PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 16.11.2005.

2. dan rada

OBRAĆANJA

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Poštovane koleginice i kolege, izvinjavam se zbog ovog kašnjenja, međutim, to je jedna sasvim normalna situacija, jer na ovakav način na kakav mi danas radimo ne pamtim da se ikada radilo u parlamentu. Naime, o čemu se radi.
Zbog ovakvog zbrzavanja i aglomeracije velikog broja zakona o kojima moramo po hitnom postupku da raspravljamo, bio sam na sednici Odbora za zdravlje koji mora da da amandmane na predložene zakone. Mi smo radili dosta dugo i moramo i dalje da nastavimo taj svoj rad, tako da smo potpuno sprečeni i paralisani i ne možemo da učestvujemo u ovoj raspravi.
Ono što bih hteo odmah da kažem je jedna interesantna stvar. Za budžet se kaže da je najvažniji zakon koji se donosi u parlamentu, a juče kada je gospodin ministar ovde imao svoj ekspoze, onda smo videli tužnu situaciju, jer je na početku bilo jedva 50-ak narodnih poslanika, koji se ubiše od rada i kojima je jako stalo da se radi efikasno i dobro.
Ono što bi hteo da kažem, neke stvari u vezi sa budžetom moramo da naglasimo. Mi iz SRS prvo protestujemo zbog ovakvog načina rada u parlamentu. Začuđeni smo da ovde nema više narodnih poslanika, koji treba da govore o najvažnijem dokumentu koji treba da usvojimo.
Dalje, ono što ističemo kao nešto što smatramo da apsolutno nije dozvoljeno je i to što se budžet, koji se donosi za jednu godinu, vezuje za pakete zakona, sistemske. I kaže se da je neophodno da bi budžet bio dobar da se donesu i sistemski zakoni iz zdravstva, koji će omogućiti smanjenje javne potrošnje.
Prvo, to uopšte nije neophodno, to je notorna neistina. Svima je poznato da je deo budžeta plan Fonda za zdravstveno osiguranje i da se jednostavnom izmenom plana Fonda zdravstvenog osiguranja može i potrošnja kresati. Uopšte nije potrebno žuriti i sistemske zakone vezivati iz zdravstva, kao jedan preduslov koji će omogućiti da ispunimo zahteve MMF.
Ovde često i u medijima dobijamo netačne informacije, pa dobijamo informaciju da MMF traži da se penzionerima krešu penzije, a onda ona gospođa Sorsa kaže – poručujem građanima Srbije, MMF nije protiv penzionera i nije za smanjivanje penzija, to je rekla na odlasku iz Beograda.
Neko je pustio glas, budžet i zakoni iz zdravstva i zakon o osiguranju, to je povezano, to jedno bez drugog ne može. Nije tačno, neistina, sramota je da nadležni članovi Vlade i odgovorni ministar to tvrdi, a to uopšte nije tačno!
Nešto što je interesantno. Mi smo čuli jedan ekspoze, ako ste slušali juče pažljivo gospodina ministra, vi biste pomislili da se nalazimo u jednoj visokorazvijenoj zemlji koja ima određene teškoće, ali evo sunce se rađa uveliko, dan je već uveliko počeo i sunce nas je jako ogrejalo. Znači, najgore smo prošli, jedna milina.
Ako čovek hoda ulicama, ako se malo samo druži sa ljudima koji su većina ovog našeg naroda, onda će videti sasvim drugačiju sliku. Treba kazati da je 32% ovde u ovoj zemlji nezaposlenih i više. Kaže se, pa dobro, ima ih u sivoj ekonomiji. Jeste, ima ih, ali gledajte sada i prođite našim ulicama i pogledajte one tezge, silne, po glavnoj ulici.
A pričano je da je to relikvija jednog bivšeg režima i sistema. Šta je to danas? Otkud taj silni narod na tezgama, po ulicama Beograda i ostalih gradova Srbije? Pita li se neko to. Znači, 20% je apsolutno siromašnih po najstrožim merilima koja se danas u svetu primenjuju, a koliko je onih koji su i te kako u toj zoni siromaštva i da ne govorimo.
Kao lekar moram da podsetim i na još jednu stvar. Srpski narod, u celini gledano je danas opterećen bolestima više nego ikad. Najveća smrtnost kod nas je zbog kardiovaskularnih bolesti i zbog moždanog udara. Od 2000. godine naovamo povećana je smrtnost našeg naroda od ovog ubice broj jedan, ne da je zaustavljena, nego je povećana.
Ako čitate štampu, pogledajte, 1. septembra u NIN-u, Karolin Jinger daje neke svoje opservacije na naš sistem zdravstva.
Naslov članka je – Vreme je da ozdravimo srpsko zdravstvo. Šta kaže Karolin Jinger? Na osnovu ispitivanja Svetske banke, vezano za projekat istraživanja siromaštva u Srbiji, 45% građana se prošle godine, 2004, nije javilo lekaru, a imalo je zdravstvene potrebe! To kaže direktorka Svetske banke u Beogradu. A kaže i zašto se nisu javili. Zato što nisu imali dovoljno materijalnih sredstava da plate ono što je bilo neophodno da se plati!
Dalje, ista osoba kaže da na mito i korupciju u zdravstvo, odlazi, po procenama Svetske banke, između 2 i 4% bruto nacionalnog dohotka. Molim vas, 2 do 4%.
Ovde je bila jedna svečanost, uparađena kako zna da bude, povodom Svetskog dana siromaštva. Ta gospođa je bila gost ovde. Mi iz SRS nismo bili prisutni. Da vam pročitam samo zapisnik šta piše: "Karolin Jinger je svoje izlaganje zaključila isticanjem ključnih poruka – nije bilo značajnih promena u nivou siromaštva u prethodnom periodu u Srbiji, ali je ekonomski rast ostavio izvesne praznine, što je uslovilo da veliki broj ljudi živi u uslovima ekstremnog siromaštva". Veliki broj živi! Nije nego jeste, svakome je jasno šta je.
"Stanje siromaštva je izraženije u selu nego u gradu. Potrebno je ostvariti veći pristup organizacijama socijalne pomoći". Potrebno je veći pristup socijalnoj pomoći! Pazite! "Potrebno je obezbediti da ekonomski rast bude održiv. Potrebno je učiniti pouzdani sistem socijalne zaštite." Sistem socijalne zaštite! "Potrebno je omogućiti širi pristup sistemu zdravstvene zaštite, kao i obrazovnom sistemu". Širi sistem!
Šta smo mi čuli od gospodina Dinkića? Moramo da 1,3% bruto nacionalnog dohotka potrošnje krešemo. Gde ćemo kresati? Na zdravstvu i školstvu. Jinger govori jedno, ovde klimaju glavom i dive se; čuli smo da su se učesnici divili, da su kazali da je to baš tako. Ali, gospodin Dinkić ima drugu priču. Mi ćemo da krešemo ono što je socijala – zdravstvo i školstvo. Kako ćete, gospodo narodni poslanici, vi ste deo ovog naroda?
Šta su komentari, izvinte? Voleo bih da čujem komentare.
Ako je to već sve tako, jasno vam je saopšteno – 0,55% bruto nacionalnog dohotka će biti kresano od zdravstva, i kako: od nezdravstvenih troškova, a to su bolovanja, nadoknada za smrt i putni troškovi. Zamislite sada siromašan, bolestan narod, kome se zakonom daje pravo na sve ove troškove i hvalimo se da omogućujemo novom zakonskom regulativom ta prava narodu – i sada krešemo. Kako to može da se poveže jedno sa drugim? Kako to može da bude koherentno, da uzimate, siromašnom, bolesnom narodu u trenutku kada mu je najpotrebnije i ono malo sredstava koje ste do sada davali?
O čemu se radi? Vidimo da je predložen finansijski plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje 2006. godine. U tom izveštaju lepo stoji, nama je podeljeno, da se ostvaruje suficit. Pazite, narod bolestan, 45% naroda ne ide kod lekara zato što ne može da plati ono što treba, a zdravstvo ima suficit. Ministar jasno kaže, idemo na suficit da bismo dogodine smanjili izdvajanja za zdravstvenu zaštitu.
Pobogu ljudi! Mi imamo mali nacionalni dohodak, hajde da mi ministar kaže, naravno, nema ga, neće nam to kazati, da li Albanija ima veći bruto nacionalni dohodak od nas? Možda i ona ima, ne bi me čudilo da je to tako. Kada gledate koliko izdvajamo po glavi stanovnika za zdravstvo, vi ćete to da krešete.
Šta ste pokušali? Prvo, da raspalite po penzionerima, da njih ubrzano oslobodite od ovako ''velikih'' penzija. No, usporen je tempo, zahvaljujući amandmanima socijalista. Kada to niste uspeli, sada na drugu, nezaštićenu kategoriju – udarićete na bolesne ljude. To je vaš način vođenja politike i društva.
Može da se kaže ovako: da, vi radikali samo kritikujete, a gde bi vi našli tih 1,3% bruto nacionalnog dohotka. Ako je u korupciju već otišlo od 2 do 4% bruto nacionalnog dohotka, da je to neko kontrolisao i da nije dozvolio, mi bismo imali dostupna ta sredstva.
Dalje, da li je potrebno da Ministarstvo finansija tri miliona dolara potroši na rekonstrukciju ove zgrade koja je pored Vlade, koja najviše blješti u Beogradu, istera statističare iz namenski građenih prostorija, sa nekoliko kilometara razvedenih linija užičenih kompjutera, da bi se Ministarstvo raširilo i baškarilo. Znači, od ta tri
miliona isplatili bismo sve kukove koji su potrebni tokom jedne godine za zdravstvo Srbije.
Prema tome, rasipanje postoji i ima na svim stranama. Sam Fond je jedan izvor rasipništva, a kada budemo govorili o ovim stvarima o amandmanima, to ćemo vam i dokazati.
Hoću da kažem još jedno, ovakva matematika i ovakvo igranje je nedozvoljeno. Na sednici Upravnog odbora Republičkog zavoda od 24. oktobra 2005. godine, držim taj zapisnik, donet je uravnotežen finansijski plan. Tri dana posle toga, na nečiji mig, imamo suficit. Ovakvo igranje brojevima, to je sramota, to je skandalozno! Kasnije ćemo kazati i zašto.
Prema tome, postoji još jedan dodatni motiv koji treba kazati. U statutu Zavoda jasno piše, kazaću vam koji je član i broj, moraju prihodi i rashodi u finansijskom planu biti uravnoteženi. Krši se zakon – koga briga šta piše u statutu i budžetskom zakonu, uopšte nije važno, mi imamo suficit. Hvala.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama, gospodine Momčilov.
Gospodine Jojiću, izvinjavam se, Vi ste sledeći govornik iz SRS, ali pre toga ima prijavljen još jedan govornik, gospodin Živojin Stefanović, pa potom Jojić. Izvolite.

Živojin Stefanović

Socijalistička partija Srbije
Dame i gospodo narodni poslanici, za razliku od uvodničara i ovlašćenog predstavnika SPS, koji je ovde izneo niz pohvala, možda je u pravu sa svog gledišta, gospodin Todorović, najverovatnije će SPS podržati Predlog budžeta, ali za razliku od njega, rekao bih nekoliko konkretnih primedbi na predlog budžeta.
O nekima ne bih govorio da sam imao prilike da se, kao predstavnik jedne lokalne samouprave, sretnem sa ministrom i porazgovaram o problemima koji se provlače već dve godine u budžetu, a ne rešavaju se.
S obzirom na to da aktuelna vlada vodi računa o budžetu i trošenju sredstava i realizaciji budžeta samo u opštinama gde oni participiraju u vlasti, a gde ih nema, kod tih sredina se ne realizuje budžet. Najverovatnije deo suficita je i iz tih para, prenose se nekoliko godina i ne realizuju se.
Moja osnovna primedba, s obzirom na to da dolazim sa juga Srbije, na dve stvari: prvo, što se smanjuju sredstva subvencije u privredi; drugo, u vezi sa tim, što se de fakto Predlogom zakona o budžetu, ukida Fond za razvoj.
To je jedina institucija od koje su jug Srbije i privreda leskovačkog kraja imali nekakve vajde. To je bio, upravo, podsticajni fond i podsticajna sredstva preko koga je Srbija činila nekakav uravnomeren ili uravnotežen razvoj naših krajeva.
Ukidanjem ovih sredstava iz budžeta – ionako zapostavljena privreda nije uspela za ove četiri godine da izvrši restrukturiranje i pripreme za prodaju – cela će tekstilna industrija otići otprilike pod stečaj, a do ove vaše revolucije zapošljavala je 12.500 ljudi. Postavlja se pitanje da li ovakav budžet može da bude razvojan i u tom delu ne delim slaganje sa našim uvodničarem na ovu temu.
To što će biti na ovom zasedanju zakonom oformljen fond za razvoj, što će fond da bude pretvoren u akcionarsko društvo, to nama ništa ne znači, jer će sutradan da bude pretvoren u neku akcionarsku banku i samo to kreditiranje i njena priprema za nekakvu prodaju ili podsticaj neke proizvodnje, nama ništa neće doneti ni novo ni lepše.
U članu 12. Predloga ovog zakona predviđeno je da lokalne samouprave mogu za narednu godinu predviđati sredstva, masu sredstava za lične dohotke, masa isplaćena septembra ove godine, povećana za 9% pa puta 12. Mi koji dolazimo iz lokalnih samouprava znamo u kakvom se položaju nalaze radnici državnih organa uprave.
To je položaj za žaljenje, obespravljeni, sa najnižim ličnim dohocima, i na ovaj način sa 9% na ovu osnovicu ništa ne znači; nema ni novog zapošljavanja, a u tim malim sredinama i malim opštinama, jedino u tim javnim preduzećima i javnoj upravi dođe do nekog zapošljavanja.
Mogu vam reći u Leskovcu, na primer "Zdravlje" koje je prodato ili pokradeno, za dve ili tri godine kako je prodato, otpušteno je blizu 1.000 ljudi, a primljeno samo 14. Od tih radnika se traži da budu efikasni, da rade zakonito i da ne podležu korupciji i mitu. Sa ovakvim materijalnim položajem mislim da mi sasvim suprotno činimo.
Za razliku od toga kada potcenjujemo njihov rad i njihov položaj, u Predlogu budžeta u delu razdela kod predsednika države Srbije predviđena je Narodna kancelarija.
Izgleda da odavde iz Beograda ne vidite šta radi Narodna kancelarija, a to je preko puta. Da li Vlada vidi da se tu pravi paralelni organ vlasti, neka nova država? Ovo nisu sredstva za Narodnu kancelariju, za njihova isturena odeljenja, jer isturena odeljenja su istureni štabovi DS. Na nekim isturenim odeljenjima nema državne zastave, nego zastave partijske, odnosno DS.
To je paralelni organ po okruzima. Onda ukinimo okruge, jer sada svi idu da se žale, imajući u vidu da su i dalje stranka na vlasti, iako glume opoziciju. Jer je pravosuđe još uvek njihovo, javna velika preduzeća su njihova, inspekcije su njihove i onda na poziv iz Narodne kancelarije, a ne iz okruga, inspekcija i svi drugi intervenišu, deli se neka pomoć iz budžeta i sve to u korist DS.
Ukoliko hoćete da im tako date sredstva za njihovu predizbornu ili buduću izbornu kampanju, onda im povećajte u onom delu stavke gde je razdeo političkih stranaka, pa kažite da je ona najbolja stranka, perspektivna, proevropska. Onda dajte pare da se zna da se to finansira za tu namenu, a ne, navodno, za funkcionisanje Narodne kancelarije, koju je konstituisao predsednik države, jer na ovaj način se odlivaju sredstva, a legalnim organima uprave dajemo mogućnost: septembar ove godine puta 9% za bivšu godinu.
Mislim da sami sečete granu na kojoj sedite. Na ovaj način će okruzi biti, da tako kažem, sami po sebi ukinuti. Kada je u pitanju onaj drugi razdeo kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, konkretno, tu mislim na izdvajanja za objekte u oblasti vodosnabdevanja. Jedanput sam za ovom govornicom govorio na tu temu, a sada želim sledeće da kažem.
Neverovatno je da je ta direkcija centar otuđene moći, da u Predlogu budžeta, pa čak i u obrazloženju ne kaže se od ovih milijardu i 300 miliona koji se izdvajaju iz budžeta pa plus još dve milijarde prihoda od naknade za iskorišćenu neispuštenu vodu, koji će se to objekti graditi.
Ispada da samo direktor i njegovi saradnici znaju koje će objekte graditi, kome će pomoći, kome neće pomoći i ispada da onaj ko nema vezu u toj direkciji ne može objekat da započne ili da završi. Ja sam konkretno govorio o dva objekta, to je vodosistem Barje, regionalni i Rzav.
Kada je u pitanju sistem Barje, dve godine na ovaj način nema realizacije budžeta za taj objekat i tu je Vlada zakinula 200 miliona. Prošle godine 100 miliona i ove godine 100 miliona. Dakle, prošle godine je raspisan tender, namerno se obara tender iz Direkcije za vodu, dolazi 31. decembar, sredstva ugašena.
Ove godine ponovo se planira 100 miliona i sada je tender raspisala Direkcija za vodu koja nema prava. Nema odluke Skupštine da ona to gradi i sada je opet kraj godine, opet je u toku postupak žalbe, opet se isti žale, opet će proći decembar i opet će 100 miliona za taj objekat biti zakinuti, a mi smo taj objekat, poštovane dame i gospodo, u vreme najvećih sankcija i blokada doveli do izgrađenosti od preko 80%, a od te čuvene revolucije 5. oktobra, na tom objektu se ništa ne radi, izuzev nekih sredstava koje obezbedi lokalna samouprava.
Zato u tom delu ne mogu podržati Predlog budžeta jer se mora reći zašto se daju sredstva i ko kontroliše utrošena sredstva, ko kontroliše Direkciju za vode, da li može direktor da odluči, dok sam ovde to neću graditi ili kada mene ne bude tada gradite.
Evo konkretan primer kako se omalovažavaju opštine koje nisu, da tako kažem, uslovno, vaše. Juče sam postavio pitanje i izvinjavam se što koristim ovu govornicu, da li da učestvujem, da dajem kvorum ili ne. Evropska agencija za rekonstrukciju lokalnih samouprava donela je odluku da sa milion evra pospeši izgradnju industrijskog projekta u Leskovcu.
Mi smo uzeli milion evra kredita od jedne strane banke, u pitanju je Raiffeisen banka, ali sada se pita ministar za lokalnu samoupravu, gospodin Lončar, treba da potpiše u ime Vlade to. To nisu sredstva iz budžeta. Dva dana već nemamo odgovor, zašto to ne želi da potpiše, jer ukoliko je budžetska inspekcija u Leskovcu, neka kontroliše budžet, neka lopove pohapsi, ali grad, opštinu i taj objekat ne može zatvoriti. To zavisi od volje jednog ministra. Da mi je dao odgovor, možda ne bih danas govorio ovako na ovu temu.
Kod obrazovanja, Ministarstvo prosvete, doneta je odluka da Republika učestvuje sa 70% u finansiranju izgorele Medicinske škole. Do današnjeg dana Ministarstvo nije ispunilo svoju obavezu. Ako vi to znate, ja ne znam, znači, ovde državu vodi G17 plus, ja se izvinjavam. Malopre je koleginica rekla – mi iz G17 plus ne damo da mladost ide u Evropu. Dobro, ako je to vaše, mi ćemo se tome pridružiti. Ovaj budžet donosi Skupština, a ne pojedinačno stranka. Vaš ministar to može da predloži.
Molim vas, do pre pet dana nisu bila isplaćena sredstva i tamo nije bilo grejanja, do ponedeljka je bila restrikcija, časovi su skraćeni na 30 minuta, ne zbog štrajka, nego upravo zbog toga što Ministarstvo nije ispunilo svoju obavezu. Kada se to ima u vidu, ovo što sam izneo, par činjenica, stiče se utisak, budi uz Vladu, biće realizovan budžet i onda ne bi bilo suficita. Ima nekoliko opština koje nisu sa vama i na takvu jednu uštedu, vrlo perfidnu, dakle, neuplaćivanjem sredstava ili odlaganjem vi pravite deo suficita za ovaj budžet.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Na osnovu pominjanja stranke, zamenik predsednika poslaničke grupe G17 plus, reč ima Snežana Stojanović –Plavšić.

Snežana Stojanović-Plavšić

G17 Plus
Evo, koristim pravo na repliku, jer zaista ono što sam čula od prethodnog govornika, prosto ne mogu da verujem da čovek tako nešto može da izgovori za ovom govornicom, a obratiću se, pre svega, građanima Leskovca kada ovo govorim, jer oni jako dobro znaju o čemu mi pričamo.

Zaista ne mogu da verujem da se protiv novog siromaštva bore oni koji su značajno doprineli porastu tog siromaštva. Ne mogu da verujem da se protiv visoke inflacije bore oni koji su imali inflaciju 313.663.558%, u godini kada su oni bili na vlasti. Zaista ne mogu da verujem da ljudi koji su doveli, čije su tadašnje vlasti dovele do potpunog kraha monetarnog sistema i potpunog kraha ovih preduzeća, za čije se jadne radnike sada borimo, a govorimo o tekstilnoj industriji u Leskovcu, mogu sada sa ove govornice, ne trepnuvši, da govore o tome kako oni sada brane te radnike.

Nema izlaza u politici koja je tada bila i to je potpuno jasno građanima Leskovca. To je ono što je istina. Neću dalje govoriti o tome kako se siromaštvo može smanjivati, to ću govoriti nekom drugom prilikom, jer nije sada prilika za repliku, ali ono što želim da kažem vezano za opštinu Leskovac, u kojoj participira gospodin, koji je govorio maločas, na nekim značajnim mestima, dozvolite mi da kažem par stvari.

Ovde se gospodin zalaže za to da ne treba ograničavati plate i broj zaposlenih u lokalnim samoupravama. Ja ću vam reći da se iz budžeta opštine Leskovac blizu 50 procenata troši na plate. Šta ostaje za građane Leskovca i za ono čemu je budžet zaista namenjen? Da li je to taj razvojni budžet, o kome treba da se govori? Dakle, umesto standardnih 15 do 16 procenata, koliko bi trebalo po standardima, troši se preko 50 posto. Zaista nešto od čega je mene sramota, a što nije pomenuo prethodni govornik, a to je, ne volim da koristim tu reč, ali sada moram da kažem, jer su to dokazali neki organi koji su vršili istragu u opštini Leskovac, radi se o krađi socijalne pomoći u opštini Leskovac.

Dakle, šta je zaposlena gospoda, bliski saradnici vladajuće strukture u opštini Leskovac, radila?

Uzimala je socijalnu pomoć od najsiromašnijih, znači, ona sredstva koja su opredelili za socijalnu pomoć. Oni su, jednostavno, našli neke jadne ljude koji su u stanju socijalne pomoći, naterali ih da potpisuju da su primili nekih tri hiljade dinara, a preostalih 27 hiljada je nestalo. To je ono što se dešava u opštini Leskovac. Prosto ne mogu da verujem da neko ko predstavlja lokalne organe vlasti u ovoj opštini može uopšte da govori o ovome. Neka bar ćute o tome.

Jednostavno, neću dozvoliti da se bore za prava siromašnih oni, izvinjavam se, gospodin nije među onima koji su pritvoreni i, naravno, njega nisam prozvala direktno, ali ako su privedeni neki ljudi iz najbližeg okruženja, između ostalog i načelnik finansija te opštine, onda bar postoji moralna i politička odgovornost onih koji su na vlasti u Leskovcu, da makar ćute o socijalno ugroženima, o siromašnima itd.

Što se tiče vodosistema "Barje", gospodin koji je govorio uključen je u izgradnju ovog vodosistema, ima možda 25 godina. Zašto ga nije napravio već jednom? Postoji čak i jedan vic o tome. Leskovčani pričaju taj vic; kako su poznati, za razliku od građana Pariza ili Londona, po tome što nikada nisu napravili vodosistem "Barje" i bazene, koji su konačno napravljeni 2000. godine, nakon njihove vlasti.

Dakle, hajde, molim vas, da ne okrećemo istinu, da ne zamenjujemo teze i da probamo da zaista ono za šta smo odgovorni kažemo – jesmo, tu smo odgovorni, ali sada smo spremni da podržimo razvoj ove zemlje, sada hoćemo da učestvujemo u tome, sada ima dobrih pravaca i mi smo spremni da te pravce podržimo i učestvovaćemo u tome, kao što, zaista, maksimalno korektno rade neki ljudi, kolege i poslanici iz SPS.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Pogrešno je tumačenje, narodni poslanik Živojin Stefanović.

Živojin Stefanović

Socijalistička partija Srbije
Što južnije, sve tužnije i umesto da to, gospođo, raspravite sa nama dole, vi ste otvorili ovu pozornicu ovde, postali ste Evropljanka i ne smeta vam to, mi sa našim dijalektom itd.
Počeli ste mnogo beogradski, pa možete proevropski itd, a na ove teme koje ste vi izneli, sa vama sam spreman da se suočimo u Leskovcu, gde hoćete i kad hoćete. Vi od toga bežite, sakrili ste se u Beograd i odavde diktirate.
Vi dobro znate da je tekstilna industrija Leskovca, to i radnici znaju i u onim sankcijama i u blokadama, kada je Krasić bio ministar, čak je dato sto puta više para nego sada, sa ovim vašim razvojnim budžetom, tekstilne fabrike su izvozile, a radnici su ulazili i izlazili iz fabrika. Sada ste udarili katance i sada moraju da idu u stečaj, to je vaše.
Drugo, bazene smo mi završili, a ne kada ste vi oktobarsku revoluciju prošli. Objekat "Barje" je 80 posto urađen.
Od one tako ozloglašene crveno-crne koalicije i lokalne samouprave, tako osiromašene, fabrika je napravljena i sada treba to dovršiti. Ali vi ne govorite da vaš direktor Direkcije za vodu više potroši na putovanja. Pogledajte, prošle godine bilo je više od 100 putovanja van zemlje; išao čak u Brazil da prodaje našu vodu. Ne znam čiju ćete prodati, jer "Knjaz Miloš" je prodat. A vi to dobro znate i vaša porodica od tog tekstila dobro živi, vi ćete se iz tog tekstila školovati.
Nažalost, moj prijatelj je vaš otac, on je umro, bio je jedan uspešan direktor, vi to dobro znate i tekstil je bio grana sa ponosom. Upravo sada kada hoćete da uđete u EU, vi ćete to zatvoriti, a ona je zapošljavala više ljudi nego ukupna naša industrija. Govorite o "Zdravlju", koga je Vaša vlast sa Dosom prodala za 3,2 miliona evra, a na taj dan imala je 12 miliona evra gotovih proizvoda, lekova, a da ne govorimo dalje.
Pitanja koja postavljam ministru Bubalu, on kaže da je davno prošlo vreme. Pre toga Maršićanin kaže – prva privatizacija koju ćemo preispitati biće "Zdravlje".
Dalje, kada govorite o ovim zloupotrebama, nemojte time da mašete za govornicom, prvi, odnosno drugi posle Gorana Cvetanovića, kao predsednika Skupštine, to su organi uprave i oni će odgovarati. To ne sme da bude tema razgovora ove skupštine i ne može da bude pravo jednog ministra da ne potpiše ili potpiše, neka budžetska inspekcija radi svoje i neka sve pohapsi koji su kriminalci.
Tražili ste od 2000. godine da me uhapsite, pa ste rekli – nema ništa, ili je prevejani kriminalac ili je pošten čovek. Davno ste hteli, čak i bivši predsednik opštine je govorio – čekamo svaki dan da ga uhapsimo.
Vi danas za ovom govornicom nama presuđujete. Ko vam je to dao pravo? Je l' vaš predsednik suda? Postavili ste tužioca, vašeg čuvenog eksperta iz G17 plus (onog protiv koga smo izrazili ovde neslaganje da bude), da bi štitio nekoga i da nas goni. Dajte, pozatvarajte sve, ali nemojte da pričate napamet neke stvari ovde koje ne stoje. Kako je tamo inspekcija, tražim da inspekcija dođe i u Direkciju za vodu u Srbiji.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Naravno, nadležni organi će da rade svoj posao, a mi svoj. Reč ima narodni poslanik Darko Glišić, pa potom Petar Jojić.

Darko Glišić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, samo da kažem mom prethodniku gospodinu Stefanoviću, biće Zoran Krasić opet ministar posle sledećih izbora i nemojte da brinete, biće ponovo dobrih investicija u Leskovcu.
Slušajući diskusiju koleginice iz G17 plus sada mi je jasno zašto je Tomislav Nikolić dobio tri puta više od Borisa Tadića u drugom krugu u Leskovcu. Čini mi se da će to na sledećim izborima biti još više izraženo, i ne samo u Leskovcu.
Što se tiče samog budžeta, jedan budžet koji se donosi za Republiku Srbiju treba da bude nešto što će građanima Republike Srbije da omogući jedan zdrav ambijent u kome bi oni mogli da zadovolje neke svoje osnovne potrebe, da taj budžet da krila privredi, da taj budžet pokuša da reši ono što je gorući problem ove države, a to je veliki broj nezaposlenih.
Naravno, u prvoj rečenici kada ministar Dinkić kaže da je zadovoljan budžetom, smatram da građani nakon toga mogu da kažu da će nakon njegovog zadovoljstva ovim budžetom oni moći da zakukaju od sreće, jer ako je Mlađan Dinkić zadovoljan budžetom znači da neće biti dobro po građane. Smatram da ovaj budžet nije razvojni i da neće doneti ništa dobro građanima Republike Srbije.
Jedan od prethodnika iz vladajuće koalicije je rekao jednu zanimljivu stvar. Kada je diskutovao rekao je da neće biti mnogo novih radnih mesta, ali će biti kvalitetnih. Ne razumem šta mu to znači kvalitetnih, kada pogledamo ovaj budžet po razdelima i kada vidim koliko ima agencija zavoda, razvoda, šta sve niste izmislili, gde ćete svoje partijske drugove da zapošljavate, onda razumem da će biti kvalitetan za vas i za vaše partijske istomišljenike i po iznosu plate koja će biti i po broju radnih mesta, ali običan narod od toga zaista nema ništa.
Ne vidim ni da će poljoprivredi doneti nešto dobro, jer sećam se diskusije pred budžet za ovu godinu u kojoj se nalazimo i rečeno je da će ona zaista dati krila poljoprivredi, da će biti puno investicija, da će poljoprivreda zaista da procveta. Izađite iz Beograda i videćete od onih osnovnih stvari koje su potrebne poljoprivrednicima, a to je nafta, da ćete kod svake pumpe naći kilometarske redove naših građana koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i čekaju naftu.
Mogu vam navesti primer iz opštine iz koje dolazim. Malo –malo, svako veče u Ubu su redovi, čekaju ljudi da natoče naftu da bi mogli da obrade zemlju i da obave osnovne poslove koje imaju pred kraj godine. Naravno, ministar nam nije rekao ono što možda najviše zanima građane Republike Srbije, u kom rasponu će se kretati evro u sledećoj godini. Ne može se to tačno reći, ali bar smo mogli neki okvir da utvrdimo da li će to biti onih zastrašujućih 115 dinara koliko kažu oni koji nam otprilike diktiraju sve ili ne. Zavisi pošto će Jelašić prodati vilu, ni za milion evra nije pristao.
Mislim da je to nešto što bi ministar trebalo da obrazloži, pre svega, javnosti.
Nama poslanicima je prilično sve jasno. Vidim da je jasno i nekim poslanicima vladajuće većine, imajući u vidu kolegu Stefanovića i njegovo izlaganje.
Kada gledamo po razdelima, naravno da ne mogu da preskočim predsednika Republike. Naprosto, ne mogu da zaobiđem razdeo koji predviđa sredstva njemu. Voleo bih da je on predsednik svih građana, a nije.
Voleo bih da sredstva koja se odvajaju predsedniku Republike zaista idu predsedniku Republike za njegove aktivnosti i za ispunjavanje njegovih predizbornih obećanja, ali naš predsednik Republike bi mogao slobodno da se pridruži Goranu Bregoviću i onom njegovom orkestru "za svadbe i sahrane", jer on osim svadbi, sahrana i utakmica ništa drugo i ne radi u ovoj državi. Ogleda se, doduše.
U kampanji je obećao 500.000 radnih mesta. Da vidimo koliko je otvoreno. Obećao je da će biti ambasador srpske privrede. Obećao je da će sa njim na čelu Republike privreda da procveta, da će biti privrednih aranžmana iz meseca u mesec. Da vidim gde su ti privredni aranžmani. Obećao je stabilnost u državi. Da vidimo gde je ta stabilnost.
Taman se sve političke stranke dogovore oko nekih problema, konkretno oko izlaska Srba na Kosovo, svi se usaglasimo da ne treba da izađu, a pred izbore Boris Tadić kaže da treba da izađu.
Evo, sad oko Rezolucije se svi usaglasimo kako treba da izgleda tekst rezolucije oko možda najvećeg problema i gorućeg pitanja koje nas tišti, a to je Kosovo i Metohija. On opet ima neke svoje rezolucije, neke svoje vizije, neće da dođe na sednicu Skupštine.
Dakle, sve što radi su utakmice. Doduše, smišlja plakate po Beogradu koje njegovi aktivisti lepe o nekim predstavnicima SRS, ali je to valjda mislio na sebe, jer Boris Tadić je najveći lažov. Sve ovo što sam nabrojao Boris Tadić nije ispunio i zbog toga je Boris Tadić najveći lažov u Srbiji.
Naravno, ne mogu da preskočim razdeo za predsednika Republike, jer se daju sredstva i Narodnoj kancelariji. Ministar to nije po ekonomskim klasifikacijama predvideo, ali zato u obrazloženju ima da će biti i za Narodnu kancelariju.
Ne znam samo koji je pravni osnov za osnivanje te kancelarije i na osnovu čega su uspeli da izvedu da ta Narodna kancelarija bude nešto što je sastavni deo predsednika Republike i nešto što pomaže građanima. Nigde nisam video da je ta Narodna kancelarija bilo šta pomogla.
Kao neko ko pripada toj struci, moram se toga dotaći, a završiću brzo, da bih ostavio i svojim kolegama iz poslaničke grupe još vremena, što se tiče Republičkog geodetskog zavoda. Vi ste ovde napomenuli kako oni ostvaruju svoje prihode.
Ministre, pošto ste već u toj Vladi, tražite da Vlada ukine Uredbu koju je donela za vreme ministra Šumarca.
Mnogo veće prihode će Republički geodetski zavod i katastri da ostvaruju po propisima koji su bili ranije, jer ste im sada sve ukinuli. Privatne geodetske službe sve rade. Vi sada školujete, obrazujete nekog o državnom trošku, on dođe da radi u državnoj geodetskoj firmi i tamo samo sedi i mastiljavi, ništa drugo ne radi.
Naravno, još je tu tema koje bih hteo da pomenem. Na kraju samo jedna u 30 sekundi. Imaću jedno poslaničko pitanje i molim da mi to ne računate u vreme, ali samo 30 sekundi vezano za još nešto.
Jasno mi je da je između vas i ministra Ilića bilo prilično problema. Očigledno da ste vi smirili ministra Ilića, da je vas smirio Bogoljub Karić, da je tu uspostavljena neka trojna osovina, da nema više napadanja između vas.
Možda ćete čak zajedno na izbore, ko zna? Kad ste mogli zajedno u Japan, možda ćete zajedno na izbore.
S obzirom na to da je često pominjana kupovina poslanika, odbornika, kako u parlamentu, tako i širom Srbije, moram da napomenem da ste vi iz G17 prvi uveli tu modu, kako u republičkom parlamentu, tako
i u lokalnom.
U opštini Ub su bili izbori 2002. godine. Vi niste ni učestvovali na izborima, sada imate tri odbornika, jer ste kupili tri odbornika. To ste kupili jednog, reći ću vam iz koje firme i kako se zove. Ime mu je Zoran Sitarica, čak vam je vodio odbor donedavno, sada je potpredsednik odbora.
On je sahranio fabriku obuće "Boston" u Ubu, čak je i sudoperu iz te fabrike odneo rođenoj kući, ukrao. Danas je 200 radnika na ulici, ne mogu da se isplate primanja koja su im obećana, ne mogu da se isplate oni osnovni finansijski izdaci koji su obavezni prema njima, a on čovek vodi politiku, kaže "ja sam ekspert G17". Sahranio je fabriku.
Ako ste svi takvi eksperti, a računam da su ovi na lokalu ogledalo vas koji ih vodite na republičkom nivou i obrnuto, smatram da te izbore treba koliko danas da održimo i molio bih svako ko ima iole morala, vidim da se javlja u nekim poslanicima, da ne glasa za budžet Republike Srbije i da tako omogući da se održe što pre novi izbori.
Sada bih želeo da postavim konkretno poslaničko pitanje. Tražim tumačenje od Ministarstva finansija da li je dozvoljeno da se opštinska sredstva, opštinski budžet oročava u nekoj banci, a da se kamatom nagrađuju saradnici onog ko ta sredstva oročava?
Naime, predsednik opštine Ub je oročavao opštinska sredstva u banci, a kamatu je delio onako kako on misli da treba, uglavnom pripadnicima, između ostalog i vaše stranke, davao i nagrađivao neke svoje saradnike.
Dakle, tražim zvanično od Ministarstva finansija da mi protumači, da li je to u skladu sa zakonom i u skladu sa propisima o ponašanju i postupanju prilikom izvršenja budžeta, kako je propisalo Ministarstvo finansija.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Nisam shvatio da li je pretnja ili obećanje ono za gospodina Krasića?