PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 24.11.2005.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

7. dan rada

24.11.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:15 do 01:40

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Član 20. ima naslov - Registracija, i u stavu 3. upravo je napisano ono što je bila zamisao predlagača: "Banka stiče svojstvo pravnog lica momentom upisa u registar privrednih subjekata."
Od ideje osnivača do ovog dana kada steknu uslove da podnesu registracionu prijavu, ako se prate rokovi od člana 15. do člana 20. videćete, prvo je rok 60 dana, odnosno 90, pa 60, pa 30, pa 60, pa 30, pa 5, pa 60 dana, i to je 200 i nešto dana potrebno da se sprovede, a izvinjavam se, moram da uporedim tu paralelu, na kukuruzu, dok se dođe do izvoda iz registra da je banka upisana i da banka može da počne da se bavi bankarskim poslovima.
Svi koji smatraju daje to tako komplikovano i da treba da se preispita, utvrdi, da se obezbede pouzdani dokazi, da postoji poslovni prostor, da je tehnički banka opremljena za evidentiranje platnog prometa, za sve druge stvari koje prate, moram da kažem da takvi uslovi nisu postojali ni za jedni od ovih banaka koje su danas prisutne na tržištu. Oni su jednostavno došli i uzeli sa nešto malo para kupili tržište i ovde lepo peru pare iz inostranstva. Radi vašeg saznanja, pošto ovi iz Narodne banke ne znaju.
Vi tu sada imate savetnike iz Engleske, Nemačke, Francuske, Švajcarske, koji za platu od 10.000 evra mesečno i poslovni ručak dnevno od 100 evra, ako mu neko drugi plati, naravno, pošto oni ne troše pare ovde, pa ti se isto ponašaju kao pripadnici KFOR-a na Kosovu i Metohiji. Velika plate imaju, baš njih briga šta će da se desi, samo da oni uzmu svoja velika primanja i da pobegnu u inostranstvo. Tu se nalaze ljudi koji apsolutno pojma nemaju o bankama.
Svaki naš šalterski službenik u banci može da bude doktor nauka za ove eksperte koji su došli, a pogotovo ove iz Švajcarske, to su obične drvoseče, pojma nemaju ljudi, jer je u pitanju velika perionica, u kojoj saučestvuju naši eksperti, mladi, fini, nalickani, sve se uklapa, moderni japiji. U Srbiji niko ne voli japije, samo to da znate, kao i ovi koji su u početku nešto gledali i kaže, ma pusti ga, on nema ni kuću, nema ništa, samo gleda da se lepo provodi i da se kobajagi za nešto pita.
Registracija znači, sa činom registracije postaje pravno lice neko ko se 220 dana muči da dođe do tog cilja. Verovatno 200 i nešto muka treba da prođe dok ga eksperti izdrndaju, istresu, razore, skroz unište. Nije to smešno, znate, ima nekoliko postupaka pred našim sudovima zbog takvog ponašanja guvernera NB.
Međutim, tu se neki put oni prevare, pa udare u neku jaku investicionu grupu iz inostranstva koja je osnivač neke banke, udare u neke nacionalne lobije, pa onda mogu da se jave vrlo štetne posledice po celokupnu državu. Neću sada da ispadne reklama za neku banku, mi smo ranije ukazivali o kojim bankama je reč i kako je neprincipijelno ponašanje bilo guvernera Narodne banke, jer je taj ko drži i pogaču i noć i sve završava. To nije demokratija. To nije poštovanje ljudskih prava, to nije pravna sigurnost.
Nama se ovde to promoviše da je to jedini ispravan put ka evroatlantskim integracijama. Molim vas, takvo ponašanje u nekoj od zemalja EU bilo bi sankcionisano. Kod njih je to odavno zabranjeno, neprihvatljivo, pa nijedan državni službenik čak i ne sme da pomisli tako da se ponaša. Malo me zbunjuje, ako ovi iz Evrope smatraju da su ovo njihovi reprezenti, onda nemojte da se vi iz Evrope čudite što 99% građana Srbije ne želi da ide u takvu Evropu. Ne želi, jer ove vrednosti i ove tekovine Evrope, kada ovi promovišu ovde kod nas, znate i sami da je to obična karikatura.
Vidite šta se ovde kaže. Kaže, uz prijavu se podnosi rešenje Narodne banke Srbije o davanju dozvole za rad banke i saglasnost iz tog stava. Sada, kog stava. Nije jasno. Ne zna se uopšte na šta se odnosi.
Sada da napravim malo vezu sa ovim prethodnim članom, a to je član 19. Vidite, tu NBS daje saglasnost na akte koji su usvojeni na osnivačkoj skupštini, a na osnivačkoj skupštini, praktično, nastaje pravno lice.
Iako je Narodna banka imala sve nacrte i prednacrte tih akata pre nego što je i razmatrala o preliminarnom odobrenju za osnivanje banke.
Ne bi smeo ovaj postupak da bude tako komplikovan. Želim da vas podsetim, pre nekoliko meseci kada ste usvajali zakon o registrima privrednih društava ili kako se zove, pa kada je posao registracije otet trgovinskim sudovima i prebačen posebnoj Agenciji za privredne registre, rečeno je da se trpi velika kritika zato što neko iz tog razvijenog Zapada smatra da je ovde i suviše dug rok registracije i da bi to trebalo da se ubrza. Samo sam vam pobrojao ove rokove: 230 dana je potrebno da bi se osnovala banka.
Kod banaka taj princip koji važi za privredna društva ne važi i oni će opet da izađu i da kažu da stoje na evropskom tragu, to prihvata Evropa, to je tako u Evropi. Nije tako. Kada bi to tako bilo i kada bi se to toliko monopolisalo, kao što se ovde monopoliše, bila bi katastrofa i ta zapadna Evropa bi se razorila za dva dana.
Kod nas u vreme tranzicione pravde, koja nema veze sa istinom i pravdom kao univerzalnom kategorijom, to tranziciono tumačite kao revolucionarna pravda, dozvoljavaju i ove stvari da se poslanici maltretiraju sa nekim tekstom za koji je svima jasno da ništa ne valja. Apsolutno je svima jasno da se ovde prave novi monopoli odnosno štite postojeći monopoli.
Svi glume demokratiju. Svi to sada ima da svedu na glasanje i da li je 126 ili nije 126. Predsednik Skupštine ima da napravi spisak i da kaže, ove godine smo radili i doneli smo toliko i toliko zakona, a onda odete u Vrhovni sud i pitate: dobro, kako to stoji; kaže, kako stoji, nijedan zakon se ne primenjuje. Nema.
Ovi koji rade u sudovima oni i ne znaju da je izašao nov parnični zakon, Zakon o parničnom postupku, ne znaju, još uvek primenjuju stari propis. Ovi što registruju i upisuju, isti problemi kao što je bilo kod nekih trgovinskih sudova, naročito kod beogradskog i još tamo nekih u unutrašnjosti, gde dođu Pera i Đoka i kažu - mi smo ovlašćeni za zastupanje firme, podnesu prijavu, završe sa sudijom i on ih upiše i radnici na ulici štrajkuju i demonstriraju i jure predsednika trgovinskog suda.
Tako isto imate i kod ove agencije. Došla grupa ljudi i registrovala se da su na čelu zadruge, iako nema organa, i ušli su tamo i to ne može da se promeni, i svi znaju da to nije tako. Koji je efekat što smo doneli nov, evropski, reformski zakon, pa i da upotrebim još nešto za opisivanje, u praksi nula, minus. Evo, isto i ovo.
Radi se o nečemu da nove banke ako treba da se formiraju treba da se učini tako nedostupnim, a ukoliko se ne sarađuje sa guvernerom, sa ministrom finansija, sa onim potpredsednikom koji nogu odmara i sa grupacijom G17 plus, naravno ne ovim ljudima koji su ovde u Skupštini, jer ni njih ministar i Labus ne pitaju šta treba i kako treba. Oni samo udare pečat - Evropska zajednica i MMF su rekli da ovo može, ili ovo je njihov zahtev, ili ovo je njihov tekst. Nema alternative, znate ono čuveno.
Naravno da ćemo mi povodom svakog člana da vas upozoravamo, da ukazujemo da i oni bankari kojima trenutno odgovara što su u dobrim odnosima sa guvernerom, pa ne smeju da vrisnu poneki put zbog toga što im se remete zakonom dozvoljeni interesi, i njih upozoravamo da je opasno biti blizak sa ovim ljudima i da je izuzetno opasno i veliki rizik ako se ovi ljudi pozivaju na prijeme.
Ljudi pamte, i kada neka banka slavi godišnjicu svog postojanja, pa pozove ministra, guvernera, pamte ljudi, jer znaju da čim ministar ode kod nekoga, taj je u dobroj vezi sa ministrom. Ovaj nikada ne ide za džabe. Danas je zaboravio kesu. Dva dana je donosio kesu ovde, drugog dana nam je pokazao da se u toj kesi nalaze predlozi zakona, navodno. Pazite, sada je postala manir - kesa.
U ponedeljak ćete da raspravljate o antikorupcijskoj odluci, strategiji borbe protiv korupcije, pa vodite računa da budete dosledni i u ponedeljak i danas. Nemojte da se cepate kao ličnosti. Danas vam ovo odgovara, simpatično je, a u ponedeljak ćete upravo to da napadate, pa ćete zaboraviti da ste u sredu i četvrtak bili u sali Narodne skupštine.
Dakle, kada se obezbedi registracija onda je završen strašno veliki posao komplikovanog postupka osnivanja banke u Srbiji i odmah svima onima koji razmišljaju da krenu sa nekim bankarskim poslovima da preporučim, tražite odmah stranca ako hoćete da osnujete, jer ovi se plaše stranaca.
Dovoljno je da se zove Majk i da ima takođe neko nerazumljivo prezime, ovi se utresu kada ih vide, jer se plaše da ih neko ne prijavi kod Majkla Polta, ili kod predstavnika MMF-a ili kod OEBA-a, Ujedinjenih nacija, da ne bi taj urgirao, a ako taj urgira, onda zakon za njih ne važi. Znači, vi koji želite malo normalnije da dišete, tražite stranog partnera ili veći broj njih da obezbedite 98% kapitala iz inostranstva osnivačkog, pa makar i 1% - 2% ovog našeg srpskog, nećete 230 dana da se mučite, mnogo ćete manje da se mučite, ali čim krenete u proces osnivanja banke i razmišljanja o tome, budite sigurni da će Labus, Dinkić i Jelašić da vam prvo ponude - burazeru, ako imaš pare, ako si voljan da kupiš banku, imamo i banku za prodaju. Dakle, da rasprodaju i ovo malo banaka što imamo.
To je politika ovog trijumvirata, koji se lažno prikriva iza navodno standarda neke Evrope koja samo kod njih postoji.
Da pošaljemo na studijski put Mlađana Dinkića i Jelašića, da svoje novotarije koje na nama rade, neka sprovedu u Nemačkoj, i šta mislite koliko bi dana trajao njihov boravak u Nemačkoj - 15 minuta.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
        Na član 21. amandman je podneo narodni poslanik Milomir Dunjić.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 22. amandman je podneo Aleksandar Đorđević.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Đorđević.

Aleksandar Đorđević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SRS podneo sam amandman na član 22. Predloga zakona o bankama, gde tražim da se član 22. briše.
U obrazloženju, isto kao i na prethodni član, pre svega "Narodna skupština Republike Srbije ne bi smela da bude glasačka mašina G17 plus i Vlade Republike Srbije. Predloženi zakon o bankama treba da ozakoni sve zloupotrebe Mlađana Dinkića i njegovih pajtaša, pa je iz tih razloga dostavljen narodnim poslanicima pred sam početak rasprave da ne bi mogli da prouče zakon i kroz raspravu u Skupštini obaveste javnost o namerama Mlađana Dinkića."
Dakle, ovaj predlog zakona o bankama, kao što su govorile moje kolege iz SRS, jedan je u nizu predloga zakona koji je Vlada Republike Srbije podnela Narodnoj skupštini, a koji je pre svega neprimenljiv u praksi, suprotan najvišem zakonodavnom aktu tj. Ustavu Republike Srbije. Kao što je rekla moja koleginica Gordana Pop-Lazić, na osnovu člana 18. Predloga zakona jasno se vidi da treba tražiti ocenu ustavnosti ovog predloga zakona koji je Vlada podnela Narodnoj skupštini.
SRS će morati da traži ocenu ustavnosti ovog predloga zakona, jer ne može jedna neformalna grupa ovde da sprovodi jedan teror nad građanima Srbije i Narodnom skupštinom, da se donose zakoni koji su, pre svega, pogubni po građane Srbije i državu.
Činjenica je da sam način kako se želelo spajanjem tačaka rasprave na ovoj sednici, da se što pre formalno izvrši rasprava o ovim predlozima zakona, a tu mislim pre svega zakona o sprečavanju pranja novca, zakon o javnim preduzećima, pa i zakon o bankama, govori o tome na koji i kakav način vi želite da u ovoj Narodnoj skupštini donosite zakone koji neće biti, kao što je rekao kolega Krasić u prethodnom izlaganju, primenljivi u praksi.
Činjenica je da, naravno, možete da kažete da ste u protekloj godini u ovoj Narodnoj skupštini izglasali preko nekoliko desetina predloga zakona, a postavlja se pitanje koji su od tih zakona primenljivi u praksi.
Suština stava SRS je da ovaj zakon treba da se povuče iz skupštinske procedure. To je stav SRS po pitanju Predloga zakona o bankama. Znači, kada govorimo o svoj pogubnosti i onome što radi G17 plus, kao deo vladajuće koalicije, po državu i građane Srbije... da objasnim? Prosto i jednostavno, sve zakone koje ste donosili u ovoj Narodnoj skupštini donosili ste samo na štetu građana Srbije i na štetu države Republike Srbije, čineći na taj način štetu i pogubnost, koji će ostaviti nesagledive posledice.
SRS se nada da će se vrlo brzo raspisati višestranački parlamentarni izbori i da ćete na tim izborima otići na političko smetlište i u istoriju kao politička grupacija koja je ovoj Narodnoj skupštini donela niz predloga zakona koji imaju pogubno dejstvo na državu i na građane Republike Srbije.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Poštovane kolege, javnosti radi da pročitam član 22. koji kaže koliki je minimalni iznos kapitala za osnivanje banke: "Banka je dužna da u svom poslovanju obezbedi da kapital banke uvek bude u visini koja nije manja od dinarske protivvrednosti 10 miliona evra (i jedino ih pohvaljujem što su napisali evra jer uvek pišu eura) prema zvaničnom srednjem kursu".
Postavljamo pitanje: zašto se kapital stalno preračunava u dinare. Evo zašto to pitamo. Prvo što ne znamo da to u svetu igde postoji. Ako je u Rusiji bio osnivački kapital pet miliona dolara ili 1,5 milion dolara, ostao je toliko, u Rumuniji, Bugarskoj, bilo kojoj zemlji Evropske unije, i nije se menjao. Dakle, uplatiš jednom pet miliona dolara, recimo, i dobiješ dozvolu i radiš. Tako vam je i u Grčkoj i dan-danas, a i u Nemačkoj. Niko više nikada ne preračunava svakodnevno, recimo, u Rusiji rublje ili u Bugarskoj leve itd. Zašto ne preračunava?
Dakle, svuda u celom svetu, pa i u Evropskoj uniji, do ove monetarne integracije i pojave evra, bilo je tako. To znači da, ako je neko jednom uplatio 100 miliona maraka, recimo 1994. godine u stranoj valuti, to jest 100 miliona dinara, jer tada je bila jedna marka jedan dinar, danas kao osnivački kapital on ima 1,25 miliona evra, tj. 2,5 miliona maraka. Koliko je izgubio? Izgubio je 97,50% od svog kapitala. Postavlja se pitanje ko će po tim uslovima da ulaže u Srbiju, pri godišnjoj inflaciji od 20%, jer svi znamo da je to toliko, skrivena ili neskrivena.
Molim ove činovnike iz Ministarstva da barem budu mirni kada su u sali, jer ću zamoliti predsednika Skupštine, gospodine, da vas izbace iz sale, da bih mogla da radim svoj posao.
(Goran Anđelić: Vaši poslanici su me pitali.)
Nemate vi pravo ni sa kim da pričate ovde u sali. Da predsedavajući radi svoj posao, vi biste ćutali.
Postavlja se pitanje, kada mu NBS svake godine izbriše 15 do 20% njegovog uplaćenog kapitala, koliki profit treba da ostvari banka da bi sačuvala kapital? Dalje, 30% pre plaćanja poreza na dobit - smatramo da je to nemoguće, a znači, time ni očuvanje kapitala. NBS štampa novac, to svi znamo da radi, stvara inflaciju, a s druge strane prisiljava osnivače banaka da uplaćuju novi dodatni kapital, da bi očuvali nivo kapitala u banci. To će navodno trajati sve do neke zacrtane 2014. godine, kada navodno treba da uđemo u Evropsku uniju i da uvedemo evro.
Sve to je direktno i ekonomski i pravno neodrživo i odvraća bilo kog ozbiljnog ulagača. Nemoguće je prihvatiti situaciju da vam svakih šest meseci obračunavaju koliki vam je osnivački ulog. Ako ste jednom dali 1,5 milion dolara, to je 1,5 milion dolara, to vam je osnivački ulog, a ne da vam šalju svakih šest meseci u banku nekog ko će da vam procenjuje da je devalvirao, devalvirao i treba da ulažete stalno neke nove pare i da vam propada vaš uloženi kapital.
Ko je onda u ovoj državi lud, da li oni koji treba da donesu neke pare da ulažu ili smo mi ludi? Zaista ne znam o čemu se radi, ali bih volela da nam ministar Dinkić prstom pokaže na jednu jedinu državu gde se ovakav pritisak na bankare vrši i gde se traže ovakvi uslovi. Kako je moguće da one milijarde ili milioni koje ste jednom uložili, dobili ste neki osnivački kapital, danas vredi ovoliko, prekosutra vredi onoliko i stalno vas teraju da stalno dodajete? To je apsolutno neodrživo, meni to nije jasno, a izgleda da je neprihvatljivo za bankarski sistem uopšte.
Ako je cilj da urušimo i ovo što je ostalo, onda verovatno to tako treba da bude. Hvala.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Zlatan Jovanović.

Zlatan Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, nešto je ovde nejasno u ovom članu 22, koji govori o kapitalu banke, odnosno minimalnom iznosu kapitala koji banka mora da poseduje u toku svog poslovanja.
Naime, postoji jedna nelogičnost koja je vezana za član 12, gde se govori o osnivačkom kapitalu banke. U članu 12. stoji da je osnivački kapital banke, koji može biti u novčanom i nenovčanom obliku, mora da bude novčani deo tog kapitala minimalno 10 miliona evra. Znači, da bi neko osnovao banku, mora da ima u kešu 10 miliona evra, da položi taj depozit, pored svih drugih materijalnih sredstava i dobara koja mora imati, koja su preko tog iznosa.
Da bi banka poslovala dalje, bitno je da u svakom momentu njen ukupni kapital, ako to dobro razumem, bude 10 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti. Nije mi jasno zašto se ne postavlja uslov da banka i u toku svog poslovanja ima novčani deo kapitala u iznosu od 10 miliona evra, nego se sada procenjuje.
Znači svakog dana se procenjuje koliki je to kapital banke u poslovnom prostoru, objektima, materijalnim sredstvima i da li on vredi 10 miliona evra ili ne vredi.
Ako banka poseduje poslovne prostore u raznoraznim mestima u Srbiji, vrednost tog prostora se svakodnevno smanjuje. Osim Beograda, poslovni prostor u svim drugim mestima u Srbiji je iz dana u dan sve jeftiniji, znači vredi sve manje. Kako će neko i ko će to da procenjuje svakoga dana da li taj poslovni prostor u Bajinoj Bašti, Babušnici ili ne znam gde, vredi onoliko koliko je u nekom momentu ranije prikazan?
Mislim da ovo nije dobro rešenje i mislim da radi sigurnosti onih koji deponuju sredstva i koji rade sa bankom, banka treba da ima u depozitu 10 miliona evra u kešu, znači da ima novčani iznos depozita od 10 miliona evra, van onoga što ima u poslovnom prostoru, materijalnim sredstvima, deponenti moraju biti obezbeđeni novčanim iznosom koji bi trebalo da bude minimalno 10 miliona ako je to uslov za osnivanje banke, da to bude i u toku poslovanja banke, a ne da se to kasnije menja.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Nataša Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, i ovaj član 22. jasno govori da uopšte nije u pitanju namera predlagača da se u Srbiji stvore institucionalni uslovi da se osnuje neka nova banka.
Danas sam razgovarala sa nekim domaćim bankarima. To nisu oni koji su angažovani u ovim Dinkićevim i Jelašićevim stranim bankama, pogotovo ovoj veoma bliskoj organizaciji, odnosno stranci čiji je član Mlađan Dinkić. Ljudi su jasno rekli, a o tome sam govorila u prepodnevnom delu. Dakle, 10 miliona evra, o čemu su govorili gospođa Pop-Lazić i gospodin Zlatan Jovanović, u dinarskoj protivvrednosti; neverovatno je da se na takav način traži ekvivalent, što je jasni prikaz na ovom primeru iznosa kapitala u dinarima iz 1994. godine i 2005. godine.
Izračunajte malo šta ste mogli da uradite sa 7.000 dinara, to je bila nezamisliva cifra 2000. godine, a šta možete sa tim iznosom danas, pored silnih poskupljenja, inflacije koja je daleko od one koja se projektuje od strane guvernera odnosno NBS.
Ovo je samo legalizacija poslovanja. Ceo zakon i sve što budemo govorili do kraja, i kada su u pitanju rizici likvidnosti, znači osnivački ulog, dozvole, sve to samo da se navodno legalizuje ulazak kapitala ovih moćnih banaka, iza kojih stoje i moćne finansijske korporacije, i koje su dobile mogućnost da svojim, pre svega monopolom, jer sada se neki izdvajaju kao mnogo jače od ovih drugih, drže poslove pre svega sa sektorom stanovništva.
Neverovatno je da očekujete od ovih preostalih srpskih banaka da mogu i nivo likvidnosti i ovaj stalni iznos depozita da drže u iznosu od 10 miliona evra, kada nemaju mogućnost da posluju ni sa privredom ni sa stanovništvom.
Danas sa vam rekla da se ljudi hvataju za glavu, jedva čekaju da se kako-tako izvrši privatizacija. Nemoguće je. Od dana usvajanja ovog zakona njihovo poslovanje će biti potpuno otežano. Uostalom, danas nam je i sam Mlađan Dinkić rekao da u budućoj projekciji srpskog bankarstva, onoga što će da ostane posle gašenja pet nacionalnih banaka njegovim jednostranim aktom, on vidi Komercijalnu banku, naravno, pošto je menadžment promenio preko noći i učinio da dovede sebi podobne i poslušne ljude, on vidi Komercijalnu banku kao partnera i u drugim, kako je rekao, bivšim jugoslovenskim republikama i u inostranstvu.
Nemoguće je da bilo koja druga banka, koja je banka nekog regionalnog karaktera ili banka koja još uvek ima neki naš naziv i koja kao takva postoji i opstaje, ima svoj kapital, ima svoje zgrade, svoje ekspoziture, svoj prostor, opstane. Ovo je samo za ove, a za njih je to sitnica.
(Predsedavajući: Vreme.)
Završavam. Evo samo nekoliko primera, a ne bih da pravim dodatnu reklamu tim moćnim bankama danas u Srbiji, jer toliko mogu da plate da se informativne emisije poput "Nacionalnog dnevnika" prekidaju da bi oni objavili svoje reklame i pozive za superkeš kredite. Ali, ovo je za njih ništa i sitnica. Deset miliona evra u dinarskoj protivvrednosti, oni su već završili svoj posao, dobili su dozvole, dobili su sfere u kojima posluju, odlično su se rasporedili, naravno, sve uz amin i uz blagoslov i Dinkića i Jelašića, i uz određene protivusluge.
Zar vi mislite da je Radovan Jelašić, za koga Momir Marković reče da je šetkao sa jednom tašnom i mašnom u tom jednom odelcetu, mogao, da nije dao mogućnost svim tim bankama da dođu na naše tržište, da kupi vilu na Dedinju? Iluzorno je da bilo ko pomisli da jedan guverner, neko ko je radio poslove koje je on radio pre toga, zaradi toliki novac sa tolikim brojem godina da može da se useli u vilu na Dedinju.
Znači, sve je to tako očigledno i to ljudi znaju. Znaju i oni koji su nosioci izvršnih funkcija u tim bankama. Uglavnom su članovi G17. Opet kažem da neću da govorim o imenima tih banaka i da im pravim dodatnu reklamu. To je javna tajna, kako ovde u Beogradu, tako i u Kragujevcu, Čačku, Kraljevu. Ekspanzija tih ekspozitura i tih banaka je prisutna svuda u Srbiji i to svako od vas zna.
Najbolje poslovne prostore su kupili, preuzeli su neke kadrove od onih vrednih bankarskih kadrova koji su ostali bez posla, ali to u minimumu, a zaposlili uglavnom svoje partijske sledbenike.
I napravili sebi prostor da sigurno posluju i da za kratko vreme, naročito od građana Srbije, pokupe ogromne kamate i ogromnu zaradu. Njima ovih 10 miliona evra nije nikakav problem.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 23. amandman je podneo narodni poslanik Miodrag Đorđević.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.