DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 28.09.2005.

9. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANjE

9. dan rada

28.09.2005

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:10 do 13:25

OBRAĆANJA

...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč?
Na član 165. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Mašić.
Pošto su Vlada i Odbor za poljoprivredu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 169. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Petrović.
Vlada predlaže da se amandman prihvati. Odbor za poljoprivredu nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima, da li predstavnik predlagača dr Ivana Dulić-Marković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, želi da da završnu reč? (Ne.)
Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Pošto smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.
Prelazimo na 12. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O AGENCIJI ZA VETERINARSKE, FITOSANITARNE I SANITARNE LABORATORIJE (pojedinosti)
Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada.
Primili ste amandmane koje su podneli narodni poslanici Zoran Mašić, Paja Momčilov, Zoran Krasić, Vjerica Radeta, Milan Marković i Zoran Mićović.
Primili ste izveštaj Zakonodavnog odbora, kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 140. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Mašić.
Vlada i Zakonodavni odbor predlažu da se ovaj amandman odbije.
Reč ima narodni poslanik Zoran Mašić.

Zoran Mašić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, SRS je, kao što ste mogli da se uverite u proteklom periodu, bila uvek apriori protiv osnivanja agencija, koje su, pre svega, paralelna tela određenim državnim službama ili pogotovu kada su to bila tela koja su paralelna ministarstvima koja imaju, između ostalog, i određene nadzorne funkcije.
Iz tih razloga smatramo, dakle, pre svega kao stranka, da je neprihvatljivo osnivanje ovakve agencije koja će biti vrlo heterogena, jer u članu 1. Predloga zakona stoji: "Ovim zakonom ovlašćuje se Vlada da osnuje agenciju za veterinarske, fitosanitarne i sanitarne laboratorije kao javnu agenciju (u daljem tekstu: agencija). Agencija će obavljati stručne i razvojne poslove u oblastima za koje će se osnovati."
Faktički, agencija će, u skladu sa ovim zakonom i osnivačkim aktom, upravljati i koordinirati mrežu laboratorija koje obavljaju laboratorijske poslove koji se odnose na: veterinarsko-sanitarnu kontrolu, fitosanitarnu kontrolu, sanitarnu kontrolu i druge oblike kontrole hrane. Vršiće veterinarsku kontrolu životinja i fitosanitarnu kontrolu biljaka koje se ne koriste u ishrani, kao i sanitarnu kontrolu pijaće vode, kontrolu ispravnosti i sastava biološki aktivnih materija koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, i to naročito đubriva, pesticida, semena, sadnog materijala, supstanci za ubrzanje rasta, životinjske hrane, semena, embriona, ovarija, a ovde je napravljena ispravka amandmanom, a to su jaja koja se koriste za uzgoj stoke itd.
Agencija će se starati o uspostavljanju i primeni jedinstvenih standarda kvaliteta za ovako heterogene oblasti, zatim, kriterijuma i smernica za obavljanje poslova u mreži laboratorija. Agencija može, po potrebi, dostavljati uzorke na analizu nacionalnim i međunarodnim laboratorijama.
Ovim predlogom zakona se planira da se osnuju i dve nacionalne laboratorije: nacionalna fitosanitarna i sanitarna laboratorija u Batajnici koja treba da se bavi analizama rezidua, mikrobiologijom, entomologijom, fitopatologijom, testiranjem semena i nacionalna veterinarska laboratorija koja takođe treba da se osnuje ovde sa sedištem u Beogradu, a to je postojeći Veterinarski naučni institut iz Beograda, pa bi trebalo da se prevede u tu nacionalnu laboratoriju za opasne zarazne bolesti životinja.
U načelnoj raspravi sam rekao da ovako heterogena oblast delovanja ovih laboratorija – radi se o 31 instituciji, a unutar tih institucija teško je pobrojati koliko je to laboratorija – treba da bude pod kapom jedne agencije, jednog direktora, koji treba da nadzire rad, a čak i da standardizuje kvalitet rada, kriterijume i smernice koordinacije, gde se radi o veterinarskim laboratorijama, o laboratorijama za ispitivanje biljaka, o sanitarnim laboratorijama, tj. laboratorijama koje vrše uslugu u domenu humane medicine. To su higijenski zavodi, kako se najčešće u narodu zovu.
Smatramo da se ne može uspostaviti valjana koordinacija takvog konglomerata institucija i laboratorija, da se ne može izvršiti standardizacija kvaliteta rada i da je jednostavno to bacanje para. Ako postoje zahtevi određenih finansijera koji žele da pomognu i unaprede laboratorijski rad u ovim oblastima, onda treba primereno našim uslovima ili, na kraju, primereno uslovima tih država koje nam daju te pare i koje nam nameću ovo da organizujemo.
Budite sigurni, ovakvu agenciju i sa ovakvim konglomeratom laboratorija nema nijedna država, niti je moguće uspostaviti.
Bojim se da nećemo ništa postići donošenjem ovakvog zakona. Samo za osnivanje u agrarnom budžetu je odvojeno 22.636.000 dinara, a mnogo više će koštati ovo.
Mnogo će koštati opremanje laboratorija, jer institucije koje treba da uđu u ovu agenciju imaju različitu laboratorijsku opremljenost. Neki instituti su dobro opremljeni, ili ovi zavodi zdravstvene zaštite, ili poljoprivredne stanice koje će ući u sastav ove agencije. Neki su vrlo skromno, pa ako se bude išlo ka tome da se ujednače i da svi imaju unificiran ili jedan nivo opremljenosti, onda će dobiti oni koji su skromno, a oni koji već nešto imaju biće zaustavljeni.
Logično bi bilo da Vlada, tj. Ministarstvo, ako već postoji zahtev za osnivanjem ovako nečega, proglasi određeni broj referentnih laboratorija ili referentnih institucija koje će dobiti sredstva za opremanje i podići svoj kvalitet rada, uvesti međunarodne standarde i kvalitete.
Nažalost, ovim predlogom zakona ne nalažete obavezu laboratorija koje će ući u agenciju da budu akreditovane. Zakonom o kome smo do malopre raspravljali tražite da upravo neki od tih veterinarskih zavoda ili instituta imaju akreditovane laboratorije. Tu je kolizija i nelogičnost.
Zakonom o veterinarstvu se nalaže kao obaveza da u veterinarskim specijalističkim zavodima i u veterinarskom institutu budu sve laboratorije akreditovane. Sada u ovu agenciju ulazi sedam tih specijalističkih veterinarskih instituta i dva naučna instituta. Ne tražite ovim zakonom da budu te laboratorije akreditovane. Šta je primarnije ovde, koji zakon će obavezati ove institute, ili po novom zakonu zavode, da imaju akreditovane laboratorije i čega će se oni pridržavati?
Ima mnogo argumenata da uvažite naš predlog i našu sugestiju da se ovaj zakon povuče iz procedure, da se on pripremi drugačije, bez obzira na sve pritiske koji postoje od određenih institucija EEZ koja radi ili finansira kroz taj "CARDS" program.
Treba naći neki drugi način da ta sredstva dobijemo, da unapredimo kvalitet rada naših laboratorija, ali i da organizujemo nešto što je primereno nama i da ta sredstva namenski potrošimo, a pre svega za opremanje, školovanje ljudi i podizanje kvaliteta rada tih laboratorija.
U nekom kasnijem periodu treba onda videti šta se može objediniti. Verujte da će se ovako nešto vrlo teško objediniti, pogotovo što određeni broj veterinarskih ustanova, specijalističkih, tih izlaznih sistema, više neće biti državne institucije. Ne daje im se mogućnost da budu. O tome ću govoriti kod trećeg člana.
Neke institucije koje su vrhunski opremljene i koje imaju izuzetne reference, kao što je Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, koji ima najopremljenije laboratorije u našoj državi, koji je apsolutno radio fitosanitarnu kontrolu kod uvoza svega što je ulazilo u našu zemlju, oni su izuzeti iz ove agencije sa obrazloženjem da su oni i proizvođači semenske robe, pa eto ne mogu sebe kontrolisati. Mogu kontrolisati druge, jer imaju najkvalitetniju opremu, najobrazovanije saradnike i stručnjake. Neshvatljivo je da takav jedan institut izađe iz sistema.
Slična je situacija i sa bivšim Jugoslovenskim institutom za tehnologiju i higijenu mesa, a sada je to institut za meso ili kako se već zove. Svojevremeno je bio referentna laboratorija za kontrolu mesa i proizvoda od mesa koje je izvoženo iz naše zemlje.
Oni su sada izbačeni iz sistema kroz ovu agenciju, tako da apelujem još jedanput: utvrdite stvarnu svrsishodnost osnivanja jedne ovakve agencije i da li ona uopšte može funkcionisati i koliko će sve to koštati, ili je bolje povući iz procedure ovaj zakon i sredstva iskoristiti za opremanje, doškolovavanje stručnjaka i namenski ih, u pravom smislu, iskoristite.
U nekom kasnijem periodu, kada bude izvesno naše priključenje EU (mi tek treba ovih dana da počnemo da razgovaramo da li će prihvatiti postupak našeg priključenja), onda da napravimo da li će to biti agencija ili nešto drugo, ali što će biti mnogo efikasnije i primerenije i u kontroli a i u samoj toj delatnosti koju treba da obavlja takva agencija ili institucija.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo poslanik Paja Momčilov.
Vlada i Zakonodavni odbor predlažu da se ovaj amandman odbije.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Paja Momčilov.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Poštovani narodni poslanici, ispred SRS podneo sam amandman kojim tražim da se briše član 2. ovog zakona. Moj stranački kolega profesor Mašić je detaljno obrazložio razloge kojima se rukovodi SRS u načelu. Ja bih sada bio slobodan da dam izvesne svoje komentare i viđenja.
Mislim da nema manjeg i destruktivnijeg zakona koji se u ovoj skupštini pojavio zadnjih godinu dana. Ja ću govoriti sa pozicije lekara, pošto sam ja lekar. Ono što pada u oči i vrlo je interesantno jeste da je zakon sa par članova zaslužio toliko opširno obrazloženje, koje apsolutno nije uspelo nas iz SRS-a da ubedi u ispravnost potrebe osnivanja ovakve agencije.
Naime, o čemu se radi? Ako je tačno, kao što se u obrazloženju kaže, a ja verujem da je to tačno, da su ciljevi donošenja ovog zakona dva primarna i tri sekundarna cilja, gde je na prvo mesto stavljen ekonomski cilj, tu se mi apsolutno nećemo složiti. Prvo, možda je to nekom najvažnije - ekonomski cilj, nama je najvažnija bezbednost ljudi. Zakoni se donose za ljude, a ne za apstraktne pojmove, kao što je ekonomija. Ono što je za nas važno jeste zaštita potrošača putem kontrola koje obezbeđuju bezbednost i visok kvalitet hrane. To ste istakli kao ključni razlog.
Ako je to tako, onda ste vi bili dužni prethodno da donesete politiku o zdravoj hrani, neku nacionalnu, neke smernice i strategije. Vi strategiju o zdravoj i bezbednoj hrani niste doneli, a već idete zakonskom regulativom da tu oblast regulišete. Prema tome, radite non-stop istu stvar: nemate politiku usvojenu, nemate strategiju usvojenu, a idete zakonskom parcijalnom regulativom, kojom hoćete da izvesne stvari do kojih vam je stalo progurate i protežirate.
No, o čemu se radi? Zašto sam ja rekao da govorim ispred lekara Srbije? Kao što je poznato, u ovom parlamentu mi smo 2004. godine doneli Zakon o sanitarnom nadzoru, gde se još jednom suzilo mesto i uloga Ministarstva zdravlja i zdravstvenog sektora u prioritetnim poslovima zaštite zdravlja stanovništva. Da vas samo podsetim, ovim zakonom nadležnost Ministarstva zdravlja se sužava na svega tri segmenta javnog zdravlja, i to: zaštita od zaraznih bolesti, zdravstvena ispravnost životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe, odnosno higijenska ispravnost vode za piće.
Ovaj zakon je naložio sanitarnoj službi da radi. Naravno, jonizujuća zračenja, buka, duvan, sve je to ostalo van nadležnosti sanitarne službe koja potpada pod Ministarstvo zdravlja Srbije. Mi smo se i tada bunili i smatramo da to nije u redu, jer smatramo da je princip i danas važeći, stručni, da sve što ima uticaja na zdravlje ljudi mora da bude pod ingerencijom zdravlja i zdravstvenog sektora koji se bavi pitanjima javnog zdravlja.
Da vas podsetim, veterinare i ove iz poljoprivrede i ove iz nepoljoprivrede koji su u Ministarstvu, da medicinska struka ima discipline koje imaju preventivni karakter, a to su higijena, epidemiologija i socijalna medicina koja treba ovim da se bavi. Nemojte vi da brinete i da uzimate brigu od lekara, da otimate, nestručni i nekompetentni, da se vi pokazujete ovde jedinim brižnim za zdravu hranu. Nemate pravo na to. Gde vam je, ako ste već hteli da regulišete ovu oblast na pravi način, ovde ministar zdravlja? Zašto on ovo nije potpisao? Ja pretpostavljam, nije lud da potpiše ovako pogubnu stvar. To može samo lud čovek da potpiše i nekompetentan sa medicinske tačke gledišta.
Kada pričamo o hrani, vi ovde pričate da donosimo evropsku regulativu. Vi sami verovatno znate šta je osnov kada govorimo o zdravoj i bezbednoj hrani – integrisani sistem u kome ima vodeću ulogu sanitarna zaštita, što će reći humana medicina, pa potom veterina, a vi ste ovde izokrenuli naopačke, ali vam ništa ne smeta da...
Potkrade vam se, u obrazloženju kažete: "Kontrola bolesti prouzrokovanih hranom", odmah iza ovih ciljeva, "zoonoza i drugih biljnih i životinjskih bolesti ne može se podvesti pod okvire međunarodno definisanih normalnih granica, ukoliko ne postoji svakodnevna zajednička kontrola i saradnja sanitarne, veterinarske i fitosanitarne inspekcije."
Tu lepo kažete kako jeste, prepisali ste opet iz nekog izvora. Tu jasno stavljate redosled koji je logičan; važna je fitosanitarna zaštita, važna je veterinarska zaštita, ali to je deo sistema koji ne može da bude na čelu. Može po vama, ali ono što ste vi do sada radili nije ni čudo i to nas u Srpskoj radikalnoj stranci uopšte ne čudi što je to tako.
Prema tome, apsolutno niste uradili prethodne korake i zadatke, nemate strategiju zdrave hrane i bezbedne hrane. Donesite to, pa onda donesite zakon o hrani, pa onda u okviru tog zakona regulišite i ovo pitanje. Nemojte ovo da istrgnete.
Vi treba da znate i to, a to ne znate, da je ovde sanitarna služba izuzetno jaka i da u ovoj zemlji ima veliku tradiciju. Uzmite samo, 50 godina se proslavljalo od osnivanja Saveznog inspektorata za sanitarnu zaštitu, koji ste vi potpuno uništili.
Postojala je savezna laboratorija odlična, dobro opremljena, koja je trebalo da bude referentna laboratorija, a vi sada izmišljate neku laboratoriju iz Batajnice, za koju niko od lekara nije čuo. Koji su to kadrovi, koje su to reference? Kako možete da istakne tu laboratoriju da ona bude vodeća za ovako važne zadatke koje namenjujete? Apsolutno to ne može.
Čovek bi rekao da je tu samo neznanje, međutim, ja nisam sklon da verujem da je to samo neznanje. Ali, recimo, zašto ja mislim da je tu neznanje, nego je tu destrukcija jednog sistema i na nakaradan način imitiranje Evrope, jer Evropa nikada ne kaže kakva će zakonska rešenja biti. Evropa samo kaže - imate direktive, molim vas ispoštujte direktive. To svi mi znamo i ovo apsolutno Evropa ne traži.
Da vas podsetim samo, 2001. posle događaja od 5. oktobra EU dozvoljava hitan interventni aranžman za 10.000 tona mesa iz naše zemlje da se izveze u EU. Ništa od toga skoro nije ostvareno.
Zašto nije ostvareno? Zbog gospodina Vitoševića i pomoćnika sadašnjeg ministra poljoprivrede Srbije.
Da se podsetimo još nečega: 2002. godine u službenom listu Evrope imate da su proglašeni "Karneks" iz Vrbasa, "Neoplanta" Novi Sad, "Srem" iz Šida, MIP iz Požarevca, "Čajetina" iz Čajetine, "Juhor" iz Jagodine, "Meso kombinat" Leskovac i "Stoko-Impeks" iz Knjaževca kao klanice iz kojih se može izvoziti u zemlje EU. Ko je obavestio EU da samo dve mogu od ovih, da nemaju sposobne veterinarske kadrove? Ako nemate sposobnu veterinarsku inspekciju i kontrolu da se to odradi, kako to sada možete da stavite na čelo ovog lanca događanja i ove zaštite? Smejte se vi, to su fakta i postoje papiri.
Vi ćete pokazati da to nije tako, kao što je i vaš pomoćnik za inspekciju elektroinženjer. Gde ima u svetu da je elektroinženjer inspektor, na čelu inspekcijske službe za pitanje poljoprivrede? Neću da govorim o biografiji tog čoveka, sa članskom kartom iz JUL-a. Kako ste udarili šamar - 20.000 inženjera poljoprivrede ne mogu da budu na čelu te inspekcijske službe, nego mora elektroinženjer, koji je predavao u srednjoj školi, koji se nije bavio tim problemima. To su oni razlozi koji nam ukazuju da tu ima nečeg višeg od neznanja. Tu ima i loše namere.
Sledeće, zašto nemamo izvoz mesa u Republiku Srpsku? Zato što su skinute ove klanice sa spiska Evropske unije, a veterinarski zakon koji je donet u Federaciji u 2002. godini je rekao da mogu da idu klanice samo sa liste Evropske unije i one koje se prepoznaju između država potpisnica. Da li ste uradili nešto da razmenite sa Federacijom listu klanica? Koliki je naš trenutni izvoz u Republiku Srpsku? To je ono što je jako interesantno. Šest meseci nije odgovoreno, koliko znamo, iz Republike Srpske po njihovom postavljanju zahteva. Da li je tačno da je šest meseci bilo potrebno da se počne razgovarati? Šest meseci nije odgovoreno na zahtev iz Republike Srpske, koji su znali za donošenje ovog zakona, da se to uradi. Naravno, Lijanovića možete da kupite ovde, njegove suhomesnate proizvode imate po svim samoposlugama i možete da kupite.
Sve u svemu, ovako parcijalno i ishitreno zakonsko rešenje apsolutno ne treba prihvatiti, nije u interesu ni onih ciljeva koji su zacrtani kao primarni, time se ne ostvaruju. Ako ovo hoćete da uradite, donesite strategiju, donesite zakon o bezbednosti hrane, pa onda donesite ova podzakonska akta.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Hvala. Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 2. amandman, sa ispravkom, podneo je narodni poslanik Zoran Mićović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman, sa ispravkom, prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo poslanik Milan Marković.
Vlada predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Milan Marković.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, ovaj amandman je podnet na član 2, koji kaže: "Agencija će, u skladu sa ovim zakonom i osnivačkim aktom, upravljati i koordinirati mrežu laboratorija koje obavljaju laboratorijske poslove koji se odnose na...", onda je dalje nabrojano.
Zatim – agencija će se starati o primeni jedinstvenih standarda kvaliteta, kriterijuma i smernica za obavljanje ovih poslova. Agencija može, po potrebi, dostavljati uzorke na analizu nacionalnim i međunarodnim laboratorijama.
Zašto sam tražio da se ubaci reč "akreditovanih"? Zato što mi nije jasno, voleo bih da mi gospođa ministar objasni, jer je moguće da se radi i o zabuni.
Dakle, danas imamo u Srbiji jedan značajan broj laboratorija. Mnoge od tih laboratorija su međunarodno verifikovane kroz svoj rad i rezultate rada, obavljaju veliki broj poslova i veliki novac je investiran u te laboratorije itd., da to ne obrazlažem.
Pitam da li je moguće, ukoliko usvojimo ovakav zakon, da li ćemo poveriti agenciji da ona svojim osnivačkim aktom praktično propiše koje su to laboratorije koje mogu da obavljaju posao? Da li će od volje Vlade, odnosno agencije zavisiti koja će laboratorija moći da obavlja posao, a koja neće?
Ukoliko je to tako, onda moramo znati koji su kriterijumi na osnovu kojih će agencija odlučivati koje to laboratorije jesu, a koje nisu. Jer, ukoliko nema jasnih kriterijuma, možemo doći u situaciju da ta odluka bude posledica nečije volje, koja je opet posledica političkih i raznih drugih interesa, uticaja itd.
Možemo doći u situaciju da neko ko sada ima laboratoriju ili ko je spreman da uloži novac u laboratoriju u toj varijanti ostane nezaštićen iz, opet kažem, ko zna kojih razloga.
Dakle, ako sam dobro protumačio – a ne kažem da sam sto posto siguran, opreza radi sam podneo ovaj amandman, voleo bih da čujem obrazloženje – agencija će svojim aktom utvrditi koja je to mreža laboratorija. Ako je to tako, postoji mogućnost zloupotrebe. Biće sumnje, biće optuživanja razne vrste.
Da bi se sve to izbeglo, po meni, ili treba prihvatiti ovaj amandman ili povući zakon, napraviti takav zakon gde će se u samom zakonu navesti kriterijumi od kojih će zavisiti sadržina tog akta agencije, kojim će utvrditi koja je to mreža.
Nadam se da ste razumeli moje pitanje. Vlada je, naravno, odbila ovaj amandman, to je već po inerciji.
Nešto sam video i u ovom obrazloženju, u samom obrazloženju zakona govori se o konkurenciji laboratorija na našem tržištu – malo mi je čudno, jer Vlada u svom obrazloženju prosto insistira na tome da će se one laboratorije koje nisu obuhvaćene tom njihovom mrežom ugasiti, što de fakto i hoće da se desi.
Prvo, to nije u redu, jer se guši konkurencija, ali bilo bi u redu da postoje jasni i objektivni kriterijumi, pa da onaj ko ne ispunjava te kriterijume ne može da uđe u taj krug, ne mora da radi i ne treba da radi. Koji su kriterijumi, teško je znati, jer će to biti odluka daleko od javnosti, jer će se doneti u nekoj agenciji koja treba da se formira. Toliko o tom amandmanu, samo bih zamolio da mi pojasnite tu situaciju. Hvala.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Hvala vama.
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 3. amandman je podneo poslanik Zoran Mašić.
Vlada predlaže da se ovaj amandman, sa ispravkom, prihvati, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Zoran Mašić.

Zoran Mašić

Srpska radikalna stranka
Gospodine potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, u članu 3. Predloga zakona stoji da će Vlada doneti osnivački akt, imenovati privremenog direktora i članove upravnog odbora agencije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a osnivačkim aktom Vlada će utvrditi mrežu laboratorija i opredeliti njihov položaj u mreži, kao referentnih odnosno regionalnih laboratorija, kao i poslove koje one obavljaju u mreži.
Na temelju našeg principijelnog stava da je nepotrebno osnivanje ovakve jedne agencije, predložio sam da se i ovaj član Predloga zakona briše. No, ono što je interesantno sa aspekta sagledavanja na temelju ovog člana 3. i onoga šta treba da sledi, Vlada je u svom obrazloženju za neprihvatanje podnetih amandmana navela: "U početku, agencija bi zapošljavala manji broj ljudi sve dok se ne okonča faza opremanja i stručnog usavršavanja kadrova, da bi zatim zaposlila oko 150 ljudi, koji bi omogućili uspešno ostvarivanje nadležnosti agencije".
Znači, ova agencija, u perspektivi, treba da ima oko 150 zaposlenih, po projekciji najverovatnije Ministarstva za poljoprivredu i onome što je Vlada prihvatila.
Ako pogledamo koje institucije bi trebalo da uđu u sastav agencije, tj. sa svojim laboratorijama, to je nacionalna fitosanitarna i sanitarna laboratorija iz Batajnice.
Ne znam koliko trenutno zapošljava ljudi, ali ona se planira kao referentna laboratorija od nacionalnog značaja, kao i nacionalna veterinarska laboratorija u Veterinarskom naučnom institutu u Beogradu. Ovaj institut ima trenutno između 80 i 90 zaposlenih. Kao regionalne veterinarske ili fitosanitarne i sanitarne laboratorije planiraju se Veterinarski naučni institut iz Novog Sada, koji takođe ima negde između 80 i 90 zaposlenih; Veterinarski specijalistički institut iz Kraljeva, koji ima oko pedesetak zaposlenih. Da ne nabrajam dalje.
Samo ću pročitati institucije koje treba da budu pod kapom ove agencije. To je Veterinarski specijalistički institut, Niš. I ovde je kolizija; u skladu sa prethodnim zakonom ove institute smo definisali i u novom zakonu će oni biti veterinarski specijalistički zavodi, a ovde piše veterinarski specijalistički instituti. Nažalost, to je trebalo barem Vlada da usaglasi, da da predloge amandmana. Donošenjem novog zakona o veterinarstvu neće biti Veterinarski specijalistički institut iz Kraljeva, nego će biti Veterinarski specijalistički zavod Kraljevo itd. Ovde ste to naveli kao institucije koje se po postojećem zakonu tako zovu, ali po novom neće biti tako. Dalje, Veterinarski specijalistički institut - Šabac, Veterinarski specijalistički institut - Sombor, Veterinarski specijalistički institut - Zaječar.
Iz korpusa tih veterinarskih specijalističkih institucija, iz ove agencije su izuzeti Veterinarski specijalistički institut iz Subotice, iz Zrenjanina, iz Pančeva, iz Požarevca i Jagodine. To je pet dosadašnjih državnih veterinarskih specijalističkih instituta u kojima radi sigurno blizu 200 ljudi. Od toga je više od jedne trećine veterinara, čija će dalja sudbina, delatnost i sve ostalo doći pod znak pitanja, jer oni više neće biti u sistemu državnih specijalističkih instituta, neće raditi ono što je iz domena programa mera zdravstvene zaštite. Znači, oni moraju izaći na tržište, raditi neke usluge tržišno orijentisane i ne daje im se mogućnost da se privatizuju, da se na neki način promeni ili preusmeri njihova namena. Ne daje se ni način ni rešenje za te ljude i te institucije, kako će dalje egzistirati.
Dalje, pod kapu ove agencije treba da uđe Institut za zaštitu zdravlja - Novi Sad, Institut za zaštitu zdravlja - Niš, Zavod za zaštitu zdravlja - Šabac, Zavod za zaštitu zdravlja - Požarevac, Zavod za zaštitu zdravlja - Subotica, Zavod za zaštitu zdravlja - Kruševac, Zavod za zaštitu zdravlja - Vranje i Zavod za zaštitu zdravlja - Zaječar. Pretpostavljam, to bolje vi lekari možete da procenite, koliko je ovde ovih bivših zavoda ili higijenskih zavoda, koliko je izuzeto iz ove agencije i da li će oni moći obavljati pregled higijene namirnica životinjskog porekla ili hrane životinjskog porekla, kako se to novim zakonom o veterinarstvu zove, i neke druge poslove koje su ti zavodi radili.
Dalje, u ovu agenciju ulazi najveći broj poljoprivrednih stanica u odnosu na ove veterinarske i zdravstvene zavode. To je Poljoprivredna stanica - Sombor, Poljoprivredna stanica - Kikinda, Poljoprivredna stanica - Kragujevac, Poljoprivredna stanica "Petar Drezgić" iz Sremske Mitrovice, Poljoprivredna stanica - Kruševac, "Agrorazvoj" d.p., Niš, Poljoprivredna stanica - Novi Sad, Poljoprivredna stanica "Agrozavod" - Vrbas, Poljoprivredna stanica "Tamiš" - Pančevo, Poljoprivredna stanica "Ovčar" - Čačak, Zavod za poljoprivredu "Vranje", "Agrozavod" Vršac, Institut "Srbija" - Zaječar i Poljoprivredna stanica "Smederevo" - Kolari.
Znači, ukupno je to 31 institucija koja treba da bude pod kapom te agencije, a unutar nje je sijaset laboratorija koje treba da rade ovu veterinarsko-sanitarnu kontrolu, fitosanitarnu i sanitarnu kontrolu, kontrolu đubriva, pesticida, semena, embriona itd.
Ponovo želim da ukažem na apsurdnost ovakve organizacije i nemogućnost koordiniranja iz Ministarstva za poljoprivredu. Kao veterinar moram otvoreno priznati, pre svega veterinarskoj javnosti, ali i svim drugim građanima, da ovako organizovano, izuzimajući ovih pet instituta, veliki deo poslova će dobiti veterinarska služba i struka, koje do sada nisu bili na ovaj način regulisane. To otvoreno priznajem i odajem zahvalnost i kolegi Krnjajiću, kao direktoru Uprave, na kraju i ministarki.
Ne smatram da jedino to može biti merodavno i meritorno da bih ja, kao veterinar, perspektivno gledano, i da bismo mi kao poslanička grupa prihvatili ovakav zakon i ovakvo regulisanje ili organizaciju tih poslova. Zato ponovo apelujem, razmislite dobro da li skupa činimo pravu stvar za one koji se bave ovom delatnošću, koji su radili i šta će biti sa onima koji nisu ušli u ovaj sistem.
Već sam spomenuo Institut za ratarstvo i povrtarstvo, kao najopremljeniji, kao jednu vrhunsku naučnu ustanovu u ovoj državi, sa ugledom i primerom. Ako oni neće moći raditi više za interes države fitosanitarnu kontrolu, nego to treba da radi ta nacionalna fitosanitarna i sanitarna laboratorija u Batajnici, molio bih, ako je moguće, da mi ministarka barem to objasni - da li ta institucija postoji, šta ona radi, koliko ljudi tu radi i koliko se ona može staviti u ravan sa Institutom za ratarstvo i povrtarstvo.
Ima još institucija koje se bave tim fitosanitarnim ispitivanjima, koje su isto tako kvalitetne i dobro opremljene. S druge strane, siguran sam da neke od ovih poljoprivrednih stanica koje treba da uđu u sistem nemaju ni kadrove, ni opremu, ni potencijal, a biće ovlašćene da za interes države rade određene poslove.
Ne želim više da zamaram narodne poslanike, dosta sam puta izlazio i u načelu sam protiv javljanja više puta, ali ćete me razumeti, s obzirom da sam predsednik Odbora za poljoprivredu i ovlašćeni predstavnik ispred poslaničke grupe, da sam morao uzeti ovolikog učešća u ovome. Na kraju apelujem još jedanput, pre svega na predlagača i na vas narodne poslanike koji imate većinu u ovoj skupštini, da razmislite da li treba jedan ovakav zakonski akt da donosimo ili da prihvatite našu sugestiju da se ovo povuče iz procedure i u nekom kasnijem periodu na jedan drugačiji način osnuje ovako nešto.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Branče Stojanović.
...
Socijalistička partija Srbije

Branče Stojanović

Socijalistička partija Srbije
Gospodine potpredsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, u prilog ovome da je ovaj zakon, po meni, malo na brzinu pripremljen i da treba debelo izvagati da li ga prihvatiti ili ne, samo jedna ispravka koja mora da se kaže ovde. Na strani 5, gde su pobrojane regionalne veterinarske, fitosanitarne i sanitarne laboratorije, pod brojem 29. stoji – Poljoprivredna stanica "Smederevo", Kolari. Ta institucija uopšte ne postoji. Postoji Zavod za poljoprivredu "Smederevo", Kolari, ovako kako stoji. Prema tome, to je samo dokaz da se u pripremi ovog zakona išlo prebrzo, brzopleto i da treba debelo izvagati da li ga treba prihvatiti.