PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 19.11.2004.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

19.11.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 11:10 do 00:00

OBRAĆANJA

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Mika Vlaović, a za reč neka se pripremi narodni poslanik Bojan Kekić.

Mika Vlaović

Demokratska stranka Srbije
Gospodine potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, pošto je sa ove govornice govoreno o mnogim stavkama u budžetu, malo je spominjana poljoprivreda. Pošto sam jedan od retkih zemljoradnika u Skupštini Srbije ispred DSS-a - Vojislav Koštunica, zadržaću se na delu budžeta koji se odnosi na poljoprivredu.
Znam da nije dovoljno ono što je potreba poljoprivrede. Dugogodišnje nasleđe, ne bih sada o tome, dovelo je do velikog haosa u poljoprivredi.
U kampanji 2003. godine mi smo imali slogan - Reč je reč, nismo dali slatkorečiva obećanja, ali obećanja ispunjavamo. Poljoprivredni budžet je povećan tri puta u odnosu na 2003. godinu. Pošto se radi o stavkama, nešto ću i pročitati. Ukupan iznos je 20 milijardi, od toga subvencije 10 milijardi i 982 miliona, i koristiće se za sledeće namene: premije za mleko, koje su najmanje 3,2% mlečne masti, premije za industrijsko bilje, za proizvodnju suncokreta, soju, uljane tikve i duvan. Za suncokret, jedan kilogram – dinar i po premije. Za soju je dva dinara, za duvan je od 35 do 65 dinara po jednom kilogramu, zavisno od sorte.
Premija za šećernu repu je ukinuta ove godine i to je dobro. Još neke će sigurno biti ukinute sledeće godine. Imalo je to svrhe negde u ranijem vremenu kada su fabrike bile društvene. Fabrike za preradu poljoprivrednih proizvoda su privatizovane i dobro je što je ukinuta premija, iskoristiće se u budžetu za neke druge namene, ne bi bilo normalno probiti na jednoj strani poreske obveznike, a na drugoj strani privatniku koji ima fabriku obezbeđivati sirovine. Ovo kao zemljoradnik, i mnogi zemljoradnici, pozdravljam.
Regres za dizel gorivo biće 15 dinara po litru za 30 litara po hektaru. Nije dovoljno koliko je potrebno poljoprivredi, ali ipak jedna pomoć, pošto je gorivo skupo i poljoprivreda je u teškom stanju.
Premija za pšenicu, izdvojena je jedna milijarda i to će biti kao ove godine.
Regres za priplodnu stoku je 402 miliona. Regres za podizanje novih zasada šljiva, 200 hektara se planira da se podigne, 50.000 po hektaru daje Vlada. Za podizanje 100 hektara novih vinograda zasada.
Za kratkoročno i dugoročno kreditiranje poljoprivrednih mašina i opreme registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima 3,5 milijarde, koje mogu koristiti zemljoradnici mlađi od 40 godina, ako plaćaju penziono osiguranje najmanje jednu godinu.
Mere za unapređenje sela predviđaju da se daju bespovratna sredstva od 30 do 50% za investiranje u postrojenja za proizvodnju voća, povrća, pečuraka i cveća, plastenici, sistemi za navodnjavanje kap po kap, investiranje u nabavku postrojenja i uređenja sanitarnih uslova za gajenje stoke, unapređenje plasmana kvaliteta proizvoda, širenje organske proizvodnje i postrojenja za sortiranje i pakovanje voća i povrća.
Kao što sam već rekao, da li je dovoljno, nije, da li je najviše što se moglo, jeste. I kada je sve ovo dala Vlada Srbija, ima nešto bogom dano, dobru zemlju, dosta zemlje, vredne ljude i dobru klimu. Još na Vladi ostaje da utvrdi pravila igre.
Kao domaćin ne mogu da se složim da Srbija sa poljoprivrednom proizvodnjom ne može u Evropu. Moraju se u pravilima igre odrediti i dovesti da dele sudbinu uvoznici i proizvođači repromaterijala, banke koje posluju sa poljoprivredom, prerađivači poljoprivrednih proizvoda i zemljoradnici. Ako bi te sve četiri strukture delile sudbinu, poljoprivreda bi mogla u Evropu.
Evo jedan klasičan primer da vratimo nazad. Za šećernu repu je prošle godinu davano 12.000 po hektaru. Šećerane su zemljoradnicima davale veštačko đubrivo, u zamenu za jedan kilogram veštačkog đubriva 9 kilograma repe, negde oko 21 dinar prevedeno na jezik naroda. Veštačko đubrivo je koštalo 14. Praktično je ispalo da država nije pomagala zemljoradnika, već je pomagala šećeranu.
Ako treba jedna tona veštačkog đubriva na hektar, šećerana je zemljoradniku od premije uzela 7.000 na veštačkom đubrivu, a više od 5 mu je uzela... Zato kažem, treba utvrditi pravila igre.
Kada sam već oko toga, još moram nešto da kažem, možda se baš Vladi neće dopasti, o penzionom osiguranju zemljoradnika. Ono sada kasni 20 meseci. Znam u kakvoj je situaciji zemlja, znam koje su potrebe iz budžeta, a kao domaćin vidim neko rasipništvo koje nije na određen način adekvatno oporezovano. Luksuzna roba i automobili preko 100.000 evra, koje kupuju estradne zvezde i novokomponovani tzv. biznismeni. Imam siromašan rečnik kao zemljoradnik, rekao bih lopovi, jer stvari krstim pravim imenom, mogu biti oporezovani i više od 50%. Iz tih sredstava bi se za godinu isplatilo za ostale penzije, a u sledećoj godini bi se mogle i povećati.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Bojan Kekić, a neka se pripremi; Bojan Kekić nije tu, reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, danas je jedan kolega poslanik ovde rekao da za budžet za 2005. godinu neće glasati narodni poslanici koji ne razumeju ovaj predloženi tekst ili, kako reče, iz stranačkih ideoloških razloga. Da vam kažem da mi srpski radikali nećemo glasati za ovaj budžet, upravo zato što odlično razumemo ovaj tekst i zato što znamo kakav je značaj budžeta za državu.
Ovaj budžet, dame i gospodo, nije ni antiinflatorni, ni razvojni, kako je rekao gospodin ministar Dinkić, a bogami nije ni socijalni. Nećemo glasati za ovaj budžet zato i zbog toga što je gospodin Dinkić rekao da Srbiji treba visoki privredni rast, naravno s tim se slažemo, znamo da to treba, ali ne znamo kako je to gospodin Dinkić mislio sa ovim i ovakvim budžetom.
Sa ovakvim visokim deficitom to svakako nije moguće i ubeđena sam da to gospodin Dinkić zna, ali pokušava na drugi način da predstavi tekst budžeta koji je predložio narodnim poslanicima, kao što je i rekao kolegi Milovanu Radovanoviću, da je njegova primedba koja se odnosi na nevladine organizacije u obrazloženju budžetu objašnjena, međutim, toga na strani 82, gde je ministar rekao da je to napisano, nema.
Naravno, reći ću mu to u pojedinostima kada bude ovde prisutan. Srbiji, dame i gospodo, trebaju javni investicioni radovi. To je perspektiva za razvoj Srbije, to u ovom budžetu nije predviđeno. Mi srpski radikali smo u ovom budžetu uočili zaista niz nelogičnosti i ono što se mi principijelno zalažemo za ukidanje agencija, kancelarija, komisija i ostalih paradržavnih i para-organa, zalažemo se i u ovom budžetu za brisanje određenih troškova za ove organe, i to smo svakako predvideli kroz naše amandmane.
Ono što je karakteristično za ovaj budžet, i što su govorile i moje kolege, jeste da se budžetom značajno degradira Vojska Srbije i Crne Gore i da to svakako ide na ruku ovoj hajci protiv vojske, i inače protiv državnih organa i institucija. Slažem se da to treba da se zaustavi, ali onda to ne sme da se podstiče kroz budžet. Mi smo u svojim amandmanima skrenuli pažnju i pokušali da predložimo Vladi i skupštinskoj većini na koji način bi trebalo eventualno da se interveniše u ovom tekstu, da bi ovaj budžet bio prihvatljiv i za nas iz SRS-a.
S obzirom na kratkoću vremena, vrlo kratko ću da se osvrnem samo na pojedine stavke koje su ovako zaista karakteristične i da pitam Vladu Srbije i skupštinsku većinu, koji je to osnov da se predsedniku Tadiću troškovi povećaju za 600%, čime je on to zaslužio. Da li sva ta sredstva ima nameru da potroši u, kako reče, diplomatske aktivnosti, a koje se sastoje u odlascima na koškarkaške ili fudbalske utakmice. Naravno, nemam ništa protiv ni košarke, ni fudbala, ali imam protiv toga da predsednik Republike troši vreme i novac odlazeći na fudbalske utakmice.
Kada je u pitanju Ministarstvo pravde i sudovi, samo želim da pitam ministra u odsustvu zašto ovde nisu posebno označena sredstva za specijalni sud, ako su označena sredstva za tužilaštvo za ratne zločine. Da li je to zbog toga što znamo da je specijalni sud već napravio troškove mimo prošlogodišnjeg budžeta, i čak je tamo učinjeno više krivičnih dela i velika cifra je u pitanju, da li se zbog toga ovde to izostavilo da narodni poslanici i javnost Srbije ne saznaju pravu istinu o tome ili je u pitanju nešto drugo?
Ima ovde mnogo nelogičnosti, ali malo vremena, ali moram samo da spomenem Agenciju za strana ulaganja i promociju izvoza, za koju je predviđeno 18.112.000 dinara i ovo je, dame i gospodo, crni humor. Koja su to strana ulaganja i koja je to promocija izvoza, kada mi znamo da Srbija samo uvozi, a ništa ne izvozi. Naravno, uvozi ono što ne mora da uvozi, a ne izvozi ono što bi ipak moglo iz Srbije da se izveze. Nelogičnosti su i kod troškova predsednika Srbije i Crne Gore i njegovog kabineta i ministra spoljnih poslova, ali o tome u pojedinostima.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se narodnom poslaniku Vjerici Radeta. Pauza do 15 sati.

(Posle pauze – 16,00)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo popodnevni rad. Obaveštavamo vas da, po službenoj evidenciji, sednici prisustvuje 160 narodnih poslanika.

Na redu je Predlog zakona o budžetu.

Molim da utvrdimo kvorum, molim poslanike da ubace svoje kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema.

Zahvaljujem. Konstatujem da postoji kvorum za rad.

Nastavljamo po prvoj tački dnevnog reda. Reč ima narodni poslanik Snežana Stojanović-Plavšić, a neka se pripremi Dušan Proroković, pa potom Petar Jojić.

Snežana Stojanović-Plavšić

G17 Plus
Zahvaljujem. Poštovani gospodine predsedniče, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovani članovi Vlade, građani Srbije, dozvolite mi da na samom početku odstupim na trenutak od dnevnog reda i da vas obavestim da je danas Svetski dan borbe protiv zlostavljanja dece.
Mislim da je važno da mi u parlamentu, a pozivam i sve druge institucije naše države, kao i sve odgovorne građane, da se u ovu borbu najozbiljnije uključe, jer je to najveći problem i najveća sramota čovečanstva.
A sada, dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite da se vratimo na temu. Tema je Predlog zakona o budžetu Republike Srbije. Poslanička grupa G17 plus podržaće ovaj budžet. Podržaće ga zato što se G17 plus uvek zalagala da u rešavanju problema moramo biti sistematični, ozbiljni, odgovorni, da moramo imati viziju, da moramo imati jasne predloge, konkretna rešenja i ciljeve za koje se borimo. Ovaj budžet predstavlja sve to, ima takav pristup, i zato će ga poslanička grupa G17 plus podržati.
Dozvolite da kažem šta je ono što poslanička grupa G17 plus posebno želi da podrži u ovom budžetu. Pre svega, molila bih za malo tišine, ako je moguće. U startu želim da kažem da je ovaj budžet za 15% veći od budžeta za prošlu godinu. To konkretno znači da ćemo ove godine imati, svi zajedno, više para. To - više para, neće biti na račun poreza, koje će plaćati građani i privreda, jer su poreska rasterećenja već predložena.
Dakle, privreda i građani biće značajno rasterećeni poreza u sledećoj godini. Jednostavno, veći broj ljudi će plaćati porez. Poreska disciplina će biti čvršća. To smo u ovoj godini već pokazali da možemo i da daje značajne rezultate.
Dalje, ovaj budžet je projektovan i na bazi toga da se vodilo računa o nezaposlenosti. Mi smo sigurni da ćemo se u ovoj godini sa nezaposlenošću uspešno boriti. Zašto? Zato što ćemo obezbediti privredni rast. Ove godine on je bio najviši u proteklih desetak godina. Sledeće godine projektovan je privredni rast koji je, kao što smo ove godine videli, ostvariv. On će, naravno, dovesti do smanjenja nezaposlenosti.
Vlada je ove godine prvi put projektovala i jednu posebnu kreditnu liniju za mikrokredite, koji će pomoći da ljudi koji budu eventualno ostali bez posla u procesu restrukturiranja preduzeća počnu da se bave novim poslom i preuzmu inicijativu za samozapošljavanje.
Postoji još jedna značajna mera u ovom budžetu koja se tiče nezaposlenosti, a to je u poreskoj politici za sledeću godinu, to je oslobađanje od poreza za poslodavca koji budu zaposlili novozaposlene, ljude koji se zapošljavaju.
Šta je u ovom budžetu za G17 plus još jako značajno i šta je ono što ćemo mi podržati u punoj meri. To je pravedne politika plata. Konačno ćemo imati situaciju u kojoj će ljudi koji više i bolje rade moći da više zarađuju, dakle podstaći ćemo ih da rade više, da rade bolje, da više zarađuju i da konačno počnemo da se takmičimo u radu a ne u neradu, i da zaboravimo jednom zauvek onu maksimu iz 90-tih, "ne mogu toliko malo da plate, koliko malo mogu da radim".
Penzije će biti redovne, biće usklađene sa rastom životnih troškova i zarada. Socijalna davanja povećana su za 9 milijardi, dakle, u raznim oblastima i po raznim osnovama. Za bolesne i invalidnost povećano je davanje u iznosu od 19%. Za zaštitu porodice i dece, zarade porodilja, roditeljski dodatak, dečiji dodatak, boravak dece u predškolskim ustanovama, za majke, za izbeglice 16% je više novca.
Što se tiče ostale zdravstvene zaštite, znači nega i pomoć drugog lica, pomoć za osposobljavanje za rad, materijalno obezbeđenje, porodični smeštaj, imamo takođe povećanje od 50%. Sve u svemu, to je 9 milijardi više za socijalna davanja, za zaštitu onih koji ne mogu sami da brinu o sebi.
Što se tiče preduzeća, ovo je razvojni budžet, odnosno privrede uopšte. Želim jasno da kažem da je to ovim budžetom planirano.
U prethodnom budžetu i prilikom glasanja za rebalans bilo je različitih mišljenja ekonomista oko toga da li postoji ili ne postoji razvojna komponenta budžeta. Ovde i u javnom mnjenju, i u mišljenjima analitičara, i u mišljenjima ekonomista, nismo imali prilike da čujemo mnogo disonantnih tonova. Utoliko je i nama građanima laicima u ovoj oblasti lakše da verujemo i da znamo da ovo jeste razvojni budžet.
Zašto? Zato što je predviđeno restrukturiranje preduzeća koja imaju probleme i restrukturiranje javnih preduzeća. Zato što će privatizacija biti dosledno i pravedno sprovedena. Zato što će ostati deo subvencija za ona preduzeća koja ne budu u ovoj godini rešila svoje probleme. Dakle, imaćemo sigurno jedan privredni rast i razvoj.
Što se tiče društvenih delatnosti, u prošloj godini imali smo značajan porast zarada u zdravstvu. Ove godine pobrinućemo se za prosvetu. Znači, prosveta će dobiti značajno povećanje plata.
Što se tiče poljoprivrede, budžet ostaje isti. Dakle, biće subvencija za poljoprivredu, biće kredita u poljoprivredi i dalje. Probleme koje smo imali sa kreditima prevazići ćemo tako što će banke na neki način menjati svoju politiku ili će iz ovog procesa jednostavno biti eliminisane.
Ono što je takođe važno za nas u G17 plus to je da naša država ovim budžetom predviđa da plaća svoje dugove. Ona će plaćati dugove prema inostranstvu, kao svaka država koja je dobar partner međunarodnoj zajednici i kao svaki dobar srpski domaćin. A, ona će takođe plaćati i unutrašnje dugove, koji su dva i po puta veći.
Ovo nije Vlada koja pravi dugove. Ovo nije Vlada koja uzima iz vašeg džepa ili koja vas tera da sami iz svog džepa uzimate. Znači, nema primarne emisije. Niko vam neće uzeti novac koji odnesete u banku na štednju. Niko vas neće terati da štedite ili primamiti da štedite u bankama koje suštinski ne postoje, ali će vam zato sve te dugove koji su napravljeni vratiti, jer je ovo Vlada koja je odgovorna prema građanima. To je, takođe, veoma važno.
Dakle, koja je osnovna logika ovog budžeta. Osnovna logika ovog budžeta je sledeća - da radimo i da zaradimo. Da nateramo, da podstaknemo zdrave i sposobne da više i bolje rade, i više i bolje zarađuju. Da zaštitimo slabe i nemoćne. I, na kraju krajeva, da stvorimo jaku privredu, jake institucije, jaku državu, kako bismo svi zajedno sa našim građanima ostvarili viziju moderne, stabilne, evropske Srbije.
To je ono što G17 plus podržava. To je vizija koju G17 plus ima i ovo je budžet koji će G17 plus podržati. Zahvaljujem.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama.
Reč ima narodni poslanik Dušan Proroković, a neka se pripremi Petar Jojić, pa posle njega Živorad Smiljanić.

Dušan Proroković

Demokratska stranka Srbije
Poštovani narodni poslanici, prilikom rasprave o budžetu za 2004. godinu, koji je donet nešto kasnije nego uobičajeno, i prilikom rebalansa budžeta na poslaničkom klubu DSS-a imao sam velike polemike sa ministrom Dinkićem i sa predstavnicima Ministarstva. Nisam bio sasvim zadovoljan tim budžetskim projekcijama. Oni su me uveravali da će to sve za 2005. godinu izgledati drugačije.
Drago mi je što su ljudi ostali od reči, što su ispoštovali dogovoreno. Ovaj budžet za nas iz DSS-a izgleda mnogo bolje nego što smo očekivali, s obzirom na stanje u privredi i na realizaciju ubiranja poreza, stepen sive ekonomije u odnosu na ukupnu ekonomiju i sve ostalo.
Danas je 19. novembar, ne sećam se da je u poslednjih šest godina ovako rano došao zakon o budžetu na razmatranje Republičke skupštine. Dakle, neki rokovi koji se poštuju u svim normalnim državama počeli su da se poštuju i u Srbiji, i na ovaj način se ostavlja i dovoljno vremena poslaničkim grupama da ulože amandmane na određene budžetske stavke, ali se ostavlja i dovoljno vremena javnim preduzećima i lokalnim samoupravama da projekcije iz nacionalnog odnosno republičkog budžeta usklade sa svojim lokalnim projekcijama, odnosno poslovnom politikom.
Ono što je jako bitno za ovaj budžet, to je da je on delimično razvojan. Nažalost, nije u potpunosti razvojan. Svi znamo u kakvim okolnostima živimo, ali je antiinflatoran. Dakle, projektovana stopa inflacije za narednu godinu je mnogo manja nego projektovana stopa inflacije u zemljama u okruženju.
Srbija je zbog vođenja dosadašnje ekonomske politike u 2004. godini, ali i zbog najavljenog za 2005. godinu, dobila međunarodni kreditni rejting B plus, prvi put u svojoj istoriji. Naravno, mi bismo voleli da je taj međunarodni kreditni rejting malo viši, ali ukoliko se jedan kontinuitet vođenja ovakve ekonomske i budžetske politike nastavi verujem da će on u narednim godinama biti nešto drugačiji.
Takođe, Srbija je stabilizovala svoj bruto društveni proizvod po glavi stanovnika na 2.900 dolara per kapita, naravno, sa tendencijom rasta. Ovo je i te kako bitno, jer je Srbija među državama zapadnog Balkana treća po ovom statističkom podatku. Izvor ovog podatka su analize MMF i Svetske banke.
Podsetiću vas da su Bugarska i Rumunija već ušle u završni proces pregovaranja sa Evropskom unijom, dakle one su države kandidati za punopravno članstvo. Verovatno će to, po nekim najavama, postati između 2007. i 2009. godine. Srbija je dva potencijalna člana Evropske unije, koji se opet primaju zbog nekih drugih političkih razloga, prestigla u ovom segmentu. Sa daljom tendencijom rasta mislim da Srbija polako počinje da stiže Republiku Hrvatsku, koja je na oko 6.000 dolara po glavi stanovnika.
U budžetu je projektovano i vođenje jedne odgovorne fiskalne politike, što će 2.900 dolara po glavi stanovnika povećati i zato sam veliki optimista, jer se govori o smanjenju javne potrošnje i o smanjenju fiskalnih opterećenja privrede, između ostalog i odgovornim vođenjem politike plata.
Dakle, ova vlada preduzima možda nešto što će biti nepopularno u široj javnosti, ali nešto što će unaprediti i rad javnih preduzeća i što će unaprediti pre svega rad državne uprave.
Moramo ukinuti uravnilovku i zbog razloga što kvalifikovani kadrovi, operativni, visokostručni, oni koji su dugo u administraciji, nisu adekvatno plaćeni, ali i zbog toga što na tržištu rada najkvalitetnije kadrove u ovom trenutku uzimaju strane banke, domaće banke, kompanije koje ulažu u našu privredu. Nama se dešavaju paradoksalne situacije da, recimo, budžetski inspektor ili inspektor za tržište rada ima nižu stručnu spremu od nekoga koga treba da kontroliše u nekoj stranoj banci, što nije primer nigde u svetu.
Naravno, mi ne možemo nikoga da prisilimo da radi u javnoj upravi, moramo da ga motivišemo i zato pozdravljam ovakvu politiku plata u državnoj upravi, koju je predložio ministar Dinkić.
Takođe, ovim budžetom se predviđa i restrukturiranje javnih preduzeća. Neko je pre podne spomenuo primer Livnice u Kikindi, koja je sklopila jedan arnažman sa ćerkom firmom francuskog "Sitroena". Dakle, ukoliko se tako nastavi i u ostalim segmentima, ukoliko se tako budu restrukturirala ostala preduzeća, ukoliko zaista strateški partneri budu dolazili u Srbiju, mislim da možemo da budemo optimisti i možemo se nadati nečemu ne samo u 2005. nego i u narednim godinama.
Mislim da je najbliže tome "Zastava" iz Kragujevca, kojoj je otpisano oko 40 miliona evra duga i koja upravo na međunarodnom tržištu traži strateškog partnera.
Takođe, izdvajanja u budžetu mnogo su viša u segmentu za plate, za školstvo, zdravstvo, koje će rebalansom budžeta imati još jedno povećanje, ali predviđa se i te kako povećanje u segmentu školstva i u segmentu diplomatije.
Složio bih se sa nekim poslanicima ovde koji su govorili nešto o Ministarstvu spoljnih poslova. Podsetiću vas, Ministarstvo spoljnih poslova nije samo ministar. Ministarstvo spoljnih poslova podrazumeva veliki broj zaposlenih ljudi koji rade odgovorne poslove. Nažalost, danas imamo situaciju da atašei u našoj diplomatiji imaju 14.000 do 15.000 dinara. Za posao takve odgovornosti i za posao za koji mi imamo tako velika očekivanja, i povodom promocije države u inostranstvu i povodom vođenja naše diplomatske ofanzive vezano za Kosovo i Metohiju - mislim da nisu adekvatno nagrađeni.
Zato bih podržao ovo izdvajanje, ali bih podsetio da Narodna skupština mora više brige da vodi o kontroli troškova, odnosno kontroli ispunjenja budžeta.
Takođe, neki poslanici su jutros nešto pričali o vojnom budžetu. Voleo bih da možemo da projektujemo vojni budžet na 100 milijardi. Vojni budžet je u ovom trenutku projektovan na 43,2 milijarde dinara. Juče smo mnogo o tome pričali na Odboru za odbranu i bezbednost.
Ako vojni budžet, odnosno budžet Ministarstva odbrane uporedite sa budžetom Ministarstva unutrašnjih poslova, a Ministarstvo unutrašnjih poslova obuhvata i Žandarmeriju i još neke jedinice posebne namene, Ministarstvo unutrašnjih poslova preuzima većinu poslova vezanih za kontrolu granice, odnosno prekopograničnih jedinica policije, onda je ovaj vojni budžet i te kako veliki.
Rekao sam da nam treba jača kontrola Skupštine prilikom izvršenja budžeta. U svetlu vojnog budžeta, rekao bih da je odluka Odbora za odbranu i bezbednost Skupštine Srbije jednoglasno doneta, tiče se kontrole, recimo, prodaje vojne imovine koju sada vrši neki fond za reforme Vojske Srbije i Crne Gore, dakle, šta će se desiti sa tim sredstvima, kako će biti utrošena, realizovana.
Ukoliko se radi o vojnom stambenom fondu, pa u taj stambeni fond Republika Srbija odobri da se uplati milion evra, da li to podrazumeva 30 stanova za majore i poručnike ili jednu vilu na Dedinju za nekog generala.
Dakle, u tom smislu Skupština i te kako treba da preduzme sve aktivnosti, kako bi jače kontrolisala izvršenje budžeta, kako bi kontrolisala kako se troše javne finansije i kako bi preventivno delovali da ne dođe do zloupotrebe budžeta.
Mislim da smo juče dobili podršku svih poslaničkih grupa za tako nešto. Mislim da konstituisanjem i postojećih organa i nekih budućih organa koji se tiču sprečavanja zloupotreba u javnim finansijama, Srbija može mnogo lakše i mnogo brže do Brisela.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Petar Jojić, a neka se pripremi narodni poslanik Živorad Smiljanić.