PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 11.10.2007.

8. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Član 225, stav 1: "Narodni poslanik ima pravo da bude obavešten o svim pitanjima potrebnim za vršenje funkcije narodnog poslanika."
Član 226, odnosi se na vas, gospodine predsedniče Skupštine: "Narodni poslanik ima pravo da traži obaveštenja i objašnjenja od predsednika Narodne skupštine, predsednika odbora Narodne skupštine, ministra i funkcionera u drugim republičkim organima i organizacijama o pitanjima iz okvira prava i dužnosti ovih funkcionera iz nadležnosti organa na čijem se čelu nalaze, a koja su mu potrebna za ostvarivanje funkcije narodnog poslanika."
(Predsednik: Izvolite. Imate tri minuta.)
Sada ćemo tačno po Poslovniku. Dakle, gospodine Duliću, od vas zahtevam da tražite od Dragana Jočića, ministra policije, da nas u najkraćem mogućem roku obavesti o jednom događaju koji se desio noćas u Šapcu.
Juče je narodni poslanik Srpske radikalne stranke gospodin Srboljub Živanović ovde, u okviru ovih tačaka dnevnog reda koje su se odnosile na neke sporazume, vezano za korupciju, govorio o korupcionaškim aferama u Šapcu, pominjao je nekoliko firmi iz Šapca, pominjao je imena nekoliko tajkuna iz Šapca, iznosio je neke činjenice koje je on kao narodni poslanik imao. Noćas u tri sata neko ga je zvao na kućni telefon i pretio mu. Neko ga je pozvao, on naravno ne zna, niti može da tvrdi da je to neko od tih ljudi koje je juče pominjao, ali čini nam se logičnim da jeste. Dakle, zvao, pretio, psovao i nekoliko puta u toku noći ga uznemiravao.
Dakle, molim vas da kao predsednik Narodne skupštine zaštitite integritet svakog narodnog poslanika, da od gospodina Jočića tražite hitnu reakciju i da narodne poslanike o tome obavestite. To je naše pravo, a ovo sam iznela pre svega zbog javnosti, da građani Srbije znaju kako se pokušavaju narodni poslanici sprečiti da iznose činjenice o nekim alarmantnim stanjima u našem društvu i u našoj državi. Nažalost, korupcija, tajkuni, korupcionaška vlada, to je ono što hara Srbijom, to je ono što razara Srbiju i tome mora da se stane na put.
Poslanici Srpske radikalne stranke apsolutno su spremni da se suprotstave svakoj kriminalnoj radnji i svakom kriminalnom poslu u državi. Naravno, to ćemo raditi kada budemo vlast, a do tada ćemo redovno obaveštavati javnost i nadležne organe. Ovde ima mesta i za reakciju javnog tužioca.
Dakle, mi srpski radikali ne tražimo nikakvu milost, niti se plašimo takvih pretnji, mi smo spremni svakog svog narodnog poslanika da zaštitimo, ali to je naša stranačka stvar, a vaša državna obaveza je da to učinite.

Oliver Dulić

| Predsedava
Zahvaljujem. Hitno ćemo poslati ovo pitanje ministru Jočiću, hvala vam što ste ukazali na problem.
Reč ima narodni poslanik Marko Milenković, a neka se pripremi narodni poslanik Milan Vuković.

Marko Milenković

Dame i gospodo narodni poslanici, Predlog zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu zaključenog između Republike Srbije i Banke za razvoj Saveta Evrope, u najmanju ruku je štetan po našu državu i građane zbog krajnje nepovoljnih uslova otplate deset miliona evra. Ponavljam, deset miliona evra.
Predlog koji je danas pred nama krajnje je nedefinisan kada je u pitanju iznos tranše, kamatna stopa, datum isplate i rok vraćanja koji će se utvrđivati naknadno putem faksa. Ima li ijednog poslanika među vama koji će uzeti kredit pod ovakvim uslovima?
Ima li ijednog građanina Srbije koji će se ovako zadužiti? Osim, naravno, onih koji i ne planiraju da vrate. Možda vi ne mislite da vratite ovaj kredit, podesili ste grejs period na pet godina.
Znate da kad dođe vreme otplate, ovaj zajam će otplaćivati SRS, ali će zato mnogi od vas Skupštinu moći videti samo na razglednici i na televiziji.
Euribor stopa koja će se primenjivati prilikom otplate ovog kredita je od momenta dogovora između Vlade Srbije i Banke za razvoj Saveta Evrope, dana 31. jula 2006. godine, i te kako povećana, jer od tada do danas prošlo je više od 14 meseci.
Pitamo se koliko je razumno nastaviti sa realizovanjem ovog zajma i dodatnim zaduženjem Srbije i njenih građana. Osim toga, ko nam garantuje racionalnu raspodelu ovih sredstava? Niste nam pružili ni adekvatan izveštaj gde će i na koji način za klizišta biti usmeren novac, ako iz prakse znamo koliko puta su do sada ogromne svote novca izgubljene dok dođu do oštećenih ljudi, a da zbog toga niko nije odgovarao pred nadležnim organima.
Već kroz projekciju budžeta, ali i sa ovim novim kreditima Vlada je jasno definisala svoje namere na koji način želi da vodi ovu državu. U nova zaduženja, u direktni porast spoljnog duga, u stvaranje mega dužnika od države. Pogledajte samo dokle smo dovedeni. Samo je Evropska banka za obnovu i razvoj od otvaranja svoje kancelarije u Beogradu 2001. godine do danas izdvojila kredite od preko milijardu evra. Godine 2001. ste uzeli 100 miliona evra za Elektroprivredu Srbije. Godinu dana kasnije 76 miliona evra za rekonstrukciju puteva. Godine 2005. 72 miliona evra za autoput Beograd-Novi Sad. Godine 2006. 60 miliona evra za Železnice Srbije. Naveo sam samo ove ogromne kredite od preko 60 miliona evra.
Dok prosečan građanin Srbije ne može da zamisli ni 100 evra u svom džepu, vaša vlada je pre tri meseca već dogovorila sa Evropskom investicionom bankom nova zaduženja, od novih 66 miliona evra kredita za popravku beogradske Gazele i regionalnih puteva i mostova, a od Evropske banke za obnovu i razvoj još 25 miliona evra.
Istovremeno je i potpredsednik vaše vlade Božidar Đelić od predsednika ove druge banke Žana Limijera "herojski" izdejstvovao još 260 miliona evra kredita za četiri naredna projekta. Stvarno je genije onaj koji je od strane banke izdejstvovao kredit koji će njegov narod osiromašiti, jer nije uložen u proizvodnju, a banci će sigurno doneti profit.
Već danas od narodnih poslanika tražite potvrđivanje novog zajma od 10 miliona evra. Umesto da Vlada domaćinskim poslovanjem i vođenjem države napravi znatne uštede i sopstvenim sredstvima rešavamo probleme, uništimo korupciju, ojačamo privredu, zaposlimo ljude, izgrađujemo Srbiju, ona nas sve više uvodi u dužničko ropstvo. Srpska radikalna stranka neće glasati za dodatno zaduživanje svog naroda i države.
Kada je reč o Sporazumu između Vlade Republike Srbije i Vlade Slovenije o uzajamnoj pomoći, naglašavam pomoći, u carinskim pitanjima, pitam vas o kakvoj pomoći je ovde reč kada se Slovenija otvoreno zalaže za nezavisnost Kosova i Metohije? Koliku pomoć nam nudi i pruža Slovenija dokazuju nedavne izjave njihovog ministra spoljnih poslova Rupela koji je brže-bolje pohitao da podrži Ahtisarijev plan. Rekao je, citiram: "Mi mislimo da nema boljeg predloga od Ahtisarijevog." Zatim je na savetovanju francuske diplomatije Rupel izjavio da je status Kosova u vreme Jugoslavije bio praktično izjednačen sa statusom republika. Zatim nastavlja, citiram: "U krajnjem slučaju, podela na Kosovu bi mogla da se desi i sama po sebi čim bi Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost."
Dakle, on ne kaže da ne sme doći do jednostranog proglašenja, već kaže desiće se podela Kosova kad ono jednostrano proglasi nezavisnost, pa bi još uvodio i specijalne pogranične režime između Republike Srbije i Kosova.
Je li Rupel bio tamo u svojstvu Tačijevog pregovarača, predstavnika? Odakle mu pravo, odakle mu smelosti za ovakve postupke? Premijer Janez Janša 28. avgusta obećava Čekuu da će Slovenija biti prva država u svetu koja će priznati nezavisnost Kosova, čak i ako Evropska unija ne postigne jedinstvo po ovom pitanju. Možemo li mi kao ozbiljna država da ostanemo nemi nad ovim činjenicama? Ja Rupela i Janšu sa pozicije njihovih makijavelističkih sredstava i interesa u potpunosti razumem, ali ne razuzmem vašu ponoćnu vladu.
Šta Vlada preduzima kao odgovor na sve ovo? Reći ću vam sada. Vlada razvija bilateralne ekonomske, trgovinske odnose sa Slovenijom beležeći deficit od 40 miliona evra u 2006. godini, sa uvozom od 99 miliona dolara. Još na poslaničko pitanje kolege Zdravka Topalovića Vlada odgovara da je zadovoljna kretanjem i strukturom robne razmene između dve zemlje. Građani Srbije nisu zadovoljni, jer se u Srbiji sve teže živi, jer se sve to obija o njihova leđa i glave, dok Srbija polako postaje ekonomska kolonija.

Oliver Dulić

| Predsedava
 Reč ima narodni poslanik Milan Vuković, a neka se pripremi narodni poslanik Saša Valjarević.

Milan Vuković

Dame i gospodo, gospodine ministre, predsedavajući, ja bih govorio o Predlogu zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu zaključenog između Republike Srbije i Banke za razvoj Saveta Evrope, u tehničkom smislu. Kao član Odbora za urbanizam i građevinarstvo, koji je podržao ovaj zakon, iako nije resorno zadužen, pošto je bilo polemike o visini i vrsti zaduživanja, mislim da svakako treba podržati ovaj zakon. Čuli smo i od gospodina Vujadinovića i drugih poslanika, a i sam ministar je u svom ekspozeu rekao da je ova vrsta kredita izuzetno povoljna.
Radi se o elementarnoj nepogodi, koja se niti naručuje, niti očekuje i, u svakom slučaju, država mora da vodi računa o svom građaninu, poreskim obveznicima. Država je reagovala na način kako je reagovala. Sada postavljam pitanje, da li je to novembar 2006, da li smo mi u 2007. godini... Prema onim informacijama koje smo imali na Odboru za urbanizam i građevinu, pristupilo se sanaciji, čuli smo ovde i od prethodnih govornika da je izgrađeno nekih 28 objekata ili 23, možda nisam tačan. To je očigledno iz sredstava budžeta, a očekuje se ratifikacija ovog ugovora da bi on mogao da stupi na snagu i da bi mogao da se koristi. Radi se o 280 stambenih objekata, pre svega za ugroženo stanovništvo.
Moram vas podsetiti, bila vlast kapitalistička, komunistička, socijalistička, elementarne nepogode u zakonima o građevinarstvu, o planiranju i izgradnji uvek su podrazumevale da treba da se otklone posledice zbog kojih je nečiji život bio ugrožen, način stanovanja.
Tako se i po sadašnjem Zakonu o planiranju i izgradnji, kao i onim koji su važili u prethodnim državama u kojima smo živeli, podrazumeva da uvek mora da se reaguje promptno, pa onda da se te posledice otklone kroz, između ostalog, i ovakve finansijske inekcije i kredite koji treba da omoguće građanima koji su ugroženi bolji život u narednom periodu.
Mislim da je ovo još jedan dokaz i u tom delu se slažem, možda, sa govornicima da Srbija baš nije u situaciji da svojim budžetom može sve da uradi, a to se povezuje sa tim da nismo dovoljno bogati da bismo kupovali jeftine stvari. Treba i te kako da se pozabavimo u narednom periodu planskom dokumentacijom, izradom karata klizišta i svih onih neuralgičnih tačaka koje treba da se naslone na Prostorni plan Srbije koji je donet 1997. godine. Mislim da jednom strategijom razvoja Srbije, izradom prostornih planova opština svakako treba popisati sva ta područja gde je moguće da se pojave ovakvi vidovi elementarnih nepogoda i samim tim da se u narednom periodu preduprede slične stvari.
To podrazumeva izradu zakonske regulative prema evropskim standardima. Mislim da bi u narednom periodu Ministarstvo finansija, Vlada i resorno ministarstvo koje bi trebalo da radi te zakonske projekte u oblasti planiranja i izgradnje trebalo da naprave značajan iskorak.
Možda je u ovom trenutku demagoški reći, ali značajnije bi bilo zadužiti se za izradu tih planskih dokumenata, jer mi očigledno nećemo uvek imati dovoljno sredstava da sve opštine na teritoriji Republike Srbije od svojih budžeta izrade te prostorne planove, već to treba da bude jedna državna priča koja se vodi preko resornog ministarstva, kako bi se u budućnosti objekti gradili samo na onim područjima gde se ne pojavljuju, u ovom slučaju, klizišta.
Elementarne nepogode ne treba čekati i ne treba se obrukati uz sva ona znanja koja poseduje današnji savremeni svet, a siguran sam da u Srbiji ima izuzetnih stručnjaka, organizacija, instituta koji mogu u toj oblasti da daju odgovor.
Ovde se ne radi samo o stambenim objektima, ne treba zaboraviti, već i o obnovi infrastrukture koja povezuje te objekte, a to je oko 20 i nešto hiljada evra po objektu, tako da bi trebalo podržati ovaj zakon, a realizaciju pratiti kroz sve one principe kako je predviđena realizacija ovog kredita.
Mislim da nije u redu da samo Skupština o tome raspravlja. Bio je Odbor za urbanizam i građevinu gde su mogle da se dobiju bliže informacije. Pripadnici jedne političke organizacije ne prisustvuju tom odboru, pa nisu imali ove relevantne činjenice o kojima se danas čuje ovde na plenarnoj sednici.
U svakom slučaju, mislim da svi poslanici, zarad građana Srbije koji su pretrpeli u više opština štetu, treba da podrže ovaj zakon.

Oliver Dulić

| Predsedava
Replika, narodni poslanik Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska radikalna stranka

Jorgovanka Tabaković

Kolega poslaniče, ne znam da li ste vi prisustvovali prepodnevnoj raspravi; nisam dužna da u ime kolege koji je predsednik Odbora za urbanizam repliciram, ali zaista je kolegijalno da kažem da je kolega rekao da sredstva jesu uložena, ali ne kako vi mislite iz budžeta, nego je iz sredstava kredita za druge namene, uz saglasnost Banke za razvoj Saveta Evrope,  zbog hitnosti odobreno da se sredstva koriste za sanaciju klizišta, a pre ratifikacije ovog sporazuma. To je čisto da niste u zabludi što se tiče izvora sredstava.
Ono što kažete mi daje za pravo da sada kažem ono što nisam uspela u 14 časova, jer se završavala rasprava pre pauze. Znači, gospodine ministre, vi ste izvestilac Vlade, vi ste odgovorni za zaduživanje Republike Srbije, jer je u vašem sastavu Uprava za javni dug, a ne Direkcija za infrastrukturu, izgradnju ili bilo koja druga organizacija koja je uz Odbor za urbanizam dostavila preciznije informacije.
Dragi kolega, svaki poslanik ima pravo da zna elemente za zaduživanje, a ne samo članovi Odbora. Znači, nevažno je ko je učestvovao u radu tog odbora. Informacije koje ima Odbor za urbanizam, a tražio ih je i dobio od Direkcije, ko je administrator, uslovno da kažem, ovog zajma, nisu način za upoznavanje svih poslanika sa elementima kredita. Ono što je dostavila ta direkcija morala je da dostavi ministru za finansije, koji je ovde ispred Vlade zadužen da sve nas jednako informiše.
Sada, ko je ispred koalicije u Direkciji, ko je u Ministarstvu, kakav je tu unutarstranački dogovor, zaista ne bi bio red da trpimo svi mi.
Građani moraju da imaju informaciju o tome i u tom smislu zaista molim da, nezavisno od toga koja direkcija koga ima na čelu, upoznaju ministra finansija sa elementima koji nama ovde moraju da budu predstavljeni.

Oliver Dulić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milan Vuković.

Milan Vuković

Član 104, dostojanstvo poslanika i Narodne skupštine. S obzirom na izlaganje gospođe Tabaković, a posebno kada mi se obraća kao "dragi kolega", ja to shvatam ironično i u tom smislu smatram da je povređen član 104. stav 1, dostojanstvo poslanika, a pošto sam poslanik u ovoj sali i van ove sale, želeo bih da dam obrazloženje.
Mislim da se beneficiran radni staž i znanje ne nose samo u torbi. Ima nekog ko to nosi u glavi. To vam je dokaz da pratim ceo dan ovu sednicu, bez obzira da li sam u sali ili nisam, jer vi ste ovde pomenuli da vam kolege govore da treba da imate beneficiran staž zato što nosite punu torbu dokumenata da biste se dobro pripremili. Ja mnoge stvari nosim u glavi i danas sam za ovo poneo samo ovaj zakon. To je sa jedne strane.
S druge strane, da li je potrošeno ili nije, nisam ekonomista da bih se sa vama mačevao ovde u smislu povoljnosti kredita, ali u svakom slučaju, ako se kredit realizuje u tranšama, ako je do sada utrošeno šest miliona evra, to znači da će prva tranša uz potrebnu dokumentaciju u poverenim situacijama izgrađenih objekata itd, vrlo brzo biti povučena, što znači smanjiće se period za koji se država zadužuje, na koji se obračunava kamata, smanjuje se glavnica koja ostaje da se koristi dalje.
Iz dokumenta koji imaju svi poslanici ovde u sklopu ovog predloga zakona vidi se da je predviđeno na koji način se dokumentuje realizacija tog kredita i dalje zaduživanje, premise na osnovu kojih se povlače tranše itd. Nisam hteo da zadržavam i da zamaram javnost, Skupštinu i sve ostale, a inače, pomalo se razumem i u tu vašu oblast koju vi držite u tašni.
Sa druge strane, hteo bih da ponovim, možda da pojasnim, kada se radi o elementarnoj nepogodi otklanjaju se posledice bez pribavljanja odgovarajućih dokumenata u smislu građevinskih dozvola, planske dokumentacije itd.
Smatram da je potrebno da Srbija izradi jedan savremeni prostorni plan sa strategijom razvoja, sa prostornim planom opštine, pa ma ko da je na vlasti, kada se desi elementarna nepogoda, u skladu sa tim planskim dokumentima da određuje lokacije gde će se to graditi i raditi, a kada se poplava povuče onda se normalno sve vraća u totalno zakonske tokove kao da se tek gradi objekat od početka.
Iz tog razloga smatram da je dobro što su napravljene te 23 kuće, ne znam kvalitet sredstava koja su u tih šest miliona evra...
Mislim da treba ovo što pre realizovati i krenuti u primenu ovog zakona da bismo iskoristili ta povoljna sredstva.

Oliver Dulić

| Predsedava
Po Poslovniku se javila narodni poslanik Vjerica Radeta, pa potom narodni poslanik Jorgovanka Tabaković.