OSMA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 30.05.2003.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

4. dan rada

30.05.2003

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:15 do 21:40

OBRAĆANJA

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Član 12, koji definiše učesnike u postupku za ispitivanje odgovornosti, protivustavan je kao i svi ostali. Pokušaću da vam to dokažem.
U stavu (1) predviđeno je da je stranka u postupku lice čija se odgovornost za kršenje ljudskih prava ispituje pred Komisijom za ispitivanje odgovornosti za kršenje ljudskih prava (u daljem tekstu: Komisija).
Po našem mišljenju, u daljem tekstu je to preki sud ili parasudski organ, kakav nije predviđen Ustavom Republike Srbije.
U stavu (3) predviđate da ako Komisija smatra da je to potrebno radi izvođenja dokaza, a naročito radi uzimanja izjave od lica čije je ljudsko pravo povređeno, pozvaće Ombudsmana da učestvuje u postupku. Tog ombudsmana još nemamo u Ustavu Republike Srbije. To i sami znate, pa u stavu (4) predviđate da do otpočinjanja delatnosti Ombudsmana, Komisija će, pod uslovima iz stava (3) ovog člana, sa liste javnih tužilaca i njihovih zamenika u Republici, pozvati javnog tužioica, odnosno zamenika da učestvuju u postupku, vodeći računa o povezanosti mesta na kojem je došlo do kršenja ljudskih prava i područja pozvanog javnog tužioca odnosno zamenika.
Članom 103. Ustava Republike Srbije predviđeno je da je javno tužilaštvo samostalni državni organ, koji goni učinioce krivičnih i drugih zakonom određenih kažnjivih dela i ulaže pravna sredstva radi zaštite ustavnosti i zakonitosti. Član 105. govori o tome da javni tužilac ne može obavljati službu ili posao zakonom utvrđen kao nespojiv sa njegovom funkcijom.
Imamo i Zakon o javnom tužilaštvu. Podsetila bih vas da je, u više navrata, bio na dnevnom redu ove skupštine, izmene i dopune tog zakona, čini mi se da je baš to bilo dva puta, a jasno stoji šta je posao javnog tužioca, šta on radi u sistemu podele vlasti, a šta on nikako ne može da radi.
Kako ćete obezbediti nekog javnog tužioca koji će se prihvatiti ovog posla, a koji će samo po Zakonu o javnom tužilaštvu moći da bude zamenjen? Taj predlog o prestanku funkcije javnog tužioca apsolutno ima osnova. Čovek će izgubiti funkciju javnog tužioca zbog toga što je pristao da radi u jednoj ovakvoj komisiji, naravno ukoliko bismo imali pravnu državu. Ukoliko se pomiri sa tim i nastavi da radi u ovoj komisiji, onda nema svojstvo koje je neophodno za rad, što znači da nije ni javni tužilac, pa onda ostaje onaj koji je predmet lustracije, bez mogućnosti da ga bilo ko zastupa, a nema ombudsmana, nema javnog tužioca i onda ste došli u jednu bezizlaznu situaciju.
Stavom (2) je predviđeno da na zastupanje lica iz stava 1. ovog člana, njegov položaj, pravo na odbranu i na branioca shodno se primenjuju pravila Zakonika o krivičnom postupku. Tu priznajete da je na delu jedan parasudski organ i da se radi o prekim sudovima.
Motivacija koja vas je naterala da predložite ovakav jedan zakon nije bila dovoljna da predlažete neustavne zakone. To ide u prilog onoj konstataciji da čak i nešto što ne valja, politički ne valja, mi to politički osuđujemo, a vi hoćete da predložite ili da donesete, morate bar da zamotate u formu koja može da se ukalupi u ovaj, još uvek važeći, Ustav.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Žarko Obradović.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Kolega Nebojša Jović je predložio brisanje ovog amandmana.
Mi, poslanici Socijalističke partije Srbije, smatramo da je to sasvim logično zato što se članom 12. ovog zakona predviđa formiranje komisije, jednog, očigledno je, ad hok tela koje treba, nakon eventualnog usvajanja ovog zakona, da izvrši svoj posao, a da posle toga bude ukinuto. Ovaj zakon nema izgleda za dug život. Kratkoročnog je i pragmatičnog, kao i političkog karaktera. Sigurno je da predlagaču neće doneti neku veliku političku korist.
Predložili smo brisanje ovog člana jer smatramo da se ovim članom zakona formira komisija, jedno radno telo, koje ne postoji u pravnom poretku naše zemlje; ne postoji u pravnom sistemu ove zemlje mogućnost da se formira komisija koja dobija ovlašćenja da spreči ljude u obavljanju javnih funkcija. Niko u ovoj zemlji, ako se poštuje Ustav Republike Srbije, kao i važeći zakoni, ne može biti kažnjen za bilo koje delo bez odluke suda.
Ustav Republike Srbije u članu 23. stav 3. kaže: "Niko ne može biti smatran krivim za krivično delo, dok to ne bude utvrđeno pravosnažno sudskom odlukom". Ukoliko DOS ne poštuje Ustav Republike Srbije, a to je vrlo zanimljivo pomenuti iz razloga što je prethodno usvojen jedan mandat, baš pozivanjem na odredbu Ustava Republike Srbije i potrebu njegovog poštovanja, a u ovom slučaju se krši.
Moram citirati i odredbe Povelje o manjinskim pravima i građanskim slobodama, koja je usvojena krajem feburara tekuće godine, gde se u članu 9. kaže, primera radi, da svako ima pravo na delotvornu sudsku zaštitu u slučaju da mu je povređeno ili uskraćeno neko ljudsko ili manjinsko pravo zajamčeno ovom poveljom, kao i pravo na uklanjanje posledica takvog kršenja.
Pomenuću ovom prilikom i član 17. istog dokumenta, u kome se kaže da je "svakom zajamčena jednaka zaštita prava u postupku pred sudovima, drugim državnim organima i nosiocima javnih ovlašćenja. Svako ima prava da o njegovim pravima i obavezama, kao i optužbama protiv njega, bez odlaganja, odlučuje nezavisan, nepristrasan i zakonom ustanovljen sud. Sudske odluke se izriču javno, a sudski postupci su javni, osim u slučajevima određenim zakonom".
Kolega Jović je predložio brisanje ovog člana, zato što logično smatra da jedno ovakvo telo može izreći meru smanjenja, ukidanja građanskih prava, prava da bude neko kandidovan i da bude biran, na osnovu neproverenih izjava ili dokumenata, koji objektivno nemaju svoju pravnu validnost.
Ovde je zanimljivo pomenuti i, po našem mišljenju, jednu kontradiktornost u stavovima (3) i (4) ovog člana, gde se i tužilac uključuje u postupak rada komisije, a tužilac je organ progona i ne može izricati mere. Mislimo da je ovaj član kontradiktoran, da ovaj član ustanovljava nešto što nema osnova u pravnom sistemu, u pravnom poretku. Iz tog razloga je kolega predložio njegovo brisanje.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Nema više prijavljenih za reč o ovom amandmanu.
Na član 13. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Dragan Ljubojević i Rajko Baralić.
Da li podnosioci amandmana žele reč?
Izvolite, narodni poslanik Dragan Ljubojević.

Dragan Ljubojević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, član 13. ovoga zakona se bavi ispitivanjem odgovornosti pojedinaca. Kada se pročita ovaj član zakona, vidi se koji su bili motivi predlagača da predloži ovakav zakon.
Član 11. ovoga zakona nabraja sve one koji potpadaju pod udar zakona. Imali smo ovde jedan amandman kojim je ta lista proširena, s obzirom da je prihvaćen od strane predlagača.
Sa nekoliko rečenica osvrnuo bih se na tačku 1. člana 11, a u vezi je člana 13, koja predviđa da poslanici Narodne skupštine Republike Srbije mogu biti pozvani na odgovornost po ovom zakonu, odnosno lustrirani, a član 77. Ustava Republike Srbije, koji je još uvek na snazi, niste ga promenili, imate nameru, kaže: "Narodni poslanik ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili davanje glasa u Narodnoj skupštini".
Praktično, vi manju sankciju ovim zakonom uvodite u pravnu proceduru od one koja je predviđena nekim drugim zakonom, a koja je, praktično, Ustavom Republike Srbije, zabranjena prema narodnim poslanicima, odnosno ne može se krivično sankcionisati za izraženo mišljenje ili davanje glasa u Narodnoj skupštini. Ako je narodni poslanik obavljajući svoju dužnost i učinio nešto, a vezano je za kršenje ljudskih prava, to može biti podvedeno samo pod ovo što kaže Ustav, dakle, izraženo mišljenje ili davanje glasa u Narodnoj skupštini. Praktično, Ustav ga od toga abolira, a vi ga ovim zakonom time kažnjavate.
Zatim, član 13. stav (3): "U postupku lustracije utvrđuje se da su u vreme kršenja ljudskih prava bile ispunjene pretpostavke pojedinačne odgovornosti u skladu sa krivičnim i drugim kaznenim zakonima". Zašto neko ko je počinio krivično delo nije krivično odgovarao ili na drugi način bio sankcionisan nekim drugim zakonom? Ako je u periodu od 1976, kada su vaši ideološki sledbenici bili na vlasti, bilo propusta u sudu, u sudstvu, ako je u vreme prethodnog režima, kako ga vi nazivate, stanje u pravosuđu bilo loše, pa nisu krivično gonjeni oni koji su kršili ljudska prava, u ove dve i po godine vi ste pokušali, uveravali nas da zavodite red u pravosuđu. Imali ste prilike da one koji su kršili ljudska prava krivično ili u skladu sa nekim drugim zakonom gonite i sankcionišete.
Možda bih mogao da se složim s tim da neki vid zabrane bavljenja politikom postoji, ali samo kao sporedna kazna. Kad se dokaže da je neko počinio određeno krivično delo, možemo onda da razgovaramo o tome da mu se zabrani bavljenje politikom, ali ako već dobije četiri ili pet godina zatvora, šta će mu onda ova kazna. Ako bude pravosnažno osuđen, zar vi mislite da će on biti izabran za odbornika, poslanika ili nešto tome slično? Ne možete vi da uskratite nekom, koga je narod izabrao, dao mu mandat, da bude predstavnik naroda, bilo u skupštini opštine, bilo da je to u Skupštini Republike Srbije, u Skupštini AP Vojvodina. Dakle, posebno se ovo odnosi na one koji se direktno biraju od strane naroda.
(Predsednik: Peti minut.)
Što se tiče onih koji bi mogli da potpadnu pod udar ovog zakona, sigurno je da je ovaj zakon politički motivisan i da će to biti obračun sa političkim protivnicima, ali neće samo sa opozicionim političarima. Vi pripremate teren i za obračun unutar svojih redova.
Malopre sam predsedniku Građanskog saveza Srbije Ivanu Andriću predložio i ponudio ovu knjigu, da uzme da je pročita i da vidi ko je to tajni agent Sokrat, na koji način je on kršio ljudska prava, na koji način je on počinio krivična dela, odnosno radio suprotno ovom zakonu. To će mu biti dobar osnov da ga lustrira i ostvari ono što je naumio.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Rajko Baralić.

Rajko Baralić

Da je Sokrat znao u kom kontekstu će mu se ime pominjati posle toliko godina, ne bi ni živeo.
Član 13. govori o ispitivanju i odgovornosti pojedinca. Mi smo predložili da se ovaj član briše, zato što su slučajevi u kojima se isključuje odgovornost fizičkih lica, navedeni u stavu (4) ovog člana (neuračunljivost, poslovna nesposobnost i dr.), već uređeni nekim drugim propisima.
Podsećam vas da je ovo takođe jedan od članova koji može veoma problematično da bude tumačen i primenjivan. O tome je ovde juče govorio jedan narodni poslanik, sa emocijom koju razumem, jer dvojica bez duše uvek može značiti jedan bez glave.
Podsećam vas, kada je u pitanju poslovna sposobnost, da sam ovde pred vama pre godinu dana osporavao i osporio argumentovano, iako ste vi sa 11 glasova razlike to ignorisali i izabrali u jednom okrugu najvišeg organa državnog progona lice, iako sam ponudio dokumentaciju, dokaz da on nema poslovnu sposobnost. Nema potrebe da govorimo o tome, moje kolege ovde znaju o čemu pričam i znaju kolege narodni poslanici iz Čačka.
Imali smo lice koje je sa svojom taštom zaključilo utovor o doživotnom izdržavanju i to takav da njega izdržava tašta. Ako je u tom trenutku bio advokat, ako je pored svega toga što ste to znali, izabran za okružnog tužioca u Čačku i sada mi govorimo ovde o lustraciji kao takvoj. Vodite računa, to su delikatne stvari, čitav član 13. je toliko problematičan da je gotovo neodrživ. Da kažem još jednu stvar, pitanje, molim vas kolege, ovde ima 15 lekara neuropsihijatara narodnih poslanika, pitanje ljudske neuračunljivosti je jedna od najdelikatnijih kategorija, sa tim ljudima treba da se postupa na human i ljudski, pravno i građanski regulisan način.
Ako ovo ostane ovako kao što jeste, uvodimo u praksu nešto što može biti, ne samo krajnje nerazumljivo i opasno, već nešto što će jedan od članova ovog vašeg zakona, gde se govori da će se sprovođenju zakona pristupiti vodeći računa o ljudskom dostojanstvu, potpuno obesmisliti i zato predlažemo da se ovaj član 13. briše. Hvala lepo.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Gordana Pop-Lazić.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
U članu 13. je regulisano ispitivanje odgovornosti pojedinca kroz četiri stava: za odgovornost fizičkog lica za kršenje ljudskih prava, u slučajevima određenim ovim zakonom; pa u stavu (2) je rečeno - pripadnost određenoj političkoj stranci, organizaciji ili grupi, izuzev pripadnosti zločinačkom udruženju u slučaju kada je kršenje ljudskih prava istovremeno krivično delo za koje je nastupila zastarelnost krivičnog gonjenja, samo po sebi nije osnov za sprovođenje postupka lustracije i za izricanje lustracionih mera.
Taj stav bi mogao da nas zavede da ne čitamo onako kako je napisano između redova i da ne osluškujemo šta se zaista dešava na političkoj sceni Srbije i šta možemo sve u medijima i preko sredstava javnog informisanja da čujemo.
Mislim pre svega na elektronske medije, jer su oni daleko gledaniji, da ne govorim o Internetu, jer tu možete svašta da pročitate, čak i na sajtu MUP-a Srbije, možete da čujete gospodina Orlića, gospodina Čovića, gospodina Veselinova, koji će o pojedinim političkim strankama svakave kvalifikacije da iznesu, da kažu da su čak i zločinačka udruženja. Onda vam dođe znak jednakosti između neke političke stranke i zločinačkog udruženja.
Onda se sve to odnosi i na njih, moram da kažem da ovo kako je napisano u stavu (2) ne amnestira političke stranke od odgovornosti, bez obzira što vi govorite o odgovornosti fizičkog lica.
Govorite o odgovornosti fizičkog lica, onda nema nikakve veze da li je neko kršio ljudska prava kao član Demokratske stranke, Građanskog saveza, Socijalističke partije, Srpske radikalne stranke ili bilo koje. Fizičko lice je fizičko lice, njegovo političko ubeđenje je samo njegovo, zbog toga što pripada toj stranci ne može ga niko pozvati na odgovornost i u tome je očigledno napravljena jedna gruba greška.
Što se tiče stava (3) da se u postupku lustracije utvrđuje da su u vreme kršenja ljudskih prava bile ispunjene pretpostavke pojedinačne odgovornosti u skladu sa krivičnim i drugim kaznenim zakonima, moram da vas podsetim na činjenicu, a i na ustavnu odredbu, da se za krivično delo odgovara samo ako je ono bilo u tom momentu, kada je učinjeno, predviđeno kao takvo Krivičnim zakonom.
Dakle, retroaktivnost u tom smislu nikada nismo imali, sem kada je DOS došao na vlast. Tu smo počeli da uvodimo retroaktivnost, uveli smo taj presedan jednom i sada nastavljamo tom praksom koja očigledno nije dobra i stvara jedan nepovoljan milje, koliko za nas građane ove države, toliko za još, čini mi se, ne možda u ovom slučaju, ali možda u drugim slučajevima, nepovoljan milje za one koji bi navodno da ulažu kapital u ovu zemlju ili koje vi prizivate da dođu i da ulažu svoj kapital, ne bi li se pokrenula privreda. Svi traže i stabilnu političku klimu, stabilnu ekonomsku klimu, hoće da znaju kakvi zakoni ovde vladaju, kuda se krećemo u tom pravcu, kakva nam je monetarna politika, da bi svoj kapital ovde uložili, jer za njih postajemo potpuno neinteresanti.
Dolazimo u situaciju da nam se onda najviši državni funkcioneri, bez obzira ko su i šta su, sreću sa nekim biznismenima, a znate, kada idem na duel, mislim na neku televizijsku emisiju, vodim računa da mi pandan bude barem potpredsednik neke stranke, jer neću sa svakim da izađem na duel, pa bi trebalo i vaši državni funkcioneri da vode računa na kom nivou se sastaju.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko prijavljuje za reč o ovom amandmanu? (Nema prijave.)
Na član 14. amandmane u istovetnom tekstu podneli su narodni poslanici Ljubomir Kragović i Dušan Cvetković.
Da li želite reč, da vidimo ko je prvi potpisani, gospodin Ljubomir Kragović, zatim narodni poslanik Cvetković.