JEDANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 06.09.2005.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

JEDANAESTO VANREDNO ZASEDANjE

5. dan rada

06.09.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:50

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Nastavljamo rad današnje sednice raspravom o pojedinostima 1. tačke dnevnog reda 11. sednice.
Na član 37. amandman je podneo narodni poslanik Zlatan Jovanović.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč?
Izvolite, gospodine Šaroviću.
Reč ima narodni poslanik Nemanja Šarović.

Nemanja Šarović

Srpska radikalna stranka
Hvala. Dame i gospodo narodni poslanici, na član 37. Predloga zakona o državnoj upravi amandman je, u ime poslaničke grupe SRS, podneo narodni poslanik Zlatan Jovanović. Ovim amandmanom traženo je da se u stavu 3. člana 37. reči "pet godina" zamene rečima "četiri godine", a da se nakon toga, posle reči "direktora", zapeta zameni tačkom i da se ostali deo teksta, koji se odnosi na zakon kojim se uređuje položaj državnih službenika, briše.
Dolazi gospodin Balinovac, moram priznati da je zaista, posle dosta predstavnika Vlade, lepo imati nekoga ko je pročitao zakon, pa makar se razlikovali u mnogim stvarima. Imao sam svakako dosta razmimoilaženja u mišljenju sa gospodinom Balinovcem, ali mislim da je dobro da ovde jedanput ovlašćeni predstavnik Vlade, kao prvo, sedi, a kao drugo, da sluša i odgovara na ono što kažu poslanici, bez obzira da li se radi o kritikama ili da li neko podržava ovaj zakon.
Stav SRS da postavljanje zamenika direktora na pet godina i na taj način prevazilaženje mandata Vlade je nešto što je apsolutno nedopustivo. Ako pogledamo obrazloženje zašto se ne prihvata ovaj amandman, on je isti, kao i obrazloženje za neprihvatanje nekih drugih amandmana, kao prvo, kaže se da je cilj donošenja ovog zakona depolitizacija državne uprave.
Najpre, treba pitati šta znači da je depolitizacija državne uprave osnovni razlog? Znači, mi ovde imamo u obrazloženju, kao što ima u drugim delovima zakona, tekst, nije nam jasan jezik kojim je pisan i sam zakon i obrazloženje. Definitivno nije srpski jezik! Da li ste se pogubili u prevodu, da li oko toga nastaju problemi, zaista ne znam?
Da se vratimo na suštinu, kaže da depolitizacija podrazumeva profesionalizaciju državne uprave i jasno razdvajanje političkih funkcionera od tzv. upravnih rukovodilaca i ostalih državnih službenika.
Dok ravnopravni status političkih funkcionera zavisi od izbornih rezultata i vezan je za političku sudbinu Vlade, državnim službenicima se jemči stalni radni odnos, nezavisan od političkih promena, što je uslov kontinuiteta rada državne uprave. Tu se postavlja pitanje gde ćemo podvući crtu i koji će službenici imati karakter političkih funkcionera, a koji će imati karakter običnih državnih činovnika.
Ono što je suština ovoga je, da ne želite na ovaj način da izvršite depolitizaciju, već upravo želite da ovu postojeću politizaciju prenesete na neku narednu vladu.
Jer, ukoliko bi se prihvatilo ovakvo rešenje, a znajući da ćete vi i direktore posebnih organizacija i zamenike direktora posebnih organizacija postaviti na osnovu ovog zakona, imajući u vidu to da je već prošlo skoro dve godine otkako je ova vladajuća koalicija konstituisana i formirana, lako je izračunati da mandat ovih državnih funkcionera neće preći samo tih godinu dana, koliko ste vi rekli, nego će, praktično, dve do tri godine ući u mandat naredne vlade.
Takođe je činjenica i to da retko koja vlada može da izdrži pun mandat od četiri godine. Svakako je jasno svima vama da ova aktuelna vlada Vojislava Koštunice to neće moći da učini i da je daleko od te četiri godine, na koliko je izabrana, onda je potpuno nejasno zašto mislite da možete neke ljude, koje sada postavljate, zato što su – da li istaknuti u vašim strankama, da li na osnovu tog ključa koji pravite oko tih međupartijskih podela, koliko će kome mesta za zaposlenje, resora ili bilo čega drugoga, doći, ali ono što je jasno, jasno je da se ti ljudi ne biraju na osnovu stručnosti. Imamo svež primer gde je Vlajko Senić, zamenik ministra trgovine, turizma i usluga, jedan od glavnih kandidata za saveznog ministra odbrane. To na najbolji način pokazuje kako birate kadrove.
Dakle, jasno je da se radi o političkim rešenjima, da to nema nikakve veze sa stručnošću, jer valjda onaj ko je bio dovoljno dobar jedva za pomoćnika ministra turizma, sada će biti ministar odbrane. Jasno je šta radite i na koji način radite. Tako, da, ovo obrazloženje da ćete na ovaj način izvršiti profesionalizaciju i depolitizaciju, jednostavno, ne stoji. U to, ne samo da ne možete da ubedite nas, nego ne možete da ubedite ni građane Srbije.
Kaže se da je bitan elemenat depolitizacije državne uprave, postavljenje državnih službenika na pet godina, odnosno na vreme koje je duže od mandata vlade. Kaže se – ako bi najviši državni službenici bili postavljeni na vreme koje je jednako mandatu vlade, mogli bi da podlegnu političkim pritiscima, da svoju sudbinu vežu za sudbinu vlade i time naruše svoju političku neutralnost. Recite mi jedno ime, da li postoji ijedan direktor posebne organizacije koji nije došao tu po političkoj liniji. Recite, jednog, koga ste vi na osnovu nekog kriterijuma stručnosti postavili, a ne znam koliko ima organizacija, ali sam siguran da ne možete nabrojati ni jednog jedinog. Onda ne možete govoriti da to što pokušavate da mandat vlade, preko tih državnih službenika, prenesete na neku narednu vladu, da je to nešto što je dobro.
Najnormalnija je situacija da naredna vlada, koja bude došla, to će svakako biti vlada u kojoj će vodeću ulogu imati SRS ili koju će u potpunosti činiti srpski radikali, najnormalnije je da dovedemo ljude koji neće biti korumpirani, koji će biti stručni i koji će moći da rade svoj posao mnogo bolje, nego što rade ovi danas.
To je apsolutno neophodan uslov da bi konačno izašli iz ovog neprekidnog kruga afera, skandala, međupartijskih prepucavanja i ostalih gluposti.
Dakle, neophodno je da onaj ko formira vladu ima mogućnosti i da ima mehanizme u svojim rukama da utiče na tokove i ekonomske, privredne i sve druge u zemlji.
Da li mislite da je normalno ovo što vi kažete da, još godinu ili dve dana, nakon izbora neke vlade sve poslove obavljaju činovnici i službenici koje je postavila prethodna vlada? Da li mislite da će vlada SRS imati vremena da čeka godinu ili dve dana da vašim kadrovima istekne mandat?
Ovaj zakon je potpuno besmislen, odnosno ovo konkretno rešenje. Vi ovim nećete postići ništa. Vi možete da kažete da će mandat direktora posebnih organizacija biti 10 godina, ali imajte na umu, gospodo, da nas ili bilo koju drugu vladu apsolutno ne sprečava ništa da ovde izglasamo drugi zakon koji će imati drugačije rešenje i da na taj način poništimo negativne efekte ovoga što vi sada radite.
Ne trebate svakako ni zavaravati te ljude da mogu da ostanu na tim poslovima pet godina. Dakle, treba da pravite jasnu razliku između državnih službenika koji su došli u ministarstva pre pet, 10 ili 15 godina i onih koje ste doveli vi. Ti koji su po političkoj liniji došli, oni jedino mogu da računaju i da će po političkoj liniji i otići. Dakle, ne možete vi uhlebiti te ljude tako što ćete ih na silu preporučiti svakoj narednoj vladi.
Na kraju, rekao bih i to da poslednja rečenica odaje samu suštinu vaših namera i pravi razlog za donošenje upravo ovakve odredbe. Vi posle dugo nabrajanja, praktično na pola strane nabrajate neke kvazirazloge zbog kojih to radite, a onda u poslednjoj rečenici kažete "sa druge strane", a to je naravno ona prava strana "time se i svaka nova vlada sprečava da odmah po svom konstituisanju promeni rukovodeću strukturu i na položaj postavi lojalne, a ne stručne službenike". Gospodo, to je suština svega ovoga.
Znači, vi želite da i u narednom periodu neko ko je lojalan vama obavlja posao u ministarstvima, gde će biti neki novi ministri, da mu na taj način vežete ruke i da kažete, evo, ne valja ova vlada. Vaša vlada da valja, ona ne bi ni pala. Ako budete dobro radili imaćete mandat i naredne četiri godine ili narednih 12 godina, pa možete u nedogled svim tim svojim proverenim kadrovima da produžavate mandat. Ovako, jednostavno, morate dozvoliti da je potpuno normalno da mi kada budemo formirali vladu dovedemo ljude koji su časni, koji nisu kompromitovani i koji će znati jednostavno da svoj posao obavljaju kako treba.
Drugi deo ovog amandmana, koji se odnosi na brisanje dela stava 3, odnosno dela gde se upućuje ovaj zakon o državnoj upravi na zakon o državnim službenicima – svako onaj ko je završio pravni fakultet, gospodin Balinovac, koji je ovde predstavnik Vlade, svakako jeste, zna da je besmisleno da se u zakonu koji se donosi upućuje na neki zakon koji ne postoji. Znači, to je neka buduća neizvesna činjenica.
Ovo nije neki aleatorni pravni posao, ovo je Narodna skupština i ovde bi trebalo da sede ozbiljni ljudi koji treba da se bave ozbiljnim poslom. Ne možete vi upućivati na neki zakon koji tek treba da bude donet.
Da li će taj zakon biti donet ili neće, to je apsolutno nebitno. Zašto niste prvo doneli zakon o državnoj upravi i na prvoj narednoj sednici, ukoliko budete imali dovoljnu većinu, donesite zakon o državnim službenicima. To bi bilo pravno valjano. Ovako dolazite u pravno potpuno besmislenu situaciju. Ovo je nešto što ne bi ni student pravnog fakulteta uradio.
Mislim da bi ovo bio definitivno amandman kojim suština zakona ni na koji način ne bi bila povređena. Praktično se radi o pravno-tehničkoj redakciji. Znači, ovo je nešto što bi moralo da bude prihvatljivo za sve, što nema veze sa tim ko je iz koje političke stranke. Pozivam, bar, one predstavnike vladajuće koalicije koji su trenutno tu, da malo razmisle o ovome, da prenesu i svojim kolegama koji sada nisu tu o čemu se radi, pa onda da u danu za glasanje urade nešto korisno i za građane Srbije i za samu Republiku Srbiju. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala, gospodine Šaroviću.
Da li još neka poslanička grupa traži reč? (Ne). Hvala Na član 38. amandman je podneo Milovan Radovanović.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Reč ima gospodin Stevanović, pa potom narodni poslanik Zlatan Jovanović.

Branislav Stevanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, kolega Milovan Radovanović podneo je amandman na član 38. stav 3. Predloga zakona o državnoj upravi, gde kaže da se reči "pet godina" zamenjuju rečima "četiri godine" a posle reči "direktora" zapeta se zamenjuje tačkom.
Kolega Radovanović je, u ime SRS, hteo da skrene pažnju kada je u pitanju član 38. koji definiše pomoćnika direktora, gde se kaže da može da bude jedan ili više pomoćnika direktora; ako uzmemo u obzir i pogledamo posebne organizacije o kojima se ovde radi, to su agencije, sekretarijati itd, imamo direktora, zamenika direktora i pomoćnika direktora, što znači da pomoćnika direktora može da bude jedan ili više.
Smatramo da je nedopustivo suvišno gomilanje birokratske administracije, (u ovom članu, kao i u ovim prethodnim) suvišno je gomilanje birokratije. Ako uzmemo u obzir sve ovo, nepotrebno je od jednog direktora praviti pet, šest ili više i to je nedopustivo, posebno kada uzmemo u obzir da ste vi, gospodo, 2000. godine, kada je bilo 8.000 službenika u državnoj upravi, uposlili mnogo ljudi, tako da danas imate preko 24.000 zaposlenih, što znači tri puta više. Od kojih sredstava? Od ove naše jadne privrede.
Na kraju krajeva, izmislili ste i taj PDV i kada pogledamo, čak i od onih pijačnih trgovaca uzimate dinar da biste namirili za sve ove vaše partijske kolege kojima ste obećali. Vi ste 2000. godine pa naovamo obećavali i preko 500.000 da zaposlite, a do sada ste ispunili obećanje samo vašim partijskim kolegama, koje ste zaposlili po svim ovim službama. Jedino ste to ispoštovali od svih vaših silnih obećanja.
Govori se i o posrednim i neposrednim organizacijama i upravama. Treba reći da je to jedno te isto. Gospodo, kažete da je neposredna pod ingerencijom Vlade, a posredna dođe kao privreda, javna preduzeća, korporacije itd. Međutim, treba istaći da Vlada ima apsolutnu kontrolu i na posrednim i na neposrednim, što znači da ovo ne može da stoji u ovom zakonu i da ovo nije tačno.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Zlatan Jovanović, o istom amandmanu.

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, nisam stigao da govorim o mom prethodnom amandmanu, pa ću iskoristiti priliku da o ovom amandmanu na član 38. kažem ono što sam inače hteo reći, pošto se radi o istim amandmanima na dva slična člana.
Jednostavno, nema logiku i smisao ovo što predlagač ovde u zakonu navodi kao novu organizaciju državne uprave u odnosu na postojeće stanje. Znači, radi se o jednoj novoj organizaciji koja podrazumeva mnogo veći državni aparat od onoga koji smo do sada imali.
Naime, nije mi baš jasno da pored ministra u sastavu jednog ministarstva imamo i državnog sekretara, jednog ili više njih, ne znamo kolika je ta gornja granica, koliko ih može biti, zatim pomoćnike ministra, sekretara ministarstva, posebne savetnike ministra, savet ministra.
Znači, to su sve organi koji su prvi saradnici ministra. Pored njih u ministarstvu se obrazuju organi uprave, koji mogu biti inspektorati, direkcije i uprave. Zatim, pored tih organizacija moguće je osnovati, odnosno formirati i posebne organizacije pri ministarstvu. Te posebne organizacije su sekretarijati i zavodi.
Molim vas, pre šest ili sedam godina Ministarstvo rudarstva i energetike je imalo oko 70 zaposlenih. U tih 70 zaposlenih bile su i inspekcija parnih kotlova i elektroenergetska inspekcija.
Zamislite sada jednog neodgovornog ministra kome zakon dozvoljava, a ovaj zakon dozvoljava, da formira sva ova tela koja su ovde navedena, a koja sam nabrojao. Jedno takvo malo ministarstvo može da preraste u jednu holding kompaniju, da ima nekoliko stotina zaposlenih.
Molim vas da razmislite kuda sve to vodi, ko će da izdržava toliki i tako glomazan državni aparat. Mnogo ovoga što je u zakonu dato je nepotrebno. Predlagač treba da razmisli o tome da se ovo na neki način izmeni, redukuje ili da se, na kraju krajeva, ovaj zakon povuče iz procedure da bi se korigovao i poboljšao. Ipak nismo na tom nivou ekonomskog razvoja ili standarda da možemo da izdržavamo tako glomaznu upravu, kako to ovaj zakon predviđa.
Što se tiče člana 38. on je sličan prethodnom. Radi se o pomoćniku direktora posebne organizacije i opet je naša primedba ista kao i kod zamenika direktora. Znači, opet se govori o pet godina njegovog mandata, a ne o četiri, kako to mi predviđamo, odnosno želimo da ispravimo našim amandmanom, jer je logično da se mandati svih tih funkcionera vežu za mandat ministra, odnosno Vlade. To je logika.
Molim vas, ovo što ste vi ovde radili je po sistemu – da mi smestimo naše a vi posle gledajte šta ćete; da mi zaposlimo sve naše kadrove koje imamo, a vi posle, kada dođete na vlast, gledajte šta ćete sa vašima. Nije ovo korektno.
Molim vas, trenutno u Srbiji je teška situacija. Zapošljavaju se samo ljudi koji su politički opredeljeni, koji su članovi vaših stranaka koje su u koaliciji i koje su na vlasti. Ne na funkcije, već običan nekvalifikovani radnik ne može da dobije posao ako nije član neke od vaših partija. A, vi pričate o depolitizaciji.
Nema depolitizacije. Ovo je samo želja da se neko smesti i da ostane tamo. E, pa sad, gledajte, imali smo nekoliko vlada u zadnjih četiri-pet godina, pa su sve smestile svoje kadrove. Dokle? Nema više mesta! Nema gde!
Takođe, se ovde ponovo pozivate na zakon kojim se uređuje položaj službenika. To je zakon o državnim službenicima, koji još nije usvojen i sasvim je deplasirano da se on pominje u ovom zakonu. Ne možete nešto ovim propisivati i uređivati po nekom zakonu, koji je još u formi predloga, koji nije usvojen, koji de fakto ne postoji.
Ako ste već imali takvu ideju onda je trebalo prvo da usvojite taj zakon, pa da se onda pozivate na njega u ovom zakonu koji ovde predlažete. To je suština svih naših primedbi.
Sada bih iskoristio samo par minuta, pošto je predsedavajući gospodin predsednik Skupštine, pre nekoliko dana sam postavio ponovo pitanje zašto nisam dobio odgovor na poslaničko pitanje koje sam postavio pre 45 dana.
Naime, 21. jula sam postavio četiri poslanička pitanja koja su vezana i odnose se na Poresku upravu u Užicu. Pre nekoliko dana sam, kada je predsedavao gospodin Anđelković, urgirao da mi se dostavi odgovor, pa pošto je poslovničko vreme isteklo taj odgovor ni do današnjeg dana nisam dobio.
Molim gospodina predsedavajućeg koji je predsedavao i tada kada sam postavio pitanja da interveniše kod ministra finansija, koji je inače nadležan i kome su pitanja upućena, da što pre dobijem odgovore na četiri poslanička pitanja, a vezana su za Poresku upravu u Užicu.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Najpre bih odgovorio tj. dao pojašnjenje. Da, dobio sam vaše pitanje i sam sam reagovao, ne da intervenišem jer to ne radim, nego sam naložio Ministarstvu finansija, kao predsednik Skupštine da dostavi odgovor, jer prosto jedno vreme tokom odmora to uopšte nije rađeno, ali nećemo mi da prihvatamo tu vrstu opravdanja. Na pitanja mora da se odgovori. Dobićete odgovor.
Izvolite, gospodine Markoviću.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, dosta puta je već poznato upozorenje od strane članova SRS, narodnih poslanika, na činjenicu da se pominje zakon koji još nije usvojen. Dakle, u pravnom procesu, u pravnom saobraćaju, mogu biti samo usvojeni zakoni. Mimo toga nema ništa.
Ali, da se sada vratimo na onu tezu koju sam obrazlažući svoj amandman istakao, a to je, da pravite ogromne birokratske aparate od ministarstava. Moliću nekoga od poslanika SRS da računa, a ja ću ih nabrajati.
Dakle, ovako – ministar, to je jedan, može imati jednog ili više državnih sekretara, odnosno zamenika i može imati jednog ili više pomoćnika. U praksi i po 12 pomoćnika u jednom ministarstvu.
Pored toga ima sekretara ministarstva, pa posebne savetnike ministra, kojih ne sme biti više od tri, pa onda ima savet ministara, kao savetodavno telo. Ovde nisu napisali koliko, znači može neograničen broj.
Onda ima organe u sastavu – direktor organa u sastavu, to je jedan, pa direktor može imati jednog ili više pomoćnika direktora, pa onda dolazimo do posebnih organizacija, (član 34.) a to su sekretarijati i zavodi. Zakonom se mogu obrazovati i posebne organizacije sa drugačijim nazivom.
Pa, onda imate direktora te posebne organizacije, pa taj direktor ima jednog zamenika, a posebna organizacija može imati jednog ili više pomoćnika direktora i dok dođosmo do okruga vi zaposliste sve koji su glasali za vas od 2005. naovamo.
Dame i gospodo narodni poslanici, u Srbiji ništa ne funkcioniše, osim ministarstava, niko ništa ne može raditi, osim što rade ministarstva, niko ne prima platu po nekoliko meseci, osim što ministarstva primaju redovno platu i u Srbiji su se birokratizovala ta ministarstva do te mere da počinju polako zidovi da popuštaju koliko ih ima!!
Mislim da je krajnje vreme da se uzmete u pamet i da ovo smanjite. A kada bude reč o okruzima, jer smo tek do njih došli, o tome ću govoriti kod nekog sledećeg amandmana.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 39. amandman je podneo narodni poslanik Vojkan Tomić.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman. Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 41. amandman je podneo poslanik Miljko Četrović.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
 I ovaj član se odnosi na poglavlje koje se sada zove  – Upravni okrug.
Ovo na početku više pričam, eventualno, zbog novog ustava koji se bude donosio. Nešto slično treba da se predvidi kao ustavna kategorija, zato što okruzi u postojećem Ustavu Republike Srbije nisu predviđeni. Onda se pribegava ovom i sličnim rešenjima. Negde se to zove "okrug", negde "upravni okruzi". Ne ulazim u te detalje. Kao što vidite, mi se tu principijelno ne suprotstavljamo ovoj ideji, jer postoje tzv. detaširani državni poslovi, koji se mogu obaviti samo na određenom području ili na određenim područjima, pošto je nemoguće da se to radi u sedištu ministarstva. Tu postoji neko opravdanje.
Međutim, ovaj član se odnosi na načelnika upravnog okruga. Odmah da kažem u čemu se ogleda naša intervencija koju tražimo amandmanom. To je, da se u stavu 3, takođe, ovaj mandat od pet godina zameni mandatom od četiri godine i standardno, da se briše ovaj tekst posle reči "uprava", "zapeta" se zamenjuje "tačkom". Znači, preostali deo teksta se briše, u skladu sa našim dosadašnjim amandmanima.
Zbog čega je ovo potrebno? Mi imamo praksu da se od 1992. i 1993. godine otkad je krenula ta ideja sa okruzima, načelnici okruga postavljaju odlukom Vlade, da Vlada uredbom utvrđuje organizaciju itd. ali Vlada postavlja na mestu načelnika okruga, ako mogu tako da kažem, svoje ljude. Ko su ti ljudi?
To su nekada bili predsednici okružnog odbora SPS, pa kasnije neki viđeniji ljudi vladajuće stranke. U vreme kada su radikali bili na vlasti nijedan načelnik okruga nije bio radikal, ali to nije važno za ovu priču.
Kasnije, posle 5. oktobra, takođe, neka matematika je bila unutar DOS. Verovatno i danas neka slična matematika postoji, ali ono što je nesporno kod načelnika okruga, to je, pre svega, politička ličnost. Stranke na taj način zadovoljavaju neke svoje kadrovske potrebe i postavljaju načelnike okruga.
Okrug je zamišljen kao mesto gde ministarstva dislociraju svoje posebne organizacione jedinice i službe. Vi ovde kažete da u budućnosti treba da se zove "okružne" itd. to su obično odeljenja nekog ministarstva. Koja su ministarstva koristila ovo pravo? Pre svega, ona ministarstva koja su u svom sastavu imala inspekcijske službe. Nešto malo prošireno je bilo kada je u pitanju, u ono vreme se zvalo, Ministarstvo za urbanizam i građevinske odnose, da i drugostepeni postupak bude na nivou okruga, da ne ide prema ministarstvu.
Onda moram da postavim pitanje. Tu je napravljena svojevrsna razlika između ministarstava, tako da organizacione jedinice Ministarstva finansija, prvenstveno se radi o poreskoj upravi, kao da su nekako bila izvan okruga, kao samostalna. Po logici stvari, sekretarijati unutrašnjih poslova su, takođe, organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, koje su bile na teritoriji okruga, ali su bile udaljene od načelnika okruga.
Praksa je pokazala da svaki načelnik okruga ima tendenciju da pravi svoju carevinu. To ne možete da zaustavite ovakvim rešenjem. Još ako napišete da ta, sasvim sigurno, politička ličnost, ima mandat pet godina i da na taj način mislite da on ne deli sudbinu Vlade, političku sudbinu Vlade, odmah ste u startu napravili strahovitu grešku. Jer svaka nova vlada, novi sastav vlade, pa verovatno treća mera koja se bude donosila na Vladi, znači, prva mera ono što se dešava u ministarstvu, druga mera republičke važne institucije, treća mera je da se promene načelnici okruga – to je sigurno ta mera.
Uprava okruga, ovo što je regulisano ovim zakonom, to su neki administrativno-tehnički poslovi koji bi, možda, mogli da budu zajednički za organizacione jedince ministarstava koje su detaširale svoje radnike za određeni deo poslova, njih reguliše ministarstvo svojim aktima o organizaciji i sistematizaciji. Ministarstvo postavlja načelnike odeljenja, inspekcije i drugih organa. Načelnik okruga se javlja kao nešto što treba da objedini rad.
Sad se postavlja pitanje, šta to može da objedini, kada je rad područnih jedinica različitih ministarstava različit? Šta bi to on objedinio? Koja je svrha njegovog postojanja? Upravna ne postoji.
Vi njegovu upravnu funkciju ne možete da uredite uredbom. Njegova upravna funkcija može da se uredi zakonom, a da bi je uredili zakonom vi morate da imate neko ustavno ovlašćenje, a ustavno ovlašćenje ne postoji.
Znači, u postojećem sistemu sa ovakvim Ustavom, njegova funkcija je, pre svega, politička, ma koliko mi ovde vrdali sa nekim odredbama i ubacivali neke stvari koje imaju dodirnih tačaka sa državnom upravom. Ne može da se izbegne njegova, pre svega, politička funkcija. Kako pojedini načelnici okruga to doživljavaju? Ovde ima poslanika koji su nekada bili načelnici okruga, pa me prozivaju što, dok sam bio ministar, nisam dozvoljavao da se mešaju u posao. Jer, ako se načelnik okruga meša u inspekcijske poslove jednog ministarstva, onda nema ništa od inspekcije, onda nema jedinstvene primene propisa na celoj teritoriji Republike Srbije.
Znači, naš amandman se odnosi na nešto konkretno, koje se tiče mandata. Mi smo pitanje mandata sa brojnim amandmanima uspeli na neki način da rešimo i da ubedimo poslanike, Vladu i javnost da ovo na čemu insistirate, na petogodišnjem trajanju mandata, ne predstavlja akt depolitizacije, jer je ovo nemoguće depolitizovati, ovakvog načelnika okruga u postojećem sistemu.
Verujem da trebate još jedanput da razmislite da li da generalno usvojite sve naše amandmane, jer oni čine jednu celinu. Ovde nedostaju mehanizmi koji će da spreče načelnika okruga da ne zloupotrebi detaširane organe državne uprave na određenoj teritoriji. Ja bih više insistirao na tome, da ste ubacili neke odredbe koje to zabranjuju.
Vi imate ovde odredbe koje to zabranjuju. Vi imate odredbe koje govore o samostalnosti ministarstva, da organizaciona jedinica u sastavu ministarstva, da podleže ministarstvu, ali praksa je drugačija. Ukoliko se ministarstva izbore za tu samostalnost, onda dolazi reakcija od načelnika okruga, koji kaže: pa šta sam ja ovde u okrugu? Sa ovih 15 zaposlenih Ministarstvo rada, sa ovih 15 Ministarstvo trgovine, sa ovih 200 Ministarstvo finansija, sa ovih 300-400 Ministarstvo policije. Gde sam? Kome sam šef ovde?
Zato sam na početku rekao, ako se nešto osmišljava sa okruzima u budućnosti, onda vodite računa o tome kada se radi ustav Republike Srbije, da li je to varijanta da se svi prvostepeni postupci daju na nivo okruga, prvostepeni postupci iz domena, da upotrebim novi termin, gde je u pitanju državna vlast, pa da drugostepeni postupak ide prema ministarstvu, ali onda to ima neko mesto i može to da radi i ima neko opravdanje. Da bi se to sprovelo, mora da se promeni Ustav, tu smo svi saglasni. Znači, vi ovako idete sa načelnikom okruga, mi vam samo osporavamo ovo oko mandata. Mi skrećemo pažnju da je to ipak politička funkcija.
Ništa ne gubite usvajanjem ovog amandmana, ali naše amandmane gledajte kao jednu celinu. Verovatno u nekoj kompoziciji sa jasnim ustavnim normama, koje definišu šta su političke ličnosti, ko se menja, kako se menja itd.– možda ima načina i opravdanja da se sprovede koncept depolitizacije državne uprave.
Naravno, svi smo mi za depolitizaciju državne uprave, ali neki ljudi koji rade u državnoj upravi, nemoguće je da budu depolitizovani, poput pomoćnika, sekretara, sad ovog novog državnog sekretara ili načelnika okruga. Ne može, načelnik okruga je politička ličnost. On ne potpisuje nijedno upravno rešenje. On ne vodi nijedan postupak. Organ koji on zastupa nije organ. On ne vodi upravni postupak, tako da je on nešto što je praksa naložila da nužno treba da postoji, jer je veza između inspekcijskih organa na terenu i ministarstava, ali uz opasnost da politička funkcija načelnika okruga može da zloupotrebi sve državne institucije. U tom smislu predlažem ovaj amandman. Hvala.