PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.11.2005.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

5. dan rada

22.11.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:15 do 19:20

OBRAĆANJA

...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Pete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2005. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 85 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 85 narodna poslanika, odnosno da je prisutno više od jedne trećine narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Snežana Stojanović-Plavšić, Ivana Kovačević, Donka Banović, Aleksandar Lazarević i Suzana Grubješić.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: – PREDLOGA ZAKONA O BUDžETU REPUBLIKE SRBIJE ZA 2006. GODINU (pojedinosti)
Na član 5. amandman je podneo poslanik Milorad Mirčić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Da li neko želi reč?
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Očekivao sam na početku ove sednice da nas predsedavajući obavesti zašto mi opet radimo bez predstavnika Vlade. Koliko se sećam, mi smo ovu tačku prekinuli onog momenta kada je konstatovano da predstavnik Vlade nije u sali, a nismo čuli nikakvo opravdanje za početak ove sednice. Ne znam koji su razlozi.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Imamo informaciju da ministar stiže svakog momenta.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Dobro, ako stiže, nastaviću sa diskusijom. Ovaj amandman gospodina Mirčića se provlači kroz nekoliko sledećih amandmana. Kada dođe predstavnik Vlade, biće u prilici da uhvati ritam.
Šta reguliše član 5. Predloga zakona o budžetu Republike Srbije? Reguliše ono što je propisano kao obaveza prema Zakonu o budžetskom sistemu. Na koji način to reguliše? Član 5. ima dva različita dela. Prvi deo govori o tome koliko će se garancija i kontragarancija izdati u toku 2006. godine, i ako mogu da upotrebim jednu reč, neka struktura tog budućeg zaduživanja. Stav 2. sadrži konstataciju o stanju duga Republike Srbije, kako deviznog, tako i onog u dinarima. Naravno, sve je izraženo u dinarima.
Gospodin Mirčić je podneo amandman kojim je tražio da se član 5. briše, da na taj način skrenemo pažnju i dobijemo mogućnost da iskažemo naš politički stav da je politika zaduživanja u Republici Srbiji za proteklih nekoliko godina postala nekontrolisana, opasna po ekonomski život. Postala je opasna i zbog neke perspektive na koju svi računamo posle pada ove vlade i odlaska ovog ministra.
Dobra je prilika da građani Republike Srbije čuju za šta bi to sve Republika Srbija morala da da garancije i kontragarancije u 2006. godini. Trebalo bi da damo garancije i kontragarancije za ukupan iznos.
Tu imamo puno brojeva, ali morate da znate da ovo nije 1993. godina. Preko 43 milijarde dinara Evropskoj banci za obnovu i razvoj po osnovu četiri kredita od 14 milijardi, za Javno preduzeće ''Železnice Srbije'' za Projekat obnove železnice. Sami znate, šta god se pipne u železnici ispadne afera. Zašto bi se Republika Srbija zaduživala, prenosila obaveze na buduće generacije, a na železnici i onom ministarstvu koje resorno prati tu delatnost, za šta god se uhvate ispadne neka afera.
Dalje, Direkciji za puteve, za izgradnju nekog Koridora Dobanovci – Bubanj potok: to je ono što se već nekih 15 godina gradi i četiri puta se otvara most, to je onaj čuveni most gde je Velimir Ilić rekao po 100 evra svakome daje kada se završi; Javnom preduzeću PTT saobraćaj Srbije za izgradnju glavnog poštanskog centra i kablovsko– distributivnog centra u iznosu od 900 miliona dinara.
Samo da vas podsetim, slična "pesma" je bila i ranije, kada je tu bio Srđan Blagojević, veliki stručnjak Demokratske stranke, koji je sada kod Karića. Čini mi se da je to ta osoba. U ono vreme je nešto bio u sporu sa Karićem, a sada je pretrčao kod njega. Međutim, nije on jedini. Očigledno je, sasvim, da je Pokret snaga Srbije rezervna stranka Borisa Tadića.
Da, nastala je kao rezervna onog momenta kada je Vilijam Montgomeri naredio Božidaru Đeliću, znam da ministar Dinkić to meni neće da ospori pošto i on deli to mišljenje sa mnom, dakle, kada je Božidar Đelić po nalogu Vilijama Montgomerija isplatio Kariću onaj ekstraprofit. Ko je to uradio? Žena koja je bila na čelu Republičke uprave javnih prihoda, čiji muž radi kod Karića. Pa onda Bogi Karić kao onaj Kostić iz Paraćina – ''ima gi vrnem kad gi obrnem'', pa je okrenuo dva-tri puta i kada je došao Dinkić da to naplati, to je sve lepo sanirano.
Kamatu je uzela Demokratska stranka, a 11 miliona evra je uzeo Vilijam Montgomeri. To je ovaj što se sada šeta kao "gluvo kuče" po Beogradu, jer mu žena radi kod Karića. To treba da znate.
Druga grupa zaduživanja koja nam sledi kod Evropske investicione banke, jeste pet kredita i to: Direkciji za puteve – jedan kredit za istu lokaciju, Koridor 10 Dobanovci-Bubanj potok i za sanaciju mostova u iznosu od dve milijarde; za most "Gazela" da se sanira, a tu će biti pitanje da li će Bogdanović da se odobrovolji, jer Velimir Ilić ima velikih problema kada je u pitanju Beograd; opet Javno preduzeće ''Železnice Srbije'', za Projekat obnove železnice II; malim opštinama do iznosa dozvoljenog zaduženja u skladu sa Zakonom o javnom dugu itd; imamo zaduživanja koja će da se garancijama i kontragarancijama obezbede prema Vladi Francuske, Vladi Španije i Vladi Poljske.
Dolazimo do stava 2. gde se prikazuje, naravno, u skladu sa zakonom, stanje duga na dan 31. avgust 2005. godine. Možda je to trebalo da bude neki drugi datum, ali imajući u vidu uslove i hronologiju kako se radi Predlog zakona o budžetu, verovatno je to dan kada je bio moguć neki presek.
Stanje duga u stranoj valuti, kada se prevede u dinare, to je neka cifra iz 1993. godine, mislim da je 796 milijardi i to: Međunarodnoj banci, Međunarodnoj asocijaciji za razvoj, Pariskom klubu, Londonskom klubu, Evropskoj uniji, Vladi Švajcarske (to je verovatno onaj kredit iz 2000. godine, koji je bio uslov da priđemo međunarodnim finansijskim organizacijama), pa Vladi Italije, stara devizna štednja, zajam za preporod, po osnovu potencijalnih obaveza Republike Srbije, gde smo već dali neka sredstva obezbeđenja plaćanja, a to je za 35 milijardi dinara, Međunarodna asocijacija za razvoj, Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Vladi Republike Poljske.
I, dobijamo poslednji stav – stanje duga u domaćoj valuti, direktno zaduženje Republike po osnovu dugoročnih obveznica 19,7 milijardi, emitovanje državnih zapisa 6,5 milijardi i konverzija kredita odobrenih kod banaka nosilaca primarne proizvodnje u javni dug Federacije. To je zakon iz 1996. godine kada se dug poljoprivrede pretvorio u javni dug. To je oko 552 miliona dinara.
Moram da konstatujem da je Vlada dala mišljenje povodom ovog amandmana. Navela je nešto što je i prihvatljivo u tim razlozima. Mora da se prikaže stanje javnog duga. Mora da se da i vizija o tome, šta će 2006. godine da bude zaduživanje i šta podleže obavezi davanja garancija i kontragarancija.
Taj deo mi osporavamo, tražimo da se briše, ali nije tačno ovo što ste naveli u poslednjoj rečenici vašeg mišljenja. Kažete "u skladu sa navedenim odredbama u članu 5. Predloga zakona su predviđene obaveze za otplatu javnog duga, a ne novo zaduživanje, kako je navedeno u obrazloženju amandmana". Verovatno se radi o tehničkoj omašci onoga ko vam je pisao ovo mišljenje. Upravo član 5. počinje sa tom konstatacijom da će u 2006. godini da se izdaju garancije i kontragarancije.
Mi smo do sada imali praksu da, pošto Skupština državne zajednice, kako to sada ide, ratifikuje neki sporazum o zaduživanju, a znate i sami da protekle tri godine pošto je problematičan taj subjektivitet državne zajednice, onda se traži garancija i kontragarancija od onoga ko nominalno može da garantuje, a to je Republika Srbija. Dakle, to je kao sredstvo obezbeđenja da će kredit da se vrati, bez obzira da li podleže obavezi, da li ima neki grejs period i kakvi su uslovi.
Do sada je bila praksa da, kako se ratifikuje sporazum tako dolazi u Narodnu skupština i Narodna skupština donosi zakon o garancijama i kontragarancijama povodom kredita. Koliko me sećanje služi, verovatno smo doneli desetak takvih zakona u Narodnoj skupštini, što znači da ovo kako ste napisali u članu 5. podrazumeva da ćemo u 2006. godini verovatno doneti još šest ili sedam zakona o davanju garancije i kontragarancije povodom ovih zajmova da donesemo, jer je tako napisano. U vašem odgovoru stoji – u skladu sa navedenim odredbama člana 5. obaveze za otplatu javnog duga, a ne novo zaduživanje.
Ako je ovo što ste naveli u članu 5. stav 1. postojeće zaduživanje i neke obaveze po osnovu postojećeg zaduživanja, a tiču se garancija i kontragarancija, onda je to druga priča. U članu 5. stav 1. gde se obuhvata ovaj iznos od 43 milijarde, ako je to neko novo zaduživanje u 2006. godini i postoji obaveza da se izdaju garancije i kontragarancije, onda ne možete ovakav odgovor da nam date.
Znači, amandmanom smo hteli da skrenemo pažnju na opasno zaduživanje i ujedno da dobijemo prostor da ukažemo da se poprilično, necelishodno i neopravdano koriste ta sredstva zajma koja dolaze.
Moram da vas podsetim: verovatno u zavisnosti od aranžmana od 20–35% ukupnih sredstava zajma, odnosno pojedinačnog zajma ide na neke usluge koje daju strani partneri i to je svojevrsni vid pranja novca. Odmah da se razumemo. Obično se radi o nekim konsalting uslugama. Zašto bismo mi sada omogućili nekome da opere lepo pare, vrati nazad, pa da prebacimo novim generacijama, jer su ovo svi krediti koji imaju rokove, negde, preko pet godina, verovatno i 10 godina, kod nekih je čak i grejs period oko pet godina. Takve ste aranžmane nekada pravili.
Znači, ako ovo što je u stavu 1. tačke 1, 2. i 3. novo zaduženje, molim vas, imajte u vidu, mi nećemo za to da glasamo ni u 2006. godini kada ovde dođu ti materijalni propisi, niti povodom ovog budžeta.
Što se tiče stanja javnog duga, mi smo formalno–pravno amandmanom morali to da obuhvatimo, samo formalno–pravno, ali suštinski mi nemamo ništa protiv ovog stava 2. koji daje rekapitulaciju kakvo je stanje javnog duga Republike Srbije i koje su naše obaveze.
Molim vas da to imate u vidu prilikom glasanja o ovom amandmanu i verovatno ovaj amandman, gospodine Dinkiću, može da bude povod da eventualno Vlada, Odbor za finansije i neko drugi što je u skladu sa Poslovnikom, odnosno koji je u skladu sa Poslovnikom ovlašćen, interveniše sa jednim amandmanom kako bi se ovo usaglasilo ukoliko ste i Vi na pozicijama koje sam ja pokušao da iznesem.
Znači, ono što ste naveli u vašem stavu povodom ovog našeg amandmana, pogotovu ova poslednja rečenica, ne odgovara onome kako počinje član 5. stav 1. ovog predloga zakona.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima ministar finansija Mlađan Dinkić.

Mlađan Dinkić

Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, što se tiče člana 5. tačno je ovo poslednje što je prethodnik rekao. Dakle, u samom obrazloženju odbijanja amandmana u poslednjoj rečenici moje tehničke službe su napravile grešku. Naravno da se u članu 5. radi o izdavanju garancija i kontragarancija Republici Srbiji u iznosu do 43 milijarde dinara.
Kao što znate, u svakom budžetu koji smo do sada donosili uvek smo utvrđivali maksimalni okvir, ali su konkretna zaduženja tokom godine zavisila od odluke Narodne skupštine Republike Srbije, jer se konkretni zakoni ovde iznose na izglasavanje i mi smo se zaista minimalno zadužili i u 2004. i u 2005. godini i zbog toga nam je učešće javnog duga u društvenom bruto proizvodu opalo značajno u poslednje dve godine.
Želeo bih samo da kažem da se ovde radi o projektima koji su pažljivo odabrani, o infrastrukturi gde mi ne možemo da nađemo sredstva iz domaćih izvora. Zbog toga smo mi spremni kao Republika Srbija, ukoliko Skupština to odobri, da izdamo odgovarajuće garancije i kontragarancije, jer mi moramo da obnovimo naše pruge, vozovi idu sporo i moralo bi da se uloži dosta da bi se železnica Srbije obnovila.
Takođe, nedostaje dosta sredstava vezanih za prevozna sredstva u železnici, a i vezano za Koridor 10, misli se na zaobilaznicu oko Beograda. Videli ste i sami kako je zagušen saobraćaj. Dobro je što imamo sve više saobraćaja, ali je potrebno da se izgradi zaobilaznica oko Beograda koja će omogućiti bolji saobraćaj na celom Koridoru 10 kao i na pravcu Beograd-hrvatska granica.
Moram da kažem da, takođe, ovde se daju, u ovom predlogu zakona, garancije, uglavnom su to javna preduzeća. S obzirom na to da sada imamo i Direkciju za puteve kao javno preduzeće, onda bi, u slučaju da se ovaj ugovor zaključi sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Skupština odlučivala da li da se izda garancija, odnosno kontragarancija. U pitanju su dve banke, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska investiciona banka.
Takođe, smatramo da treba investirati i u PTT Srbije, s obzirom na to da oni nemaju dovoljno sredstava da izgrade ovaj glavni poštanski centar i KDC i zbog toga smo odobrili mogućnost izdavanja garancije. Važno je da se omogući lokalnim samoupravama da imaju različite objekte izgradnje kanalizacije, vodovoda i ostale komunalne infrastrukture.
Mnoge vlade inostranih zemalja sa lokalnim samoupravama direktno komuniciraju i mi smo spremni da za neke od tih projekata izdamo i posebne garancije, posebno kada se radi o projektima koji su većeg obima, posebno kada se radi o gradovima koji nemaju sami sredstava da se po Zakonu o javnom dugu zaduže, tako da smatramo da smo napravili jednu selekciju u odnosu na potrebe zemlje.
Ovo su zaista minimalne potrebe i odnose se na infrastrukturu, dakle, od nacionalnog značaja kao što su pruge i putevi ili regionalnog i lokalnog značaja, kao što je komunalna infrastruktura.
Samo još jedno razjašnjenje, što se tiče vraćanja duga "Mobtelu" od strane mog prethodnika. Tačno je da je gospodin Đelić 35 miliona evra, početkom decembra 2003. godine, vratio "Mobtelu", bez obzira što po proceni našeg Ministarstva finansija na to nije bio obavezan po zakonu.
Mi smo zbog toga, čim je uspostavljena nova Vlada Republike Srbije, dali nalog da se obnovi taj postupak. Poništeno je prethodno rešenje i taj novac je sa kamatom vraćen u budžet Srbije.
Dakle, u leto 2004. godine 40 miliona evra je od "Mobtela" vraćeno u budžet Republike Srbije, odnosno 35 miliona evra glavnice, pa plus pet miliona evra kamate za ceo period koji je bio u pitanju.
Želim samo da kažem, pošto je ovde bilo reči o tome da je tačno da je prethodna Vlada vratila tih 35 miliona evra u decembru pred one izbore, a da smo mi to naplatili i to je sada u budžetu Republike Srbije još od 2004. godine, ali sa kamatom, dakle, 40 miliona evra umesto 35 miliona evra.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Gospodine Dinkiću, dobro je što smo otklonili prvo ovaj tehnički problem. Sada samo da pojasnimo neke stvari. Ministarstvo finansija kada radi prednacrt, nacrt, tekst predloga budžeta ima u vidu zahteve budžetskih korisnika.
Ovde je jasno, što se tiče člana 5. stav 1. da se kao onaj koji podnosi zahtev i koji govori o potrebi prevashodno nalaze javna preduzeća i ministar zadužen za kapitalne investicije. Ne sporim da je sasvim očigledno da se ovde radi o nekim zahtevima koji se tiču ulaganja sredstava u nešto što najšire može da se kaže, infrastruktura od opšteg interesa, od opšteg značaja.
Vi niste bili prisutni, na početku sam ukazao na jedan problem što sve te investicije, ako ništa drugo, da odbacimo i 90% onoga što stoji u novinama, na neki način su problematične u pogledu korišćenja sredstava. Podsetio bih vas, da smo mi u toku ove godine doneli jednu odluku koja asocira na buduću koncesiju kada je u pitanju jedan ovakav aranžman. Podsetio bih vas samo na jedan vrlo važan detalj, zbog koga smo mi tu odluku osporavali. Tiče se autoputa od Niša prema Dimitrovgradu.
U onom zakonu je ušla čak i deonica koja je završena, gde se budućem koncesionaru daje pravo, odnosno obaveza, da i tu deonicu održava, jer navodno troškovi održavanja prevazilaze mogućnost i Direkcije za puteve. Sami znate o čemu se radi i šta može da se desi. Javno preduzeće PTT saobraćaja je u teškoj situaciji, iako je formalno–pravno zakupodavac gotovo svih nepokretnosti koje koristi ''Telekom''. Verovatno da većina to zna i da značajan deo prihoda PTT saobraćaj Srbije ostvaruje preko zakupa. Verovatno vam je poznato da je formalno–pravno to preduzeće akcionar u ime države i u ''Mobtelu'', u onom procentu koji je i dalje sporan.
Verovatno vam je poznato da je, jedna žena, sudija Trgovinskog suda u Beogradu posle ne znam koliko godina, verovatno sedam, osam ili devet godina promenila svoje rešenje o upisu prvog osnivača. Željko je tu. Mi ne znamo šta je sa tom gospođom, da li je ona razrešena – nije razrešena, da li je ona suspendovana, da li se nešto radi, verovatno nešto se radi oko toga.
Neprihvatljivo je da se naknadno konstatuje, 'ajde da budem onako milosrdan, gaf službenika. Kako to, uvek se desi gaf, a Karić oprihoduje?
Jeste, tako je. Javno preduzeće PTT saobraćaja Srbije kao akcionar u Mobtelu, pošto Mobtel mora da ima neku dobit. Ja u potpunosti shvatam da oni vrlo vešto duvaju troškove u sistem vezanih preduzeća oko ''Mobtela'', BK televizija, ''Astra Simit'', te astra ova, te astra ona što uvozi veš-mašine iz Kine, sve i svašta ima. Da, oni peru pare, izvlače, tako da ćerka dobije četiri miliona, zato što je ''velika'' pevačica, sve to mogu da shvatim. Ali ne mogu da shvatim da država mora da se zadužuje za neke stvari, a da poboljša kontrolu i spreči ovo curenje, odliv, tu smo gotovo nemoćni. Jednostavno ne možemo ništa da uradimo. Ja to ne mogu da uradim.
To nije problem samo ove vlade, da me pogrešno ne shvatite. Ta opstrukcija, ta kupovina sudija, ta kupovina činovnika, to je odavno prisutno kod nas, ali to mora da se zaustavi negde. Ako se to ne zaustavi, dobija nenormalne dimenzije i ugrožava državno tkivo. Mi ako upropastimo državno tkivo, mi ne postojimo ni kao narod, ni kao građani, nas nema, to da zapamtite.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč o amandmanu? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo poslanik Momir Marković.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Momir Marković.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, nisam dobio odluku Ministarstva zašto moj amandman nije prihvaćen, ali to ne menja stvar. Pre nego što pređem na odbranu amandmana, vidim da su ostali dobili predlog, verovatno je i meni negde zalutalo, samo da nastavim sa par reči tamo gde je gospodin Krasić stao, a vezano je za isisavanje sredstava iz svih preduzeća, gde god mogu, od strane Karića.
Na stranu to što je Danica i Danijela, to je ono D&D, što su izmislile one kartice na kojima su vaši brojevi kada kupujete pripejd kredit da ubacite u telefon, pa zato mesečno primaju osam miliona i nešto dinara. Na stranu sve ovo što je govorio gospodin Krasić.
U poslanički klub SRS je stigla fotokopija ugovora po kome ''Mobtel'' plaća paru, duetu D&D 44 hiljade i 500 i nešto evra mesečno zakup za poslovni prostor, koji se nalazi u poslovnim apartmanima iznad bivšeg restorana "Atina". Da li je ''Mobtel'', ako mu je bio potreban poslovni prostor, baš morao da bude tu, na Terazijama 28, i ako je već morao da bude tu da li je baš morao neko iz porodice Karić da uzme poslovni prostor u zakup? O tome treba da raspravlja pre svega ova vlada, pre svega Ministarstvo koje je zaduženo za taj resor, a pored toga i Ministarstvo ministra Jočića, i Ministarstvo ministra Stojkovića itd.
Ogromna pljačka naočigled celokupne javnosti i nikom ništa! Kaže se ovde za govornicom, to prođe, uđe u stenogram i odatle ne mrda dalje. Hoće li ova vlada da preduzme nešto vezano za toliku pljačku koju Kompanija bend, mislim na muzički orkestar, Srbiju pljačka.
Podneo sam amandman na član 6. gde u prvom stavu tražim da se iznos 502.884.156.000 zameni iznosom od 487.900.000.000, a da se razlika – koja je inače stečena tako što je oporezovano sve, bukvalno sve, od dečije hrane, dečije garderobe; pa i u najgore Titovo vreme, a i u vreme Slobodana Miloševića, dečija hrana i dečija garderoba bila je oslobođena svih poreza; uveli smo PDV, opteretili smo sve, od hleba preko poljoprivrednog repromaterijala, preko lekova, preko svega i onda se stvorio suficit ili se nije stvorio, ali prividno ga ima ovde, nebitno je – usmeri pre svega u razvoj privrede, u razvoj poljoprivrede, u povećanje penzija, ukoliko je moguće socijalnih programa, pogotovo socijalnih programa onih koji su ostali bez posla u ovoj traljavoj privatizaciji koja se vodi od 2000. godine naovamo vodi. Jer do 2000. godine, setite se, prodato je samo 49% ''Telekoma'', sve ostalo je prodato u ovom periodu. Milion ljudi je skoro sada na biroima rada i milion ljudi je ostalo bez posla u to vreme.
Ono čime se ova koaliciona vlada odavno ponosi, to je taj koalicioni kapacitet. Stranke imaju veliki koalicioni kapacitet. Što je stranka manja, koalicioni kapacitet joj je veći. Prevedeno na srpski jezik, to znači da može sa svakim ko plati. Ko plati više, sa njim više može. Dame i gospodo narodni poslanici, takav koalicioni kapacitet imaju i one dame na železničkoj stanici.