PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 24.11.2005.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

7. dan rada

24.11.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:15 do 01:40

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Nalazimo se na delu zakona koji reguliše poslovanje banke, odnosno onaj prvi deo, a to je kapital banke. Pre nego što bih nešto rekao o članu 23. na koji se odnosi ovaj amandman, gde se koriste neki novi termini "pokazatelj adekvatnosti kapitala" itd, oni su "in" znate, moram da se vratim na član 22, koji je možda malo stvorio zabunu.
Postoji jedan problem još iz vremena kada je 1993. godine donet Zakon o bankama i Zakon o preduzećima. U to vreme Narodna banka Jugoslavije je imala obavezu da propiše neku revalorizaciju kapitala, ali to je bilo ono vreme kada su te banke pretežno bile u društvenoj svojini, pa se to na neki način radilo sve dok nije došao Mlađan Dinkić, a kada je Dinkić došao, to se nije radilo i omogućilo se da banke odu što pre pod led.
Ovih 10 miliona evra kao osnovni kapital, moram da kažem da se tu pravi razlika u kapitalu prilikom osnivanja na novčani i nenovčani deo, ali kada se osnuje banka, to je sve kapital, nema potrebe da se on deli. Međutim, ako se ostavi samo ova obaveza od 10 miliona evra, onda ćemo doći u situaciju, kao što je formirana jedna od velikih "Boškovih" banaka koja dere po osnovu kamata, a to je ova Rajfajzen banka.
Ona je formirana vrlo sumnjivim kapitalom, koji je došao iz Austrije i iz Republike Srpske, odnosno MH federacije. Taj kapital je bio prisutan samo u trenutku osnivanja. Odmah se vratio odakle je i došao. To su ovi "eksperti" omogućili. O tome postoji izveštaj. To je vaš izveštaj, izveštaj NBS.
Mnoge banke u zemlji, ove domaće, odmah su primetile o čemu se radi. Jedan deo tog osnivačkog kapitala je bio kredit jedne evropske banke, čini mi se da se zove Evropska banka za obnovu i razvoj. Mislim da je u ukupnoj strukturi kapitala 15 miliona evra bilo preko te evropske linije, a 10 preko ove MH federacije. Opet neidentifikovani do kraja kapital. Da li je naš, da li je stran, ne znam, samo znam da je nekoliko dana posle dobijanja dozvole za rad dobar deo tog osnivačkog kapitala vraćen.
Sada da idemo na ovu odredbu koja treba da znači održavanje supstance, održavanje kapitala banke, da banka može uvek da interveniše i da ispuni svoje obaveze.
Zbog toga se uvek pravi odnos između kapitala banke i rizičnih plasmana. Nekada su ti rizični plasmani, odnosno metodologija kako se dolazi do saznanja da li je neki plasman rizičan, zavisili prevashodno od sredstava, više u smislu načina na koji je obezbeđeno bankarsko potraživanje prema nekom zajmoprimcu.
Da vas samo podsetim, ona čuvena Karićeva, ovog Dinkićevog prijatelja, banka, upravo je stradala zato što se napravila jedna slika da ima mnogo rizičnih plasmana i da banka ne može da ispuni neke svoje obaveze koje dolaze, pa je dat nalog da se smanje ti rizični plasmani, da se oni nekako konsoliduju. Tu su korišćeni nenamenski krediti, jedna vila, druga vila itd. Kada se kasnije napravio neki presek, videlo se da banka ima i kapitala. Ne uzimam to kao pozitivan primer ni za jednu ni za drugu stranu. Obe strane su identične, gledaju ko koga da prevari. To je loš primer za ovo što želim da kažem.
Želim da kažem da su danas gotovo sve banke izvukle pouku iz onog perioda kada su naše banke bili motori nekog razvoja, pa su plasirale kredite u sve i svašta, u neke, navodno, razvojne projekte. Nikada nisu imali adekvatna sredstva obezbeđenja plaćanja, pa su se pojavljivale neke štedionice, neke bančice. Klasičan primer je AIK banka Niš, koja je opstala upravo zbog toga što je prva krenula sa kvalitetnim načinom obezbeđivanja svojih potraživanja. Danas gotovo sve banke vode vrlo dobru politiku kako da obezbede svoje potraživanje. Traže hipoteku, ako se ide na lizing, onda se upisuje založno pravo itd.
Poboljšao se način obezbeđenja potraživanja po osnovu kredita, tako da ovi rizični plasmani koji treba da naprave odnos sa kapitalom i da se vidi, to je taj bonitet, kakvo je stanje banke, da li ona može da ispunjava obaveze, ništa ne znači. Odmah da vam kažem, neka bude najbolje ovo što je napisano ovde. Verovatno ima dobrih stvari ovde, uz ovu novu "in" terminologiju koja se koristi. Postoji samo jedan mali problem - što guverner Narodne banke svojim odlukama, kojima reguliše način poslovanja i plasmane banaka, može da bitno utiče na adekvatnost ovog, kako vi zovete, pokazatelja adekvatnosti kapitala, da utiče na adekvatnost kapitala neke banke.
Dovoljno je da samo 30 dana unapred kaže šta će da bude "in" nekim bankama, zbog toga što će on za 30 dana da donese neku odluku, pa da spasi svoj kapital i da se pravilno usmere na neke plasmane gde će biti mnogo manji rizik vraćanja plasiranih sredstava. Naprosto, ceo ovaj predlog zakona vrvi od proizvoljnosti i samovolje pojedinca koji smatra da je car u republici. Carevići u republici.
Da vam kažem nešto iskreno, da su i ove naše društvene banke nekadašnje poslovale po tržišnim principima, nikada nijedna od njih ne bi imala dubiozu u svom poslovanju.
Da ste hteli da ih izvučete iz krize, s obzirom da je i od 1986. godine potraživanje banaka prema privredi prevazilazilo vrednost privrede, ovi koji se malo duže bave politikom znaju za taj problem, pa da ste tada izvršili konverziju potraživanja banaka u akcijski kapital tih društvenih preduzeća, pa onda u drugoj fazi da ste privatizovali 124 banke koje su postojale u tom periodu, danas bi imali kud i kamo legalniju privatizaciju, i bržu i efikasniju, bez otpuštanja.
To ako se izvrši konverzija potraživanja banke prema društvenom preduzeću u kapital banke, pa bez obzira što postoji manjkavost, jer se ne zna ko su osnivači banke, da dva puta neko može biti sebi svoj vlasnik, to i danas imamo. Danas je država dva puta vlasnik na NIS-u: jedanput po osnovu toga što NIS radi državnim sredstvima, a drugi put što su sva potraživanja države prema NIS prerasla opet u neka imovinska prava države na istoj imovini. Vidite, to je politika MMF. Ovde se nalaze eksponenti te i takve politike.
Znači, član 23, koji sa novim terminima opisuje nešto što odavno postoji u bankarstvu, oduvek je postojalo u bankarstvu, odnos između kapitala i rizičnih plasmana. Danas postoje plasmani koji su obezbeđeni višestruko. Odite do bilo koje banke, pa kao obično fizičko lice tražite neki potrošački kredit, videćete šta sve traže.
Manite vi reklame, laki keš i one stvari, to je za navlačenje ljudi da odu tamo nešto da se jave, da se prijave, jer banke imaju para. Jedna od njih ima svakog dana preko 100 miliona slobodnih sredstava na računima. Njoj se dozvoljava da ima tolika slobodna sredstva. Forsiraju se neke banke, a neke se sputavaju. Mangupluk zavladao Srbijom. Političari iz kafića, in, sa minđušicama i duvači.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Poštovane kolege, nakon ovog iscrpnog izlaganja gospodina Krasića, samo vrlo kratko da se osvrnem na član 23. i da dam opet konkretan primer i ono što se zaista u praksi dešava.
Dakle, ovaj član, koji govori o pokazatelju adekvatnosti kapitala, naročito u ovom stavu 3, gde kaže da Narodna banka Srbije može banci odrediti pokazatelj adekvatnosti kapitala veći od propisanog, ako se na osnovu vrste i stepena rizika i poslovnih aktivnosti banke utvrdi da je to potrebno radi stabilnog i sigurnog poslovanja banke, odnosno radi ispunjenja njenih obaveza prema poveriocima, a sada se u poslednjem stavu kaže da te kriterijume propisuje Narodna banka.
Onda se dešava na terenu - šta, da nekoj banci koja je u milosti gospodina Dinkića, a takvih znamo da ima i da je bilo, na osnovu nekih i ovih ovako propisanih kriterijuma se odredi da mora imati oko 30 miliona evra kapitala.
A nekoj drugoj se propiše da je dovoljno da ima i ispod cenzusa, što je takođe moguće i što se dešava. Njoj nikada neće poslati kontrolu, u to budite sigurni, kao što i ne šalje, a kod nekih će neprestano da sedi kontrola.
To je ono što zakon ne sme da dozvoli da u rukama Narodne banke bude sve i da ona propisuje kriterijume i da ona kontroliše, i da ona može i više i niže, i da procenjuje kako joj je volja. Da joj to ne dozvoljavamo, ne bi se dešavalo ono što se u prošlosti dešavalo, da danas izađe lista ovih banaka koje navodno nisu sigurne, nemaju bonitet i počnu komitenti da beže iz te banke, odu u onu gde ona opet stavi na listu na prvo, drugo, treće mesto i tome slično.
Dakle, on direktno rukovodi i povlači dizgine kako će koja banka da napreduje, gde će pare da idu od privrednika ili od građana Srbije. To je nedopustivo u bilo kojoj ozbiljnoj državi, ma ko da je guverner Narodne banke i ma ko da je ministar, danas ovaj, sutra neko drugi, ali je nemoguće tu postići onu osnovnu pravičnost. Nemoguće je, čak i da si najpravičniji, da ubediš onoga kod koga dolaziš u kontrolu da si pravičan, ako onaj zna da sasvim drugačije postupaš prema nekom njegovom konkurentu i prema nekoj drugoj banci.
Ovoliko neodređenih floskula, termina kakvih imamo u ovom zakonu, ovo je samo onako spisak lepih želja, da se donese navodno neki zakon, a u stvari se sve ostavlja podzakonskim aktima, koje opet ko donosi - Narodna banka. Bar da Vlada nešto radi po tom pitanju, nego Narodna banka - država u državi. To je zaista neprihvatljivo i mene čudi da uopšte bankarski sistem, ovako kako mi mislimo da ga uređujemo ili kako Vlada predlaže i slaže se sa ovim predlogom ministra Dinkića, koji opet ne verujem da je dobio bilo kakvu verifikaciju ni od koga i ni od kakve institucije u svetu da ovako nešto radi, opstaje.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 23. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milomir Minić i Jovan Todorović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Milomir Minić.

Milomir Minić

Socijalistička partija Srbije
Uvaženo predsedništvo, poštovane kolege poslanici, ne samo jedan, kolega Todorović i ja smo podneli pet amandmana i Vlada ih je odbila. Sigurno da je to odgovornost Vlade kakav ćemo zakon imati.
Nemam neku veliku potrebu da obrazlažem amandmane i govoriću samo o ovom, međutim, pred nama je sistemski zakon, sa trajnim posledicama po naš bankarski sistem. Posebno se javljam zato što sam duboko uveren, a pričao sam sa mnogim našim bankarima i sa privrednicima, da će neka zakonska rešenja imati veoma negativne posledice po privredu i po domaće banke.
A ako Vlada ne prihvati neke amandmane ovaj zakon će imati velike probleme sa Ustavom i sa Ustavnim sudom.
Zato još jednom sugerišem, mislim da bi bilo dobro, ima nekoliko članova zakona koji su toliko u suprotnosti sa Ustavom, ne obezbeđuju pravnu sigurnost i ravnopravnost privrednih subjekata i posebno ne obezbeđuju ravnopravnost naših domaćih banaka u odnosu na strane, pa zato mislim da će biti problema.
Već sada guverner Narodne banke, po Zakonu o Narodnoj banci, ima carska ovlašćenja. Usvajanjem ovog zakona proširuje se delovanje guvernera Narodne banke, gde zaista postoji visok stepen subjektivnosti ili šanse za subjektivnost. Jedna od glavnih karakteristika ovog zakona je da će on da sadrži, da bi uopšte mogao da funkcioniše, jako mnogo podzakonskih akata, što neće omogućiti njegovu konsekventnu primenu.
Kada je reč o članu 23, mislim da su kolege poslanici već ukazali na to, Narodna banka može dodatno da poveća taj stepen adekvatnosti kapitala po subjektivnoj volji. Iako je ovaj stepen rizika već rešen u ostalim članovima ovog zakona, čiji je cilj da kada banka dođe u tako rizičnu situaciju da se preduzimaju mere da se otkloni ta situacija, što jeste namera zakona, da se poveća kontrolna uloga Narodne banke. Međutim, ovde se dodatno daju prava i ovlašćenja guverneru Narodne banke da on taj stepen rizika ili adekvatnosti kapitala poveća.
Koja je posledica te mere? Banke nisu ravnopravne. Ako hoćemo da razvijamo jedno uspešno finansijsko tržište, banke po uslovima moraju biti ravnopravne. Mislim da ništa ovaj zakon neće izgubiti da se ova dva člana, kao što smo i predložili, treći i četvrti, skinu.
Pošto neću obrazlagati sledeće amandmane, samo po jedna rečenica, mislim da su veoma važni za legitimnost ovog zakona. U članu 96, kada se daje mogućnost sticanja vlasništva akcija u bankama, strancima se veruje na papir, a našim pravnim subjektima se ne veruje nego se propisuje ona skala podobnosti koju treba ispuniti da bi se moglo steći vlasništvo nad nekom bankom, delimično ili potpuno.
U odgovoru koji smo dobili od Vlade, mi smo imali dobre razgovore sa predstavnicima Narodne banke i sa ministrom Dinkićem, ali i pored toga iznosim sve opasnosti koje vidim sigurno po usvajanju ovog zakona, tvrde da ovaj zakon nema retroaktivno dejstvo. Upozoravam da su u periodu prilagođavanja poslovanja banaka i usklađivanja njihovog poslovanja sa ovim zakonom moguće neke operacije gde će ovaj zakon imati povratno dejstvo i da bi bilo dobro da se u prelaznim odredbama reklo da sve banke sa onim pravima sa kojima su sada ostaju i da se nova rešenja moraju prilagoditi sa ostalim normama ovog zakona.
Za SPS potreban je moderan bankarski sistem. Dobro su došle strane banke.
Ali, finansijski stručnjaci upozoravaju, kada se proda Vojvođanska banka, prodali smo 90% finansijskog tržišta Srbije. Ne verujem u ekonomiju koja može biti uspešna samo sa stranim bankama.
Danas kada pričate sa bankarima koji vode domaće banke kažu da je najlakše prodati banku, jako je teško održati zbog zakona o Narodnoj banci gde se klasifikuju organizacije. Nije ništa sporno da naše banke budu osposobljene da posluju i poštuju sve norme na onom putu ka EU, ali je veoma opasno ako ostanemo i bez domaćih banaka.
Po novom ustavu, kada dođe do decentralizacije Srbije, kada će Srbiji biti potrebne male banke, regionalne banke, ako poništimo ovo još malo bankarskog domaćeg kapitala što je ostalo, mislim da to nije dobro za ekonomiju. Mislim da Vlada ima šansu da neke od ovih amandmana, ima dobrih rešenja, koji obezbeđuju da se eliminiše voluntarizam, da se poveća pravna sigurnost i obezbedi ravnopravnost pravnih subjekata, domaćih i stranih, prihvati, da se ovaj zakon ne bi našao pred Ustavnim sudom.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 24. amandman je podneo poslanik Tihomir Đuričić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Momir Marković.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Evo, dame i gospodo poslanici, još jednog člana koji bi komotno mogao da bude izostavljen iz ovog, a i iz bilo kog drugog zakonskog projekta.
Objašnjava nam predlagač zakona šta je rizična aktiva banke, pa kaže da je to zbir knjigovodstvenih vrednosti pozicija bilansne aktive i vanbilansnih stavki pomnoženih ponderima kreditnog i tržišnog rizika i drugih rizika. Jasno nam je i bez ovog objašnjenja bilo, međutim, ovaj drugi stav ovog člana upućuje na ono o čemu sve vreme govore poslanici SRS.
Pondere rizika iz stava 1. ovog člana propisuje NBS prema rizičnosti pozicija koje čine rizičnu aktivu banke. Dakle, NBS, čitajte guverner NBS, čitajte Jelašić, čitajte onaj isti što je za 380.000 evra kupio onu vilu na Dedinju, čitajte onaj isti što ima hektar trave da kosi oko te vile, i čitajte utajivač poreza, jer porez za kupovinu te vile nije platio državi Srbiji, a ministar ga ne goni za porez, a ako ne prođe jedan račun kroz PDV za kutiju cigareta na kiosku taj kiosk će biti zatvoren mesec dana, pa analogno tome očekujem da ministar zatvori guvernera bar dva meseca.
Taj isti guverner će odlučivati o ponderima i o tome kolika je rizična aktiva pojedine banke, pa će aktiva neke banke biti manje rizična, neke više, u zavisnosti od toga ko koliko plati guverneru, čitaj ne samo guverneru jer on to mora da podeli u razne kese, ne ostaje to samo u jednoj kesi.
Dame i gospodo poslanici, zbog toga treba ovaj amandman prihvatiti i ovaj član izbrisati, kao uostalom i amandmane na članove 1, 2, 3. pa do zadnjeg člana.
Kada sam već izašao, da postavim ministru finansija poslaničko pitanje, zašto se evo pet godina otkad je buldožer revolucije prošla i otkad su pridavljene sve domaće banke, četiri banke, govorimo o četiri banke, a mnoge banke su tada platile glavom, ali i pored toga što su te četiri banke bukvalno gušili sve vreme, postoji jedna banka koja je još uvek pod stečajem i ovog trenutka kada bi joj se skinuo stečaj ona bi mogla da vrati sva dugovanja i od onoga što joj ostane, toliki kapital ima, može da posluje i da bude jedna od najboljih, ako ne i najbolja domaća banka. Radi se o Beobanci. Pitam guvernera: zašto se ne skida stečaj sa te banke i zašto se toj banci ne omogući da radi?
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milan Škrbić.

Milan Škrbić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, kada govorimo o poslovanju banaka i plasmanu, da li su rizični ili nisu, pokušaću da vam na najboljem primeru objasnim i uporedim neka ne tako davna vremena i ova današnja vremena gde, u stvari, nema rizika kada su banke u pitanju.
Godine 2000. Vojvođanska banka je davala kredite privredi, konkretno preduzeću u kom sam radio, a to je Brodogradilište u Apatinu, koje je imalo izvozni program od pet brodova za norveško tržište, znači izvoz je bio 100%. Kao prvo, nametnuli su nam da predsednik Upravnog odbora Brodogradilišta bude čovek jedan od direktora filijala Vojvođanske banke, koji je naravno radio za Vojvođansku banku, a ne za preduzeće u kom je bio predsednik Upravnog odbora.
Mi smo dobijali te kredite, jer smo tako jedino mogli da napravimo i uradili smo i predali četiri broda za pet godina norveškom tržištu, koji su bili vrednosti preko 100 miliona ondašnjih maraka. Mi smo dobili kredite od te banke po kamata mesečnim i do 15%, pa nas je onda ta ista banka uslovila da moramo da sav repromaterijal da kupujemo preko njihovih novootvorenih preduzeća u sklopu Vojvođanske banke, a to su bili i Vobing, i Vobturs, i Vobinženjering i razne te njihove firme, sav repromaterijal morali smo da kupujemo preko tih trgovinskih kuća pri Vojvođanskoj banci, bili smo uslovljeni, po čak 30% većim cenama nego što smo mogli da nađemo na slobodnom tržištu.
Tu su nas još više, da kažem, zakopali. Taj dug naš prema Vojvođanskoj banci je rastao iz dana u dan, bankari su dobri matematičari i oni to pedantno izračunaju, i u vreme tog embarga mi smo bili pod staklenim zvonom i u vreme bombardovanja, kada smo se požalili da li je moguće da se te kamate smanje, nisu hteli da razgovaraju sa nama.
Šta se dalje dešava? Taj dug sa kamatom je izrastao na 25 miliona maraka, kompletan jedan brod nerealnim kamatama Vojvođanska banka je uzela sebi.
Došlo je do ubrzane privatizacije brodogradnje, mi smo bili jedni od prvih. Tim stručnjaka iz brodogradilišta u kome sam bio, a radili smo procenu vrednosti kapitala brodogradilišta, dao je procenu na 44,5 miliona evra, sada ću pričati u evrima, pa smo posle angažovali jedan stručni tim iz Beograda, koji je radio nezavisno od nas procenu, u 5% smo se razlikovali.
Brodogradilište je prodato za 300.000 evra. Da li znate kome? Vojinu Lazareviću, s tim da je Vojin Lazarević preuzeo obaveze tih 25 miliona maraka, 30 miliona dinara po raznim osnovama, dobavljačima, i naravno investicioni program i sve ostalo što je po ugovoru stajalo. Naravno, već tri godine Vojin Lazarević nije ispunio ništa od ugovornih obaveza, nije čak odblokirao račun, a rade, otpustio je 300 radnika, nije izmirio obaveze, nije investirao.
Šta se desilo? Sada dolazimo do one sprege vlasti, države, banaka i ovih novih tajkuna i gazda. Vojvođanska banka, država ili ova vlada je otpisala, zamislite, Vojinu Lazareviću 12,5 miliona maraka, pričamo u markama, a oni drugih 25 što je preuzeo obavezu prilikom kupovine, dato mu je na 30 godina, sa grejs periodom pet godina. To je strašno. To je istina.
Voleo bih da me neko iz ministarstva demantuje, da proveri taj podatak, verujem da neće, jer pričamo priču ovu duže i na Odboru za privatizaciju, i nema niko snage da me pobije u mom izlaganju. Hteo sam samo da pokušam da objasnim kako banke sigurno plasiraju svoj novac. Naravno, banke plasiraju svoj novac i neće da reskiraju, isto kao što i sada ove strane banke, koje su dovedene ovde, gde vlasnici ili suvlasnici većinskim delom, plaćaju i spremni su da plaćaju više prilikom otkupa tih banaka od stvarne vrednosti, zato što znaju da će za godinu dana da ostvare ekstraprofit ovde kod nas u Srbiji. To je istina.
Samo jedan primer, a vezano je za poslovanje banaka i u ovom članu 24, a što je moj kolega Tihomir Đuričić podneo. Za sada toliko. Hvala.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne)
Na član 25. amandman je podneo poslanik Dragan Živkov.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Dragan Živkov.