TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 05.07.2006.

15. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆE VANREDNO ZASEDANjE

15. dan rada

05.07.2006

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad sednice Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2006. godini.

Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika konstatujem da sednici prisustvuje 95 narodnih poslanika.

Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.

Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 87 narodnih poslanika, odnosno da je prisutno više od jedne trećine narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Sprečena je da prisustvuje sednici narodni poslanik Živodarka Dacin.

Prelazimo na 11. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANjU (pojedinosti)

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Vjerica Radeta, Zoran Krasić, Zoran Antić, Radiša Ilić, Miljko Četrović, Nataša Jovanović, Momir Marković, Stevica Deđanski, Dragoljub Anastasovski, Nemanja Šarović, Sreto Perić, Milorad Mirčić, Božidar Koprivica, Vojislav Milajić, Petar Jojić, Milan Stevović, Milivoje Vuković, Milan Škrbić i Momčilo Duvnjak.

Primili se mišljenje Vlade Republike Srbije o podnetim amandmanima.
Primili ste izveštaj Odbora za finansije.

Primili ste izveštaj Zakonodavnog odbora u kome je sadržana pravno-tehnička redakcija teksta Predloga zakona koju je izvršio Zakonodavni odbor.

Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 140. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Na član 4. amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta.

Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li neko želi reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Hvala. Dame i gospodo, radi javnosti želim da kažem na početku da mi danas radimo suprotno odredbi člana 87. Poslovnika Narodne skupštine, a taj član 87... Gospodine Mihailoviću, ne govorim o povredi Poslovnika, nego samo obaveštavam javnost. O povredi Poslovnika smo govorili juče, vi ste izneli neko vaše tumačenje i ne tražim da posle ovoga što ću da kažem ponovo dajete tumačenje, što svakako nije dobro, ali radi javnosti, mi danas radimo suprotno Poslovniku Narodne skupštine.

U članu 87. Poslovnika predviđeno je da u radu Narodne skupštine učestvuje predstavnik Vlade. Kada je u pitanju Predlog zakona o deviznom poslovanju, Vlada nas je obavestila da je njen predstavnik ministar finansija Mlađan Dinkić. Juče se ovde pojavio na pet minuta i netragom nestao. Dobili smo neku informaciju da je otišao u Irsku.

Ako je otišao u Irsku ili gde već u inostranstvo da tamo nađe onog Trizona, onda se nećemo ljutiti što danas nije ovde. A da podsetim i ko je Trizon – to je jedan od glavnih Tadićevih finansijera, koji je nestao iz jedne od sudnica Okružnog suda u Beogradu i pobegao sa 27 miliona evra koje je ukrao. Dakle, ako je Dinkić otišao tamo da svom prijatelju Tadiću pronađe tog njegovog finansijera Trizona i da ga vrati u Srbiju pred lice pravde i nadležnih sudova, onda neka putuje, ali ako je otišao nekim drugim poslom, recimo ako je otišao da tamo prebaci one pare sa Kipra koje je uzeo, onda to svakako nije dobro.

Dakle, u svakom slučaju, neophodno je da se poštuje Poslovnik Narodne skupštine i da ovde razgovaramo sa predstavnikom Vlade, bez obzira što imamo mišljenje Vlade o našim amandmanima. Kada za par trenutaka dođem do toga da govorim o amandmanu i mišljenju Vlade, onda ćete videti koliko je Vlada neozbiljna kad daje mišljenje o amandmanima narodnih poslanika. To je razlog više zbog čega je ministar morao da bude ovde prisutan i da sasluša narodne poslanike i naše stavove, zbog čega smo podneli određeni amandman.

To je najvažnija obaveza svakog predstavnika Vlade i ne može imati nijednu preču obavezu od toga da prisustvuje i da učestvuje u radu Narodne skupštine.

Član 4. Predloga zakona o deviznom poslovanju ima četiri stava. Moj amandman se odnosi na stav 1. ovog člana. Vladin predlog je da rezident sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluge unosi u Republiku u roku od 180 dana od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvršenja usluge. Ovo je veoma neprecizno i zapravo ne znači ništa i nikoga ne obavezuje ni na šta.

Iz tog razloga podnela sam amandman i predložila da stav 1. člana 4. glasi da rezident sredstva plaćanja, dakle, sredstva koja su ostvarena po osnovu izvoza plaćene robe, to je takođe izmena, unosi u Republiku u roku od 180 dana od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvršenja usluge.

Ovaj amandman je zapravo preciziranje ove definicije iz člana 4. i govori o tome da lice koje se bavi spoljnom trgovinom ima obavezu da sredstva koja su prihod od te spoljne trgovine unosi u Republiku, naravno, samo ako su ta sredstva stvarno naplaćena. Ne trebaju nam nikakva fiktivna sredstva, nego stvarno ostvarena sredstva.

Ovaj amandman i svi naši amandmani govore o našem principijelnom stavu da je ovaj vladin Predlog zakona o deviznom poslovanju zapravo predlog zakona koji je rađen za inostrane banke, ne za građane Srbije, i to je naša principijelna primedba o kojoj smo govorili u načelnoj raspravi o ovom zakonu.

Dakle, predlažem da se ovaj amandman prihvati, zato što on predstavlja preciziranje, rekla bih čak i pravno-tehničku redakciju, ali pre svega preciziranje i konkretizovanje obaveze rezidenta, jer sama definicija iz zakona zaista ne znači ništa, ne obavezuje nikoga i niko nema nikakve koristi od ovako formulisanog stava, zapravo, stvara mogućnosti za niz zloupotreba, za obmanjivanje građana Srbije iznošenjem kojekakvih statističkih podataka, gde ćemo imati predstavljene neke fiksne iznose, odnose neke iznose koji predstavljaju fikciju, a nisu stvarno naplaćeni.

Ponavljam, predlažem da se ovaj amandman SRS usvoji, kao i svi naši amandmani. Ako želite da ovaj predlog zakona o deviznom poslovanju zaista ima smisla i ako želite da konačno donesete neki zakon za građane Srbije, onda prihvatite naše amandmane. Opet naglašavam i vama koji niste pročitali ovaj predlog zakona, a pre svega ovo govorim zbog javnosti Srbije, ako bez naših amandmana bude usvojen Predlog zakona o deviznom poslovanju, onda ćemo dobiti jedan zakon koji su ministar finansija i Vlada Republike Srbije pravili za svoje prijatelje, za inostrane banke koje su se razmahale u Srbiji. To je posledica uništavanja srpskih banaka, bilo je to odavno, ali nije zaboravljeno.

Dakle, da bismo dobili solidan tekst zakona, predlažem da se ovaj amandman prihvati. Hvala.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, u najmanju ruku je čudno samo obrazloženje Vlade zašto ne prihvata ovaj amandman, kaže se da se u članu 4. stavu 1. podrazumeva da su sredstva naplaćena. Znate, kada se pišu zakoni ne podrazumeva se ništa, nego se napiše i to stoji napisano u zakonu, jer pitanje je kada će i kako će i koje ministarstvo, odnosno državni organ da tumači zakon.

Mišljenja ministarstava nisu obavezujuća. Čak smo imali situaciju da sasvim drugačije tumačenje ima Republička poreska uprava i Ministarstvo finansija po jednoj istoj stvari.

Dakle, Ministarstvo finansija tumači, odnosno daje mišljenje da je nešto oslobođeno poreza na promet robe i usluga, a Poreska uprava i pored tog mišljenja sačinjava rešenje po kome postupa u upravnom postupku i sprovodi ga do kraja. Znači, to što je neko mišljenja ili da se podrazumeva, mora da bude napisano u zakonu.

Ono što SRS najviše zamera jeste što je zakon o deviznom poslovanju isključivo pisan i ovako koncipiran da jednostavno na određen način demotiviše izvoz. Ta sredstva koja se prikupe izvozom najčešće će da koriste, preko poslovnih banaka, prodaje tih sredstava za dinare, uvoznici. Na ovakav način otežava se i sprečava slobodnija razmena robe i usluga u spoljnotrgovinskom poslovanju, kada su u pitanju sami izvoznici.

Vidite već prvo ograničenje u članu 6, gde se kaže: "Rezident - pravno lice može realizovan posao izvoza robe i usluga izuzetno naplatiti realizovanim uvozom robe i usluga samo pod uslovima i na način koji propiše Vlada."

Šta ako Vlada ne propiše taj način ili šta ako taj način nije napisan, to uputstvo, taj podzakonski akt, kako ćete vi to već da nazovete, jednostavno samog izvoznika ne stavlja u ravnopravan položaj. Znači, da bi neko uvezao robu dovoljno je da nabavi profakturu iz inostranstva, da to preda poslovnoj banci, ona će da otkupi devize i da plati tu robu.

Kada je u pitanju izvoznik, za njega je procedura posebna i on je samim tim već u nepovoljnijem položaju nego čist uvoznik koji uvozi robu i usluge na teritoriju Republike.

Valjda treba da pomognemo da oni koji izvoze robu budu motivisani da to još više rade, pa neka i kasnije za tu izvezenu robu uvezu neku drugu robu iz inostranstva, nego da firme koje se bave čistim uvozom na njihovom radu zarađuju.

U tome jeste problem kada su ovakvi zakoni pisani, kao da se pošlo od toga da uvoz u Srbiju treba da bude potpuno slobodan, a kada je u pitanju izvoz i naplata sredstava ostvarena po osnovu izvoza robe, tu treba postaviti određena ograničenja da bi gospoda uvoznici i dalje dolazili do deviza i na taj način zarađivali ekstraprofit.

To jeste problem jednog ovakvog zakona, i ovaj obavezujući deo, znači – rezident sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe ili usluga unosi u zemlju u roku do 180 dana; a šta ako nije naplatio tu robu, tu uslugu, a vi kažete ovde da se podrazumeva.

Ne može ništa da se podrazumeva, mora da bude napisano u zakonu. Sam prilaz ovakvog zakona na ovaj način samo daje sve više prava za uvoz tom uvozničkom lobiju, odnosno da obavlja svoju delatnost na štetu privrede Srbije.

Prekomernim uvozom, to treba da znate, mi uništavamo domaću privredu. Od kada ste vi na vlasti, gospodo, spoljnotrgovinski deficit nikada nije bio veći, a ovaj zakon će samo još više da ga poveća.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Da.)

Reč ima narodni poslanik Vesna Raca-Radisavljević. Izvolite.

Vesna Raca-Radisavljević

G17 Plus
Možda par reči vezano za uvoznički i izvoznički lobi. Mi ovde govorimo o rokovima za unos deviza po ostvarenom spoljnotrgovinskom poslu, odnosno po ostvarenom izvozu. Izvoznici nisu samo tretirani rokom za unos deviza.

Prethodni rok za unos deviza je bio 90 dana. Sada je taj rok 180 dana, naravno, upravo zbog toga što se brinulo o tome da komercijalni uslovi na tržištu sa kojim naša zemlja najviše radi, govorim o evropskom tržištu, jesu takvi da je moguće da se u roku od 90 dana ne naplati, zato što partneri u poslu to onemogućavaju.

Taj rok je produžen na 180 dana i naravno da je u tom roku moguće da se ne dogodi naplata, ali onda to prelazi crtu koja se zove ozbiljno poslovanje. Onda se to zove ozbiljan poslovni problem i on se ne rešava zakonom o deviznom poslovanju, nego se rešava nekom drugom procedurom i razgovorima sa partnerom koji nemaju veze sa zakonom o deviznom poslovanju.

Ukoliko neko plati avansno robu devizama koje je otkupio od poslovne banke, on je takođe dužan da izvrši uvoz po tom izvršenom avansnom plaćanju u istom roku, u roku od 180 dana.

Znači, Narodna banka kontroliše ove rokove. Potpuno identično, ako neko ne naplati izvezenu robu ili ukoliko robu koju je unapred platio ne uveze u tom roku, očigledno je da onda ima neki problem. Taj problem izlazi iz okvira deviznog zakona i zove se poslovni problem onoga ko radi.

Kada su u pitanju izvoznici i njihova stimulacija da više izvoze, osim produženja roka koji je potpuno racionalan, izvoznici su dobili mogućnost drugim članom zakona koji se zove otkup potraživanja da svoja potraživanja preko poslovnih banaka od stranih partnera tako realizuju i da imaju veći obrt sredstava.

Ovi rokovi o kojima mi govorimo naravno izlaze iz svakog komercijalnog roka obrta. Ako nekome treba šest meseci... Ne govorimo o intenzivnim granama gde su rokovi proizvodnje dugi, gde su ulaganja velika i kapitalna, govorimo o granama gde je potreban ozbiljniji obrt. Šest meseci je dovoljno da neko svoju robu naplati, a premalo je da samo dva puta u toku godine ima takvu vrstu posla.

Znači, izvoznici su stimulisani ovim produženjem roka da imaju ozbiljnije, operativnije komercijalno pregovaranje sa svojim partnerima i da poslove ugovaraju kvalitetno, na jednoj strani, a na drugoj strani imamo ovaj deo koji se odnosi na faktoring koji im omogućava da imaju brži obrt i država će otkupljivati njihova potraživanja, odnosno poslovne banke i drugi privrednici. Poslanička grupa G17 plus će podržati ovakav predlog zakona.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta, po Poslovniku.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Koleginica Raca je govorila o amandmanu, ali sam imala utisak da se njena diskusija odnosila na ono što smo i kolega Arsić i ja govorili o amandmanu i zato mislim da treba da kažem nekoliko stvari, čisto radi razjašnjenja, pre svega radi javnosti, jer mi smo bili vrlo jasni i ne verujem da to koleginica nije čula.

Niko nije govorio o roku od 180 dana i niko nije govorio da je taj rok niti dug, niti prekratak. To nije suština amandmana. Suština amandmana je da se onemogući fiktivna naplata, odnosno nešto što zapravo ne postoji. Ne može zakon da kaže da rezident sredstva plaćanja po osnovu izvoza robe itd. unosi u Republiku u nekom roku, nego mora da se naglasi da su to ostvarena sredstva. Ne može u zakonu ništa da se pretpostavlja. To je suština našeg amandmana. Dakle, zakon mora da bude precizan, decidiran i jasan. Sada pretpostavljamo da li će neko to da uradi ili neće, a šta sledi posle?

Naravno, svi znamo da po nekom neobavljenom poslu, odnosno po nepoštovanju bilo koje ugovorne strane nekog zaključenog ugovora potpuno je normalno da je sledeći korak pravosuđe, odnosno nadležni sud. Najčešće se i ugovara nadležnost nekog suda. Ako ne, onda su to zakonom nadležni sudovi.

Interesantno je šta je Vlada Republike Srbije rekla zašto ne prihvata ovaj amandman. Kaže Vlada: "Amandman se ne prihvata jer se samo sredstva koja su naplaćena po osnovu izvoza robe i usluga unose u Republiku, tako da je amandman nepotreban."

Mi smo rekli da se samo sredstva koja su naplaćena po osnovu izvoza robe i usluga unose u Republiku. To jeste suština našeg amandmana i zapravo je Vlada samo potvrdila da je amandman na mestu, ali naravno nejasno je zašto amandman nije prihvaćen.

Neverovatan je ovaj poslednji deo rečenice gde Vlada kaže "tako da je amandman nepotreban". Kako Vlada može da kaže da je amandman nekog narodnog poslanika nepotreban? Vlada mora da iznese argument zbog čega amandman ne može da se prihvati, a da je amandman nepotreban, znate, to je zaista vređanje dostojanstva Narodne skupštine i narodnog poslanika i to nikako ne bi smelo da se desi.

Zato opet ponavljam da bi i zbog ovoga bilo dobro da je Mlađan Dinkić ovde. Oprostićemo mu što nije ovde ako je otišao da po belom svetu pronađe ovog Tadićevog glavnog finansijera, lopova kakav je i sam Tadić, ovog Trizona koji je pobegao iz Srbije sa 27 miliona evra.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč o amandmanu? (Ne.)

Na član 5. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.

Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.

Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Irska i Kipar su na različitim stranama, jedna zemlja je na jugu, druga je na severu. Nema nikakve sličnosti. Dobro, može da se prebroji.

Srpska radikalna stranka je podnela amandman na član 5. Predloga zakona i mi amandmanom tražimo da se posle stava 2. doda novi stav 3. koji glasi: "Ukoliko rezident nije u mogućnosti da ispuni obaveze iz stava 2. ovog člana dužan je da u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stava 1. ovog člana pokrene sudski postupak kod nadležnog suda radi povraćaja unapred plaćenog iznosa".

Naravno, ni ovo nije prihvaćeno. Međutim, član 4. i član 5. ipak čine jednu celinu, mada se član 4. odnosi na naplatu potraživanja po osnovu izvoza robe i usluga gde se rok pomera sa 90 dana na 180 dana. Ja mislim da je to loše rešenje. Zašto je loše rešenje? Ne može se na bazi nekih poslova koji po prirodi stvari treba da traju šest, sedam ili osam meseci iz toga izvlačiti pravilo za najobičnije komercijalne poslove, koji ne zahtevaju ni velike pripreme, poslove po sistemu trange-frange. Produženje roka će da iskoriste majstori koji te poslove u svim sistemima rade na jedan lukrativan način.

Ako je postojala potreba da se produži rok za unos deviza zbog specifičnosti nekog posla i prirode posla koji traje duže vremena, onda je to potpuno druga situacija.

Taj izuzetak treba da se stavi u poseban član da bi oni koji primenjuju zakon znali kada treba da se primeni taj rok od 180 dana.

Vi ste na ovaj način... Navodno, privreda traži; jeste, ali privreda je taj Trizon, privreda je "Nekerman", privreda je i svaka druga fukara. Ne možete na bazi toga da stvarate uslove koji samo njima odgovaraju. Zna se u kom roku se naplaćuju normalni izvozni poslovi.

Slažem se kod izvoza usluga da su uvek rokovi daleko duži, jer su to praktično građevinski radnici koji rade u inostranstvu, pa naplata ide u nekim rokovima prema obračunskim situacijama. To je potpuno druga situacija, koja se, po pravilu, reguliše posebnim članom, ali članovi 4. i 5. imaju za cilj da promovišu princip. Vi ste u okviru principa išli van nečega što je uobičajeno. Znači, taj rok što ste podigli na 180 dana kao pravilo, mislim da je pogrešan.

Vraćam se na član 5. Član 5. rešava situaciju kada je domaće pravno ili fizičko lice u nekom spoljnotrgovinskom poslu avansno platilo robu ili uslugu. Kakva je situacija i u kom roku treba da se zatvori taj spoljnotrgovinski posao, odnosno da roba iz inostranstva dođe ili da se usluga izvrši kod nas? Ovde ste generalno išli na rok od 180 dana. Mi taj deo nismo hteli da obuhvatimo amandmanom. Gospođa Radeta vam je lepo objasnila zbog čega nismo hteli to da kvarimo, ali vam skrećemo pažnju da to može biti problem.

Za razliku od člana 4, kada se naplaćuje nešto, roba ili usluga koja je otišla van naše carinske linije, kada je u pitanju izvozni posao, član 5. reguliše tzv. uvozne poslove i avansno plaćanje. U stavu 2, koji nismo obuhvatili amandmanom, rečeno je – ukoliko se prekorači ovaj rok od 180 dana, onda naš rezident koji je avansno platio, ukoliko ne opravda taj spoljnotrgovinski posao u roku od pet dana, dužan je da izvrši povraćaj sredstava unapred plaćenog iznosa.

Mi samo novim stavom 3. definišemo još jednu situaciju koja je u praksi moguća. Ona je u praksi moguća ako je nastao neki, kako to neko kaže, ozbiljni poslovni problem koji nije predmet interesovanja zakona o deviznom poslovanju. Takav stav ne mogu da prihvatim, mi smo stavom 3. dali, u krajnjem slučaju, jedno opravdanje zašto je došlo do prekoračenja roka, pa smo dali čak i neki rok od mesec dana, u kome naš rezident treba da dokaže da je pokrenuo odgovarajući sudski postupak radi naplate, odnosno povraćaja sredstava koja je avansno platio kada je krenuo u tu operaciju. Mislim da je to trebalo da se prihvati.

Međutim, u obrazloženju Vlade dato je jedno rešenje da ne može ovim zakonom da se nekome nalaže da pokrene sudski postupak. Ovim zakonom se ne nalaže pokretanje sudskog postupka, ali da vas samo podsetim da je Narodna skupština u gomili od 250 zakona donela neke zakone u kojima je izričito napisano da mora da se pokrene sudski postupak.

Imali smo pre nekoliko meseci Zakonik o krivičnom postupku, gde je rečeno da tužilac mora obavezno da izjavi žalbu na oslobađajuću presudu. Ne mogu da upoređujem ove dve norme, ali koje je to tek bilo kršenje ustavnosti i zakonitosti, tako da je ovaj izgovor koji Vlada koristi da ne prihvati ovaj naš amandman krajnje neprihvatljiv.

Mi nismo obuhvatili amandmanima rokove od 180 dana. Tu ste napravili veliku grešku, jer ste omogućili jedan komotan vremenski period da neko drži sredstva u inostranstvu i u jednoj i u drugoj varijanti članova 4. i 5. Kod člana 4. on je izvezao robu i uslugu, možda i naplatio i drži na svojim računima, a kod člana 5. može da napravi fiktivni ugovor da je nešto avansno naručio, ima rok od 180 dana i dok to uđe u naš knjigovodstveni sistem, dok to uđe u bilans stanja i bilans uspeha, dok to kao ukupan prihod dođe i proknjiži se, omogućili ste iznošenje deviza iz zemlje i sada je to postao legalan pravni posao.

To je Vlada Republike Srbije, to je ovaj ministar finansija, to je koncepcija Vlade Vojislava Koštunice, ove dosokratske vlade od 2000. godine naovamo – devize mogu da se iznose, devize ne treba da budu ovde.

Pošto je ovo mnogo šira tema od ove koja se obuhvata odredbama zakona o deviznom poslovanju, moram da vam skrenem pažnju – nekada kada je ova zemlja cenila svoje sredstvo plaćanja, a zove se dinar i hvala bogu još uvek se zove dinar, i kada je zbog politike one i ondašnje SFRJ i Narodne banke SFRJ dolazilo do značajnih odstupanja pa je bilo tzv. pozitivnih i negativnih kursnih razlika, onda je očigledno postojala potreba za jednim ozbiljnim zakonom o deviznom poslovanju sa čvrstim normama koje propisuju, a samo da vas podsetim da su neki vukli šerpe tada 1984. godine; sa dinarskim i deviznim sredstvima neko se praktično kandidovao da li će da učestvuje u privrednom životu, pa se tako znalo od izvoza u različitim periodima nekada je izvoznik mogao da koristi 50 ili 60 posto svog deviznog priliva, jer je naše tržište bilo jedinstveno.

Kada se uravnoteži platni bilans ili kada se vodi pravilna politika kursa dinara onda i jagma za devizama nije takva kao što je bila nekada. Međutim, mi sada imamo problem što se sva ta devizna sredstva nalaze u tzv. nelegalnom prometu, jer da bi bila u legalnom prometu bila bi potrebna jaka privreda, a toga kod nas nema.

Završna faza opustošene privrede nastala je zahvaljujući Labusu i Koštunici koji su se dogovorili novembra 2000. godine da formiraju krizne štabove, da upadaju u preduzeća. Vidite kako ide evolucija rasturanja Republike Srbije, privredne strukture i ekonomskih potencijala Republike Srbije. Produžavaju se sada rokovi sa 90 na 180 dana, jer pitanje deviza je postalo irelevantno zato što svako može da kupi slobodno u banci devize i računa se, pošto je to tako slobodno, može sve i svašta, treba omogućiti liberalizaciju.

Juče sam pričao kako izgleda ta liberalizacija u koprodukciji i režiji nekih koji su osmislili "Nekerman" i "Kvele" sa sedištem u Beogradu, Dejan Simić i kompanija, i 60 i nešto miliona evra je isisano iz ove zemlje preko fantomskih firmi. Naravno, Labus je dobio mnogo manje nego što je planirao u tom sistemu i morao je da napusti G17 plus.

Sada se diže na 180 dana. Da omogućim mojim vernim fanovima koji me napadaju, da samo skrenem pažnju da članovi 4. i 5. imaju jedan pravno-tehnički, pa čak i mentalni problem, zato što su po tekstu u suprotnosti sa osnovnim pojmovima koje je Vlada definisala članom 2, tako da ako se pročitaju članovi 4. i 5. onda se vidi da predlagač zakona ne zna šta su sredstva plaćanja, šta su strana sredstva plaćanja. Ona logika koju je primenio u članovima 4. i 5. odudara od definicije ovih pojmova iz člana 2. njihovog predloga zakona, ali pošto se radi o privatnim zakonima iz Ministarstva finansija i privatnim koprodukcijama, onda to više nikoga ne može da čudi.

Ovde se praktično privodi kraju jedan posao, navodno i ovo su sve neke integracije, ovo je sve u nekom sistemu. Ne znam kakav će biti kraj tog sistema, ali pouzdano znam da je ovako osmišljen razvoj i ovako osmišljen sistem pridruživanja vrlo bolan za građane Republike Srbije.

Uostalom, imate prilike da svakodnevno primetite da ova današnja i ove diskusije uopšte u Narodnoj skupštini nikoga više ne interesuju u ovoj zemlji, pa čak ni novinare koji su se nekada stacionirali ispred ove sale. Nikoga više ne interesuje šta se radi u Narodnoj skupštini, kakvi se zakoni predlažu, kakvi se zakoni donose.

Građani su postali imuni, više ništa ne može da ih šokira, oni unapred znaju da je svaki zakon za njih lošiji od prethodnog zakona. Vidite da danas u novinama gotovo nema nijedne rečenice povodom onih rasprava koje su bile juče, a ticale su se zakona o slobodnim zonama, "Nekermana", ove slobodne zone - Predsedništvo Srbije i ovih tajkuna koji kreiraju. Zašto? Tri medijske organizacije u Srbiji definišu izgled prve strane i prvih vesti na svim medijima i tu je kraj priče.

Ovo malo ljudi što prati prenos svakim danom sve više činjenica saznaje o pogubnoj politici Vlade Vojislava Koštunice, koja sve osporava opoziciji, a posle dva meseca smognu snage, dosete se, pa priznaju sve ono što ih je opozicija na vreme upozoravala. Više niko nije šokiran, već je iznenađen tolikom dozom postojanja zaraze u Vladi, a ona se zove neobaveštenost.