TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.11.2007.

13. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

13. dan rada

23.11.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 10:15 do 21:10

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Miroslav Martić

Gospodine predsedniče, uvaženi ministri, kao što znamo, situacija u Srbiji je, kada je u pitanju odlaganje, odnosno deponovanje smeća, jako teška. Moje pitanje je upućeno ministru Saši Draginu.
Prema informacijama koje imam Ministarstvo zaštite životne sredine je pripremilo predlog izgradnje regionalnih sanitarnih deponija, pa me interesuje da li takav predlog postoji, odnosno da li je takav koncept utvrđen, jer su postojeće deponije svojim kapacitetom verovatno već nadišle ono što je planirano. S druge strane, problem obezbeđenja novih lokacija je veliki problem u Srbiji.
Drugo pitanje je vezano za jedan konkretan projekat, koji je započela užička opština, zajedno sa još deset opština Zlatiborskog i Mačvanskog okruga. Taj projekat je započet 2004. godine, a to je izgradnja prve regionalne sanitarne deponije u jednom selu blizu Užica koje se zove Duboko. Taj projekat je vredan negde oko 12.000.000 evra.
Bivše ministarstvo je, tu moram da ga pohvalim, kao i gospodina Acu Popovića, pomoglo izgradnju te regionalne deponije, finansiralo je izgradnju projekta i obezbedilo početna sredstva. U poslednje dve godine, koliko ja znam, na tome nije urađeno ništa ili skoro ništa. Užička opština je obezbedila lokaciju, rešila imovinsko-pravne odnose, uradila projekat, formirala javno preduzeće i situacija je sada otprilike takva.
Dakle, moje pitanje je: Da li ovo ministarstvo planira da pomogne nastavak realizacije ovog projekta? Mislim da će se bez pomoći Ministarstva za zaštitu životne sredine on teško moći realizovati, bar ne u naredne dve-tri godine.

Oliver Dulić

| Predsedava
Zahvaljujem. Ministar Dragin, izvolite.

Saša Dragin

Zahvaljujem na jako dobro postavljenom pitanju. Problem upravljanja otpadom u Srbiji je izuzetno veliki. To svi znamo i građani to najbolje primećuju po raznim divljim deponijama i đubretu koje se gomila u našoj zemlji.
Ministarstvo za zaštitu životne sredine, prema projektu koji je izrađen, a podrazumeva formiranje 26 regionalnih deponija u celoj Srbiji, sistemski rešava taj problem preko sufinansiranja projekta izgradnje regionalnih deponija, a jedna od njih je i regionalna deponija u Užicu. Taj projekat se finansira na sledeći način: deo sredstava obezbeđuje lokalna samouprava, a adekvatan deo sredstava, to su mečingrant projekti, obezbeđuje Fond za zaštitu životne sredine.
Što se tiče same deponije u Užicu, za nju je izvršena eksproprijacija zemljišta, napravljen je projekat izgradnje i mi imamo sredstva spremljena na računu Fonda za zaštitu životne sredine da sufinansiramo taj projekat onog trenutka kada na namenskom računu za izgradnju deponije opština Užice obezbedi adekvatan iznos sredstava. Možete da računate da će u roku od nedelju dana, koliko je potrebno da to prođe kroz Trezor, Fond sklopiti ugovor i uputiti rešenje za sufinansiranje te deponije kada opština Užice pokaže svoja sredstva.
Što se tiče samih deponija, jako je važno da kroz projekte deponija ne pravimo samo rupe u koje se baca đubre. Moram da kažem da đubre više ne predstavlja teret - đubre je zarada. Otpad više nije samo nešto što treba da se pokopa u zemlju, zatrpa i zaboravi.
Jako je važno da se kroz sistemske zakone, a zakon o upravljanju otpadom i zakon o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, predlog koji će se, u vrlo kratkom vremenu, nadam se u roku od mesec ili dva dana, naći ovde na raspravi, definiše i, između ostalog, šta se s kojim otpadom radi.
Ne možemo sebi da dozvolimo bacanje, recimo, ulja u kanalizaciju kad ono može da se iskoristi za pravljenje dizel goriva, ne možemo da dozvolimo da aluminijumski otpad ide na deponiju kada može da se koristi za razne stvari.
Podsetiću da je 95% cene jedne konzerve bilo kog gaziranog pića sama konzerva, a samo 5% cene je ono što je u njoj. Ili, recimo, plastični otpad koji se nalazi svuda, gde god pogledate, po našim rekama, nacionalnim parkovima, u jezeru na Adi... Od njega reciklažom mogu da se prave nove flaše ili bilo šta što je od polivinil-hlorida.
Takođe veliki problem, vezan za proizvodnju papira, može da se reši na taj način što će se sav otpad od papira prikupiti, da ne govorim šta je sa staklenom ambalažom i sl. Sve to će biti rešeno za, ja se nadam, kratko vreme, kroz implementaciju zakona o upravljanju otpadom i upravljanju ambalažnim otpadom.
Još sam hteo da kažem da ćemo uvek pre podržavati one projekte regionalnih deponija koji u sebi budu implementirali i strategiju razdvajanja, odnosno reciklaže. Na takav način dobićemo u lokalnim samoupravama, prvo, nova radna mesta, ljude koji će raditi te stvari.
Druga stvar, sama komunalna usluga odnošenja smeća će biti i efektivnija i jeftinija jer otpad neće završavati na đubrištu, nego će ga taj koji ga prikuplja prodavati kao sekundarnu sirovinu.
Ono što je takođe jako važno, to je da kroz edukaciju stanovništva, kroz medije, kroz nevladine organizacije dobijemo jedan sistem u kome će i građani pokazati svoju odgovornost i odlaganje otpada vršiti na adekvatan način. Zahvaljujem na pitanju.

Oliver Dulić

| Predsedava
Poslanička grupa SRS, narodni poslanik dr Paja Momčilov. Izvolite.

Paja Momčilov

Dame i gospodo narodni poslanici, članovi Vlade, kao što vidimo, ovde je relativno mali broj predstavnika naše Vlade. Čovek, kad to gleda, može da ima različite ideje zbog čega se tako radi.
Fudbalska reprezentacija Jugoslavije je neslavno prošla i onda su nam rekli: kakav vam je fudbal, takva vam je reprezentacija. Kakva je reprezentacija vlade, takva nam je i vlada. To možemo slobodno da kažemo. Ne govorim u kvalitativnom pogledu, da vređam pojedince ovde, nego govorim o kvantitativnoj zastupljenosti članova Vlade.
Moj je hendikep što sam lekar i, logično, treba da postavim pitanje iz zdravstva. Ovde nema nikoga iz Ministarstva zdravlja. Nemojte mi kazati da ministar nema dva svoja sekretara, da nema gomilu pomoćnika koji su mogli biti ovde i koji bi verovatno mogli nešto i da odgovore.
Naravno, polazim od toga da je zdravlje i kvalitet života nešto što je najveća društvena vrednost. Moj je hendikep što opet imam posla s Vladom koja ulaganje u zdravstvo tretira kao potrošnju, to smo čuli i malopre od gospodina Cvetkovića. Oni koji teže Evropi i koji su za evroatlantske integracije odavno su shvatili da je ulaganje u zdravstvo ulaganje u održivi razvoj. Tu mi ne možemo u samom startu da se složimo, imamo veliki problem.
Ja pitanje postavljam premijeru. Zašto? Iz dva razloga. Prvi je zbog ozbiljnog stanja u kome se zdravstvo nalazi i, još važnije, zbog stanja zdravlja našeg naroda. O čemu se radi? Ugrožen je biološki integritet ovog naroda. Kako se to vidi? Svake godine 30.000 ljudi više umre nego što se rodi. Svake godine sa tla Srbije nestane varošica od 30.000 ljudi. Zbog čega? Prvo, zbog bele kuge. Drugo, zbog epidemije hroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih i malignih oboljenja. Od 2000. godine na ovamo u stalnom je porastu oboljevanje i smrtnost od kardiovaskularnih oboljenja, a isto važi i za maligna oboljenja.
Sedam godina nakon sankcija i rata, kada imamo i pomoć Evropske zajednice koja kaže da je u srpsko zdravstvo uloženo deset milijardi evra ukupno, sa našim i njihovim sredstvima, a oni su, kažu, devedeset miliona evra uložili u naše zdravstvo, vi kažete i više, ja se slažem i sa tim, onda se postavlja pitanje zbog čega se to događa.
No, ono osnovno što me nagoni da postavim pitanje premijeru je što ministar zdravlja na sva naša pitanja odgovara da je sve bilo katastrofalno i da sad dižemo sve ispočetka.
Moje pitanje glasi: Imate li nameru da otvorite projekte koji su jedan od glavnih generatora izvora korupcije u srpskom zdravstvu? Zašto to niste uradili?
Imam jedan odgovor od potpredsednika Vlade, koji je lakonski i neistinit. Molim da konkretno odgovorite: Hoćete li otvoriti te projekte na način kako smo tražili? To je moje pitanje.

Oliver Dulić

| Predsedava
Zahvaljujem. Odgovor će stići u pisanom obliku. Izvolite, potpredsednik Vlade Božidar Đelić.

Božidar Đelić

Mislim da smo jutros o toj temi, doduše u globalu, već razgovarali. Pitanje je: Šta se dešava sa donacijama, ko ih troši, kako ih troši, u koje namene?         Mislim da je to pitanje na mestu.
Već sam vam rekao da ćemo, posle potpisivanja, sledeće nedelje, okvirnog sporazuma o instrumentu za pretpristupnu pomoć u iznosu od 986,7 miliona evra, organizovati javnu debatu i doći u Parlament da izložimo postojeće planove. Pre nego što se odrede prioriteti, koliko novca će se usmeriti u koju instituciju, u koji pravac, naravno, u okvirima evropskog budžeta koji su zadati, doći ćemo u Narodnu skupštinu i o tome razgovarati s vama. Jer, to nije ničiji novac pojedinačno, to je novac koji EU dodeljuje našoj zemlji za sve njene građane. Zbog toga on mora da prođe javnu raspravu.
Isto tako, naša zemlja je primila značajan iznos donacija i sve informacije o njima se nalaze na sajtu Ministarstva finansija. Jedan sektor je u potpunosti posvećen donacijama i međunarodnoj pomoći, gde možete videti sve projekte, ko ih finansira, koje su namene i ko je zadužen za to.
Poštovani narodni poslanici, ukoliko imate bilo kakvo pitanje oko bilo koje donacije, slobodno se obratite. Evo, mi ćemo dostaviti i u pisanoj formi celu listu projekata koji su trenutno aktivni i koji su završeni.
Moram da kažem da je integritet sistema izuzetno važan. Ne bih hteo ni na koji način da omalovažavam naše susede iz Rumunije, ali zbog toga što posle ulaska u EU nisu uspeli da utanače sistem agrarnih plaćanja, a to je jedna specifična agencija koja se sprema i kod nas, ono što su dobili u budžetu ne mogu da potroše jer jednostavno administrativno nisu spremni. To je kapacitet koji moramo da gradimo.
Samo ne želim da uđem u bilo kakvu polemiku. Više puta, kada govorimo o zdravlju i zdravstvu, postavljalo se pitanje zdravlja predsednika Republike Srbije Borisa Tadića.
(Iz sale: Kako je?)
Odlično je.
Pitao sam se odakle našim kolegama radikalima toliko brige za zdravlje. Mislim da znam zašto. Zato što je juče desna ruka predsednika Vladimira Putina, gospodin Poltavčenko, koji vodi Centralni, moskovski rejon Ruske Federacije, izjavio da je Vladimir Putin prihvatio poziv našeg Borisa Tadića da dođe i poseti Srbiju, ali je rekao da će to uraditi i da čestita predsedniku Tadiću kada pobedi na izborima. Na taj način se jasno vidi, a ja znam da to ne može da se svidi nekima: jasno je gde je podrška Rusije.
Poslednja stvar koju želim da kažem je da predsednika Srbije ne biraju ni Rusi ni Amerikanci, nego građani Srbije i Boris Tadić će pobediti na izborima. Hvala.

Oliver Dulić

| Predsedava
Dr Paja Momčilov ima pravo da komentariše odgovor. Izvolite, doktore.

Paja Momčilov

Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine potpredsedniče Vlade, vašim odgovorom naravno ne mogu biti zadovoljan, jer to sam i reklamirao. Vidite o čemu se radi. Molio sam da mi se odgovori koliko je projekata na temu zdravlja na kojima se u Srbiji radilo do 2000. godine završeno, a na koliko se u ovom momentu radi. Šta sam tražio? Naziv projekta, ko je finansijer - donacije ili kredit, ko je nosilac projekta, budžet projekta sa specifikacijom izvršilaca i sredstva koja su dobili, ko je završio evaluaciju i kako glasi.
Katastrofalni su rezultati reforme srpskog zdravstva. Zašto? Zato što nije zaustavljeno oboljevanje od najtežih hroničnih bolesti, a sada se čak ponovo javljaju i epidemije zaraznih bolesti, što nije tipično za razvijenu zemlju, a nemamo sankcije. Ti su rezultati katastrofalni i moramo da preispitamo ovakve projekte. Projekata je bilo. Trideset projekata je prošlo, u toku je izrada 65 projekata u ovom momentu.
Vi ste odgovorili da na sajtu možemo videti spisak projekata. Da, sada smo prvi put, posle naše intervencije, videli koji su to projekti. Tamo vidimo samo sume koje su izdvojene. To su promašeni projekti.
Tipičan primer za takav promašaj je skandalozni projekat transfuzije krvi, koji je započet 2002. godine i koji je trebalo da omogući da se reafirmiše naša fabrika za frakcionisanje plazme i da se ojača naš sistem transfuzije. Uloženo je sedam miliona evra. Sada nam Vlada i Ministarstvo zdravlja predlažu novi projekat iz istog ovog. Traži se ponovo da se radi projekat modernizacije centra za plazmu. Tu se traže silne pare za nešto što se apsolutno zna.
Želim samo da vas podsetim, u maju 2004. godine je Odbor za zdravlje i porodicu ove skupštine jednoglasno doneo odluku da je projekat, onako kako je zamišljen, štetan. Tražimo da vidimo projekte, tražimo ljude koji su potrošili pare.
Vi ste, gospodine Đeliću, igrom slučaja bili i u prethodnoj Vladi kada se raspravljalo o zloupotrebi budžetskih sredstava građana Srbije, kada su na račun jedne banke ''bačena'' sredstva namenjena za Crveni krst i dobrovoljno davalaštvo krvi i kupovali se aparati koji se, normalno, dobijaju kao donacija. To su primeri tipičnih zloupotreba.
A šta se dogodilo ljudima koji su ukazivali na ovako nenamensko trošenje i poreskih obveznika Evrope i građana Srbije? Dogodilo se da su proganjani. Gospodin Steva Požega iz Novog Sada, dobrovoljni davalac krvi, koji je 173 puta dao krv i koji je javnom tužiocu dao materijale o korupciji u Zavodu za transfuziju krvi Novi Sad, morao je da daje izjavu u SUP-u Novi Sad. Fadil Delić iz Prijepolja, koji je isto ukazivao na zloupotrebe, odgovarao je za navodnu uvredu. Dr Rada Smiljanić, vrhunski transfuziolog, morala je da demisira sa mesta šefa odeljenja da bi na njeno mesto došao urolog.
To je skandalozno. To radite i to je mehanizam kroz koji ste verovatno do sada trošili pare stranih donatora, a sada ono što je kredit i što su budžetska sredstva naših građana.
Prema tome, molim vas da vidimo imena i da vidimo budžet, kao što je bilo dato, jednom ste se prevarili, pa je izašao na videlo budžet jednog projekta Svetske banke o četiri bolnička centra: Valjevo, Zrenjanin, Pirot i Kraljevo. Tamo imate taksativno nabrojana sredstva, koliko dobijaju konsultanti, koliko ko dobija i za šta je utrošeno. Da li je to utrošeno na predviđeni način, mi ne znamo i to nas interesuje. To kažite, a to morate da pokažete, jer je situacija u zdravstvu katastrofalna.
Ministru zdravlja ne postavljam pitanja. Zašto? Zbog toga što je on treći put ovde i pokazao je šta zna. Onaj ko ga drugi put uzima za ministra, pored svega ovoga – e, pa on je odgovoran. On je odgovoran za zdravlje srpskog naroda koje je u ovom trenutku žalosno.
Molim vas, otvorite projekte jer uspešnost reformi, kažu vaši patroni, zavisi od javnosti i od svesti onoga ko implementira te reforme, da li ima odgovornost prema svom narodu.
Morali biste da imate minimalnu odgovornost i da jasno odgovorite na ovo što vas pitam, a ne ovako. Meni je odgovoreno: možete doći kod nas da pogledate detalje. Ne, mene to ne interesuje kao Paju Momčilova, mene interesuje da svaki građanin, kada pritisne dugme i ode na sajt, može da vidi gde su potrošene njegove pare. Hvala.

Oliver Dulić

| Predsedava
Zahvaljujem. Narodni poslanik Dejan Mirović je sledeći na redu da postavi poslaničko pitanje. Izvolite.