PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 06.12.2007.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

4. dan rada

06.12.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 10:05 do 21:05

OBRAĆANJA

Ninoslav Dimitrijević

Poštovano predsedništvo, kolege poslanici, gospodine ministre, mi se, takođe, pridružujemo SRS-u i želimo da podržimo ovaj amandman, jer smatramo da je civilno služenje vojnog roka nešto što je neadekvatno upotrebljeno kao termin. U stvari, civilno služenje vojnog roka je način da se ne služi vojni rok, da se izbegne vojni rok. Smatramo da je mnogo adekvatniji termin za služenje civilnog vojnog roka – radna obaveza prema državi.
Zašto to kažem? Ne zato što sam poslanik SPS-a koji je u opoziciji, već zato što sam imao prilike da budem s tim momcima koji su, inače, na civilnom služenju vojnog roka u Zdravstvenom centru Negotin, u kome radim. Milion puta sam se uverio da ono što oni rade, zaista, nema karakter vojne obaveze. To jesu dobri momci, koji žele da poslušaju dobronamerno i da urade sve što im se kaže, ali to nema karakter vojne obaveze.
Pre svega, oni imaju svoje radno vreme, kao i svi drugi zdravstveni radnici Zdravstvenog centra, za razliku od onih koji redovno služe vojni rok, koji radno vreme ne poznaju, koji rade 24 sata dnevno, naročito za vreme obuke. Oni imaju i dežurstva, i pripravnosti, itd.
Znači, praktično, nema nikakvih dodirnih tačaka između civilnog služenja vojnog roka i vojnog roka koji se služi redovno, redovnog vojnog roka. Šta je njihov posao? Njihov posao je, uglavnom, da urade nešto što je sporedno u nekim aktivnostima, da odnesu prljav veš u vešeraj, da čiste, održavaju bolnički krug. Čak ni bolničari ne mogu biti, jer nemaju položen kurs za tako nešto. Mogu pomagati bolničarima, ali da su na redovnom služenju vojnog roka oni bi to naučili, jer znamo da u Vojsci postoje i četni bolničari, i vodni bolničari, pa bi, eto, naučili, čak bi bili osposobljeni za neku budućnost da nešto rade.
Ono čega, takođe, nema, to je upoznavanje s osnovnim pojmovima vojne službe, a to je šta je vojna doktrina, koja je to vojna doktrina, koja su uputstva, kako je organizovana Vojska. Čak ne znaju, nemaju dodir ni s uniformom. Ne znaju kako ona izgleda, ni koje vrste uniformi postoje, ni za šta uniforma služi, da je to deo HTZ opreme i kako se sve ta HTZ oprema može iskoristiti. To bi sve naučili, upravo, kad bi služili redovni vojni rok, a ne moraju doći u kontakt s oružjem, jer je ta HTZ vojna oprema korisna, pragmatično pričam, u svim vanrednim situacijama, u ekološkim katastrofama, pa čak i u civilnoj zaštiti.
Sa mnogima sam razgovarao i pitao ih, oni znaju šta je gas-maska, znaju šta je aparat za gašenje požara, ali ne znaju to da koriste, ne znaju šta je borbeni ranac i čemu služi, da njegova upotreba nije vezana za upotrebu oružja, ne znaju kako se koristi kompas, kako se koristi busola itd. Onda, na primer, ne znaju kako bi formirali konačište, što bi naučili za vreme redovnog služenja vojnog roka.
Podsećam da konačište ne služi samo da se formira u toku ratnih dejstava, nego i u toku mirnodopskih dejstava, u svim važnim vanrednim situacijama, kako se formira naselje, koji su parametri, koja su pravila, na primer, kod poplava, kod požara, za interno raseljena lica itd.
Ima mnogo poslova u toku služenja vojnog roka koji ne zahtevaju nikakav kontakt s oružjem. Ali, nije to najvažnije, najvažnije je da se u toku služenja redovnog vojnog roka steknu, odnosno upoznaju osnovne vrednosti, a to je hijerarhija, to su pozitivne životne navike koje se mogu naučiti i steći u vojsci.
Postoji u Negotinu jedna ogromna kasarna, koja je sada prazna, postoji mnogo artiljerijskog oružja, koje sada rđa, koje je neodržavano. Uvek kada prođem pored tih objekata, setim se da bi, upravo, ta deca mogla i to da rade, da daju svoj pozitivan doprinos i tim stvarima. Ono što, takođe, mogu da upoznaju, to je doktrina civilne zaštite koja se uči u toku služenja redovnog vojnog roka i koja će kad-tad zatrebati u životu.
Zašto ovo pričam? Zato što nas, možda, čekaju neka savremena ratovanja u kojima je ogroman broj civilnih žrtava, sve veći broj civilnih žrtava, a sve manji broj vojnika koji su žrtve.
Naime, najnovija vojna strategija i doktrina, upravo, štiti sve one koji služe vojni rok, sve vojnike, ali stradaju civili. Upravo, treba umanjiti te civilne žrtve od vojnih dejstava. Poznato je da je bačeno eksplozivno sredstvo, kako izgleda zatrovana voda, itd. Sve su to vanredne prilike koje se mogu prevazići tako što ovi momci mogu to naučiti za vreme redovnog služenja vojnog roka, a da ne moraju da nose oružje.
Ima još mnogo toga, da ne bih oduzimao vreme, da bih bio pragmatičniji, na primer, kako dekontaminirati ljude, hranu, vodu, kako koristiti skloništa. Mnogo je poginulih i mnogo invalida zbog nestručnog ponašanja, upravo, u ovakvim okolnostima, a što bi se naučilo redovnim služenjem vojnog roka. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Zahvaljujem narodnom poslaniku Ninoslavu Dimitrijeviću.
Reč ima narodna poslanica Aleksandra Jerkov.
...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Aleksandra Jerkov

Poslanički klub nacionalnih manjina
Dame i gospodo narodni poslanici, narodne poslanice, ovo što su rekli u raspravi prethodni govornici o ovom amandmanu, prosto, nije istina i zahteva jednu vrstu intervencije.
Civilno služenje vojnog roka nije način da se izbegne vojna obaveza, to je način da se ona na drugi način i pod nekim drugim uslovima ispuni. To je praksa u Evropi, u drugim demokratskim zemljama, jedno od osnovnih dostignuća demokratije.
Liga socijaldemokrata Vojvodine i omladina LSV-a su skupljali potpise dugo vremena da bi ovako nešto postalo moguće u našoj zemlji.
Osnovno pravo čoveka i osnovno ljudsko pravo je pravo na izbor. Taj izbor može biti i to da neko ne želi da služi vojni rok pod oružjem, ne samo iz verskih razloga. Mene čudi da vi samo verske razloge priznajete kao legitimne razloge. Razlozi mogu biti potpuno druge prirode. Oni mogu biti ideološki, moralni, prosto, ima ljudi koji su pacifisti, koji ne vole oružje i koji ne žele da imaju veze s oružjem. To pravo se njima mora uvažiti.
Ovde se dosta govorilo o tome šta se sve u vojsci uči, a ovi ljudi neće naučiti. Ja samo moram da kažem da za učenje ne služi vojska, za učenje služi škola. Ono što naši vojnici u vojsci mogu naučiti, možda bi bolje bilo da u životu i ne nauče. Pogotovo je opasno što diskusija o ovom amandmanu ide u pravcu ukidanja, nepotrebnosti služenja civilnog vojnog roka, što bi značilo smanjenje nivoa ljudskih prava, što je protivustavno, zbog toga što je Ustavom zagarantovano da se dostignut nivo ljudskih prava ne može više smanjivati.
Sama činjenica da civilno služenje vojnog roka traje duže od redovnog služenja vojnog roka govori o nepovoljnom položaju u kome se ljudi koji žele da služe civilni vojni rok nalaze i o diskriminaciji tih ljudi.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Zahvaljujem narodnoj poslanici Aleksandri Jerkov. Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, reklamira povredu Poslovnika. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Gospodine Mrkonjiću i vi ste primetili da ovaj poslovnik nije dobar kada se javi ovakva tema, da nekoliko puta po 15 minuta nije baš dovoljno da se čuju svi stavovi političkih stranaka koje su zastupljene u Narodnoj skupštini. Zbog vas, da ne biste imali problema s predsednikom, pozivam se na član 136. našeg poslovnika i očekujem da će ministar napokon da se uključi, da nešto kaže povodom ovoga. Ne bi bilo dobro da to uradi na kraju, kada imam neku obavezu, pa neću moći da ga čujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Gospodin ministar vrlo pažljivo sluša. Molio sam ga da pažljivo sluša, ostavite čoveka da sluša, pa će da odgovori. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Na početku moram da iskoristim priliku da se izvinim onom savetniku, jer sam napravio veliku grešku, pobrkao sam dva prezimena i dva imena. To smo rešili, taj gospodin savetnik i ja. Izvinio sam se. Bio je Jeremić, nije bio onaj drugi. Onaj drugi je vrlo pozitivan, jer je lepu knjigu napisao o četnicima. Na Ravnoj Gori možete da nađete tu knjigu i to je dobra knjiga.        
Gospodine Šutanovac, pošto ste vi predstavnik Vlade za ovu tačku dnevnog reda, vidite, od kada je donet ovaj novi ustav, vojna obaveza više nije ustavna kategorija. Ranije je postojala obaveza svakog građanina da brani državu, da ispunjava svoju obavezu. Ona više nije u Ustavu tako napisana. Data je uopštena formulacija da svaki državljanin Republike Srbije ima neke svoje obaveze u oblasti odbrane, bezbednosti, ali na jedan uopšteni način.
Sada je, praktično, svaki čovek, svaki državljanin Republike Srbije u sistemu odbrane, on je u nekom sistemu vojne obaveze u skladu sa zakonom, naravno, pod zakonom propisanim uslovima. Ali, ono što ste vi, pod uticajem nevladinog sektora i ovih pacifista, uradili jeste što ste na nivo ustavne norme podigli prigovor savesti.
Neću da ulazim u detalje ovoga što je napisano, ako ovo stoji u Ustavu, ali prigovor savesti se odnosi na to da čovek vojnu obavezu koju ima po zakonu ne ispunjava noseći oružje, on ima animozitet prema oružju, ali nema prema uniformi, nema prema kasarni, nema prema starešinama, nema prema vojnom sistemu. On nema vojni animozitet prema sistemu odbrane.
Vi dalje idete, pa u ovom članu koji je obuhvaćen amandmanom gospodina Bečića, to je član 48, sve to zamenjujete, pa kažete – to je civilno služenje. Civilno služenje postoji u nekim zemljama, kod nas ne može da postoji, jer nije predviđeno kao ustavna kategorija. Šta to znači? Vidite, u prvom stavu člana 45. govori se o vojnoj obavezi i o drugoj obavezi koja podrazumeva nošenje oružja. Znači, građanin ima pravo da kaže – ističem prigovor savesti i ne nosim oružje prilikom ispunjavanja svojih obaveza. Ali, vi ćete dobiti paradoksalnu situaciju da neko ko je lovac ne ispunjava vojnu obavezu, ističe prigovor savesti. Moguće je da se posle, u 30. godini, zaposli i da radi na fizičko-tehničkom obezbeđenju, gde treba da nosi oružje.
Član 45. Ustava kaže - on ispunjava vojnu obavezu, ali ne nosi oružje. Naći će njemu Vojska posao, ljuštiće krompir, radiće ovo, radiće ono. Tu je ovaj kolega, Ninoslav, u pravu kad je rekao - on saznaje šta je disciplina, šta je organizacija države.
Pazite, ljudi su samo na dva mesta jednaki, u obrazovnom sistemu i u vojsci, na drugim mestima je zastupljena politička diskriminacija, manje ili više. Odraz jednakosti, kada sam bio učenik, bile su uniforme. Skoro sam bio u Irskoj, svi koji idu u školu nose uniformu, a kod nas su izbacili i one kecelje i one dolame itd. Drugi vid jednakosti jeste da svi ispunjavaju obavezu s uniformom. Doduše, danas i ovi koji ispunjavaju vojnu obavezu ne nose baš mnogo pištolje i puške. Pištolje vojnik nikad ne nosi, puške nosi tokom one dvomesečne obuke.
Civilno služenje mora da se izbaci iz zakona o odbrani i morate da ga izbacite iz zakona, pretpostavljam, o vojnoj obavezi, jer mora tamo da se reguliše. Prigovor savesti, neću da ulazim koji su razlozi, ali široko mogu da budu postavljeni razlozi, znači da neće imati dodira s puškom, s oružjem. Ako idemo sada sa širim tumačenjem, šta sve može da stane pod pojam oružja, znate i sami da oružje može da bude i ona oprema, i kompjuteri itd. Doduše, i mi poslanici smo naoružani, naše naoružanje jeste jezik, govor koji ne sme da dovede u pitanje bezbednost i odbranu zemlje.
Znači, gospodin Bečić je dobro uvideo da te dve reči "civilno služenje" moraju da se izbace iz ovog člana. Prihvatamo, dao je prigovor savesti, neće da ima dodirnih tačaka s puškom, pištoljem, s tenkom, sa ovim, sa onim, to je druga dimenzija, ali ovo što se kod nas dešava jeste svojevrsno karikiranje, pozorište, te ovamo, te onamo, to nema pokriće u Ustavu. Moram da vam kažem i kada ste pre dve-tri godine ubacili u praksu civilno služenje, tada ste sami priznali, ne vi, gospodine Šutanovac, nego onaj ko je u to vreme bio u Generalštabu i u Ministarstvu odbrane, da ne postoji pravni osnov za tako nešto, ali je, pod pritiskom javnosti, Vojska našla neki interes, odlučeno je tako. Znači, nema civilnog služenja, može biti samo služenje bez oružja.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Zahvaljujem narodnom poslaniku Zoranu Krasiću.
Reč ima narodni poslanik Rajko Baralić, o amandmanu.

Rajko Baralić

Za oficirčinu je dovoljno dva minuta, nije to problem.
Gospodine ministre, na sednici Zakonodavnog odbora, juče, mi smo razgovarali o ovim pitanjima, ja sam tamo dobio neke odgovore i, molim vas, neophodno je da se brzo donese zakon o civilnom služenju vojnog roka. Neophodno je da se donese zakon o civilnoj zaštiti, celovit zakon o civilnoj zaštiti i neophodno je da se posebno reguliše zakon o vojnoj obavezi, zato što ovde ima nekoliko otvorenih pitanja koja, na osnovu ovoga što piše u članu 48. zakona o odbrani, ne mogu da se razumeju.
Ja više ne mogu da polemišem s Ustavom. Gotovo je. Ovo je pitanje završeno. Od 1984. godine, u bivšoj Jugoslaviji vodila se kampanja za prigovor savesti, to političko mišljenje je preovladalo i ono sada postoji ovde. Ja se s tim ne slažem, ali to nije više pitanje za polemiku.
Za mene je sledeće pitanje važno, da li onaj ko je odslužio vojni rok pod oružjem i koji je, na osnovu osposobljenosti, služenjem tog vojnog roka, raspoređen u ratnu jedinicu, može da bude kažnjen nakon toga? Kako? Zato što on svaki put mora da se odazove kada je podignuta njegova ratna jedinica i svaki put mora da uradi sve ono što se od njega traži, jer je vojni obveznik pod oružjem, za razliku od ovog drugog, koji je ispoštovan, tako što je, prigovarajući po ovom pitanju, civilno služio vojni rok, eliminisao sve potencijalne rizike po zdravlje u narednih 50 godina.
Dakle, očekujem da se ovo pitanje razreši na pravedan način. Nedopustivo je da u Srbiji požari, poplave, druge elementarne nepogode protiču bez angažovanja onih koji su civilno služili vojni rok, a da pri tom deca koja odlaze danas i služe pod puškom, kako se to kaže u Srbiji, vojni rok, moraju da se svaki put odazovu i na vežbu, i na mobilizaciju, i da učestvuju u ratnim borbenim dejstvima.
Ovo je važno pitanje, jer jedan broj ljudi ne ide sada u Vojsku pod oružjem iz ovih razloga, gospodine ministre, zato što smatraju da su kažnjeni višestruko. Dakle, mora da postoji osećaj ravnopravnosti građana Srbije i, u tom smislu, očekujemo intervenciju i donošenje nekoliko zakona.
Postoji srednje rešenje, donesite zakon da je Vojska u Srbiji profesionalna, da deca ne idu da služe vojni rok, pa neka idu oni koji žele to da rade za novac, ali i u tim uslovima postoje obaveze da se jedan broj ljudi pod oružjem osposobi za odbranu zemlje.
Dakle, ovo je mnogo veliko pitanje da bi se rešilo ovim amandmanom i očekujemo odgovore u vezi s pitanjima koja sam postavio, zato što to unosi velike dileme kod dece koja su, inače, motivisana da idu u Vojsku.
Želim da kažem da potičem iz kraja gde je procenat onih koji idu u Vojsku pod oružjem još uvek veliki.
Ako ovo bude trend, onda to neće biti dobro. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne)
Narodni poslanik Nenad Čačak predložio je da se posle člana 66. doda novi član 66a.
Vlada nije prihvatila amandman, Odbor za odbranu i bezbednost predlaže da se amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Nenad Čanak.