TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.03.2005.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

22.03.2005

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 12:00 do 18:02

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici dobar dan. Nastavljamo popodnevnu sednicu. Molim da na početku utvrdimo kvorum. Molim poslanike da ubace svoje kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Zahvaljujem. Primenom elektronskog sistema konstatovali smo da imamo kvorum za rad.
Na član 4. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Aleksandar Vlahović i Branislav Rankić.
Vlada predlaže da se amandman odbije, Odbor za finansije predlaže da se amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
I gospodin Vlahović je podneo jedan dobar amandman, i da objasnimo o čemu se radi.
To je jedan od članova koji će biti tzv. prelazni u novom prečišćenom tekstu ovog zakona, kojim se propisuje da odredba člana 1, a to je novi član 52a stav 1. tačka 1) do 3), i član 2. ovog zakona primenjivaće se u slučajevima kada je odluka o prodaji akcija javnim tenderom doneta pre stupanja na snagu ovog zakona.
Dolazimo do onog trenutka kada nam Vlada, kao predlagač ovog zakona, priznaje da je i do sada bilo slučajeva da je neko mogao putem javnog tendera da trguje akcijama do kojih su došli ovi fondovi, Akcijski fond, Republički fond PIO, Republički fond za razvoj i ono što generički nazivate akcije čiji je imalac Republika Srbija.
Po logici stvari i prema onome što ste napisali u obrazloženju ovog zakona, zašto vam je potreban ovakav zakon, zašto vam je potreban ovakav član 52a, vi ovde regulišete jednu pravno nemoguću situaciju. Znači, tek usvajanjem ovog zakona stiče se mogućnost da se putem javnog tendera prodaju ove akcije.
Vi ovde priznajete da je bilo takvih prodaja, odnosno da su u međuvremenu donete neke odluke da se ovim akcijama trguje putem javnog tendera, praktično osnažujete te odluke tako što kažete da će se one realizovati na način propisan ovim kasnijim zakonom.
Očigledno ste svesni da akcije nisu dobra koja bi mogla da se prodaju i kupuju na sličan način kao što je to propisano Zakonom o javnim nabavkama, već da se radi o hartiji od vrednosti. Na ovaj način stvarno priznajete da ste na brzinu radili ovaj predlog zakona.
Dokaz za to je i puno odredbi u kojima je i dalje ostala SRJ, pa i neka nedefinisana narodna banka.
Pokušavali ste da ovo usaglasiste, čak imate negde i savezna republika. Pogledajte član 149. zakona i opet ćete videti da je ovo za jednokratnu upotrebu, dok neko ne zaključi da nam je potreban pravi zakon o hartijama od vrednosti i finansijskom tržištu hartija od vrednosti.
Na ovaj način želite da pospešite ne samo mogućnost, nego svoje ovlašćenje i pravo koje dobijate da ekskluzivno trgujete ovim hartijama od vrednosti, i to na način da ste zaboravili ko je vlasnik tih hartija od vrednosti i ko raspolaže u ime države. To što se pozivate na fondove različitog naziva, samo treba da znate da su oni korisnici, oni upravljaju, ali ne raspolažu.
Nastavak ove rasprave sledi u okviru druge tačke, gde ćete tačno videti koliko ste pogrešili i koliko ste na neustavan način pokušali da promenite sve ove tri oblasti.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi o ovom amandmanu? Izvolite, gospodine Vlahoviću.
...
Demokratska stranka

Aleksandar Vlahović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Zahvaljujem. Dame i gospodo narodni poslanici, zaista ne vidim zašto je neophodno uvođenje institucije retroaktivnosti u članu 4. ovog zakona. I zbog toga izgleda da se za sve nas, za naknadna tumačenja i eventualna sumnjičenja da su neke odluke ranije donete, pokušava da novi zakonski režim, koji se uvodi ovim izmenama i dopunama Zakona o hartijama od vrednosti, eventualno služi za pokrivanje već donetih odluka.
Mislim da to poslaničkoj većini zaista ne treba, s obzirom da materijalna fakta govore da ne postoji nijedna odluka koja je prethodno doneta na koju će se primenjivati odredbe ovog zakona i da tih 15-20 ili mesec dana koliko će biti potrošeno do momenta kada se bude usvojio ovaj zakon, ukoliko se bude konstituisala poslanička većina, neće zaista ništa značiti onome ko sprovodi i realizuje ove mere, s obzirom da u narednih mesec dana postoji čitav niz predradnji koje treba da se obave, koje ove izmene i dopune Zakona ne tangiraju, a gde je opet tih mesec dana nedovoljno da se te predradnje obave, ne bi li se donela odluka na osnovu čega će se primenjivati ovaj član 4.
Zbog toga, zaista krajnje dobronamerno, DS savetuje i predlagača zakona koji ne sedi ovde, jer je formalni predlagač zakona Ministarstvo finansija, a ne Ministarstvo privrede, ali isto tako i poslaničku većinu, da ne uvodimo presedan retroaktivnosti za sve moguće slučajeve, jer zaista ne vidim razloga zašto se retroaktivnost ovim članom uvodi.
A, s druge strane, lično nisam zadovoljan objašnjenim opštim interesom za uvođenje instituta retroaktivnosti, koji je ovde nedovoljno u dve rečenice šturo dat.
Isto tako me interesuje da li je Zakonodavni odbor uopšte imao posebnu raspravu o pitanju retroaktivnosti vizavi ovog zakona, kao i da li je predlagač zakona tražio da se o odredbi retroaktivnosti posebno glasa.
Govorim iz iskustva, imali smo u predlogu o izmeni i dopuni Zakona o privatizaciji iz marta meseca 2003. godine jednu odredbu koja se retroaktivno primenjivala, gde je vrlo jasan bio opšti interes, a to je da se svim radnicima, bez obzira na momenat kada su ušli u proces privatizacije, podele akcije u visini od 200 evra po jednoj godini radnog staža.
Sećate se da je prvobitnom verzijom zakona vremenska dinamika ulaska diktirala nivo vrednosti podeljenih akcija. Da bi svi bili u istom položaju, predložili smo da tim izmenama i dopunama obuhvatimo i onaj period od 20-tak dana pre donošenja tog zakona. Tu se jasno prepoznavao opšti interes.
Zaista ne vidim gde je ovde opšti interes za uvođenje ove odredbe retroaktivnosti. Ako je celishodnost nađena u brzini realizacije, odnosno implementacije ovog zakona, opet ne vidim dovoljno razloga za prihvatanje ovog člana.
Vidim razlog za prihvatanje amandmana, jer ponavljam još jednom, najmanje mesec dana će biti potrebno da se obave pripremne radnje da bi uopšte mogla da se donosi odluka o prodaji akcija van berze, tenderom, a za mesec dana, od vas zavisi, od efikasnosti rada ovog parlamenta, da li će ovaj zakon biti usvojen. Stoga, krajnje dobronamerno preporučujem da se usvoji ovaj amandman, tj. da se ovaj član 4. zakona obriše.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Još neko o ovom amandmanu? Izvolite, narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Da pročitamo, zarad javnosti, na šta se odnosi taj član koji suspenduje član 52a odnosno retroaktivnost. U članu 52. zakona se kaže: "Hartijama od vrednosti može se trgovati samo javnom ponudom na organizovanom tržištu, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno. (Dosad nije.) Na organizovanom tržištu hartijama od vrednosti mogu trgovati samo brokersko-dilerska društva i ovlašćene banke, članovi berze, a druga lica jedino posredstvom članova berzi".
Sada se predloženim izmenama i dopunama ovo retroaktivno odnosi i na neke odluke koje su već donete o prodaji hartija od vrednosti ovih institucija koje su u državnoj svojini. Ne čudi mene čak ni to da ste već izvršili prodaju, ne čudi me ni što same izmene i dopune zakona tehnički nisu dobro odrađene. Tačno je da iza ovoga stoji Ministarstvo finansija.
Kako reče predsedavajući, u izradi ovog zakona učestvovala je i Komisija za hartije od vrednosti. Tačno je da je predsednik te komisije, gospodin Štimac, koji je do pre nekoliko meseci bio poslanik u ovoj skupštini, u poslaničkom klubu G17, tako da me više od vas ništa ne može začuditi.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Obaveštenje se nije odnosilo na ovaj zakon. Rekao sam "za pripremu ova dva zakona".
Da li još neko želi reč?
Na član 5. amandman je podneo poslanik Zlatan Jovanović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman odbije. Odbor za finansije predlaže da se amandman ne prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Meni uopšte nije jasno zašto niste prihvatili ovaj amandman.
(Predrag Bubalo, sa mesta: Prihvata se.)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Vlada je prihvatila amandman.
Dakle, konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima, da li predstavnik predlagača dr Predrag Bubalo, ministar privrede, želi završnu reč? Izvolite.

Predrag Bubalo

Hvala, predsedniče. Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, zaista sam bio jedan od prvih koji je kritikovao Zakon o hartijama od vrednosti. Zaista je teško kad nešto nije dobro da se popravi sa jednim, dva ili tri člana. Mislim da je dosta diskusija bilo principijelne prirode.
Zašto sam se opredelio lično da prihvatim inicijativu Ministarstva za finansije da se ovo pokuša ovako poboljšati? Samo iz razloga što imamo tvrd dogovor, a već su se pojavili nacrti zakona o hartijama od vrednosti, da će ova oblast biti mnogo kvalitetnije i celovito uređena, na primeren način, kako to odgovara stepenu razvijenosti tržišta hartija od vrednosti u ovoj zemlji.
Intervencija je utoliko što smo imali u praksi neusklađenost sa Zakonom o privatizaciji, sa Zakonom o Akcijskom fondu i sa onim što smo imali u praksi. Zakonom o privatizaciji su predviđeni metodi za prodaju državnog i društvenog kapitala. U pitanju je tender i u pitanju je berza.
Takođe, Zakonom o hartijama od vrednosti bila je predviđena berza i preuzimanje. Već se tu vidi jedna neusklađenost. Sada smo pošli da uskladimo da sva tri ova metoda imaju svoje mesto.
Definitivno tvrdim da bogatstvo metoda ne može da škodi, a u praksi ima potrebe da se u određenim momentima upravo koristi tender, zato što isključivo korišćenjem preuzimanja često može da se desi, to je tako, čini mi se, i urađeno u nekom momentu, da se ne postigne niti zadovoljavajuća cena, a da ne govorim da ne postoji obaveza investiranja i da se primeni socijalni program.
Imamo slučajeva, imamo takvih firmi gde je zaista manje bitno koliko ćemo para dobiti, mada je cena uvek bitna, ali je uvek bitno da se investira, da se dođe do strateškog partnera. Ako je samo preuzimanje ili ako je samo berza, ne može se uticati da bude strateški partner. Spreman sam da i ovoj skupštini, od onoga što je ostalo, napravim listu i podnesem koje su eventualno firme, ono što je bilo i zalaganje, gde bi to došlo u obzir. Znači, da se ograničim, meni zaista nije cilj da imam pravo na voluntarizam, da biram, nego jednostavno, u zaštiti društvenih interesa i ciljeva.
Ne bih puno oko ovoga svega što je konkretno bilo reči. Za sve ono što je trebalo, pravni osnov ima. Kažem, ne može se nešto što je loše postavljeno radikalno promeniti, ali možemo za neko kratko vreme poboljšati, dati mogućnost da se koristi i metod tendera, uz preuzimanje i uz trgovanje na berzi. Trgovanje na berzi je bilo i ostaje kao prioritetno. Tender i preuzimanje je za određeni broj slučajeva.
Na kraju, samo da kažem oko ovoga što je bilo najviše priče, oko retroaktivnosti. Tvrdim da se ne radi o retroaktivnoj primeni norme, već se radi o određivanju propisa koji se primenjuje u slučaju da je odluka o metodi prodaje doneta do dana stupanja na snagu ovog zakona, što znači da mogu da se primene i ove izmene, a može i po starom zakonu, kad je započet neki proces.
Istine pune radi i punog objašnjenja, ovakve formulacije se koriste često za prelazne i završne odredbe, a da je to tako, želim da podsetim na Zakon o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, od 28. februara 2003. godine, gde se u članu 24. kaže: "Postupak prodaje kapitala, odnosno imovine, koji nije završen do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastaviće se po propisima koji su bili na snazi u vreme objavljivanja javnog poziva za učešće na javnom tenderu, odnosno na javnoj aukciji". Upravo je smisao ovde iskorišćen. Mislim da nema priče o retroaktivnosti norme.