PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 01.10.2007.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

01.10.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 10:05 do 17:50

OBRAĆANJA

Darko Glišić

Dame i gospodo narodni poslanici, kada bih samo pročitao fine nazive ovih zakonskih predloga, potrošio bih dobar deo vremena koje pripada našoj poslaničkoj grupi, odnosno meni kao poslaniku u okviru Poslaničke grupe SRS-a. To samo govori o tome koliko je besmisleno ovo objedinjavanje svih zakona u jednu načelnu raspravu, jer ne dozvoljava da se na kvalitetan način razgovora o zakonima, onim redom kojim su došli, odnosno teško je da se za vrlo kratko vreme objasni nekoliko zakonskih predloga. Oni imaju određenih dodirnih tačaka, ali, za jednu kvalitetnu raspravu,  to, zaista, predstavlja problem.
Ministar Marković, koji nije prisutan, imao je dovoljno vremena da obrazloži ovaj zakon, ali je, pratio sam na satu, u nepunih deset minuta, u jednom vrlo nemuštom obrazloženju, izložio nešto u šta ni sam nije bio siguran. Nadam se da vam je sve ovo jasno, a da nismo dobili, da iskren budem, pisano obrazloženje ovih zakona, teško da bismo znali o čemu razgovaramo danas sa ministrom Markovićem.
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi je dobar način da se porazgovara o samoj Vladi, ili o pravcima kojima deluje ova vlada. Kada pogledate i vidite da je ovde predstavnik Vlade Milan Marković, neizbežno je da pitate - u ime koje vlade.
To što ste vi ovu, postojeću vladu Republike Srbije izdefinisali u dve vlade, to je vaš problem. Međutim, to što jednu vladu personifikuju predstavnici Demokratske stranke, a druga je okupljena oko Vojislava Koštunice, jeste nešto što čini da izgledate kao rogovi u vreći i što, zaista, opterećuje, ne samo rad Vlade, nego je počelo da opterećuje i građane. To što vi imate neki vaš problem, to nije problem građana.
Naravno, moj lični stav, a i stav SRS-a i, rekao bih, većeg dela Srbije, jeste da ste vi, u stvari, samo dva kraja jedne te iste batine i da postoji dosta stvari oko kojih se vi nalazite, a u interesu vašeg opstanka na vlasti. Jedna od ključnih je da ćete svaki zakon da iskoristite onako kako vama odgovara, da biste se što bolje ušančili, kako u lokalnim samoupravama, tako i na nivou Republike. Najbolji primer su vam ova privremena veća i dešavanja na lokalnom nivou.
Meni je drago da je tu moj kolega iz Valjeva Milovan Marković, mada je zauzet trenutno pričom. On je bio najoštriji kritičar Privremenog veća u Valjevu, kako je prekoračilo mandat i kako je to vreme izašlo iz svih zakonskih okvira, ali, kada se to završilo i otkad su ušli u Republičku vladu, gospodin Marković više to ne pominje; sada ga samo zanima koliki je udeo njegove stranke i ljudi koji predstavljaju njegovu stranku.
Još uvek se nisu dogovorili, pošto traži malo više, pa ti dogovori traju, tako da Privremeno veće u Valjevu slobodno može da promeni naziv i da bude stalno veće, jer, kako je krenulo, izguraće četvorogodišnji mandat.
Još nekoliko opština je pomenuto, pomenule su kolege poslanici raznorazne primere.
Kolega Markoviću, imate priliku da se javite za repliku, svakako, pa da probate da demantujete, ali znate da smo u nekim emisijama bili zajedno i tu smo se, čak, i složili i oštro kritikovali to što se izašlo iz zakonskog okvira i što je Privremeno veće u Valjevu prekršilo sve zakonske norme. Onda, odjednom, kako ste postali koalicioni partner u Vladi Vojislava Koštunice, tajac – sada, dajte da se dogovorimo ko će šta tamo da zauzme.
Naravno, ''drp sistem'', tako je, kolega Krasiću.
Bojim se da ti zakoni koji su predloženi, odnosno izmene i dopune ovih zakona, imaju za cilj da omoguće vladajućoj koaliciji da se na najbolji način priprema za izbore, misleći samo na sebe i na svoje partijske kadrove, ne razmišljajući uopšte kakve to posledice ostavlja na građane Srbije.
Ministar Marković je izašao, a imao sam nameru da ga pitam jako bitnu stvar.
S obzirom na to da će se uskoro razgovarati o zakonu o teritorijalnoj organizaciji, jedna vrlo kapitalna stvar - postrojenje ''Kolubare B'' ne može da krene u svoju izgradnju, što tišti ne samo građane Tamnave, već i okoline, jer, da bi se dobile određene dozvole da se krene u realizaciju tog projekta, mora postojati jedna celovita parcela na teritoriji jedne opštine, a u ovom slučaju - jedan manji, gotovo zanemarljiv, deo se nalazi na teritoriji druge opštine.
To je nešto što opterećuje izgradnju, zaista, jedne kapitalne stvari, a ja se nadam da će ministar Marković imati razumevanja, da će prilikom koncipiranja zakona o teritorijalnoj organizaciji imati to u vidu.
To je nešto iza čega svaki razuman čovek treba da stane i ne može da ospori, jer će veliki broj radnih mesta biti otvoren i jako je bitno za privredu Republike Srbije da se nađe rešenje i da se u realizaciju tog objekta krene.
Samo još nešto na kraju, nešto što govori o vama, a ja bih molio, s obzirom na to da ću ovo iskoristiti po članu 225. Poslovnika, ako možete, da zaustavite vreme.
U jedan minut, samo da pokažem kakvi ste lažovi.
Vi u opštini Stara Pazova ste ljubomorni na to što je Srđo Komazec, predsednik opštine Stara Pazova, neuporedivo bolji i sposobniji čovek od onoga koga ste doveli u vaše redove i predstavljate ga kao nekog uspešnog i vrlo bitnog predsednika opštine, koji je, tobože, nešto uradio.
Radi se o Goranu Ješiću. Srđo Komazec je kriv samo zbog toga što mu tamo građani veruju i što mu daju poverenje, zbog toga što je uspešan i što je napravio izuzetne rezultate.
Da biste nešto uradili u smislu odmaganja, dakle, pokušavanja da se uruši lokalna skupština, vi ste pribegli neverovatnoj laži. Vi ste optužili ovde prisutnog narodnog poslanika Gordanu Gajić, da je ona u Staroj Pazovi, tobože, kupljena od SRS-a da dođe i da da kvorum na toj sednici.
Moram da vam kažem, gospodine Milivojeviću, da ste vi u zabludi. Možda svesno, možda nesvesno. Gordana Gajić od rođenja ima prebivalište u opštini Smederevska Palanka i odbornik je u opštini Smederevska Palanka. Vi ste čak i njenu sliku objavili, da je ona dala kvorum na sednici Skupštine opštine u Staroj Pazovi.
Pa, kako vas nije sramota da lažete? Čak i vaš poslanik ovde, ja ga i ne poznajem, Jovan Tišma, kaže - jeste, jeste, jeste, to je ta Gordana Gajić, ona je primila 50.000 evra, mi smo videli, nosili u torbi i dali joj, kiosk i ne znam šta već, i kakve ste gluposti izmislili, a žena, od kada se rodila, živi u Smederevskoj Palanci. Valjda znate, gospodine Milivojeviću, da po zakonu ne možete da budete odbornik u dve opštine, nego tamo gde imate prebivalište.
Izgleda da mi je uzaludan trud, ali to samo govori o jednoj stvari, da ne možete da na realan način sagledavate činjenice. Ja sada šaljem poruku građanima Republike Srbije - znajte da onaj ko laže, taj i krade.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik, gospođa Ivana Zečević. Da li je kolega Momir Marković sledeći na listi?
Izvolite, gospođo.

Ivana Zečević

Kolege i koleginice narodni poslanici, danas je pred nama zakon o izmenama i dopunama Zakona o Vladi i on se danas našao ispred nas radi, kako stoji u obrazloženju, usklađivanja sa Ustavom.
Usklađivanje sa Ustavom je pozitivna stvar. Protiv toga se niko ne buni i ovde nemamo primedbe. Kamo sreće da je sve urađeno ranije kako treba, da je sve usklađeno sa Ustavom.
Problem je u tome što ova Narodna skupština, ovaj dom, još uvek ne radi ustavno i što nije ispoštovan čak ni Zakon o sprovođenju Ustava, a kamoli neke druge stvari.
Eto, sada imamo da uskladimo ovaj zakon o Vladi s Ustavom i u obrazloženju jednog stava stoji da novi ustav izričito ovlašćuje Vladu da se stara o ustavnosti i zakonitosti opštih akata opština.
Zatim, daje Vladi pravo da obustavi od izvršenja opšte akte opštine, kada smatra da nisu saglasni sa Ustavom, i u roku od pet dana da pokrene postupak za ocenjivanje ustavnosti ili zakonitosti opšteg akta opštine.
Mene zanima, kao i druge koji su već to pominjali, kom ustavnom sudu će se obratiti ova vlada ili nadležno ministarstvo kada ustanovi da neki opšti akt nije u skladu sa zakonom ili Ustavom i koji će to sud rešavati o tom pitanju, kada mi nemamo taj ustavni sud?
Ova vlada bi trebalo da bude primer lokalnoj samoupravi, svojim radom i svojim delovanjem. Na sreću, ona nije primer čelnicima lokalne samouprave koji su iz SRS-a, jer opštine u kojima se na vlasti nalazi Srpska radikalna stranka nemaju nameru da slede primer ove vlade koja radi u protivustavnim uslovima.
Međutim, postoje mnoge opštine na čijem čelu se nalaze predstavnici iz DS-a i nekih drugih stranaka, koji učestvuju u ovoj vladi i koji, nažalost, slede primer rada ove vlade.
Zato me zanima kako će ova vlada da usklađuje i da prati zakonitost i ustavnost opštih akata tih opština, da se to, možda, neće svesti na praćenje zakonitosti i ustavnosti akata onih opština na čijem se čelu nalaze neke druge stranke, koje ne učestvuju u ovoj vladi?
Znam mnoge primere lokalne samouprave u kojima se nalaze predstavnici stranaka koji učestvuju u ovoj vladi, a da se pri tome ne pokreću nikakva pitanja i nikakvi akti se ne ocenjuju.
Dolazim, inače, iz opštine Titel. U opštini Titel, predsednik opštine je Mile Petrović, on je iz DS-a, i Skupština opštine je tako sastavljena da je na vlasti DS, sa svojim satelitima. Sada se postavlja pitanje ne akata koje oni donose, već je veoma veliki problem njihovo nečinjenje, odnosno, oni se ponašaju kao i ova vlada. Kao što Vlada ne donosi zakone i propise, kao što ne prati Ustav, tako se ponašaju čelnici opštine Titel.
Navešću vam samo neke primere, neću da vas opterećujem mnogo pojedinostima koje nemaju veze s ovim zakonom, ali su to bitni primeri, da vam pokažem da oni rade isto kao ova vlada.
Naša opština, ni posle sedam godina učešća DS-a u vlasti u opštini Titel, nije donela program razvoja opštine. Nemamo nikakav program razvoja. Radi se haotično i od slučaja do slučaja, ako se uopšte nešto radi.
Naša opština, ni posle višegodišnjeg usvajanja Zakona o planiranju i izgradnji, nema usvojenu odluku o javnom građevinskom zemljištu, a to je odluka u kojoj samo treba nabrojati taksativno parcelne brojeve koji spadaju u to javno građevinsko zemljište. Međutim, nisu u stanju ni to da donesu, da ne kažem da su i skoro svi urbanistički planovi već odavno istekli, a novi nisu usvojeni.
Zakon o finansiranju političkih stranaka se ne poštuje. Mi od 2004. godine, kako imamo odbornike u Skupštini opštine Titel, već četvrtu godinu ne znamo po kom principu i po kom merilu naši odbornici treba da dobiju sredstva koja im pripadaju za učešće u lokalnoj samoupravi i ne prenose se kako je naložio zakon, nego jednom godišnje - što dobijemo, dobijemo, s tim bi trebalo da se zadovoljimo i da se složimo.
Program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta stoji godinu dana, praktično, na dnevnom redu da se usvoji u našoj lokalnoj samoupravi. Pre tačno godinu dana, u septembru prošle godine, imenovana je jedna komisija koja je imala rok od 10 dana da usvoji i donese program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta i, evo, ni posle godinu dana on još uvek nije usvojen, niti je razmatran na Skupštini opštine.
Zanimljivo je da na sve to ne reaguje nijedno ministarstvo koje je nadležno za datu oblast, da ne izađe čak ni budžetska inspekcija, iako je 12 odbornika SO Titel napisalo pismeni zahtev, s obrazloženjem, sa pojedinačnim svim stavkama iz završnog računa, na osnovu kojih je budžetska inspekcija trebalo da izađe i da pretrese završni račun opštine Titel. Čak ni oni ne dolaze u našu opštinu.
Sada nas zanima, kako će ta vlada, sa svojim ministarstvima, u kojoj se nalaze skoro isti ljudi koji su se nalazili u prethodnoj vladi, pratiti zakonitost i rad tih lokalnih samouprava, kada to nisu radili ni u prethodnom periodu?
Moram napomenuti da je jedino Ministarstvo lokalne samouprave reagovalo u našoj opštini, prvi put kada se 2004. godine protivzakonito konstituisala lokalna samouprava, i tada je naloženo ponovno konstituisanje lokalne samouprave, kao i kada se SO Titel konstituisala po drugi put, i to tako što je protivzakonito otet jedan mandat, jednom odborniku iz SPO, iako je već postojala odluka Ustavnog suda da mandat pripada odborniku, a ne stranci. Nakon toga se Ministarstvo lokalne samouprave više nije oglašavalo.
Lepo je to što je zakon predvideo da se prate opšti akti u lokalnoj samoupravi i da se oni ocenjuju, jer neko mora o tome da se brine, ali nas zanima ko će to raditi i na koji način, pošto smo, iz dosadašnje prakse naše opštine, svedoci da se nadležna ministarstva nisu oglašavala i nisu pratila zakonitost opštih akata.
Ova vlada je dužna da prosleđuje to u određenom roku, u roku od pet dana.
O tom roku je sada smešno raspravljati, kada Ustavni sud ne postoji. Može se to raditi, ali će to onda završavati po nekim fiokama, sve dok ova skupština, ovaj dom i ova vlada radi ovako kako radi.
Drugo pitanje. Naravno, možemo komentarisati zašto se u ovom zakonu nalazi zakletva u kojoj članovi Vlade moraju posebno da se zaklinju da će braniti suverenitet i teritorijalni integritet naše države i da pominju Kosovo i Metohiju, da će ostati neotuđivi naš deo.
Zar to nije prirodno i normalno, zar nije prirodno da to neko smatra kao svoj deo, kao svoju državu, a da ne moramo da napominjemo, ali, izgleda da su vremena takva da čak i takve stvari moraju da se stavljaju u zakletvu.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Da li je Momir Marković stigao u međuvremenu? (Ne)
Izvolite, kolega Zorane Krasiću.
Vreme preostalo za SRS iskoristiće kolega Zoran Krasić, a to je dvadeset minuta.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srđane, mlati ti kući celu noć. Ovo je Narodna skupština, ovde se ne mlati. Čudi me da nisi otišao do ambasade. Nije, valjda, da je Čeda Jovanović preuzeo primat u saradnji s američkom ambasadom, kod gospođice Nensi? Vodite računa.
Moram da pratim, zato što mi uništavate državu i onda sa zebnjom pratim sve vaše susrete. Tako sam bio zaprepašćen da se ćuti, jer je skoro bio neki sastanak sa NATO paktom, jel' tako beše, gospodine Deliću, i ovaj Mićunović raspalio po svojoj državi. Umesto da brani svoju državu, on kod NATO-a napada svoju državu u svojoj državi. Bruka i sramota.
Danas čitam u novinama, Amerikanci nam određuju ko će da bude sudija u Veću za ratne zločine, ko će da bude tužilac, ko će šta da radi. Znači, suverenitet ne postoji. To je demokratska tekovina.
Da se vratimo na ove zakone. Spojili su četiri zakona u jednu načelnu raspravu i jedina zajednička tačka jeste slovo "z", drugo je sve različito.
Prvo ću nešto da ispričam o zakonu o Vladi. Imamo Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi, i to u postupku kada se vrši usaglašavanje propisa sa novim ustavom. Šta to znači? Ako je donet novi ustav, propisane su neke nove obaveze, data su neka nova rešenja, nešto što se drastično razlikuje od prethodnog ustava, pa se, onda, donosi nov zakon. Zašto nov zakon?
Da bi se u "Službenom glasniku", prema datumu i broju "Službenog glasnika", videlo i vizuelno da se radi o novom propisu na bazi novog ustava.
Kada se, u smislu usaglašavanja sa novim ustavom, menja zakon koji je izvorno donet po starom ustavu, onda je, otprilike, situacija sledeća. Nova vlada kaže - imamo staru košulju, pa je ona iscepana, mi ne želimo da imamo novu košulju, nego ćemo ovu da operemo i da je malo zakrpimo i to će da bude košulja.
Druga varijanta zašto se ne ide na nov zakon jeste što su se uplašili da će, možda, povodom svakog člana tog novog predloga zakona da budu neki amandmani, pa onda kažu da mnogo kasnimo u Evropu itd.
Uzećemo za primer ovaj zakon o Vladi. Taj zakon je donet 2005. godine i sada se menja u skladu sa Ustavom koji je objavljen 2006. godine. Trebalo je ići na potpuno nov zakon.
Da je Vlada svesna ovog problema, najbolje pokazuje član 15. zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi. On glasi: "Ovlašćuje se Zakonodavni odbor Narodne skupštine da utvrdi prečišćen tekst zakona o Vladi".
Zašto sada radimo dupli posao? Zar nismo mogli da donesemo potpuno novi zakon o Vladi i ukoliko je neki veliki problem, veliki strah u Vladi, mogli su da kažu - u odnosu na postojeći zakon, u novom zakonu se menjaju neka rešenja u članovima 5, 17, 20. i 25, jer je u toku postupak usaglašavanja propisa.
Sada ćemo imati zakon o izmenama i dopunama Zakona, pa će onda Zakonodavni odbor da objavi prečišćeni tekst, pa će onda tekst da dobije jedinstveni broj, pa ćemo da kažemo da je to sada zakon u skladu sa novim ustavom. To je običan marifetluk. To pokazuje koliko je Vlada neozbiljna; ona je prepuna frakcija.
Ako bi se čitali novinski članci samo za proteklih godinu dana, teško da biste našli dvojicu koji se nisu posvađali preko novina. Ima ih manje? Tako sam protumačio ministra. Znači, ima ih manje. Znači, samo se ministar sam sa sobom nije posvađao preko novina. Hvala vam, to je sada potpuno jasno.
Kakva je situacija? Imate situaciju na dan kada se birao guverner; jeste da je bilo teško ovoj strani da glasa za njega, oni su glasali po sistemu "manje zlo", kao što reče Čanak - onog dana kada je trebalo da glasamo za Koštunicu, jedan naš sedeo ceo dan na ruci da mu utrne, da ga, kada zaokruži, manje boli. ''Zatvori nos, pa glasaj za DOS'', tako beše, svi znate.
Ministar finansija napadne tog dana izabranog guvernera NBS i, evo, 16 dana se svađaju oko toga da li će inflacija da bude ovolika ili onolika, a to je neka jedinstvena politika itd. Stvarno, strašne stvari se dešavaju.
Ono što je najgore za pravni sistem, jeste kada se prepisuje odredba Ustava u nekom zakonu, ali oni su napravili korak dalje u ovih nekoliko predloga zakona.
To su radili isuviše parcijalno, pa se izgubio smisao, te na taj način duh norme iz Ustava nije odslikan u zakonu već se javljaju rupe. Rupe se javljaju svesno i namerno. Zašto?
Mi smo, od kada je došla demokratija, navikli da možemo bez završnog računa, da možemo bez budžeta, da možemo bez vlade, da možemo bez izbora, da možemo bez ustava, da možemo bez ustavnog suda, da možemo bez svega. Bez čega ne možemo? To je ona poruka - ne možemo bez demokratskog bloka. Zašto? On je etalon za sve. On je etalon za negativnu emisiju zračenja, on je etalon za efekat staklene bašte, on je etalon za reklame, on je mentalni etalon, on je u svakom pogledu etalon. Zašto? Voli ih Zapad. Vrlo prosto i jednostavno.
Ono što, po definiciji, mora da ima jedna država, što spada u klasičnu definiciju države, demokratija nam je rekla da ne mora. Zašto? Zato što su pučisti.
Idemo dalje, ne odgovara im zakletva. Samo da vas podsetim šta nam je demokratija dala. Mi smo imali ministra Pitića u onoj Živkovićevoj vladi i posle tri meseca obrazlagao je neki zakon ovde. Onaj naš Mirčić se dosetio da ga pita - kada si položio zakletvu da budeš ministar?
Onda Nataša Mićić, čuveni predsednik Narodne skupštine, izvrši proveru, stvarno nije položio zakletvu, čovek je šest meseci zastupao državu bez položene zakletve. Napravila se pauza od pola sata, on položio zakletvu, nastavio dalje da obrazlaže zakon.
To nam je samo demokratija dala. To je interesantna stvar. Kako to da narod ne žigoše takvo ponašanje? To je enigma za normalne ljude. Da su radikali uradili dva posto onoga što radi demokratski blok, mi bismo bili sravnjeni sa zemljom od NATO-a, bile bi bombe na sve strane. Oni mogu sve da rade.
Ako imate nešto protiv, izađite za govornicu. Skupite hrabrosti, izađite, obratite se javnosti i kažite - Krasić je prevario, od reči do reči, za sve što je rekao.
Nemojte tako podmuklo, cinično, bezobrazno i kukavički, sa strane. Isprsite se, vas narod voli. Dođite, kažite, pokažite se, zato postoji Parlament, da se priča, da se sukobe mišljenja, da kažete argumentaciju, da podnesete dokaze i kažete - Krasić je prevario sve, nemojte da verujete njemu. Vi ćutite ili izlazite sa nekim tamo floskulama, bez veze nešto ispričate.
Ako je kod ovog zakona o Vladi i postojala neka smetnja, zašto ste se plašili zakona o državnim praznicima? Prestala državna zajednica, dva-tri praznika koja su bila na tom, navodno, saveznom nivou, ili nivou državne zajednice, po nekoj logici, prelaze na republički nivo. Imamo naš Dan državnosti, imamo one naše verske praznike koje priznajemo, skupite ove i idete sa novim zakonom. Teško je i to bilo.
Mi smo u paradoksalnoj situaciji. Mi smo, sasvim evidentno, država republikanskog oblika i treba da imamo neki praznik kojim se slavi taj oblik vladavine, da se ne bi neko zbunio. Mi takav praznik nemamo. Dan državnosti može da se tumači i onako i ovako. Mi dan republike nemamo. Slažem se, možda 29. novembar nije ispravan, ali, sa istorijskog stanovišta, 29. novembar je prvi datum kada je republika zavladala.
Čitajte malo knjige, ja ne mogu sa vama nepismenima. Pročitajte malo knjige, ljudi! Tolike knjige postoje, Narodna biblioteka. Budite članovi Narodne biblioteke, a ne počasni član biblioteke, Boris Tadić, engleske biblioteke. Pravi član budite, koji čita knjige, a ne počasni član. Nemojte tako! Ovo je Narodna skupština, jeste ona laička, ali tu se podrazumeva elementarno znanje o nekim stvarima. Ne možemo sada da crtamo ovde, kredu i olovku, pa tablu, pa da crtam.
(Srđan Milivojević, s mesta: Možda je to žal za komunizmom?)
Žal za komunizmom? Ti meni to pričaš? Da si malo pročitao neke stvari, ne bi takvu glupost lupio! Požuri, Čeda ti je brži od Amerikanaca. Nensi tamo čeka, da znate.
(Srđan Milivojević, s mesta: Je li lepa?)
Pitaj Čedu.
E, vidite, znači, u takvim uslovima mi treba da progutamo ovo što nam se nudi. Naravno, mi ćemo ovo da osporavamo. Podneli smo nekoliko amandmana kojima ćemo da pokažemo šta sve ne valja. Međutim, da vidimo o kakvim je to ekspertima reč, zbog kojih se, navodno, i menja ovo.
Samo da vas podsetim da postoji neka mala grupa ljudi koji se, navodno, bave politikom, koji kažu - stručnost ispred politike. Oni daju samo stručnost, njih politika uopšte ne interesuje. Onda smo saznali da nestranački kandidat Jelašić mora da bude izabran, jer unutar stranačke podele u Vladi - to je pripalo stranci G 17 plus. Ja sam mislio da se tu sve završava sa tim mentalnim stvarima. Međutim, mi smo otišli dalje. Mi smo dobili ''Mileta drekavca'', mislim da se tako zvaše, ''Mile tranzicija''.
Ja sam mislio da je on glumac, međutim, vidim da je on veliki stručnjak za neku reciklažu, šta rekoše ono? Gde je to naučio? Na akademiji? Ne verujem. Da li je na B 92? Tamo je mogao najgore stvari da nauči.
Ne mogu, znate, da se ljutim na tog čoveka. On je dao izjavu, kaže, znate šta, dobro je što su mene izabrali da tamo radim, zaposlili su me, jer treba da mi plate ono što sam za njih radio ove godine u cilju promocije, pa kaže - nema nikakve smetnje, ja ću to da naučim za nekoliko dana.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Vreme.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Evo, gospodine Esade, samo još dva minuta.
O čemu se radi? Ja se već nekoliko godina ubih dokazujući da u Hagu rade nekompetentni sudovi i sudije. Zamislite nešto. Tu izjavu je ''Mile drekavac'' čuo od nekog sudije, od sudije Šonburga. Naime, njega pozovu da tamo, u Austriji, održi neko predavanje o međunarodnom običajnom pravu. Sve novine su to objavile. On kaže ovako - ne sviđa mi se što se Karla del Ponte meša u politiku i što se meša u ono što treba da radi sud, ne sviđa mi se što ne primenjujemo kontinentalno pravo, ali mi je izuzetno drago što sam sudija, jer sam sada u prilici da naučim međunarodno običajno pravo.
Vidite, tu izjavu – da primenjuje međunarodno običajno pravo čovek koji kaže - kada sam postao sudija, tek sada mogu da naučim šta je to međunarodno običajno pravo, ''Mile drekavac'' je čuo od Šonburga. I, on to kaže - drago mi je, ja sam inteligentan, reciklažu imam da savladam za nekoliko dana i zašto bi to bio uslov da se zaposlim. Uslov da se zaposlim je da budem blizak sa Božidarom Đelićem, sa Demokratskom strankom, jer su oni dužnici kod ''Mileta tranzicije''.
Tolike godine je on radio kampanju za njih, pa moraju nekako da ga isplate. Ovi iz inostranstva više ne daju pare i kažu - sad ste vi vlast, sada drpajte i završavajte poslove sa svojima.
Sve to stoji u ovom objedinjenom zahtevu za raspravu o ova četiri predloga zakona. Ko ne veruje u ovo što sam rekao, neka pogleda predloge zakona, pa neka izađe da kaže da li sam u pravu.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Hvala. Povodom Poslovnika, ima reč narodni poslanik Lidija Vukićević. Izvolite.

Lidija Vukićević

Poštovani poslanici, postavila sam pitanje Ministarstvu kulture, konkretnije, ministru kulture, na apel samostalnih umetnika, kao predstavnik u Skupštini - da li će, jer treba da se menjaju tačke Zakona koje se odnose na uplatu doprinosa samostalnih umetnika, da im se uplaćene osnovice priznaju kao zarade?
Kao odgovor na moje poslaničko pitanje, dobila sam sledeće – da je Ministarstvo kulture Republike Srbije, 24. septembra 2007. godine, započelo javnu raspravu o novom nacrtu zakona o kulturi, koji je objavljen na veb sajtu itd, da ne bih sve čitala.
Dakle, nacrt zakona o kulturi, kao što znaju svi ovde prisutni u sali, nema pravnu validnost, tako da ne bih to ni komentarisala. Da bi se o kulturi doneo zakon, on mora da prođe svu onu proceduru, pre svega, da nacrt zakona ode na sednicu Vlade; ako bude usvojen na sednici Vlade, onda postaje predlog zakona. Kao predlog zakona, dolazi u skupštinsku proceduru, a po usvajanju u Skupštini i osam dana nakon objavljivanja u "Službenom glasniku", ima pravnu validnost i onda to možemo da računamo kao donet zakon o kulturi.
Međutim, ono što mene interesuje i što je mnogo važnije jeste sledeće.
I u ovakvom nacrtu zakona o kulturi piše, kao odgovor, da: "penzionisanim umetnicima i drugim kulturnim radnicima za vrhunski doprinos u kulturi Republike Srbije može...", naglašavam "može".
To znači, ne moraju da se obezbede, tj. da imaju dodatna sredstva, upotrebiću sada izraz "nacionalne penzije", koje bi išle u onu njihovu glavnu penziju. Dakle, da se odvoje neka novčana sredstva koja bi pratila ionako malu umetničku, standardnu, penziju, sa kojom, inače, umetnici odlaze u penziju.
Moje pitanje je sada upućeno ministru kulture. Pretpostavljam da će mi odgovoriti na pitanje. Koji su to kriterijumi za određivanje tih tzv., upotrebila sam izraz "nacionalnih penzija", možda ćete vi to drugačije da nazovete, ali svejedno je, jer, uglavnom, razumemo o čemu se radi, znači, koji su to kriterijumi za određivanje tih nacionalnih penzija i ko ima to diskreciono pravo da jednom umetniku odredi da može da ima tu nacionalnu penziju, a drugome ne?
Naravno, kao što znamo, o ukusima nećemo raspravljati - koji glumac se kome više sviđa, ili slikar, ili pisac. Ko utvrđuje te nacionalne penzije i ko ih primenjuje?
Moram opet da kažem da se pribojavam jedne stvari. To napominjem ministru kulture, da se ne bi desilo kao prošle godine, kada je u 2006. godini iz budžeta izdvojeno 32 miliona za tzv. nacionalne penzije pojedinim umetnicima, ne mislim samo na glumce, već, uopšte, na vrhunske umetnike, a od tog budžeta koji je izdvojen za te posebne penzije niko nije video ni dinara.
Moram da priznam da, zaista, nisam očekivala da mi Ministarstvo kulture odgovori na ovakav način - da odgovor na svoje poslaničko pitanje potražim na veb sajtu. Da sam htela da pitam tako, direktno bih uključila kompjuter i internet i potražila bih sličan odgovor. Mislim da to nije dostojno.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Vreme.