripremu Predloga zakona o načinu i postupku promene Ustava Republike Srbije gospodin Vladan Batić, u svojstvu člana Vlade, tj. ministra pravde, pripremio Predlog zakona o narodnom advokatu, a to je Vlada dostavila Narodnoj skupštini. Prema tom predlogu zakona narodni advokat bira se dvotrećinskom većinom glasova narodnih poslanika, član 24. stav 1. ovog predloga zakona o narodnom advokatu.
Sve ovo govori koliko je ovaj predlog da sa 126 poslanika izglasavamo promenu Ustava besmislen, jer je Ustav najviši pravni akt u državi i iz njega proizilazi čitav pravni poredak. Otuda i imperativ da se Ustav donosi najsnažnijom većinom glasova poslanika u Narodnoj skupštini, tj. dvotrećinskom većinom.
Mi iz DSS-a smo ubeđeni, bez obzira na sva trvenja i nesuglasice koje imamo u ovoj skupštini već skoro dve godine, da bismo za promenu Ustava, uz jedan ozbiljan rad ustavne komisije, obezbedili dvotrećinsku većinu i ne bismo se našli na udaru stručne javnosti zbog ovoga što danas radimo.
Predlagači zakona smatraju da treba načiniti diskontinuitet sa važećim postupkom promene Ustava Srbije, ali on se ne postiže tako što se za usvajanje ustava propisuje ista većina kao za razrešenje ministara, niti referendumom gde je potreban glas četvrtine biračkog tela da bi ustav bio potvrđen, član 9. Predloga zakona.
Diskontinuitet smo mogli da imamo na primer, ako smo ga zaista želeli, i u izborima za ustavotvornu skupštinu. Mogli smo da raspišemo izbore za ustavotvornu skupštinu, pa onda od praznog papira da počnemo sa sastavom skupštine, onakvim kakav birači u ovom trenutku žele, sa samim našim predlozima kako da izgleda novi ustav; onda bismo u toj takvoj skupštini imali legitimitet da donesemo novi ustav.
Odsustvo potrebne većine glasova narodnih poslanika predlagač nadomešta odredbom prema kojoj se Ustav koji Narodna skupština izglasa iznosi na obavezan potvrđujući referendum, a Ustav je na referendumu potvrđen ako za njega glasa četvrtina birača u Srbiji, stavovi 2. i 3. člana 9. Predloga zakona, a ta četvrtina je da izađe 50% plus jedan birač i da polovina od tog broja glasa za promenu Ustava.
Ta četvrtina bi trebalo da podupre slabu i nedovoljnu većinu koja je predviđena za usvajanje ustava u Skupštini i podari mu legitimitet. Međutim, da li će mu takav referendum podariti legitimitet? Ja bih podsetio naročito stručne ljude koji sede u ovoj komisiji, neki su izlazili za govornicu, da je za najobičniji seoski samodoprinos, po važećim pravnim aktima i zakonima, potrebno da izađe 50% plus jedan meštana te mesne zajednice i da njih pola od tog broja odluči da se uvede u selu samodoprinos i da se asfaltira neka ulica, ili da se sakupe pare za nasipanje njivskih puteva.
Ako zaista smatramo da je dovoljan isti procenat ljudi da se izjasni o najvišem pravnom aktu, kao što je potreban za običan seoski samodoprinos, čini mi se da svi koji su predložili ovakav predlog zakona nemaju mnogo veze sa pravom, nemaju mnogo veze sa državom, nemaju ni mnogo odgovornosti pred narodom i državom za ono što rade i sve što rade rade samo u cilju jednog jedinog političkog razloga, a to je odugovlačenje za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i zadržavanje izvršne vlasti, ovakva kakva je, što je duže moguće. Ništa drugo nije motiv ovakvog predloga zakona. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Petrović. Sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Milorad Mirčić.
...
Jedinstvena Srbija

Petar Petrović

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, za Stranku srpskog jedinstva nije sporno da treba ući u promenu Ustava Republike Srbije. Smatramo da su sazreli politički, ekonomski i svi drugi uslovi da dođe do promene Ustava.
Međutim, Stranka srpskog jedinstva neće podržati predloženi zakon o načinu i postupku promene Ustava iz jednog jedinog i osnovnog razloga, što je on u direktnoj suprotnosti sa čl. 132, 133. i 134. postojećeg i važećeg Ustava Republike Srbije.
Da bismo bili priznata zemlja, kao što želimo da budemo, u demokratskom svetu, moramo da poštujemo jednu zakonsku i ustavnu proceduru za promenu svakog akta, pa i promenu najvišeg pravnog akta jedne države, Republičkog ustava.
Interesantno je za Stranku srpskog jedinstva da se većina u ovom parlamentu uvek poziva na Ustav kada joj to odgovara i primenjuje određene odredbe postojećeg i važećeg Ustava Republike Srbije kada je to u interesu da se donese neka uredba, neki zakon i neki drugi opšti akt. Međutim, kada treba da uđemo u promenu Ustava, kao najvišeg pravnog akta države, onda nije važno da moramo da ispoštujemo proceduru članova koje sam naveo i da taj ustav promenimo na način kako je predviđeno u čl. 132. do 134. Ustava.
Stranka srpskog jedinstva smatra da nije dobro vršiti promenu Ustava na predloženi način; ako se malo vratimo unazad, vidimo da u ovoj većini, koja treba da izglasa ovaj zakon, koji predviđa način i postupak promene Ustava, od 126. ili ne znam koliko poslanika, dobar deo tih poslanika nema legitimitet da bude u ovoj skupštini; znamo na koji način su ostali da budu poslanici, jer se ne poštuju određene odredbe Zakona o izboru narodnih poslanika.
S druge strane, Stranka srpskog jedinstva smatra da je moglo da dođe do promene Ustava na način kako je predviđeno čl. 132. do 134. i da se postigne puni stranački konsenzus oko promene Ustava, i to tako što bi se dvotrećinskom većinom u ovom parlamentu izglasao novi predlog ustava i bio upućen na izjašnjavanje građanima Republike Srbije na referendumu, takođe kako je predviđeno članom 133. Ustava da više od polovine ukupno upisanih birača glasa, odnosno da poverenje za tako usvojen predlog Ustava Republike Srbije.
Postavlja se pitanje dokle će i koliko će važiti budući ustav, koga u ovom parlamentu usvoji 126 poslanika Narodne skupštine Republike Srbije, a na referendumu, pod uslovom da izađe 50% plus jedan upisanih birača, za takav predlog ustava glasa 25% plus jedan izašlih birača. Da li to znači da će svaka sledeća vlast, svaki sledeći parlament menjati Ustav Republike Srbije?
Dame i gospodo, dajmo jednom da ličimo na jednu ozbiljnu demokratsku državu, da donesemo ustav Republike Srbije, koji će važiti i za buduća pokolenja a ne samo od izbora do izbora. Ugledajmo se na te visokorazvijene demokratske zemlje, koje svoje ustave ne menjaju godinama, a stalno se pozivamo na to.
Meni je, da budem iskren, kao pripadniku Stranke srpskog jedinstva i diplomiranom pravniku, jako žao kada vidim da se pojedini profesori pravnog fakulteta, doktori nauka itd, priznati u ovoj zemlji i izvan ove zemlje, trude da objasne nešto što ne može da se objasni, što nema ni pravnu logiku, ni pravnu podlogu. Da li je moguće da objašnjavaju da se novi ustav donosi kršenjem postojećeg Ustava? Takav je, gospodo, ali moramo ga poštovati, da bismo bili zemlja koja će biti priznata, kao što želimo da budemo.
Dame i gospodo, iz ovog i mnogih drugih razloga, Stranka srpskog jedinstva ne može dati povoljnu ocenu predloženom zakonu i glasaćemo protiv, jer želimo da Srbija dobije jedan moderan ustav, koji će biti dugo, dugo u primeni, bez obzira ko bude bio na vlasti.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Narodni poslanik Petar Petrović je svojim izlaganjem iskoristio vreme poslaničke grupe Stranke srpskog jedinstva, pošto je bio još jedan prijavljen za reč.
Reč ima narodni poslanik Milorad Mirčić.
Sledeći prijavljeni za reč je Toma Bušetić.
Srpska radikalna stranka - 22 minuta.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Srpska radikalna stranka
Promeni ustava ili ustavnog uređenja svaka ozbiljna država pristupa onog trenutka kada za to nastanu realni razlozi.
Realni razlozi koje je ovde navela skupštinska većina se nalaze u tome što je postojeći Ustav, ili kako to većina kaže prethodni Ustav doneo Slobodan Milošević i zbog toga ne valja taj Ustav, zbog toga ga treba menjati.
Drugi realan razlog po skupštinskoj većini je činjenica što je usvojena Ustavna povelja i ona obavezuje. Da vidimo koliko su to realni razlozi?
Slažemo se, mi srpski radikali, da u postojećem Ustavu treba neke stvari menjati. Vreme je pokazalo i dokazalo neke stvari nisu jasno definisane u Ustavu, da neke stvari treba dopuniti, neke korigovati, ali to se radi na ustaljeni i uobičajeni način već viđen u svetu, u pravnim državama, a to je pomoću ustavnih amandmana.
Na naše pitanje, šta to nije valjalo, gospodo, u ovom, kako vi kažete, Miloševićevom Ustavu, niko ne zna da kaže šta to ne valja. Samo je loše to što je donesen u prethodnom režimu.
U postrevolucionarnom periodu u svakoj državi se dešavaju promene. Svaka država pristupa promenama. Te promene u principu ili u svojoj osnovi treba da nose nešto pozitivno. Ove promene koje se dešavaju posle petooktobarske revolucije su sve gore i gore i sve lošije i lošije po Srbiju. Na kraju, završava se tako što se po svaku cenu želi doneti novi ustav. Koji su realni razlozi za to - niko ovde u ovoj sali, naravno, od skupštinske većine, ne može da iznese nijedan argument.
Svi mi znamo, manje-više, šta se krije iza toga. To je jedan od krucijalnih razloga skupštinske većine, izbor predsednika Srbije, recimo; to je jedan od krucijalnih razloga kako vi to volite da navodite. Da li će se predsednik Srbije umesto kao do sada neposrednim načinom birati posrednim, u Skupštini, to bi ustav trebalo da definiše. Mogli ste to amandmanom, gospodo, niko vam ne bi zamerio.
Što se tiče ovog drugog razloga koji navodi skupštinska većina, to je Ustavna povelja. Kakvu vi obavezu imate koja prističe iz Ustavne povelje? Vi ste tu ustavnu povelju odmah prekršili. Prilikom formiranja Saveta ministara, vi ste jasno javnosti saopštili da ta ustavna povelja vas ne obavezuje.
U Ustavnoj povelji decidirano stoji da ministar odbrane i ministar spoljnih poslova ne mogu da budu iz iste članice saveza Srbije i Crne Gore. Vi ste to uradili. Šta ste rekli - dogovorili smo se; kako to neki ministri ovde kažu, sele dve neformalne grupe, Milova i ova druga, i dogovorile se. I šta vama znači Ustavna povelja?
Sada insistirate na toj ustavnoj povelji. Da li je toliko stalo vama, za šest meseci, da ispoštujete Ustavnu povelju koju ste odmah na početku kršili. Ono što mi srpski radikali zameramo, to je što ustav, osim što odražava uređenje jedne države, što reguliše pravni poredak u toj državi i niz stvari, na neki način sadrži i razvoj demokratije, pogotovo u vladajućoj, ovog puta, koaliciji.
Taj ustav će biti trag kako ste i na koji način, gospodo, vladali. Vi na početku tu demokratiju bacate u stranu, gazite po toj demokratiji, jer predlogom ovog zakona ne dozvoljavate da se u ovoj skupštini vodi demokratska rasprava. Ne dozvoljavate čak ni amandmanima da se interveniše. Kakva je to demokratija? Šta očekivati od takvog "demokratskog" ustava. Ništa drugo, osim da bude restriktivan i da bude u vašu korist.
Mi vam, gospodo, savetujemo jedno. Bez obzira koliko vi uvažavali pojedine političke partije, morate uvažavati glasove koje su dobile te političke partije na prethodnim izborima. Jasna slika. Ako vam ništa nije jasno, onda treba da vam ideja vodilja budu poslednji izbori koji su održani. Vaš kandidat, koji je bio podržan od čitavog DOS-a, (govorim o DOS-reforme), nije mogao da zadovolji zakonom propisane uslove, nije izašlo ni 50% građana.
Na bazi čega vi mislite da će izaći 50% građana, ako pojedine političke stranke i partije nisu zastupljene u izradi ovog ustava? Naravno da će te političke stranke pozvati svoje simpatizere, svoje glasače da bojkotuju taj vaš referendum. Da li pri donošenju ustava treba da delimo Srbiju na Srbiju koja je naklonjena vama i Srbiju koja je protiv vas? To ste već uradili gospodo, to vam se obilo o glavu. U pamet se, gospodo, ovo je ipak nešto čega ćete morati da se stidite ili da se ponosite.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Toma Bušetić, a sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Đorđe Mamula.