TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 05.07.2006.

15. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆE VANREDNO ZASEDANjE

15. dan rada

05.07.2006

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Goran Jakšić.

Goran Jakšić

G17 Plus
Poštovani predsedavajući, kolege narodni poslanici, dobro je da se u ovakvom domu, najvišem zakonodavnom telu ove države, vodi briga (nadam se iskrena briga) o tome kakvu će korist od nekog zakona imati najširi sloj građana. Naravno, svaki zakon je na neki način specifičan, neki su malo više opredeljeni određenim strukama, delatnostima, neki malo šire. Naravno, da sada ne ponavljam, to svi znaju, a znaju i građani.

Kada je u pitanju zakon o deviznom poslovanju, zakon je, po mojoj proceni, a mislim da je i dobar broj ljudi upravo iz te struke i zainteresovanih za te probleme iskazao da je zakon vrlo dobro urađen, da otvara, uz određene kontrolne mehanizme koji naravno u ovoj stvari moraju da postoje, jedan priličan nivo slobode koji je potreban.

Mi moramo polako da oslobađamo, iako mora da postoji kontrola određene aktivnosti u ovoj delatnosti.

Naravno, to mora da bude prilagođeno i sistemu poslovanja, finansijskom nivou na kome se nalazi privreda u ovom momentu, sektor poslovanja bankarskog, kreditnog i uopšte deviznog poslovanja, pošto zakon pre svega to tretira.

Zakon je, po mojoj proceni i onome što sam imao prilike da čujem, dobro urađen, izmene su pravljene da doprinose razvoju uopšte ekonomije i onog dela koji se bavi izvozom. Opredeljujemo se kao država, kao ekonomija ka izvozu kao strateškom opredeljenju.

Dakle, delatnost uopšte, da bi podstakla razvoj ekonomije, u proizvodnji treba da bude opredeljena samom izvozu.

Ne vidim da je loše ako bi od zakona o deviznom poslovanju korist imali izvoznici. Naravno, pri tome to ne treba da budu samo izvoznici, tu se potpuno slažem.

I, sa treće strane, ako imaju korist izvoznici i neki drugi, uopšte država, u principu, ne sme da ima štetu i mislim da je to princip koji važi za sve zakone. Zakon ne sme da bude rađen tako da izaziva štetu. Ovaj zakon i sa te strane ispunjava taj uslov.

Po pitanju, bilo je govora o tome, trenutnog dešavanja na deviznom tržištu, kada su u pitanju banke, odnosno kada je u pitanju kurs, ako ćemo da se direktno bavimo tom matematikom tržišta deviza stvari stoje jasno. To se sada dešava.

Pošto mi imamo specifičan plivajući kurs, koji je u dobroj meri uslovljen kretanjima ponude i potražnje na tržištu deviza, ako imamo veću ponudu deviza automatski pada cena deviza. To je jednostavno princip, taj princip je ustanovljen.

Sada zaista, to je realno, dolazi više ljudi u Srbiju koji sa sobom nose devize. To da bude jasno. Oni će doneti neke devize svojoj rodbini, prijateljima itd, ali te devize neće potrošiti odmah, bar se nadam, u smislu da ih pretvore u dinare, ali će verovatno ponuditi, i to se i dešava, bankama da ih konvertuju u dinare. Taj mehanizam ne znam da li će neko ovde sada da ospori, a nije osporeno, jeste da veća ponuda deviza na tržištu izaziva pad cene deviza.

Apsolutno ono što je rekao, bez namere da bilo koga branim ili reklamiram, guverner Narodne banke – da će ipak, iako je on toga svestan, ponuda izazvati automatski, po zakonu tržišta koji važi i za devizno tržište, pad cene evra, da će oni određenim aktivnostima pre svega u delu rezerve uticati da taj pad cene evra ne bude velik, nego da ipak bude na nivou u kome neće da izazove neku vrstu devastiranja samog tog posla.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Replika, narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, čini mi se, kada su u pitanju ovakve diskusije, da neko pravi greške u koracima.

Zakon ponude i potražnje na deviznom tržištu važi kada imate višak deviza, ne zato što vam građani iz inostranstva dolaze ovde, nego imate višak deviza kada više plasirate robe, pa se od prodaje robe dođe do tih deviza. Ovo je najobičnija posledica špekulacije banaka.

Šta ćemo sa građanima koji su štedeli celu godinu da bi sada otišli negde na godišnji odmor i kupovali evre po 87, 88, 89 dinara? Šta ćemo sa njima, ko je na gubitku? Ovi građani koji žive ovde. Ko će biti na dobitku? Opet banke od kojih su kupili te devize po 88, 89 evro, a sada ih te iste banke otkupljuju po 86, a prodale su ih po 88, 89. Nemojte tako. Mere koje preduzima Narodna banka nisu efikasne. Uopšte ne vode računa o tome.

Još nešto, to što vi pričate za rokove 180 dana, ovako, onako, to rešite samo jednim najobičnijim zakonom koji može da bude sadržan u ovome: za svaki evro koji se izveze i naplati u roku od 180 dana, a roba, sirovina isključivo je domaća, izvoznik ima 10 evrocenti za svaki evro izvezene robe, kao što rade ozbiljne zemlje. Što ne pratite šta radi Hrvatska i kako pospešuje svoj izvoz? Nedostaje vam tih 200, 300 miliona evra u budžetu? U budžetu od preko pet milijardi evra? Hvalite se suficitom. Suficit koji plasirate u kamati zaduženja države. Što ga ne plasirate u privredu? Što taj suficit ne opredelite za stimulacije za izvoz?

O čemu pričate? Očigledno je da ste pobrkali. Mi smo zarad izvoza napravili samo Agenciju za pospešivanje izvoza i onaj ko hoće da izvozi mora da plaća toj agenciji proviziju. Znate, onda mi ne treba agencija. Sigurno ću ja više računa da vodim o svom novcu nego ta agencija o meni, ali ja moram da joj platim. Zašto? Da bi neko izašao za ovu govornicu i rekao – to je isključivo radi povećanja izvoza. Koji je rezultat? Nikakav. Često kontraefektivan.

Znači, umesto ovakvim rigoroznim načinom da dođete do deviza koje će opet da koriste poslovne banke, jednostavno dajte stimulaciju izvoznicima. Dajte im stimulaciju, ta stimulacija, tih 10 evrocenti neće nigde da završi nego će samo da utiče da proizvođači više robe plasiraju, da radnici više rade i veće plate primaju. Valjda o tome brinete, a ne o bankama. Ne bojte se za banke, znaju one o sebi dobro da brinu.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)

Na član 25. amandman je podnela narodni poslanik Nataša Jovanović.

Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li neko želi reč?

Reč ima narodni poslanik Nataša Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj zakon o deviznom poslovanju, član 25, jedna je od najvećih opasnosti koje vrebaju građane Srbije sa svih strana, jer je definisanje stambenih kredita, odnosno kredita za kupovinu nepokretnosti u valuti evro ili švajcarski franak nešto što je, uz kamate koje banke pokušavaju da prikažu kao povoljne za kupovinu stambenih objekata, danas najveća opasnost za mnoge građane. Oni, naravno, moraju da razmišljaju kroz 10 ili 20 godina, bez obzira na to u kom su životnom dobu, a ispunjavaju uslove da dobiju taj kredit, šta će dalje da se dešava sa privredom u ovoj zemlji, sa njihovim primanjima, kako će da vraćaju kredite pod tim i takvim kamatnim uslovima.

Ja sam od svih poslanika možda najviše ponuda svih poslovnih banaka u zemlji za kupovinu stambenih objekata pogledala, jer sam lično zainteresovana da rešim taj svoj problem, koji imaju i mnogi građani Srbije, milioni ili ko zna koliko njih, i nisam naišla, uz racionalno razmišljanje i uz savete ljudi koji se razumeju u bankarstvo i ono što može da usledi nakon niza godina, ni na kakav pozitivan stav po ovom pitanju.

U startu imate mogućnost da vidite šta vas očekuje i da je ta devizna klauzula samo jedna od otežavajućih okolnosti. Zato sam, u ime SRS, predložila da se stav 2. briše i da država, ako već želi, i tzv. Nacionalna korporacija koja je ostvarila određene ponude za kupovinu nekretnina za ljude koji imaju 45 godina, uz nekakvu pomoć države, da se opredeli onda za to da štiteći nacionalnu valutu pomaže ljudima, ali tako što će da posreduje kod pojedinih banaka (a ako ne žele sve onda će biti isključene iz igre) da daju kredite u dinarima.

Te banke su po mnogo povoljnijim uslovima došle do kapitala koji nude na srpskom tržištu, za šta naplaćuju enormno visoku kamatu, počev od ovih kredita, što bi rekao gospodin Moma Marković - uđeš, izađeš i gotov si, preko svih ostalih pozajmica za letovanje, zimovanje, kupovinu razne opreme koja je potrebna ljudima za domaćinstva, jer naš narod je željan svega i ko dolazi u situaciju da razmišlja o tome kako će jednog dana da dođe u posed neke nekretnine.

Čujem žali se i predsednik Republike da nema rešeno to pitanje, pa su čak jutros objavili kako je stekao svoj prvi kapital; doduše, početak mu je bio dok nije upoznao Trizona, jednog od najvećih mafijaša i lopova koji ga je finansirao i pobegao sa 27 miliona evra, ali priseća se tih prvih dana i kaže da je teško zarađivao novac, naročito zbog toga što je bio neuspešni čobanin i nije mogao da sačuva ovce. Ja mu ne bih dala dve nacrtane koze da čuva, ako mene pitate, pa i oni građani koji su poverovali da te dve nacrtane može da sačuva očigledno se kaju, jer su glasali za takvog predsednika koji nije ni ambasador privrede, niti je omogućio da ljudi povoljnije žive u ovoj zemlji.

Što se tiče njegovog lopovluka i onoga što on jeste zaista, Boris lopov, to je tačno i jedino što ide uz njegovo ime.

Kada su u pitanju pošteni ljudi, sa iskrenim namerama, koji pomisle na osnovu tih propagandnih spotova i tih ponuda da je to lako rešiv problem, neke banke i referenti, bez obzira na to što tu rade za platu i žele da imaju što više klijenata, možda ih upozore na opasnost koja ih vreba u startu, a neki baš ne, nego im jednostavno daju aplikacioni list, pa vi izvolite, pogledajte i ako razumete - razumete, a ako uopšte ne poznajete tu materiju onda ko vam je kriv, jer su tako smislili guverner, ministar finansija, koji su omogućili tim velikim stranim bankama da posluju po domaćim, znatno povoljnijim uslovima za njih.

Osiguranje kredita za kupovinu nekretnine, koje se takođe plaća u devizama, veoma je visoko, od 1,5 do 2 posto. Takođe, i provizija koja se plaća prilikom obrade zahteva kod ponošenja kredita, da li je u pitanju laki keš, koji potpuno uništava ljude i njihove ionako siromašne budžete; naizgled im je to primamljivo, to je Đelićev laki keš, i misle da će time u trenutku da reše neke probleme. Ali, prve muke nastaju, i to tek sada mnogi ljudi kažu, posle nekoliko meseci, kada im je sve teže i teže da otplaćuju taj iznos u devizama, a naročito zbog toga što su kamate nezagarantovane kako za ove keš kredite do pet godina, jer ste i sami videli, bez obzira na to što guverner lije krokodilske suze, pa kao dao upozorenja preko kol centra Narodne banke određenim bankama da spuste kamate, jer one navodno to rade bez njegove saglasnosti, ništa od toga, "pojeo vuk magarca", te kamate se povećavaju i povećavaju kod stambenih kredita.

Kada vam neko da pregled u devizama kako to izgleda za narednih 25 godina i kada vidite navodno opadajuću kamatu, vi u stvari platite dva i po stana, jer je to jedna velika prevara, zavisi od banke do banke, od dva do dva i po, zavisi u kakav aranžman uđete, da li sa depozitom ili bez toga, koji je rok otplate, onda je to neizvesnost, koja je u startu još sumnjivija zbog činjenice da je kredit u devizama, a nije u nacionalnoj valuti.

Rekla sam pre 15 dana, kada smo razgovarali o nekom drugom zakonu, da je ruska državna Duma pred usvajanjem zakona koji štiti njihovu nacionalnu valutu, kompletan privredni rast i ulogu države u finansiranju i izgradnji stambenih objekata, a i kreditna politika koju ta država ima je sasvim drugačija od ove ovde. Na tzv. drugom čitanju je zakon koji će posle trećeg da bude usvojen jednoglasno u ruskoj državnoj Dumi, na predlog njihovog predsednika države, da štiteći rublju kao nacionalnu valutu nijedan deputat, nijedan ministar, nijedan državni zvaničnik nigde ni na jednom mestu ne može da nađe ekvivalent u nekoj drugoj valuti, da kaže dolar, taman posla, da kaže evro umesto rublje.

A ovde je to tako uobičajeno, pa je zato i ovaj zakon omogućio ovim bankama i svima onima, čak i pojedincima da se drznu, kao što je to bio slučaj u Kragujevcu prošle godine i naknadno su to korigovali, da lokalnu komunalnu taksu izraze u evru, a kamoli banke koje jednostavno imaju tu mogućnost, dobile su dozvolu za rad. Kako naš narod kaže, ovce su za šišanje, ne ove Tadićeve koje nije sačuvao, nego ovi drugi koji jednostavno podlegnu tim uticajima i tim propagandnim ponudama koje jednostavno dovode ljude posle izvesnog vremena u tešku situaciju.

Pogledajte kako je to u zemljama u okruženju. Mi smo prošle godine, kao članovi parlamentarne delegacije ispred Odbora za odbranu i bezbednost, delegacije koju je predvodio gospodin Mirčić, boravili u Bugarskoj. Sve ove banke sa zapada koje posluju ovde, posluju i u Bugarskoj. Obratili smo pažnju na one bilborde i daleko su niže kamate za stambene kredite, s tim što je daleko niža cena kvadrata stambenog prostora u njihovom glavnom gradu, u centru Sofije nego ovde, pa čak je jeftinije nego u Kragujevcu gde je ta cena od 800 do fantastičnih 1.200 evra, zavisi šta i gde kupujete i kakva je opremljenost. Ali, i oni koji su ušli u te aranžmane pod povoljnijim kamatama tamo u susednoj Bugarskoj pred neizvesnošću su posle nekoliko godina kako će do kraja svog radnog i životnog veka to uspeti da plate.

Dakle, mnogo bi bolje bilo da se država pozabavi time na koji način da štiti nacionalnu valutu, ako joj je to interes, pošto ovih dana vidimo i sve ove izjave u prilog tome kako jača dinar, navodno, vode u tom pravcu, međutim, to je samo deklarativno i to je samo u političke i propagandne svrhe. Da to zaista želite, prihvatili biste ovaj amandman i time naterali sve ove poslovne banke da, uz kamatu koju propisuju, uz daleko povoljnije uslove kada su u pitanju depoziti i svi ovi procenti koji idu uz podnošenje zahteva za kredit, daju stambene kredite u dinarima.

Mnogi ljudi su se pitali i danima se vodila polemika oko toga, pa se čak i Jelašić oglašavao više puta, doduše onako smušeno, čas je govorio jedno, čas drugo, zašto neke banke žele sebe da osiguraju, pošto su u startu imale samo ponudu u švajcarskim francima, zato što ni one same ne veruju, kao i većina građana pojedinih zemalja članica EU koje su imale prilike da se izjašnjavaju tokom prošle godine na referendumima oko usvajanja ustava EU, u opstanak te evropske zajednice, kao što ni mnogi građani Srbije ne veruju u vaše obećanje da će to da se desi ne znam koje godine. Sada se to više ni ne zna, jer je sve neizvesno.

Građane koji žive ovde, čije je opredeljenje da ovde rade, da školuju svoju decu, da započnu bilo koji posao i da su u platežnoj mogućnosti da uđu u bilo koji kreditni aranžman, svakako više interesuje da li će država da se pobrine u budućnosti za to da im daje kredite u nacionalnoj valuti.

To što NBS, a naročito ministar finansija, dozvoljava vršljanje pojedinih banaka, ne mogu da kažem da to sve rade, ali pojedine u ovako siromašnom društvu kupe kajmak na najbrži mogući način, pokazuje odnos države, ministra i guvernera prema sopstvenim građanima. Njih apsolutno nema ko da štiti.

Ti ljudi su, imate ih sigurno u vašem okruženju i među rođacima, prijateljima i komšijama, jednostavno prinuđeni, mnogi zbog gole egzistencije, da uzimaju kratkoročne kredite, a za stambene, možda gospođa, kao i juče onaj gospodin, jednostavno nema prava da govori, jer ministar nije tu, ima podatak koliko je već sklopljeno ovakvih ugovora preko korporacije ili uopšte podatak o zaduženju građana za stambene kredite samo u prošloj godini.

Pre nekoliko dana naši mediji su objavili da po pitanju ovih kratkoročnih pozajmica i ovih kredita do 5.000 ili 10.000 evra, a najčešće su oni po nekoliko hiljada, sada u proseku svaki građanin Srbije duguje 850 evra.

To je neverovatna cifra.

U proseku, jer ima onih koji uopšte nisu uzeli taj kredit i ne pada im na pamet, ma u kakvoj da su situaciji. Taj prosek je jako visok.

Opet ću da se vratim na onaj slučaj sna jednog prosečnog Kanađanina koji kaže da mu je najveći cilj u životu, zaista je to tamo tako, bez obzira na uspešnost privrede i mnogo veća primanja, da se oslobodi mnogobrojnih platnih kartica i kredita po raznoraznim bankama, u koje su ljudi, svesno ili nesvesno, srljali iz muke ili neki zbog toga što su želeli u trenutku više.

Sve je to normalna ljudska želja i reakcija svakoga od nas. Svi smo živi ljudi i želimo, pre svega mi srpski radikali, da stvorimo bogato društvo i da živimo u društvu u kome će ljudi koji su spremni da se bave određenim poslovima, da poštuju zakone ove zemlje, da zarađuju, da privređuju, da se zapošljavaju, da radnici, penzioneri, deca u Srbiji imaju bolje uslove za život, da nezaposleni dođu u situaciju da imaju bolje socijalne programe, mogućnost za prelazak na drugo radno mesto i da im država pomogne.

Jednostavno, ovo nije apel, nego jedina moguća stvar u ovom zakonu – da se izbriše stav 2. i da se prihvati moj amandman, ako želite da date nadu svim ljudima u Srbiji koji žele da kupuju nekretnine u budućnosti da će država da stane iza njih i da će štiteći nacionalnu valutu da im omogući da budu bar donekle sigurni da će moći kroz svoj radni i životni vek taj kredit i da vrate, kad se već skuće i kada uđu u jedan takav aranžman.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Goran Jakšić.

Goran Jakšić

G17 Plus
Poštovani predsedavajući, kada bi u Predlogu zakona o deviznom poslovanju, koji danas razmatramo u pojedinostima, stajalo da banka fizičkom licu, odnosno rezidentu odobrava kredit u devizama radi kupovine nepokretnosti u zemlji, apsolutno bih, mislim i G17 plus, bio za to da se amandman prihvati.

U Predlogu zakona u stavu 2, što mislim da je vrlo bitno i to je velika razlika u odnosu na tu potencijalnu mogućnost koju sam malopre rekao, piše da banka može (znači, ostavlja se samo kao mogućnost) da rezidentu - fizičkom licu odobri kredit u devizama radi kupovine nepokretnosti. Ovo je samo alternativna varijanta bankama, koja je ovog puta data kao zakonska mogućnost u Predlogu, da ovakve poslove kreditiranja rade i direktno u devizama, ne samo obračunski u devizama, nego direktno dajući kredit fizičkom licu - rezidentu u devizama.

Dinar je u Srbiji blizu 200 godina zvanična moneta, sredstvo plaćanja. Moram da kažem da mi je veoma drago što je u prethodnih nekoliko godina zadržana monetarna politika da dinar, za razliku od nekih drugih zemalja u bliskom okruženju, ostane zvanična moneta države Srbije. Ne vidim da bismo na ovakav način izgubili tu vrstu autonomnosti dinara kao sredstva plaćanja.

Ponoviću još jednom, ovde je samo ostavljena mogućnost, ispostavilo se da se, to je bila intencija predlagača zakona, u nekim bankama u kontaktu sa građanima pojavilo interesovanje građana da krediti budu u devizama, iz raznih razloga. Znate i sami, da ne uzimam vaše vreme. Pre svega mislim na one dugoročne, one za nepokretnosti. S jedne strane, to ima svoje pogodnosti, a sa druge strane ima i potencijalne opasnosti.

Mislim da bi trebalo u jednom zakonu ovog tipa da ostavimo malo širu mogućnost da u slučaju kada banka smatra da je to za nju dobro i kada zajmotražilac smatra da je za njega dobro mogu da naprave međusobni ugovor o kreditiranju u devizama.

Inače, apsolutno sam za to da se bilo kakav bankarski ili neki drugi monopol spreči u ovoj državi, jer monopol nigde, po pravilu, nije doneo ništa dobro.

Po pravilu, monopol služi da neko ostvari isključivu korist za sebe lično i za svoju firmu. Svaka kontrola banaka, u smislu ograničavanja monopola, mislim da je dobrodošla. Naravno, moramo da budemo i vrlo pažljivi.

Kada bismo pitali danas građane Srbije da li su za to da banaka bude manje i da imaju manje mogućnosti, kao što sada imaju, da uzimaju određene zajmove i kredite, ili da banke ukinemo, mislim da bismo dobili odgovor da su građani ipak zainteresovani da banke ostanu ovde.

Mogućnosti da rad banaka bude kvalitetniji, da više banaka mogu da pruže kredite pod dobrim uslovima, naravno, te mogućnosti u nekom zakonu, pa i u ovom zakonu mislim da treba da stoje, dakle ponovo kažem samo kao mogućnosti.

Dinar je sredstvo plaćanja u ovoj državi i mislim da i dalje treba da ostane.

 

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala najlepše, gospodine Jakšiću. Replika, narodni poslanik Nataša Jovanović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Srpska radikalna stranka
Ja sam baš htela da postignem taj efekat, kolega Jakšiću, da se ukine mogućnost alternative i tako slobodnog tumačenja bankama u Srbiji.

Ako se sećate, to je bila samo jednokratna izjava guvernera Radovana Jelašića u trenutku kada je većina građana bila usplahirena zbog činjenice da se obračunski kurs iz evra u nekim bankama pretvorio u švajcarski franak i pojavila su se tumačenja raznih ekonomista da je to opasnost više, jednog dana je rekao, krajem prošle godine, da se on lično zalaže za to da krediti za kupovinu nepokretnosti budu u dinarima.

Ali, on nije ostao dugo pri toj izjavi zato što ga nije G17 doveo na mesto guvernera, već bankarski lobi, tako da je ubrzo morao da ućuti.

Mi ne kažemo da ne treba da posluju banke na našem tržištu. Naprotiv, iznela sam vam primer susedne Bugarske gde te iste banke, da ih sada ne nabrajam i pojedinima pravim reklamu, pod istim nazivom, nude kredite ali sa znatno nižim kamatama.

Zapitajte se onda da li je to zbog toga što su one prinuđene i kroz određene uslove od strane države i pre svega njihove narodne banke da daju znatno povoljnije ili je to uloga države koja je želela da pospeši da imaju povoljnije kreditne aranžmane.

Ovako, ovde zaista jeste velika opasnost i vi to ne možete da odbranite. Razumem vašu nameru da promovišete ovaj zakon, ali činjenica je da ljudi moraju to da uzimaju. Negde su znatno povoljniji uslovi, ali pretežno nisu, u 90% slučajeva, i naročito zbog ove neverovatne promene kamatnih stopa u proteklih 15 dana gotovo svim tim klijentima stižu obaveštenja na kućnu adresu da im se povećava rata i da je to jednostavno tako, da je to njihova politika. Teško da će nekim naknadnim uredbama, pritiscima na njih ili apelima guverner to moći da ispravi.

Ti ljudi su potpisali ugovore u kojima se obavezuju da do kraja poštuju poslovnu politiku te banke, uz promenu rasta te kamate, uz najveću nepovoljnost, jer ovde govorimo o nekretninama, da moraju 5% u startu da izdvoje za obradu ovog kredita i za proviziju koja je jako visoka. U drugim državama u Evropi, sami znate, to je možda 0,5% jedna i druga, sve kad se sabere nešto više od 1%.

Ovde je to 4 - 5%, što je veliki ulog, i zbog činjenice da građani obično ne poseduju onaj depozit, nađe banka neki model da se to prevaziđe, ali pre svega zbog toga što su ovi hipotekarni zahtevi jako visoki i Zakon o hipoteci nije tu mnogo pomogao, zato što i dalje sve banke traže da nekretnina isključivo bude uknjižena ili ako je u izgradnji da tek po dobijanju upotrebne dozvole potencijalni klijent, odnosno onaj koji kupuje nekretninu može da sklopi ugovor, jer oni se osiguravaju na svaki način. Vrednost hipoteke je zaista, koja se traži od banke, neverovatno visoka, a ljudi koji nemaju rešeno stambeno pitanje obično ne poseduju ništa i ne mogu da obezbede hipoteku prvog reda, što je zapravo najveći problem.