OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 20.07.2005.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANjE

4. dan rada

20.07.2005

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:10 do 22:35

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama, gospodine Baraliću. Iz ove poslaničke grupe više niko.
Reč će dobiti narodni poslanik Veroljub Arsić posle pauze. Pauza do 14,30 časova. Hvala vam.
(Posle pauze – 14,30)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo popodnevni rad. Povodom amandmana na član 10, koji je podneo narodni poslanik Jovan Todorović, u prepodnevnom delu rasprave javio se za reč narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u članu 10. izgleda da se ovim budžetom desilo nešto novo u budžetskom sistemu, a to je da može da postoji i suficit, tako da se izmenom predviđenom članom 10. Predloga, koja se odnosi na član 26. zakona, ubacuje novi stav koji glasi: "Suficit utvrđen u predlogu budžeta Vlade, odnosno nadležnog izvršnog organa lokalne vlasti ne može se koristiti za povećavanje izdataka predloženih budžetom".
Sada se postavlja pitanje uopšte čemu onda Narodna skupština i ko je taj koji može da u nekom predlogu budžeta iskaže suficit, i da li je to uopšte moguće u Srbiji i da li će biti moguće u skorije vreme. Postavlja se pitanje dobrih želja predlagača ovog člana, jer odbijanjem ovog amandmana na član 10. jednostavno Skupština sama sebi za budžet vezuje ruke, odnosno nije u mogućnosti da utiče amandmanima na neki predlog zakona o budžetu.
Ministar je taj koji ima na određen način neograničena prava, jer u članu 14. Zakona o budžetskom sistemu kaže se da do 15. oktobra ministar dostavlja Vladi nacrt budžeta Republike i finansijske planove organizacija obaveznog socijalnog osiguranja. Do 1. novembra Vlada usvaja predlog budžeta Republike i dostavlja ga, zajedno sa Memorandumom o budžetu i finansijskim planovima organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, Narodnoj skupštini.
Ukoliko se ovaj amandman odbije, postavlja se pitanje zašto bi oni to nama dostavili, šta mi možemo da promenimo u tom predlogu zakona o budžetu. Da li je uopšte moguće da u suštini samo još jedna stvar može da se uradi po Zakonu o budžetskom sistemu pa da tu prevaziđete sebe, a to je da amandmanima ne možemo ništa da korigujemo u Predlogu zakona o budžetu, osim da menjamo stavke u jednom istom sintetičkom kontu, znači po analitici, ukoliko je ministar predvideo, primera radi, za plate zaposlenih 60 milijardi dinara, pa sada kaže Ministarstvo finansija milijardu dinara, može da bude milijardu i 200, i samo u okviru toga da vršimo neke izmene.
Zakon o budžetu je najvažniji zakon koji Skupština može da donosi. On opredeljuje ekonomsku politiku vlade za tu godinu i određene finansijske i ekonomske tokove u državi.
Jednim ovakvim zakonom Narodna skupština Republike Srbije treba jednostavno bezuslovno i bespogovorno da prihvati budžet onakav kakav predlaže Vlada, odnosno ministar i ništa drugo nije u pitanju.
Jednostavno, kroz stavku suficit, videli smo to sada u Predlogu zakona o budžetu, izmenama i dopunama Zakona o budžetu za 2005. godinu, ministar je sam opredelio koji mu je suficit, gde će taj suficit da bude utrošen i narodni poslanici o tome nemaju pravo da raspravljaju. Znači, on može tako unapred da zloupotrebi to svoje pravo, da uopšte ne opredeli taj suficit kao suficit, nego jednostavno da ga stavi na prihodnu i rashodnu stranu budžeta, napiše da je to suficit, biće upotrebljen za to i za to i Narodna skupština o tome ne može ni da raspravlja, niti da menja, niti da učestvuje. Jedino što može je da odbijemo Predlog zakona o budžetu, ali to znači da jednostavno i ta vlada pada.
Imajući u vidu da je ova skupštinska većina u funkciji Vlade to se neće desiti, ali jednostavno se nameće pitanje čemu onda Narodna skupština, ima li svrhe uopšte raspravljati o budžetu, ima li svrhe podnositi amandmane na budžet, ima li svrhe uopšte pokušati nešto da se promeni. Može da napiše da je svih 432 milijarde suficit i ne možemo ništa, ne možemo da promenio taj njegov suficit.
(Zoran Nikolić, sa mesta: Ne možeš kada si manjina)
Dragi kolega, da si malo pročitao ovo, video bi da ne možeš ni ti, iako si većina. Neće moći nijedna skupština to da promeni.
(Zoran Nikolić, sa mesta: Od kada smo mi na ti?)
To je za neobaveštene. Znači, uzmite i dobro pročitajte Predlog zakona koji vama Vlada dostavlja, dame i gospodo poslanici koji podržavate ovu vladu, pročitajte pažljivo, nemojte da dozvolite da vas neko u Vladi omalovažava, ponižava. Dobro nam još nisu Poslovnik o radu Skupštine Srbije predložili, s tim da ne možemo mi ni da ga menjamo.
Vi ćete samo da sedite tu i da pritiskate dugmad. Glava vam iovako ionako više ničemu ne treba i ne služi....

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Gospodine Arsiću, upozoravam vas da ne vređate narodne poslanike.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Znači, još samo jedna stvar je ostala, a to je da pokušate kroz neke amandmane na Ustav Republike Srbije da ukinete i izbore, jer to je jedini način da opstanete na vlasti. Drugog načina nema. Kako smo prošli sa saveznom državom, a isti ljudi sada vode i republičku vlast, kako smo uništili savezni Ustav, ali uvek možete da napravite neko prelazno rešenje, ne treba vam ni referendum, pa ćemo lepo i da ukinemo izbore.
Biće neki od vas narodni poslanici do kraja života, a doduše drugi mandat ne biste ni mogli da dobijete. Postavlja se drugo pitanje, dokle će narod takve kakvi ste da vas trpi.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala, gospodine Arsiću. Još neko o ovom amandmanu gospodina Todorovića? (Ne.) Hvala.
Na član 12. amandman je podneo poslanik Branislav Rankić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Branislav Rankić.
Pre toga samo jedno važno obaveštenje o načinu na koji ću voditi sednicu. Po članu 85. stav 5. danas ćemo raditi posle 18,00 časova do završetka rasprave u pojedinostima tačke koja je na dnevnom redu. Glasanje će biti tokom sutrašnjeg dana, zbog rasporeda vremena narodnih poslanika, da znaju kako da raspolažu. Izvolite, gospodine Rankiću, i hvala vam što ste sačekali.

Branislav Rankić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman  na  član 12. koji glasi: "Član 12. Predloga zakona o dopunama Zakona o budžetskom sistemu briše se".
Naime, članom 12. predviđeno je da se u članu 34. stav 1. posle reči "direktni" dodaju reči "i indirektni". U članu 34. u postojećem zakonu najmanje što je moglo da se uradi, a to je trebalo, ako se već išlo na ovu izmenu, menjati naslov iznad ovog člana, a naime naslov iznad člana ostaje isti i on glasi - Određivanje obima rashoda direktnih korisnika budžetskih sredstava u određenom periodu, i posle se ubacuje ovim članom 12. i indirektnih, a što ne postoji u naslovu.
Ako se u član 34. ubacuje "indirektni" korisnici budžetskih sredstava, nepotrebno je da se ubacuje, obzirom na njihov odnos prema direktnim korisnicima budžetskih sredstava. U zakonu koji važi, bez ovih izmena, ceo član 34. se praktično provukao narodnim poslanicima i usvojen je u obliku koji je potpuno nejasan.
Skrenuću vam pažnju samo na stav 2. člana 34. postojećeg zakona koji glasi: "Prilikom određivanja kvote za direktne korisnike budžetskih sredstava, ministar, odnosno lokalni organ uprave nadležan za finansije, imajući u vidu sredstva planirana u budžetu za direktnog korisnika budžetskih sredstava, plan izvršenja budžeta direktnog budžetskog korisnika i likvidne mogućnosti budžeta."
Šta imajući u vidu? Šta? Donose se kvote. To ne piše. Dakle, veliki broj sličnih članova se provukao kroz postojeći zakon, potpuno su nejasni i najzanimljiviji je poslednji stav ovog člana, zbog čega smo i hteli da se izbegne ubacivanje indirektnih korisnika budžeta, a to je da ministar propisuje postupak i uslove za određivanje kvota iz stava 1. i 2. ovog člana, kao i mere u slučajevima nepoštovanja kvota.
Vidite, do sada je ministar propisivao postupak i uslove za određivanje kvota za direktne korisnike. Sada ovim izmenama to radi za indirektne korisnike. Reći ću vam samo nešto, pošto sam već govorio o tome da se najveći broj ovakvih zakona koji dolaze iz Ministarstva finansija i najveći broj članova završava time da će ministar bliže urediti nešto. Podsetio bih vas na ono što je prilikom formiranja ove vlade rekao premijer Koštunica - decentralizacija, depolitizacija, demokratizacija itd.
Ovde je jedan izuzetan primer centralizacije. Oni koji su upućeni i koji rade recimo u poreskim organima ili u nekim drugim javnim službama, tvrde da bi čak i Staljin, da je moguće da ustane iz groba, bio preneražen ovolikim stepenom centralizacije, kada su u pitanju javne finansije i kada su u pitanju neke druge stvari. Evo da vidimo šta kaže definicija ko su direktni korisnici budžetskih sredstava, a koji su indirektni.
Direktni korisnici budžetskih sredstava su organi i organizacije Republike, odnosno lokalnih vlasti. Po ovom predlogu zakona, do sada je ministar mogao da određuje kvote ili bliže uslove za određivanje kvote za ove korisnike budžetskih sredstava. Kada se ubaci reč indirektni, onda pošto će i za indirektne korisnike budžetskih sredstava kvote određivati ministar i uslove za raspisivanje tih kvota, to su pravosudni organi čak i mesne zajednice, javna preduzeća, direkcije i fondovi osnovani od strane lokalnih vlasti koji se finansiraju iz javnih prihoda, a čija je namena utvrđena posebnim zakonom.
Bez obzira što to nije direktno vezano za ovaj član, reći ću vam po pitanju celokupnog teksta ovog zakona, zašto je uopšte došlo do ovog zakona i zašto nam je predložen. Vidite ovde iznad ovoga što sam vam čitao, a to su definicije, zašto se neki zakoni pišu, poslanicima je potpuno nejasno, odnosno zašto se neke stvari u zakonima pišu ili ponavljaju, a potpuno isto znače.
Kada je u pitanju finansijski plan, definicija koja je do sada važila u ovom zakonu postojećem bila je sledeća: "Finansijski plan jeste akt direktnog ili indirektnog korisnika budžetskih sredstava, kao i akt organizacije obaveznog socijalnog osiguranja, koji sadrži procenu obima tekućih prihoda i ostalih primanja i obim tekućih rashoda i ostalih izdataka za period od jedne godine."
Ne znam šta se izmenilo u svetskoj ekonomiji, u tim ekonomskim tokovima, šta se to desilo i sada imamo novu definiciju, a ova se briše, predložena je nova definicija šta je to finansijski plan, a ona je potpuna ista ovoj koja se briše. Po novoj definiciji, finansijski plan je akt direktnog, odnosno indirektnog korisnika budžetskih sredstava i korisnika sredstava organizacija obaveznog socijalnog osiguranja.
On sadrži procenu obima primanja i izdataka (uključujući primanja i izdatke iz sopstvenih prihoda) korisnika u bruto iznosu za budžetsku godinu.
Dakle, potpuno isto, a u čemu je bila potreba da se ovo menja i da se praktično ista stvar kaže na malo drugačiji način, sa izmenjene dve ili tri reči, odnosno redosled, nama je potpuno nejasno. Potpuno je jasno da se Skupština opterećuje i to izuzetno mnogo opterećuje ovakvim predlozima zakona.
U obrazloženju pojedinih članova zakona, član 12. nije ni obrazložen. To je preskočeno. Valjda je nevažno zašto je ministar dopisivao kvote i za indirektne budžetske korisnike, a verujem da je veoma važno zbog čega se to radi.
Samo ću kratko reći kako izgleda ostvarenje većeg priliva sredstava od planiranog, a koje vi nazivate suficitom. Reći ću vam na primeru jedne opštine kako se to puni budžet, odnosno neću navoditi ime opština, ali kako se stvara taj višak priliva od predviđenog koji vi nazivate suficitom.
Poći ću od jedne najosnovnije stvari, a to je katastarski prihod, a na recimo 10 hektara zemlje, odnosno obaveze su 0,4 na katastarski prihod i to je otprilike 1800 dinara. Obaveze su 0,4% na katastarski prihod puta pet, tako se obračunava. Zašto ne stoji 2% nikome nije jasno, valjda će građanin lakše progutati kada je 0,4%, dobro, to je malo, i onda se to množi cifrom pet, onima koji obračunavaju se otežava posao, ali da se izbegne to da se kaže 2% , onda je to mnogo.
Recimo, za primer, opština u Južnom Banatu, jedna od opština - 455,73% puta katastarski prihod od odvodnjavanje. Da li možete verovati ili ne, ali ovo je iz opštine Žitište, koja je skoro imala velike probleme sa poplavama. Čista računica, kako to poreski organi ispostavljaju, oni već predstavljaju uterivače budžetskih sredstava u budžet.
Katastarski prihod na površini od 9 hektara 39 ari i 99 m2 je 1.728,76 dinara. Kada se obračuna porez na imovinu, a on iznosi 34,58 dinara, potpuno je ekonomski neopravdano baratati ovakvim ciframa, iz prostog razloga što se moraju poslati obaveštenja pismom, po Zakonu o upravnom postupku, a to obaveštenje košta 48 dinara državu. Znači, da biste naplatili 34,58 dinara, država mora da plati 48 dinara samo za obaveštenje, a plus ljudi, sredstva itd.
Međutim, isti takav čovek koji poseduje 9 hektara i 39 ari za odvodnjavanje će platiti 7.906,83 dinara. Vrlo je teško objasniti bilo kome u Južnom Banatu, u opštini Žitište, da oni godinama plaćaju ovoliki iznos za odvodnjavanje, a kada dođe do poplava, praktično, niko za to ne odgovara i niko ne zna da li je ovo odvodnjavanje javnih prihod, a ne bi trebalo da bude.
To bi trebalo da bude prihod nekog određenog preduzeća, koje bi imalo obavezu da se bavi time za šta naplaćuje ova primanja.
Znači, praviti budžet tako i puniti budžet na ovakav način, a da vam ne pričam o staračkim domaćinstvima, pošto su direktni korisnici socijalnih osiguranja.
Da vam ne pričam kako izgleda obavezno socijalno osiguranje za jedno staračko domaćinstvo, gde dve žene žive u domaćinstvu, jedna od 82, jedna od 86 godina, sa 32 ara ukupne imovine, koje moraju ove godine da plate 19.000 za obavezno socijalno osiguranje, računajući 7.000 razliku za prošlu godinu, od 1. jula, a da isto takvo domaćinstvo sa 12 sposobnih članova domaćinstva, koji obrađuju preko 70 hektara najsavremenijom mehanizacijom, ukupno za ovu godinu na ime socijalnog osiguranja plaćaju 17.572,44 dinara, za 2.000 manje od ove dve starice.
Na takav način puniti budžet od onih koji su najsiromašnijih i onda govoriti da se radi o budžetskom suficitu zaista je neprihvatljivo. Bilo bi najbolje da ovakve stvari ne dolaze pred narodne poslanike i da se o njima raspravlja.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Po istom amandmanu, poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Znači, zaključili ste: posle poplave, jedino što gore može da bude, to je poreska politika i budžet Mlađana Dinkića, kao što ste videli iz primera gospodina Rankića.
Vratimo se ovom amandmanu na član 12. U stvari, šta menja Vlada u članu 34. Zakona o budžetskom sistemu? Kvote su do sada postojale samo za direktne korisnike budžetskih sredstava. Moram ponovo da kažem, zbog neobaveštenih, da su direktni korisnici budžetskih sredstava organi i organizacije Republike, odnosno lokalnih vlasti. Oni imaju svoje razdele i svoje ekonomske klasifikacije, gde se iskazuju svi rashodi. Naravno, većina tih rashoda se prema posebnim ekonomskim klasifikacijama grupiše i mi dobijamo u onim tabelama te iznose. Za njih se prave te tromesečne, mesečne kvote, da bi se dinamički poštovao budžet Republike Srbije.
Do sada nisu indirektni korisnici bili predviđeni članom 34, kao što reče gospodin Rankić, čak ni posle ove izmene ni u naslovu ih ne stavljate, iz prostog razloga što su indirektni korisnici budžetskih sredstava, po definiciji, inkorporirani u okviru razdela koji se odnosi na direktnog korisnika budžetskih sredstava.
Ali, da vidimo ko su to indirektni korisnici budžetskih sredstava. I tu smo dobili novu definiciju. To je definicija obuhvaćena članom 2. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu. Ovako: "Indirektni korisnici budžetskih sredstava su pravosudni organi".
Mi smo juče imali raspravu povodom izbora nosilaca pravosudnih funkcija i sve poslaničke grupe koje su izašle za ovu govornicu ukazale su na potrebu formiranja pravosudnog budžeta. Ministar pravde nam je obećao da će u sledećoj fazi sređivanja odnosa u našem pravosuđu da se ide ka tome da se napravi poseban budžet za pravosudne organe Republike Srbije, da on bude pod nekom kontrolom ili u rukama Vrhovnog suda Srbije.
Tim pre što je pre dve godine data nova organizacija sudova, pa imamo i apelacione, upravne itd, pa će Vrhovni sud dobiti novu nadležnost, a nikako da dođe do te nadležnosti, da bude vrhunska, vrhovna sudska instanca, koja radi samo u žalbenom postupku i zauzima pravne stavove povodom otvorenih pravnih pitanja tokom sudskih postupaka i u nekim predmetima gde se javi problem primene propisa.
Ovde ministar finansija potpuno drugačije zagovara pravosudni budžet. On ga zagovara kao nešto što treba da bude u okviru nekog direktnog korisnika budžetskih sredstava, ali izmenom u članu 34. on nama sad kaže: "Direktni i indirektni korisnici budžetskih sredstava mogu da vrše plaćanja do visine izdataka koje, za tromesečni ili neki drugi period, odredi ministar".
Sad se prisetimo rasprave koju smo jutros vodili, gde smo prokomentarisali promenu člana 7, gde ministar može da obustavi, tada sam ukazao na potrebu da, ukoliko se obustavlja nešto ili smanjuje zbog toga što je priliv neravnomeran, da moraju da postoje neki kriterijumi.
Na ovaj način ministar finansija želi da ima pod direktnom kontrolom sve indirektne korisnike budžetskih sredstava, kako bi u zakonu dobio ovlašćenje da preskače direktnog korisnika budžetskih sredstava. Ovo znači da sutra gospodin Dinkić može slobodno da ode u Vrhovni sud i da se dogovara oko kvota i oko isplata, a da ministar Stojković čak i ne zna. On ima osnova u ovome što ćete vi da mu izglasate.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Još neka poslanička grupa o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 15. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Predstavnik predlagača i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Da, narodni poslanik Zoran Krasić.