PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.11.2005.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

5. dan rada

22.11.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:15 do 19:20

OBRAĆANJA

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Zahvaljujem, gospodine predsedniče, da vodite računa o tome da svaki amandman SRS bude obrazložen.
Narodni poslanik Milan Stevović je podneo amandman da se u članu 6. razdeo 7, funkcija 180, u ekonomskoj klasifikaciji 463, iznos od 15 milijardi 400 miliona zameni iznosom od 24 milijarde, a iznos u kolonama 6 i 8 od 71 milijarde da se zameni iznosom od 80 milijardi 488 miliona dinara.
Suština je u sledećem: ova sredstva se transferišu opštinama i gradovima, a iznos od 713 miliona namenjen je za Koordinaciono telo Savezne vlade i Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđu. Raspored i korišćenje ovih sredstava vršiće se posebnim aktom Vlade, kako kaže u Predlogu.
Dame i gospodo narodni poslanici, narodni poslanik Milan Stevović je kao gradonačelnik Požege uvideo sve manjkavosti prethodnog budžeta, u kome smo imali nedovoljno sredstava za razvoj lokalne samouprave za davanje gradovima i opštinama.
Predlaže da se ovaj iznos poveća, a da se deo koji se odnosi na suficit, izgleda da je to samo knjiški suficit i da inače suficita u stvari nema, usmeri u dalji razvoj lokalne samouprave. Nema ga u ovoj količini novca, ali ako ga ima, nastao je upravo tako što je oporezovano u ovoj državi sve i svašta, bukvalno nisu uspeli da oporezuju još vazduh. Prema tome, treba poslušati i glas iskustva i glas razuma. Kada kažem glas razuma, mislim na glas SRS.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam, gospodine Markoviću. Još neko o amandmanu? Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić. Izvolite.
Istovremeno vas obaveštavam sve da ćemo danas raditi, na osnovu člana 85. stav 5, do završetka rasprave u pojedinostima one tačke koja bude na dnevnom redu pre 18,00 časova.
Izvolite, gospodine Arsiću.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, u najmanju ruku, obrazloženje Vlade što se odbijaju pojedini amandmani poslanika SRS su smešni. Znači, u najmanju ruku, jer u najvećem broju slučajeva ide sledeći tekst: ''Amandman se odbija iz razloga što je predloženi amandman suprotan članu 26. stav 3. Zakona o budžetskom sistemu, kojim je utvrđeno da u postupku donošenja budžeta, predlog za povećanje izdataka u budžetu mora da sadrži i mere za uvećanje prihoda ili umanjenje drugih izdataka za isti iznos''.
Taj koji je napisao ovakvo obrazloženje i kopirao ga za svaki sledeći amandman, bolje bi mu bilo da je uzeo sve amandmane SRS, dobro pregledao šta u njima piše, pa bi došao do zaključka da svi amandmani, kao jedna celina, daju ravnotežu svakom sledećem amandmanu.
Znači, vodilo se računa i o članu 26. Zakona o budžetskom sistemu, svaki sledeći amandman, a počev od amandmana na član 1. pa na čl. 6. i 7. gde su tabelarni prikazi rashoda budžeta za 2006. godinu, video bi da postoji ravnoteža koja se zahteva u članu 26. Zakona o budžetskom sistemu.
Sada je drugi problem taj što po konceptu Mlađana Dinkića ne može da se amandmanima utiče na suficit u budžetu Republike Srbije. To ne može da se menja. Ne može da se opredeljuje. Tako je to rešio ministar finansija i uskratio je to pravo narodnim poslanicima. Oni koji glasaju ne glasaju glavom, nego čisto radi poslušnosti. Uskratili su to ovde sami sebi. Sada smo u situaciji da ne možemo da utičemo, bar po mišljenju Vlade Republike Srbije, odnosno Mlađana Dinkića, na sam budžet, koji je opredelio 39 milijardi dinara i biće njegov suficit itd.
Međutim, malo su se potrudili i da ne izgleda to tako suvoparno, još ponegde isprave, odnosno dodaju još poneki tekst i kaže se, kada se radi o vojsci, a to je isti član, isti razdeo, ista glava, ista funkcija, ističe se da je za Ministarstvo odbrane, odnosno Vojsku Srbije i Crne Gore, u skladu sa članom 18. Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora u okviru transfernih sredstava za obavljanje poverenih nadležnosti i dodatnih troškova na budžet Republike Srbije, predviđeno je 46 milijardi 990 miliona dinara, a to je 2,55% bruto domaćeg proizvoda i više od prosečnog izdvajanja u državama u okruženju, koje iznosi 2,5%.
Dame i gospodo narodni poslanici, ministar finansija, Mlađan Dinkić, hvali se kako je čitavih 0,05% dao vojsci u Predlogu zakona o budžetu za 2006. godinu. Kaže, to im je dovoljno. Upropašćavanje Vojske državne zajednice, odnosno SRJ otpočelo je dolaskom za ministra odbrane Borisa Tadića. Već tada je počelo upropašćavanje vojske, po nalogu istih onih koji su nas bombardovali 1999. godine.
Znači, ta i takva vojska prvo je morala da bude uništena, a onda da se kroz neku reformu uglavnom oslanja na NATO trupe, oružanje, strategiju, pa i vi sami ne krijete da vam je cilj da Srbija bude članica NATO, zaboravljajući pri tom da su oni pre šest godina ubijali naše građane. To vama nije važno. Izgleda mi da vi građane Srbije ne shvatate za vaše građane, koje predstavljate na ovim izborima. To je sada neka druga priča.
Koliko je to 0,05% BDP, koliko je to 250 miliona, 300 miliona? Postavlja se pitanje, u koje namene ide tih 0,05%. Vojska je do sada imala uglavnom ulogu u obezbeđivanju državne granice, ustavnog poretka i čuvanja objekata koji su u njenoj nadležnosti. Sada imamo još jednu personu koju vojska mora da čuva. Mora da čuva, a ne znam čime ih je to zadužio, ali – da taj višak sredstava ne ide možda za obezbeđenje predsednika Republike Srbije, Borisa Tadića?
Koliko budžetskih para troši Republika Srbija na njegovo obezbeđenje van uprave iz BIA i državne bezbednosti? Da li je uopšte potrebno imati jedan takav trošak? Da li se možda planira da se tim sredstvima pokrivaju njegove parade ovde, kada je morala da se postroji garda?
Da li će da se plaća ono obezbeđenje koje je zamislilo da je od najobičnijeg psa atentator u autu, koji voze tako suludo kroz Beograd i ne daj bože da im se nađete na putu, pregaziće vas, u nekakvim oklopnim "audijima", uglavnom izuzetno skupim automobilima.
Znači, da li će tih 0,05% da bude utrošeno na lažnog predsednika Republike Srbije, njegovo veličanstvo lažnog cara Šćepana Malog.
Kada već pričate ovde, a neki su se dotakli Crne Gore i Srba iz Crne Gore, pa vi ste glasali za jednog takvog Srbina iz Crne gore, ali ne želite da živite u zajedničkoj državi sa tim građanima. Da li ste mu dali podršku? Vi ste listom glasali za njega, vi ste listom radili kampanju za njega, a pogotovo G17 koja se u tom periodu odrekla svog predsedničkog kandidata, predsedničkog kandidata Vlade Republike Srbije.
Sada gospodo, to što ste izglasali Borisa Tadića za predsednika Srbije, a on radi samo posao predsednika DS, sprovodi svoj lični program, sada treba još da mu plaćate obezbeđenje, 0,05% BDP. Možda za državu to nije mnogo, za Borisa Tadića su to svakako značajna sredstva koja će on moći da utroši, a pogotovo ako u inostranstvo mora da vodi to svoje čuveno obezbeđenje i da predstavlja neki program za Kosovo i Metohiju, a da niko u Srbiji ne zna kakav je taj njegov program, nema podršku Narodne skupštine da to radi, a potrebna mu je podrška Narodne skupštine.
Za to opredeljujete sredstva iz budžeta, navodno dajete više Vojsci državne zajednice, a dobar deo sredstava utrošićete da obezbedite njegovo veličanstvo.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Mašić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Da li neko želi reč?
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik Branislav Rankić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Da li neko želi reč?
Reč ima narodni poslanik Branislav Rankić.

Branislav Rankić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman na član 6. Predloga zakona o budžetu glasi: "U članu 6. razdeo 11, funkcija 410, u ekonomskoj klasifikaciji 62, iznos od 1.000.000.000 dinara, zamenjuje se sa iznosom od 2.000.000.000,  a iznosi  u kolonama 6 i 8 od 2.000.000.000 zamenjuje se iznosom od 4.000.000.000." O čemu se radi?
U ovoj ekonomskoj klasifikaciji navedena je nabavka domaće finansijske imovine.
Radi se o tome da su sredstva ove aproprijacije u iznosu od jedne milijarde dinara namenjena za mikrokredite za programe zapošljavanja onih koji su ostali bez posla, a sredstva u iznosu od još jednu milijardu dinara koristiće se za podsticanje regionalnog razvoja. Navedeni su Bor, Kragujevac, Vranje i drugi gradovi i opštine, a rasporedi korišćenja sredstava ove aproprijacije vršiće se po posebnom aktu Vlade.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman zato što u amandmanu, kako kažu u odgovoru, nije navedeno koje su to pozicije ekonomske sa kojih treba skinuti ove dodatne dve milijarde ili obezbediti priliv za ove nove dve milijarde.
Međutim, u obrazloženju amandmana, koji je u širem smislu sastavni deo amandmana, naveo sam da ta sredstva treba obezbediti iz budžetskog suficita, koji je dosta veliki. Zašto baš ovakav amandman? Radi se o tome da do sada sredstva koja su po raznim osnovama, aktom Vlade ili na drugi način, iz budžeta davana za podsticanje zapošljavanja, nisu postigla određeni efekat.
Naime, tamo gde su usmeravana, znam, na primer u Boru, a verujem da je tako i u nekim drugim opštinama i gradovima, gde se ta sredstva plasiraju, ta sredstva odlaze isključivo po nekim partijskim principima onima koji su bliski lokalnoj vlasti i onima koji konkurišu za ta sredstva isključivo po partijskim kriterijumima.
Niko od tih ljudi koji se već bave poslom, koji imaju prijavljene određene radnje ili preduzeća, niko od njih nije ta sredstva iskoristio za zapošljavanje novih ljudi, nego su isključivo korišćena za neke stvari koje su nenamenske. Često su korišćena i za kupovinu pojedinih preduzeća, koja se dobijaju po vrlo niskim cenama na lokalnom nivou, ali su korišćena i za održavanje postojeće proizvodnje, bez mogućnosti da se zapošljavaju novi.
I pored toga što su nenamenski korišćena, zahtevao sam amandmanom da se povećaju za još jednu milijardu dinara, a da oni koji ta sredstva daju, povećaju kontrolu o tome kako se troše. To bi otprilike u ove tri opštine bilo, ako bi se ravnomerno rasporedilo, po 300 miliona dinara. Znači, da bi onih 100 miliona, koje bi ostalo od milijardu, bilo podeljeno i nekim drugim opštinama i gradovima.
Lokalna vlast u Boru ima oko tridesetak privatnika, koji su sadašnju koaliciju na vlasti pomagali u predizbornim kampanjama i tih tridesetak su sigurno dobitnici ovog kredita. Ako bi bilo 600 miliona, onda bi moglo da računa njih tridesetak da će po 10 miliona dobiti, jer su već jedan takav kredit od 10 miliona dobili, ali bi mogli da računaju i oni koji su vanstranački, a bave se privredom ili jednostavno nisu u strankama koje čine lokalne koalicije, da će deo sredstava dobiti, pa bi to značilo mnogo više.
Ako bi se usvojio ovaj amandman, a ne verujem da hoće, bilo bi možda moguće podstaći proizvodnju.
Kada je u pitanju obrazlaganje prethodnih amandmana i zašto se ne prihvataju, otprilike, predviđeno je da se za 12% poveća uplata sredstava koja se transferom prenose na lokalne samouprave.
Zamolio bih sve poslanike, a pošto ministar nije tu, i njega, da povede računa o pograničnim opštinama. Pre svega mislim na opštine koje su, po pravilu, malo razvijene, čije su privredne aktivnosti veoma male i da u sklopu toga bar ova sredstva, ako prihvati ovaj amandman i poveća ih za dve milijarde dinara, plasira isključivo u ta područja; da se tamo pokušaju pokrenuti privredne aktivnosti, a i deo transferisanih sredstava da bude povećan sa, recimo, procentom od 10% za pogranične opštine.
Interesantno je da i dalje ostaje praktično pustošenje onih područja koja su daleko od centralnih delova Srbije, da su to područja od našeg najvišeg nacionalnog i državnog interesa, da treba tamo uložiti novac. Ovaj poseban program Vlade, za koji su rekli da će se rasporediti posebnim aktom Vlade – nemam toliko poverenja da će ovaj novac otići na pravo mesto, iz razloga što je i prošle godine budžetom bila predviđena ista stvar. Međutim, od toga se stvarno nije ništa desilo i najveći deo tih područja koja su naša granična područja, iz godine u godinu ostaju bez stanovništva.
Razlog za to je, u najvećem broju slučajeva, veoma male privredne aktivnosti, nemogućnost da se dođe do zapošljavanja i svega drugog.
Ako prihvatite ovaj amandman i ako uvedete takvu vrstu kontrole u namensko trošenje ovih sredstava, mislim da se može postići
da se bar jedan deo tih naših područja osnaži privredno, da se makar zadrži onaj broj ljudi koji se tamo nalazi i da se vrati život u ta područja.
U suprotnom, videćete da ćemo brzo ostati bez stanovništva, a treba da znate da granicu ne čuva ni vojska ni policija, po novom zakonu, granicu čuva stanovništvo. Ako ga nemamo tamo, to je prazno područje, a verujte da su ta naša pogranična područja, pretpostavljam da je najveći broj poslanika imao priliku da ih obiđe i vidi, da su možda i najlepši delovi Republike Srbije, da su ekološki i turistički veoma zanimljivi i da mogu predstavljati veliki zamajac u razvoju celokupne Republike Srbije.
Imamo jedan deo preduzeća koji se nalazi u pograničnim opštinama. Navešću primer ''Industrije hemijskih proizvoda'' u Prahovu, koja je usko povezana sa ovim tehnološkim procesom, proizvodnjom u RTB Bor. Mogu vam reći da već nekoliko godina država jednostavno "pere ruke" od toga, iako su to preduzeća u većinskom državnom vlasništvu.
Država godinama neće da se izjasni ni da li želi da zadrži ta preduzeća u tom vlasničkom odnosu i da povede o njima računa ili želi da ih proda i raspiše tender, da odredi na koji način će ta preduzeća biti privatizovana.
Godinama je veliki deo ljudi ostajao bez posla. Priprema se novo otpuštanje radnika baš u tim područjima. Ukoliko se ova sredstva ne povećaju i ne ulože u privredne delatnosti videćete da ćemo imati ogroman problem. Sačekaće nas verovatno za desetak godina nešto slično što se desilo u Grčkoj. U Grčkoj od oko desetak miliona stanovnika, pet miliona živi u Atini, što znači da je svaki drugi Grk Atinjanin. Tako će se desiti sa Srbijom kada dođemo na 4–5 miliona Srba u Beogradu.
Ako se to može razumeti na primeru Grčke, koja ima tako zemljište da nije poljoprivredno atraktivno, to se na primeru Srbije ne može razumeti. Jer Srbija je zemlja sa povoljnim klimatskim i drugim uslovima za razvoj bar poljoprivredne proizvodnje i ogromnim rudnim bogatstvom, a država ne želi da vodi računa o njemu, ali ni da izvrši privatizaciju preduzeća koja se bave takvom proizvodnjom da bi se pokrenula privredna aktivnost.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Nikola Todorović.
Predsednik Skupštine je dozvolio ministru da trenutno prisustvuje sastanku sa predstavnicima gradova, imajući u vidu problem na koji ste vi skrenuli pažnju.

Nikola Todorović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u prilog raspravi gospodina Rankića, reći ću nešto kratko o opštini Majdanpek. Podstaknut pričom ministra od malopre, gde mu se omaklo da kaže da dolazi u one opštine gde ga pozovu ili gde može da reši neki problem. Tamo gde ne može da reši verovatno i ne ide ili ga ne zovu. Ne mogu da verujem da ga nisu zvali u opštinu Majdanpek.
Znate da je Majdanpek grad koji se smrzava, gde zbog loše privredne situacije i siromaštva ne može da se obezbedi mazut za centralno grejanje.
Radi informacije, ministru, Majdanpek je opština koja se nalazi 180 kilometara jugoistočno od Beograda. Može se doći na dva načina: niz Dunav preko Požarevca, Velikog Gradišta, Golupca, gde je bio, pa još malo da je krenuo niz Dunav, stigao bi do opštine Majdanpek, ili putem preko Požarevca, Kučeva, put nije najbolji, Velja ne održava te puteve, ali je moguće proći ako se ima dobra volja da se stigne.
Opština Majdanpek, po popisu stanovništva iz 2002. godine, ima 23.700 stanovnika, a popisom pre toga bilo je oko 30.000 stanovnika. U opštini Majdanpek živi oko 26 različitih nacionalnosti, jedna sredina gde su dolazili ''trbuhom za kruhom'' iz cele bivše Jugoslavije i iz sveta, ima Poljaka, Čeha, Slovaka, Mađara, Rumuna, Nemaca i Rusa.
Gledam istorijski kako se rudnik razvijao i ko je sve eksploatisao rudno blago u gradu na Peku. Dakle, zato se zove Majdanpek, dakle, Majdan na reci Pek.
Ostaviću gospodinu ministru jednu turističku kartu da usput vidi, pošto ga posao ne dovodi tamo, neka potroši neki turistički dinar i neka obiđe, lepo je videti turističku ponudu opštine Majdanpek. Opština Majdanpek ima 14 naseljenih mesta, najveća su Majdanpek i Donji Milanovac, ali ono zbog čega pričam, veoma su u teškoj situaciji.
Veoma siromašna mesta od Majdanpeka prema Boru, prugom, to su: Debeli Lug, Leskovo, Jasikovo i Vlaole, gde je zbog terena na kome se nalaze svaka aktivnost prestala. Tu su radnici koji su radili u Rudarsko–topioničarskom basenu, da li u borskom delu rudnika ili delu Majdanpeka, ostali bez posla, bez ikakvih sredstava za život, suočeni sa problemom obaveznog plaćanja doprinosa za PIO i u nemogućnosti su to da urade.
Veliki je broj domaćinstava, to želim da prenesete ministru, nema zdravstvene knjižice, jer ne mogu da se po drugom osnovu osiguraju i ne mogu da dobiju tu zdravstvenu zaštitu. Zamislite, prihod od poljoprivrede je jedan dinar i zbog toga su obavezni, bar jedan član domaćinstva, a u smislu zakona o tom zdravstvenom osiguranju, znate šta sve spada u domaćinstvo, da plate određenu sumu. Domaćinstva koja nisu u stanju da to izmire, pa onda nisu ni u mogućnosti da dobiju tu zaštitu.
Ono što je pitanje za ministra, dakle, da neka bakica, posle ne znam koliko godina, imala pravo na penziju po osnovu poljoprivrede, umrla je, porodica ne može da podigne ta sredstva, jer te poljoprivredne penzije kasne više od 24 meseca.
Pitanje ministru, mogu li se te poljoprivredne penzije isplatiti nekako brže, jer je ministar pričao nešto o zaostalim penzijama za penzionere, o velikom dugu, nije ništa pomenuo za isplatu tih zaostalih penzija za poljoprivrednike. Tim ljudima, u tim malim mestima, koja su sada skoro raseljena, a ostali su da žive samo oni koji nemaju gde da odu, značila bi ta sredstva puno.
Obilazeći teren i radeći ovaj naš politički posao, veoma je lepo i prijatno videti salaš na dalekom brdu u ovim selima koja su jako siromašna. Pored ovoga što sam nabrojao, tu su i sela Golubinje, Boljetin. Golubinje ima jedan zaseok, postoji još jedan, ali ne mogu da se setim imena, u veoma pasivnom kraju, gde je kamen, imate utisak da kamen niče iz zemlje, jer je kiša isprala zemlju, pa su ostali šiljci od kamena, da u tom malom siromašnom domaćinstvu imate dvoje ili troje dečice u dvorištu, a na drugim mestima se prave dvorci ljudi koji žive u inostranstvu (pa su u mogućnosti da naprave dvorce, velike ograde, fasade), a u ovom dvorištu je korov, jer nema dečurlije da se igraju, nema stanovništva, sve je raseljeno.
Stanovništvu u tim veoma siromašnim malim opštinama, odnosno mestima, trebalo bi posvetiti malo pažnje u smislu razvoja tog pograničnog dela, a o tome je govorio kolega Rankić. To su opštine Majdanpek, Golubac, nizvodno niz Dunav, Kladovo, Negotin, jer su delovi tih opština, određena sela, jako siromašni, bez ikakih sredstava za život.
U tom smislu voleo bih da ministar više sredstava odvoji za opštinu Majdanpek, a da imam vremena pročitao bih vam kako se borio izvesni gospodin Karamarković, tadašnji predsednik opštine Majdanpek, i kakve je sve načine koristio da ubedi tadašnju vladu da odvoji više sredstava za razvoj te opštine. Ista je situacija i danas, možda teža sa aspekta što je veći broj ljudi koji živi tamo ugrožen, a nemaju gde da odu, jer su ostali na tom imanju da održe porodice. Hvala vam.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Na član 6. amandman je podneo narodni poslanik        Blagica Kostić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Blagica Kostić.

Blagica Kostić

Samostalni poslanik
Gospodine predsedavajući, osnovano sumnjam da bi ministar prihvatio moj amandman da je trenutno prisutan, no, nadam se da će to svejedno učiniti kolege poslanici u danu za glasanje.
Reč je o preraspodeli novca u okviru razdela Ministarstva za kapitalne investicije: skidanje sa pozicije namenjene finansijskim preduzećima i prebacivanje na poziciju koja je namenjena za obnovu Kolubarskog okruga, pre svih mislim na opštinu Mionica. Od 1998. godine, po Zakonu o obezbeđivanju sredstava za otklanjanje posledica zemljotresa u Kolubarskom okrugu i Uredbe o načinu i uslovima korišćenja sredstava solidarnosti za otklanjanje posledica zemljotresa u Kolubarskom okrugu, slivaju se sredstva koja se procenjuju na desetine milijardi dinara, ali na terenu Kolubarskog okruga nije sanirano više od hiljadu objekata, iako je šteta pričinjena na oko 4.000.
Ovakva preraspodela pomogla bi da se donekle ispravi nepravda i Kolubarskom okrugu vrati novac koji je do sada nenamenski trošen.
Ministar je prihvatio amandman mog kolege gospodina Belića, naravno da to pozdravljam, ali smatram da jednom zasvagda treba završiti ovu priču i da ovim prebacivanjem apsolutno može da se završi sve ono što godinama nije učinjeno. U više navrata postavljala sam poslaničko pitanje na koje nikada nisam dobila odgovor od Vlade premijera Koštunice.
Sada ću javno postaviti pitanje koje sam poslednji put podnela.
Dakle, pitanje glasi: koliko novca je prikupljeno tj. ostvareno po Zakonu o obezbeđivanju sredstava za uklanjanje posledica zemljotresa u Kolubarskom okrugu i Uredbe o načinu i uslovima korišćenja sredstava solidarnosti za otklanjanje posledica zemljotresa u Kolubarskom okrugu? Na koji način su prikupljena sredstva potrošena? Navesti sve sagrađene objekte, tj. imena i prezimena vlasnika saniranih objekata, kao i adrese stanovanja. Nedavno sam tražila prijem i kod ministra policije, gospodina Dragana Jočića, i dobila sam njegovo uveravanje da će sve to biti istraženo od strane policije i procesuirano, ukoliko bude bilo razloga za to.
Ovom prilikom podržavam istrajnost MUP da i taj deo odradi do kraja. Zahvaljujem.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam. Oprostite, nisam bio tokom cele diskusije, ponovljeno je nešto što treba da bude u stenogramu prosleđeno kao poslaničko pitanje, da li je tako? U redu je, izvolite, gospodine Beliću.