SEDMO VANREDNO ZASEDANjE, 29.06.2005.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMO VANREDNO ZASEDANjE

5. dan rada

29.06.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:00 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Boško Ristić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, smatram da je poreski sistem sa porezom na dodatu vrednost, uz fiskalizaciju, nužan i neophodan, kako bi se uveo red u plaćanje finansijskih obaveza poreskih obveznika prema državi.
Smatram da to jeste put i način da Srbija postane deo integralnog ekonomskog sistema Evrope, kome inače i težimo. To su standardi koje je Srbija morala da uvede kako bi se izjednačila u uslovima privređivanja sa zemljama razvijene zapadne Evrope.
Međutim, neka rešenja, pre svega iz Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, ukazuju da država pokazuje sklonost da preduzima veoma represivne mere prema građanima Srbije koji imaju bilo kakvu poresku obavezu. Jedna od takvih mera je i uvođenje privremene mere obezbeđenja poreskog potraživanja u prinudnoj naplati iz novčanih sredstava poreskog obveznika.
Šta to znači? Država je propisala da poreski organi mogu propisivati privremene mere odmah nakon donošenja rešenja. Inače, u poreskom postupku postoji jedno pravilo i praksa utvrđena zakonom da žalba ne zadržava izvršenje rešenja. Svako rešenje doneto od strane poreskih organa odmah stupa na snagu, dostavljanjem poreskom dužniku ono postaje izvršno.
Pored toga, predlagač traži da država preko poreskih organa ima pravo da odmah pleni imovinu poreskog dužnika, bez obzira na to da li je taj poreski dužnik izjavio žalbu i ukazao na zakonom opravdane razloge da on toliko ne duguje ili da mu je nezakonito poreska obaveza nametnuta. Vrlo često se dešava da poreski organ nameće poresku obavezu pogrešnom licu, zbog zabune o identitetu poreskog obveznika. Tako država sebe stavlja u neravnopravan, povlašćeni položaj u odnosu na građane.
To nije smisao jednog pravnog pretka kojem mi treba da težimo, gde treba da postoji vladavina prava i gde bi građani i država bili izjednačeni pred sudom i uopšte pred zakonom u postupcima koji se prema građanima vode. Ovo pokazuje na spremnost države da jednim osionim ponašanjem čak ulazi u stan poreskog dužnika i mimo odluke suda, gde se čak pokušava da se poreski organ stavi iznad suda, jer ukoliko dostavi sudu i njenom izvršnom sudiji rešenje o privremenoj meri, sud je dužan, protivno Zakonu o izvršnom postupku, da u roku od 15 dana omogući poreskom izvršitelju ulazak u stan poreskog dužnika.
Tu se povređuju mnoga ustavna prava: pravo na nepovredivost stana i pravo da se to najznačajnije pravo građana ograniči samo odlukom suda. Na ovaj način Ministarstvo finansija posredno priznaje da Zakon o izvršnom postupku nije dobar, da je neefikasan, a to je posebno i poruka potencijalnim investitorima u Srbiji koji dolaze van granice Srbije da ovde ne mogu efikasno da zaštite svoja prava i svoja potraživanja.
Inače, u oceni sudskog sistema u Srbiji koju je dala Svetska banka postoji jedna kritika da se potraživanje u izvršnom postupku naplaćuje prosečno u periodu od 1006 dana. To je izuzetno dug period za naplatu potraživanja i govori o nepostojanju pravne zaštite investitora u Srbiji.
Ministarstvo finansija ovim predlogom izmena Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji traži da se to izvršenje premesti iz sudskih postupaka potpuno u administrativni postupak, u kome bi inokosno odlučivao poreski organ. To je protivno Ustavu, Zakonu o izvršnom postupku, Zakonu o sudovima gde je utvrđena njihova nadležnost. Na ovaj način se narušava jedinstveni sudski sistem. Jedino poreski organ ima pravo da naloži sudiji da donese rešenje u roku od 15 dana.
Šta reći za građane čije parnice traju po 10 godina, a izvršenje predstavlja novu parnicu koja traje još 10 godina; i šta reći ministru pravde, koji je obećao da će se do juna ove godine u sudovima u Srbiji uvesti red, te da će građani imati pravo na blagovremeni i efikasni pravni lek. Ministarstvo finansija svojim predlogom zakona je u koliziji sa obećanjima ministra pravde i mislim da je to problem ove vlade.
Mi građanima Srbije, kao opozicija, ukazujemo da su obećanja ministra pravde ostala prazno slovo na papiru i da od tog obećanja o efikasnosti pravosuđa nema ništa. O tome govore redovi u sudovima, sudije koje su pretrpane mnogobrojnim predmetima, neefikasnost pojedinih sudova u rešavanju predmeta. Sve se to prelama preko leđa građana, preko njihovih prava, a sve to građane Srbije košta, pa su i davanja i osnovica za naplatu poreza izuzetno veliki, tako da imamo jedan skup državni mehanizam koji živi na teret građana.
Ono na šta želim da ukažem jeste pitanje nejednakosti građana i države pred zakonom i u sudskom postupku. Sudski izvršitelj može bez odlaganja da uđe kod poreskog obveznika i izvrši popis stvari, bez obzira čije su te stvari u stanu dužnika, bez obaveze da utvrđuje svojinski odnos poreskog obveznika prema stvarima koje mu se popisuju.
To sve govori o tome da je država spremna samo da uzima, ali bez ikakve odgovornosti, jer kada uđete u nečiji stan po hitnom postupku, bilo danju ili noću, popišete sve stvari koje se nađu u stanu bez obzira čije su te stvari, kada te stvari oduzmete i prodate na javnoj licitaciji, postavlja se pitanje odgovornosti države kada ona pogreši, a često država greši. Često država donosi pogrešna rešenja, posebno u administrativnom postupku, koja se kasnije poništavaju od strane Vrhovnog suda.
Međutim, i ovde postoji problem što je sudska zaštita neefikasna i što Vrhovni sud tek posle više od godinu i po dana donosi rešenja o tužbama u upravnim sporovima. Dešava se da mnogi poreski obveznici u međuvremenu propadnu zbog toga što su njihovi žiro računi neosnovano blokirani ili zato što su im oduzeta sredstva za rad i rasprodata na licitacijama.
Bez obzira na ovakav stav predlagača zakona, smatram da on sebi želi da pribavi veoma velika ovlašćenja, koja su protivna Ustavu i sistemu pravosudnih zakona kojima je definisana uloga sudova i pravo građana uvek na blagovremenu sudsku zaštitu.
Žao mi je što ministar finansija nije ovde. Želim ministru finansija da postavim jedno pitanje. Skoro su uvedeni uređaji za kontrolu poreza preko sistema GPRS, 180.000 uređaja je nabavljeno ili postoji obaveza nabavke, uz licencu za softver i hardver. Prema mojim saznanjima, koja dolaze iz Ministarstva finansija, ovi uređaji su nabavljeni od firme "Erikson".
Bili smo svedoci otvaranja afere "Erikson", u koju su bili umešani neki visoki funkcioneri Vlade Srbije, pre svega potpredsednik Vlade gospodin Miroljub Labus, pa se postavlja pitanje da li je nabavka 180.000 fiskalnih jedinica, hardverskih, preko "Eriksona" i nabavka licenci od "Eriksona" upravo prikrivanje već otkrivene afere.
Zato želim da ministar finansija ovde javno da objašnjenje građanima da li je informacija tačna. Ukoliko nije, neka je demantuje, a ukoliko jeste, neka objasni građanima Srbije koliko je "težak" posao koji je Ministarstvo finansija zaključilo sa "Eriksonom", da li je bilo tendera i pod kojim uslovima, da li je bilo više ponuđača za ovaj izuzetno skup posao u Srbiji? Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama. Gospodine Ristiću, da li hoćete ovo da formulišete kao poslaničko pitanje i da se pošalje Ministarstvu?
(Boško Ristić, sa mesta: Pozovite ministra ovde da odgovori.)
Dobro, da odgovorim, ministar je tu na odboru.
Reč ima narodni poslanik Zlatan Jovanović, a neka se pripremi narodni poslanik Suzana Grubješić.

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, nije korektno spajati sedam tačaka dnevnog reda u jednu, odnosno sedam zakonskih predloga razmatrati kao jedan, kao što nije korektno, a još manje inspirativno govoriti pred polupraznom ili, bolje rečeno, skoro praznom salom. Ali, to su blagodeti novog Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, koji je većina u ovoj sali izglasala.
Već je dosta rečeno o ovim zakonskim predlozima koji su na dnevnom redu, ja ću se osvrnuti samo na nekoliko njih da ukažem na neke nelogičnosti koje su iskazane u ovim zakonskim predlozima.
Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost, moram da kažem da se praksa ponavlja i da se predlagač nije naučio na greškama prethodnika. Pre četiri godine, i malo više od četiri godine, prethodni ministar finansija je izašao pred ovu skupštinu sa predlogom zakona o porezu na promet, gde je oporezovao sve živo.
Oporezovao je čak i one artikle, proizvode koji nikada ranije nisu bili oporezovani porezom na promet, poput udžbenika, lekova i nekih drugih proizvoda. Kasnije, ministar je shvatio da to nije u redu, pa je proradila ta naknadna pamet, pa se u par navrata korigovao, znači ukidao neke poreske stope na neke proizvode, neke umanjivao itd.
Aktuelni ministar finansija, umesto da je poučen i naučen iskustvom svog prethodnika, sa kojim je inače bio bliski prijatelj i saradnik, i da u startu razluči i razdvoji, izvrši pravilnu selekciju onih proizvoda, robe i usluga koje ne treba oporezovati ili treba nekom nižom stopom, polazi na isti način.
I on je oporezovao sve i svašta najvišom stopom, da bi sada opet kod njega proradila ta naknadna pamet i on počinje da se koriguje. Ta korekcija je dobra, samo što ta korekcija nije dovoljna sa našeg aspekta. Ona mora biti značajnija u narednom periodu, odnosno trebalo je da bude i danas značajnija, da obuhvati više proizvoda, više usluga, da bi standard građana Srbije na taj način bio iole poboljšan. No, ministar ima svoju računicu, ima verovatno i skupštinsku većinu da to što je naumio i izglasa.
Što se tiče Predloga zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, o izmenama i dopunama tog zakona takođe je dosta rečeno. Zakon je u suštini restriktivan za poreske obveznike.
Čuli smo da u velikoj meri ministarstvo preuzima ulogu i suda i policije i da ono donosi rešenja, sprovodi ta rešenja, sprovodi izvršenja, što nije normalno.
Ukazaću na jedan član i nelogičnosti koje se pojavljuju u njemu, mada je Srpska radikalna stranka kroz amandmane pokušala da otkloni mnoge nedostatke ovog zakona, pa ćemo to u pojedinostima detaljnije objasniti.
Ali, s obzirom da je i tamo vreme ovim novim poslovnikom skraćeno, kratko ću se osvrnuti na član 27. predloga izmena, koji se odnosi na član 131. osnovnog teksta. Žao mi je što ministar nije tu, ali nadam se će njegovi saradnici ovo ubeležiti i preneti ministru, pa da se pokuša ovaj naš amandman prihvatiti da se ova nelogičnost ispravi.
Naime, članom 27. predviđena je jedna promena koja se odnosi na trajanje zabrane vršenja delatnosti. Naime, u članu 131. stoji: "U toku poreske kontrole poreski inspektor može poreskom obvezniku izreći zabranu vršenja delatnosti u trajanju do 30 dana". To je novim izmenama promenjeno, tako da više ta zabrana nije do 30 nego do 60 dana.
Znači, predlaže se zabrana do 60 dana u slučajevima, pa pod 1) stoji – da delatnost obavlja tako da robu i usluge ne prati verodostojna dokumentacija od značaja za utvrđivanje poreza, kao što je otpremnica, faktura, izjava kupca itd; 2) izbegava utvrđivanje i plaćanje poreza tako što se ne uplaćuje dnevni pazar, u skladu sa propisima; 3) izbegava utvrđivanje i plaćanje poreza radnim angažovanjem lica koja nemaju zaključen ugovor o radu ili drugi akt o radnom angažovanju donet u skladu sa propisima, kao i ako ta lica nisu prijavljena nadležnoj organizaciji za socijalno osiguranje; 4) promet od prodaje robe ili pružanja usluga ne registruje preko fiskalne kase ili na drugi propisani način.
Predlagač predviđa sada da se poveća kazna na 60 dana, ali obrazloženje se odnosi samo na ovu tačku 4), u stvari razlog za to produženje kazne jeste ova tačka 4) – ako se promet ne registruje preko fiskalne kase ili na drugi propisani način. Nije baš logično da se samo zbog jedne tačke od ove četiri ova kazna poveća na 60 dana.
Ono što je još ovde nelogično, to je drugi stav ovog člana, koji se dodaje ovim predlogom. Drugi stav kaže: ″Zabrana vršenja delatnosti poreskom obvezniku izriče se za poslovne prostorije poreskog obveznika u kojima su u toku poreske kontrole utvrđene nepravilnosti iz stava 1. tačke 1) do 4) ovog člana.″
Ovo je jasno, ukoliko poreski obveznik ima više, ako se radi o trgovcu, radnji, pa se u jednoj od njih utvrdi da ne registruje promet preko fiskalne kase, onda se taj objekat, ta radnja privremeno zatvara. Sada vas pitam – šta će se desiti ako poreski obveznik, recimo građevinsko preduzeće izvodi radove u drugom gradu, na objektu nekog drugog poreskog obveznika i ukoliko nije svoje radnike koje je tamo angažovao, prijavio, odnosno osigurao na odgovarajući način, što je obuhvaćeno ovom tačkom 3), koji će se njegov objekat u tom slučaju zatvoriti, odnosno privremeno zatvoriti? Mislim da ovo nije logično i nije dobro rešenje, da je trebalo ovu četvrtu tačku izdvojiti kao poseban stav da bi se to bolje preciziralo i razjasnilo.
Što se tiče predloga zakona o carini i carinskoj tarifi, samo ću kratko da se osvrnem na ono što je uglavnom već rečeno. Dakle, do 2001. godine, kada je DOS došao na vlast, srpska privreda je bukvalno uništena.
Dva su uzroka tog uništenja srpske privrede. Prvi je Zakon o privatizaciji, koji je katastrofalan, a drugi je set zakona iz oblasti carina kojima je srpsko tržište otvoreno za inostranu robu i na taj način srpska privreda je dovedena u ćorsokak.
Nije korektno da danas ovde gospodine Vlahović, koji je inače kreator Zakona o privatizaciji, kritikuje gospodina Labusa koji je kreator ovog zakona, kreator onog carinskog zakona iz 2001. godine, jer su tada bili zajedno, bili su jedinstveni DOS i sve što je rađeno tada bilo je podržano sa obe strane.
Gospodin Labus je tada bio potpredsednik Savezne vlade i kao takav bio je inicijator i kreator onog carinskog zakona kojim su faktički carine na uvoz proizvoda i robe iz inostranstva ukinute, tako da je najprofitabilniji posao u Srbiji bio u stvari uvoz, a i danas je. Uvozilo se sve i svašta, čime se naša privreda naravno gasila polako, a onda je Vlahović svojim Zakonom o privatizaciji tu privredu dokrajčio.
Danas se pokušava ovim predlozima poboljšati situacija u toj sferi, ali nažalost, ovi predlozi koji su danas pred nama nisu dovoljni da se situacija bitno popravi. I dalje ostaju neke nelogičnosti za koje smo već čuli ovde.
Na neke proizvode, a kod nas se proizvode, i dalje su nulte carinske stope, nema carine, iako imamo te proizvode kod nas, ili ih imamo u izobilju; bolje rečeno, za neke od njih proizvođači ne znaju šta će sa njima, ne mogu da ih plasiraju, ne mogu da ih prodaju. Mi oslobađamo te proizvode carine i omogućavamo da se vrši njihov uvoz.
Takođe imamo navalu ili najezdu robe široke potrošnje, raznorazne robe sumnjivog kvaliteta, relativno jeftine, na naše tržište, a sve to omogućuju ovi carinski propisi koji su na snazi.
Kažem još jednom, ništa se bitno nije promenilo ni poboljšalo ovim predlozima.
Ono što je novo u ovim carinskim propisima jeste pravo koje ostaje Vladi – da u slučaju poremećaja na tržištu može da interveniše promenom carinske stope za određene proizvode i da te carinske stope poveća ili snizi za 50%. Možda to nije tako loša odredba, da neka druga vlada trenutno u Srbiji vrši vlast, ali mi nemamo poverenja u ovu vladu. Čini mi se da će ova vlada koristiti samo onu mogućnost da snizi ili ukine carinske stope i da omogući još veći uvoz tih jeftinih proizvoda iz inostranstva i na taj način još dodatno našu privredu uništi, jer čini mi se da ova vlada nema snage ni hrabrosti da zaštiti našu privredu povećanjem carinskih stopa.
Iskoristio bih ovu priliku da obratim pažnju gospodinu ministru, mada on nije trenutno tu, nadam se da će njegovi saradnici da mu prenesu, na neke stvari koje možda nisu u direktnoj vezi sa ovim predloženim zakonima, ali su u vezi sa Ministarstvom finansija. Odnosi se samo na to ministarstvo i voleo bih da me malo saslušaju, pa da prenesu ministru da se nešto po tom pitanju proveri i da se preduzmu neke adekvatne mere.
Prvo želim da obavestim gospodina ministra da nafte u Srbiji nema, bez obzira na sve priče da će biti, da se radi o interventnom uvozu, ali nafte i dalje nema. U Srbiji je sada sezona berbe malina, tu je berba višnje, počinje žetva; naši seljaci dežuraju na pumpama čekajući naftu koja im je neophodna, a nafte nema.
Druga stvar, želim da dam samo jedno obaveštenje gospodinu ministru a i Vladi: cena maline u Srbiji je trenutno 40 dinara, što je ispod 50 centi, što je najniže od kada se malina u Srbiji proizvodi. To je uticalo veoma loše na srpske seljake, tako da će biti velikih problema sa proizvodnjom istih tih malina u budućnosti. Ipak treba voditi računa o tome, jer se radi o strateškom proizvodu. Trebalo bi da bude strateški, ali nažalost, čuo sam od zamenika ministra poljoprivrede da neće biti strateški, u stvari da nijedan proizvod u Srbiji nije strateški ili se bar ne predviđa u toj strategiji koja se pominje da se radi.
Molim vas, povedite malo računa, jer ovo je stvarno ispod svih mogućih i očekivanih cena i ovo destimuliše našu proizvodnju. Radi se o proizvodnji koja je donosila do sada 100 miliona evra deviznog priliva Srbiji.
Sledeća stvar o kojoj želim da obavestim gospodina ministra jeste situacija u Poreskoj upravi u Užicu. Voleo bih da se ovo što ću izneti proveri od strane ministra i od strane direktora Republičke poreske uprave. Situacija u Poreskoj upravi u Užicu je vrlo dramatična i ja ovde imam jedno pismo i kopiju jedne krivične prijave protiv direktora Poreske uprave u Užicu.
Direktor je član G17 plus, mnogo je nepravilnosti u Poreskoj upravi u Užicu i ja ću vam izneti neke stvari iz ove krivične prijave i molim ministra, odnosno Ministarstvo da se ovo proveri i da se preduzmu adekvatne mere. Nije ovde u pitanju nikakva mržnja ili animozitet prema G17, jer se radi bukvalno o nepravilnostima koje su evidentne u Poreskoj upravi i valjda je u interesu svih građana Užica i užičkog okruga da se te nepravilnosti isprave.
Direktor Poreske uprave u Užicu zaposlio je izvesnog gospodina, koga neću pomenuti, ali ni ostala imena neću pominjati, i čak mu je omogućio napredovanje u upravi, u poslu, obezbedivši mu mesto načelnika za prinudnu naplatu, a gospodin je ranije radio u jednoj firmi gde je zbog zloupotrebe položaja prijavljen, postojao je sudski postupak i gospodin je sudskom presudom okrivljen, ali i dalje ostaje na tom mestu, bez obzira na tu sudsku presudu i čak napreduje u službi.
Da situacija bude još teža i gora, direktor Poreske uprave obezbeđuje dotičnom gospodinu zaštitu preko pravnika iz Poreske uprave. Znači, pravnik Poreske uprave odlazi kod tužioca da u svojstvu advokata štiti gospodina koji je optužen.
Takođe, direktor Poreske uprave u Užicu sa direktorom uprave iz Kragujevca odlazi u Kosjerić na jedan skup privrednika, sa ciljem da se privrednicima u Kosjeriću pojasne novi propisi iz ove oblasti, ali s obzirom da nemaju dovoljno znanja iz ove oblasti, oni vode sa sobom još tri službenika iz Poreske uprave, odnosno iz Užica, koji će im postavljati pitanja kao privrednici iz Kosjerića.
Znači, troje ljudi iz Poreske uprave Užice odlaze u Kosjerić i tamo se predstavljaju kao privrednici i vlasnici raznoraznih agencija i oni na tom skupu umesto privrednika iz Kosjerića postavljaju pitanje svojim direktorima, naravno pitanja koja su pripremljena i na koja direktori imaju odgovore, jer na ostala nemaju odgovore. Na kraju tog sastanka neko od prisutnih je prepoznao dotične i sve je, kako bi rekli u žargonu, provaljeno.
Sledeća stvar koja se takođe dešava u Užicu jeste da direktor Poreske uprave Užice, zamislite to, nema položen stručni ispit. Direktor Poreske uprave Užice 14. juna 2005. godine, znači pre 15 dana, odlazi u Beograd da polaže stručni ispit. Verovatno pogođen time što nije položio stručni ispit poziva službenika iz Uprave iz Užica da dođe po njega službenim autom, iako je u tom momentu bio na slobodnim danima ili godišnjem odmoru, znači nije bio na redovnoj dužnosti. Naravno, dolazi službeni auto, što samo po sebi predstavlja prekršaj.
Takođe, direktor Poreske uprave u Užicu ne poštuje svoje radno vreme, ali zato ga ne sprečava ništa da upisuje sebi i svojim bliskim saradnicima prekovremene sate u meri koja je preko dozvoljene, pa čak, koliko sam informisan, i po 80 sati mesečno.
Naravno, direktor se rukovodi samo svojim stranačkim stavovima i protežira samo ljude koji su članovi stranke G17 plus u Užicu, a koji su zaposleni; nedavno je zaposleno osmoro ljudi u Poresku upravu Užice, dobili su stalni posao i svi su članovi G17 plus. Takođe, vrši se selekcija poreskih obveznika tako što se ne vrši kontrola u objektima onih poreskih obveznika koji su bliski ili su članovi G17 plus.
Molim saradnike da prenesu ministru sve ovo što sam rekao, znači, radi se o izvodima iz krivične prijave koju ovde imam. Molim da se sve ovo proveri i da se preduzmu odgovarajuće mere kako bi se situacija u Poreskoj upravi Užice normalizovala. To je interes ne Srpske radikalne stranke, već interes građana Užica i svih opština užičkog regiona i svih poreskih obveznika u tom regionu.
Sledeća stvar o kojoj bih želeo da obavestim gospodina ministra, jer je u nadležnosti Ministarstva finansija, jeste situacija na graničnom prelazu u Bajinoj Bašti. Verovatno znate da postoji granični prelaz Bajina Bašta-Skelani. To je veza Bajine Bašte i tog dela Srbije sa Republikom Srpskom. Nedavno je pokrenuta inicijativa da se tamo ukine robno carinjenje.
Mi u Bajinoj Bašti imamo nekoliko preduzeća koja proizvode za tržište Republike Srpske. Konkretno, radi se o ″Elektroizgradnji″, radi se o ″Ciglaru″, o proizvodima koji su po gabaritu vrlo veliki. Radi se o betonskim stubovima, trafo-stanicama, opekarskim proizvodima. Ima i drugih proizvoda, govorim o ovima koji su po gabaritu i masi najznačajniji.
Ukidanjem robnog carinjenja u Bajinoj Bašti doći ćemo u situaciju da se betonski stubovi, da bi se izvezli u Skelane, koji su udaljeni samo dva kilometra od fabrike u Bajinoj Bašti, moraju prvo voziti u Užice na carinjenje 40 kilometara, a zatim vratiti u Bajinu Baštu i izvesti u Skelane. Sve to zbog nečijeg hira.
Razgovarao sam sa ljudima koji rade na graničnom prelazu, sa carinicima koji su me obavestili o svemu ovome i koji mole da se ovo zaustavi i spreči, da ostane robno carinjenje na tom prelazu, jer to može da obavlja ona ekipa ljudi koja tamo već postoji. Znači, ništa se ne proširuje broj izvršilaca, sa istim brojem izvršilaca posao se može obaviti tamo, ali se komplikuje situacija proizvođačima, firmama iz Bajine Bašte koje imaju te poslove sa Republikom Srpskom.
Privrednici iz Bajine Bašte obratili su se lokalnoj samoupravi u Bajinoj Bašti sa molbom da se interveniše. Koristim priliku da zamolim Ministarstvo da ovo proveri i da omogući da i dalje robno carinjenje ostane na tom prelazu kako bi se olakšao posao privrednicima u Bajinoj Bašti.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Replika zašto, gospodine Albijaniću? Ukazano je na neke izuzetke koji inače nigde drugde ne postoje i to je vrlo korektno. Izvolite, pomenuta je stranka G17 plus, ali zbog nekih stvari koje se izuzetno dešavaju na ovom prostoru. Nemate razloga da odgovarate, ali izvolite, imate formalno pravo.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

G17 Plus
Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, imam pravo na repliku, jer je stranka G17 plus spomenuta u negativnom kontekstu bez ikakvog razloga. Dakle, gospodin Dinkić je u svom uvodnom izlaganju ovde rekao da se ove godine, a posebno uvođenjem fiskalnih kasa i PDV-a, uvodi red u Srbiju i smanjuje se siva ekonomija.
Čuli ste ministra, a što se tiče poreske uprave koja je pomenuta, posebno je apostrofirano Užice, pitam vas da li je u jednoj službi u Srbiji uveden test da se vidi na koji način ljudi koji su zaposleni raspolažu svojom stručnošću, da li su u mogućnosti da odgovore na elementarne zahteve u tom testu? Šta se pokazalo? Pokazalo se da su i neki članovi G17 plus ostali bez posla pod udarom tog testa, jednog normalnog načina na koji svaki stručni čovek treba da se zaposli i da radi u odgovarajućoj službi.
Dobro znate da je državna uprava krenula sa smanjenjem administracije – 10% u ovoj godini, što se radi i u poreskoj upravi i u drugim službama, na jedan vrlo stručan i odgovoran način.
Mislim da je neprimereno da se ovde paušalno iznose određene stvari i zato sam reagovao. Pitam se zašto baš vama smeta uvođenje reda u Srbiji smanjenjem sive ekonomije? Dobili ste jasne informacije o pozitivnim efektima uvođenja PDV-a. Dobili ste sve ono što je neophodno za jedno normalno funkcionisanje, ako ste to želeli da čujete.
Druga je stvar ako imate političke razloge da pokušavate političkim marketingom da reagujete na određene stvari, ali mislim da niko do sada na takav način nije reagovao u svojim službama, niko na jedan normalan, sveobuhvatan i stručan način nije sagledao kadrovski potencijal u svojoj službi, a na taj način se stvara normalno funkcionisanje, koje nas približava zemljama u regionu i zemljama Evropske unije.
Ne znam zašto i drugoj političkoj stranci u opoziciji smeta uvođenje reda. Morali bi jasno da se izraze o tome. Ali, svakako, što se pozitivnog efekta tiče, i građani Srbije su svesni i znaju da G17 plus, Ministarstvo finansija, pre svega, uvodi red i stvara jedan normalan ambijent da zdravi i pravi rade i zarade, a da država pomaže siromašnim i onima kojima je neophodna društvena briga i pomoć.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama, gospodine Albijaniću. Prvo po Poslovniku gospodin Proroković, pa po Poslovniku gospodin Jovanović, pa po Poslovniku, pretpostavljam, gospodin Marković.
Samo trenutak, molim vas, gospodine Albijaniću, dao sam vam reč po formalnom pravu iz Poslovnika, pažljivo sam pratio izlaganje poslanika. Poslanik je na osnovu informacija koje je imao ukazao Ministarstvu na jednu službu, a pri tom je skrenuo pažnju, znajući da je ministar član stranke, da može da smeni tog čoveka i stranački i sve, dakle, nije se insistiralo na tome ko je član koje stranke, već je to pokušaj da se proveri da li su podaci tačni. Tako sam shvatio izlaganje, upravo poštujući načelo o kome vi govorite i za koje se, nadam se, svi ovde zalažemo.
Izvolite, gospodine Prorokoviću, i izvinite što ste čekali.

Dušan Proroković

Demokratska stranka Srbije
Hvala. Prema bivšem članu 100. možda ću malo i zloupotrebiti Poslovnik, s obzirom da želim da pružim jedno pojašnjenje na izlaganje gospodina Jovanovića iz Bajine Bašte, a nemam osnova za repliku. Sticajem okolnosti sam upoznat sa činjenicama vezanim za otvaranje novih graničnih prelaza između Republike Srbije, odnosno dela teritorije Republike Srbije prema Bosni i Hercegovini i Bosne i Hercegovine, jer je u svim podrinjskim opštinama izbila prava revolucija vezana za izgradnju novih graničnih prelaza.
Dakle, bilateralnim sporazumom između Srbije i Crne Gore, odnosno Republike Srbije kao odnosne članice, i Bosne i Hercegovine, definisana su tri granična prelaza kao međudržavni granični prelazi u punom smislu te reči.
Radi se o kapacitetima koji će biti izgrađeni za fitosanitarnu kontrolu, veterinarsku kontrolu i sve ono što jedan međudržavni granični prelaz podrazumeva. Radilo se o sporazumu između Saveta ministara BiH i Srbije i Crne Gore, odnosno Republike Srbije. Više službi je tu uključeno, ne samo carina, nego i MUP, Savet ministara BiH, Savet ministara Srbije i Crne Gore.
U sporazumu su određena tri granična prelaza koja to mogu da budu. Postoje određeni standardi koji se tiču dužine granice, frekvencije vozila, robe, bruto prometa preko tih graničnih prelaza. Jedan je, čini mi se, između Bogatića i Bijeljine, drugi prelaz je Mali Zvornik - Zvornik i treći prelaz je odmah gore prema Višegradu.
Naravno da će promet robe moći da se obavlja na svim ostalim graničnim prelazima, pa i u Bajinoj Bašti. Neće niko morati da vozi betonske stubove 40 kilometara u jednom pravcu i 40 kilometara u drugom pravcu te iste betonske stubove, jer novim ovlašćenjima carinski organi imaju mogućnost kontrole i po dubini teritorije Republike Srbije i ovlašćenja da idu na lice mesta.
Dakle, papiri za carinjenje će ići u Užice, ali neposredno faktičko stanje može da se utvrdi u magacinu "Elektroizgradnje" u Bajinoj Bašti. Oni tu robu mogu da transportuju od Bajine Bašte do Skelana u dužini od dva kilometra, bez ikakve potrebe da ta roba kruži 100 i nekoliko kilometara.
Samo toliko i izvinjavam se ako sam zloupotrebio govornicu. Mislim da nema nikakve potrebe za dramatizacijom situacije. Dakle, radi se o nekim inspekcijskim službama koje su postojale na starim granicama između Srbije i Mađarske, Srbije i Rumunije, ali u ovom slučaju između Srbije i BiH do sada nisu bile. Dakle, tri granična prelaza i te službe će se uvesti kao dodatne, a sve ostale postojeće prinadležnosti koje su mogli da koriste svi ostali granični prelazi do sada ostaju i od sada. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama. Ostajete kao pogrešno protumačeni? Izvolite, gospodine Jovanoviću. Ne razumem, gospodine Markoviću, vi ste se javili po Poslovniku. Dobro. Izvolite, gospodine Jovanoviću.

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
Nisam nikoga prozvao i optužio. Rekao sam, pročitaću segmente iz krivične prijave koju sam dobio i jednog pisma koje sam takođe dobio od ljudi iz Poreske uprave iz Užica, sa molbom da se to proveri, da se vidi da li su ovi navodi tačni, a sve sa ciljem da se poreska služba u Užicu unapredi i da bude kvalitetnija nego što jeste, a u interesu građana Užica i svih opština koje ova poreska uprava servisira. Lično nisam prozvao nikoga.
Međutim, rekao sam, ovde stoji u krivičnoj prijavi decidno da je direktor Poreske uprave obezbedio napredovanje u službi (na mesto načelnika prinudne naplate) čoveku koji je u prethodnom preduzeću, gde je bio finansijski rukovodilac, napravio zloupotrebu, proneveru, zbog koje je kažnjen kaznom zatvora.
Ako je to tačno, onda ne vidim uopšte zašto pričamo kao radikali i G17 plus, zašto ne pričamo kao obični građani, obični ljudi. Ta pojava kao pojava se mora osuditi, ako je to tačno. Pojava se osuđuje, a ne to što je gospodin član G17 plus ili nije član, to me ne interesuje.
Druga stvar, vi kažete, gospodine Albijaniću, da državna uprava otpušta, ne znam, 10% itd. Ovde stoji da je u Poreskoj upravi Užice primljeno osam novih ljudi i da su svi preko G17 plus došli. Kažem opet, to stoji ovde, ali to treba proveriti. Ne tvrdim da je to tako. Međutim, neko je napisao verovatno na osnovu nekih saznanja. Zahtevam da se to proveri. O tome sam pričao.
Što se tiče ovog sporazuma, gospodine Prorokoviću, vi ste tvorci tog sporazuma. Znači, vi kao stranka, odnosno vaši predstavnici, ako se dobro sećam.
Možda roba neće ići iz Bajine Bašte u Užice, ali papiri moraju. Te papire neko mora da odnese u Užice. Ne znam da li baš može faksom.
Postavljam pitanje – zašto ljudi koji stoje na prelazu u Skelanima ne mogu da izvrše tu kontrolu, nego će doći neko iz Užica da tu kontrolu vrši, o tome je priča. Tamo postoji, čini mi se, osam ljudi na tom prelazu, osam carinika koji su do sada taj posao radili, znači stručno su osposobljeni i imaju praksu i iskustvo. Pitam, zašto oni više ne mogu da rade taj posao, jer će se pojednostaviti ceo proces. O tome sam samo pričao.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam, gospodine Jovanoviću, još jednom podržavam vašu inicijativu da se sve što je negde izrečeno proveri, a posebno pozdravljam način na koji ste to rekli, dakle, posebno da se proveri zbog eventualne pripadnosti članstvu stranke, jer to onda ruži ugled stranke. Hvala vam mnogo.
Po Poslovniku, kao što je rečeno, sada je pauza sat vremena, hvala vam najlepše. A posle pauze prvi ima reč narodni poslanik Milan Marković.
Istovremeno vam se zahvaljujem i dozvolite mi, pošto uvek svima čestitam kada god se nešto dobro uradi, da ovog puta uputim čestitke povodom onoga što se juče desilo u Briselu, a što je trebalo da se desi tek u septembru. Kao što znate, EPP, Evropske narodne partije, koje imaju apsolutnu većinu u Evropskom parlamentu, imale su juče kongres i na njemu su preko reda, a zahvaljujući proverenom doprinosu za evropske integracije i dokazanoj brizi za svoj narod, u pridruženo članstvo primljene dve stranke iz Srbije, DSS i G17 plus, i čestitam im. Hvala vam.
(Posle pauze.)

Whoops, looks like something went wrong.