ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 09.11.2004.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

09.11.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:00 do 20:50

OBRAĆANJA

Branislav Rankić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ovo je jedan matematički problem. Naime, za zauzimanje stavova, kako predviđa zakon u članu 15. potrebna je saglasnost svih članova lokalnog saveta. Ovako kako ste zamislili tripartitni savet, stavove zauzima po pitanjima iz člana 9.
Samo kada pročitate član 9. stoji i čime sve treba da se bavi lokalni savet, ako bude osnovan. Jedino je utešno što ne mora biti osnovan, jer ako bude osnovan, recimo, razmatra čak i pitanja zdravstvene i socijalne zaštite i sigurnosti, demografskih kretanja itd. Teško je da ove tri međusobno suprotstavljene grupe postignu potpunu saglasnost i da jednoglasno zauzmu stav.
Zato je predviđeno, da ne bi došlo do blokade rada ovih saveta na lokalnom nivou, uvođenje i četvrtog činioca u ovaj savet i sa dvotrećinskom većinom.
Praktično, vi imate mogućnost, ako savet broji 20 članova, da 14 članova saveta donese odluku ili zauzme stav. Tih 14, najmanje tri grupe iz sastava od ove četiri, mora biti saglasno i ova jedna će se vrlo lako povinovati toj odluci i reći da su verovatno u pravu ako tri međusobno suprotstavljene grupe misle isto, ali ako se traži potpuna saglasnost, verujte mi da u praksi nećete biti u stanju da je postignete. Ako biste prihvatili ovo, imalo bi smisla i mogli bi saveti da funkcionišu na lokalnom nivou, tamo gde se osnuju. Ako ne prihvatite, videćete i sami da neće moći da zauzimaju stavove.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 21. amandman je podneo narodni poslanik Milan Stanimirović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, Odbor za rad, boračka i socijalna pitanja predlaže da se ovaj amdnman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 22. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Antić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, Odbor za rad, boračka i socijalna pitanja predlaže da se ovaj amdnman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Gospodin Antić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Antić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman na član 22. se odnosi na pravo opštinskih, odnosno lokalnih saveta da osnivaju radna tela. O samim radnim telima su već govorili moji prethodnici, o stavu SRS prema nevladinim organizacijama i prema stručnjacima. Ja bih to iz drugog ugla.
Smatram da su i sami lokalni saveti, lokalni socijalno-ekonomski saveti poprilično pravno neutemeljeni u ovom predlogu zakona. Njihova delatnost, njihovi ciljevi su jako problematični. Ukoliko iz naslova pogledate - socijalnu politiku, ekonomsku politiku vodi Republika.
Delokrug rada tih saveta bio bi jako uzak. Mislim da su oni u ovom predlogu zakona imali za cilj da otupe tu oštricu sindikalne borbe, eventualno, da razvodne tu raspravu ili da budu alibi Vlade ili lokalne samouprave u nekim sporovima ili u slučaju nekih socijalnih nemira i sami po sebi su veliki trošak za građane Srbije. Govorio bih i o tome.
Ukoliko su potrebne finansije za osnivanje tih saveta, samo deseti deo od onoga što je potrebno na nivou Republike, dolazimo do cifre od milion do dva miliona dinara po opštini. Pomnožite to sa brojem opština i dolazite do nekih 300 - 400 miliona dinara.
Nema razloga da se ne osnivaju, jer se jako lagodno osnivaju, a njihove obaveze su i prema lokalnim samoupravama nedefinisane. To su neke povlastice koje se članovima saveta omogućuju, što znači da su sami po sebi veliko opterećenje za građane Srbije. Ako već i nemaju neku svrhu, nemaju neki poseban cilj, nema potrebe proširivati i izdvajati neka posebna sredstva, čime bi se dodatno opterećivali građani Srbije. Zbog toga smatram da je nepotrebno proširivati njihova ovlašćenja.
Ujedno bih zamolio predsedavajućeg da, po Poslovniku proveri da li imamo kvorum za rad.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Molim vas, bez dobacivanja. Jasan je Poslovnik: ako ovlašćeni predstavnik zatraži proveru kvoruma, naravno da ćemo proveriti.
Pošto smo završili pretres Predlog zakona u pojedinostima, da li predstavnik predlagača Slobodan Lalović, ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike, želi završnu reč? (Ne.)
Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Pošto smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i pojedinostima, Narodna skupština će u Danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i celini.
Prelazimo na 6. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O MIRNOM REŠAVANjU RADNIH SPOROVA (pojedinosti)
Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada Republike Srbije.
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Gordana Pop-Lazić, Zoran Krasić, Nemanja Šarović, Petar Jojić, Božidar Koprivica, Vojislav Milajić, Milovan Radovanović, Vjerica Radeta, Milan Stanimirović, Zlatan Jovanović, Milan Stevović, Momir Marković, Nataša Jovanović, Igor Bečić, Živan Vladimirović, Milorad Mirčić, Mita Avramov, Stefan Zankov, Zoran Antić, Srđo Komazec, Milorad Krstin, Miljko Četrović, Milan Veselinović, Ivan Radić, Zlatko Radić, Rodoljub Gačević, Miroslav Nedeljković, Dragoljub Stamenković, Darko Glišić, Stojan Cvetković, Boban Vojinović, Gordana Gajić, Dragan Živkov, Branislav Rankić, Momčilo Duvnjak, Aleksandar Đorđević, Dragoljub Anastasovski, Branislav Janković, Dragoljub Simonović, Goran Dunjić, Dragutin Perić, Vitomir Milošević, Nikola Todorović, Dragan Čolić, Mihajlo Stevanović, Prvoslav Savić, Jovan Daja, Tihomir Đuričić, Miloš Dišić, Branko Ranković, Stevica Deđanski, Stojan Tintor, Nikola Lalić, Milan Škrbić, Goran Cvetanović, Mileta Poskurica i Veroljub Arsić.
Primili ste mišljenje Vlade Republike Srbije.
Primili ste izveštaje Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja i Zakonodavnog odbora.
Pošto je Narodna skupština, obavila zajednički načelni pretres, u okviru koga je razmatran i Predlog zakona o mirnom rešavanju radnih sporova, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, Odbor za rad, boračka i socijalna pitanja predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor predlaže da se ovaj amandman odbije.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, Odbor za rad, boračka i socijalna pitanja predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Narodni poslanik Boško Ristić.
...
Demokratska stranka

Boško Ristić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovani predsedniče, dame i gospodo poslanici, moram da izrazim jednu primedbu, jer sam se javio po prvom članu, ali su kolege stajale, pa niste videli da se javljam.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Molim poslanike koji su umorni od sedenja da ne sede ispred poslanika, jer onda ne mogu da vidim. Vraćam vam vreme. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Boško Ristić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dakle, smatram da je članom 1. narušen pravni sistem u Srbiji, jer se uvodi obavezan postupak za mirno rešavanje sporova. Mirno rešavanje sporova podrazumeva saglasnost stranaka u sporu i podrazumeva njihovu želju da do rešenja dođu mirnim putem. Na ovaj način se uvodi parapravosudni sistem i uvodi se nova procedura koja nije utemeljena u Ustavu. Svaki građanin Srbije je vlastan da o pravima iz radnog odnosa samostalno odlučuje.
Ukoliko želi da neko svoje pravo po osnovu rada i po osnovu radnog odnosa reši, on podnosi zahtev, odnosno tužbu nadležnom sudu i pred nadležnim sudom ima mogućnosti da na miran način reši svoj spor. To može da bude poravnanje sudskim ili vansudskim putem, ali može da se reši spor i ako se odustane od tužbe.
Na ovaj način stranka u sporu koja želi da odustane od svog zahteva, to ne može, već mora da pokrene postupak i kada pokrene taj postupak, mora da ide u tom postupku za mirno rešavanje spora do kraja.
Osnovni pojmovi u članu 2. koji se odnose na strane koje mogu rešavati, učestvovati, u postupku za mirno rešavanje sporova su nejasne, pre svega, kada imate u vidu i mogućnost da se kao stranke u sporu pojave radnici koji su istovremeno i akcionari u svom preduzeću. Onda nije jasno da li će se oni javiti na toj strani poslodavaca ili na strani zaposlenih.
Ovakva jedna konfuzija onemogućiće rešavanje postupaka i sporova u ovom postupku za mirno rešavanje i vrlo često kada stranke imaju nameru da razvlače međusobne sporove, takva sporna pitanja o legitimaciji za učešće u sporu za mirno rešavanje će biti sporna. Nije predviđen organ koji će tu legitimaciju, odnosno da o njoj meritorno odlučuje.
Dakle, nije predviđen organ koji će meritorno ili doslovce i na kraju rešiti koja strana sa kojom stranom pregovara, naročito u sporovima gde su stranke i poslodavci i zaposleni. To se odnosi na velike sisteme gde su zaposleni postali akcionari, pa istovremeno rade u tim preduzećima i imaju spor, upravo oko minimalne zarade, to je nešto što može biti sporno.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Još neko o amandmanu? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Nemanja Šarović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, Odbor za rad, boračka i socijalna pitanja predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 4. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman, Odbor za rad, boračka i socijalna pitanja predlaže da se ovaj amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poznato je da u poslednje vreme imamo inflaciju propisa gde se ništa ne postiže sa aspekta ostvarivanja prava naših građana. Ovim predlogom se usporava rešavanje brojnih sporova naših građana. Brojne institucije postoje za rešavanje sporova. Ova institucija u praksi neće ništa doprineti ubrzavanju ili efikasnijem i ekonomičnijem vođenju bilo kakvog postupka, a neće doneti građanima baš nikakav boljitak i ovo je nedelotvorno sa aspekta pravne nauke.
Ovo bi se pre moglo nazvati da je političko-pravno pitanje. Dakle, da je predlagač imao u vidu političko-pravno pitanje, on bi uvažavao postojanje važećih zakona koji regulišu ovu materiju.
Dakle, da su građani želeli i da mogu mirnim putem da reše neki sporni odnos, ne bi oni dozvoljavali da dođu pred miritelja.
Ovaj miritelj nigde nije poznat u zemljama Evropske unije. Raspitao sam se, pogledao sam određene propise uporednog prava i nisam mogao da pronađem ovu regulativu da može na ovakav način da se rešava spor između poslodavaca, kako kolektivnih, tako i individualnih lica, pa i fizičkih lica.
Pošto je trebalo imati u vidu političko-pravno pitanje sa ovim predlogom nije trebalo izlaziti pred Parlament. Brojne agencije, brojni miritelji, oni samo koštaju državu i poreske obveznike. Ko će da plaća ovu instituciju, da li možda poreski obveznici Srbije? Iz njihovih džepova mora da se plaća direktor, odbori, članovi itd.
Sredstva za izvršenje ovog zakona moraju se obezbediti iz budžeta, ta sredstva neće biti mala. Ovo povlači jedan broj birokratije, broj zaposlenih i izvršilaca koji treba da rade na ovim poslovima. Postoji u Zakonu o parničnom postupku zaista normalno i efikasno sredstvo, kako građani treba da reše sporni odnos. Građani ne treba da dolaze pred ovu instituciju, jer će biti jedno ništa sve ovo.
Poznato je da mi imamo mirovna veća u mesnim zajednicama i u nekim slučajevima se ta institucija pokazala kao delotvorna. Građani u jednom broju slučajeva reše sporni odnos, a ako žele mirnim putem da reše spor, onda će ga rešiti na pripremnom ročištu pred nadležnim sudom.
Šta će ovde otvarati sada neke nove institucije, formirati, da bi iz one kožne torbice, što bi se reklo, vladine, uzimao novac.
Samo ove agencije, socijalno-ekonomska agencija u ovoj godini koštaće četiri miliona za mesec i po dana državu i poreske obveznike. Znate koliko je to penzija naših građana, to je 660 penzija i toliko je samo koliko će da košta agencija za mesec i po dana. U narednoj godini se planira 15 miliona za tu agenciju. Izračunao sam, to je 2.500 penzija, toliko bi moglo da bude isplaćeno našim građanima.
Šta će nama ovolike izmišljene agencije, institucije, koje samo treba da budu finansirane. Veliki je problem, bilo koja stranka da je na vlasti, ne valja što svaka stranka koja dođe, bar u praksi, u poslednje vreme se tako pokazalo, ona u prvom redu gleda da namiri fotelje svojih stranačkih prvaka ili zainteresovanih lica. Pogledajte Agenciju za privatizaciju. Idite do Terazija, videćete tu agenciju, mislim da ni kabineti generalnog sekretara UN nisu tako opremljeni kao što je ta agencija.
Moram reći da je ovo nedelotvorno, štetno po državu, mnogo košta i ne treba se upuštati da formiramo i osnivamo neke agencije, neke institucije koje samo gledaju da crpe novac od građana i poreskih obveznika.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama.
Još neko o amandmanu? Reč ima narodni poslanik Vladimir Homan, a zatim Boško Ristić.