ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 13.12.2007.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

13.12.2007

Sednicu je otvorio: Miloljub Albijanić

Sednica je trajala od 10:05 do 20:05

OBRAĆANJA

...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Paja Momčilov, a zatim narodni poslanik Mileta Poskurica. Izvolite.

Paja Momčilov

Dame i gospodo narodni poslanici, očigledno je da ova rasprava o budžetu, a to je najvažniji zakonski akt koji jedan parlament može da donese, teče u senci dva daleko interesantnija politička događaja.
Prvi je događaj par ekselans, a to je briljantna odbrana gospodina Vojislava Šešelja u Haškom tribunalu, gde su oni koji su pratili suđenje mogli da vide kako je do besmisla doveo Šešelj optužnicu Haškog tribunala. S druge strane, videlo se kako je takozvani ekspert tužilaštva doveden na svoju pravu meru, a njegova prava mera je belosvetski šarlatan. Videli ste da je to povremeno bilo tragikomično posmatrati onu osobu koja za sebe pledira da je naučni radnik.
Vratimo se mi našem budžetu i naravno, jasno je da ću da govorim o zdravstvenom delu ovog aspekta. Meni je jako žao što gospodin Cvetković, najverovatnije, neće moći da odgovori na moja postavljena pitanja, budući da sam siguran da on ovaj deo koji tretira zdravstvo nije ni kreirao.
Da pođemo o zdravstvenog stanja našeg naroda, to bi morali prvo da kažemo. Možda jedna prethodna isto napomena mora da se da, nažalost, ova vlada, i gospodin Cvetković sledi intenciju te Vlade, ne shvata da je ulaganje u zdravstvo prava investicija, nego smatra ulaganje u zdravstvo potrošnjom. Razvijene zemlje sveta danas su shvatile da je ulaganje u zdravstvo ne potrošnja nego ulaganje, kako vi volite da kažete, u održiv razvoj.
Dalje, naš narod izuzetno ceni zdravlje i smatra da je to jedna vrhunska vrednost koju valja imati u ovom našem životu. Šta je sa tim zdravljem danas? Nažalost, ugrožena je biološka egzistencija srpskog naroda. Kako je ugrožena?
Belom kugom, i ono što je daleko važnije, umiranjem od hroničnih nezaraznih bolesti, koje su preventabilne. Dve epidemije haraju Srbijom, epidemija kardiovaskularnih bolesti i malignih bolesti, kao što je jedan od prethodnika za ovom govornicom već isticao.
Naravno da veliku zaslugu ima i 19 najrazvijenijih zemalja sveta, koje su sa hiljadu aviona bacili 20.000 tona eksploziva, i to osiromašenog uranijuma, kasetnih bombi, na stanovništvo i na tlo naše zemlje. Sigurno da je posledica ovakvog stanja obolevanja uzrokovana i time. Ono što je poražavajuće, danas u Srbiji više umire nego pre 2000. godine i narod je bolesniji nego pre 2000. godine. Ono što moramo kazati, ko je za to zaslužan od 2000. godine do sada, to je upravo politika koju vodi DOS-ovska vlada, koja je personifikovana u liku i delu gospodina Milosavljevića, koji je i danas aktuelni ministar zdravlja.
Da se ostavimo i korupcije sistemske, koja je generisana zakonima, pređimo samo na ovo što ste vi nama ovde predložili. Prvo moram da intervenišem, i to najoštrije da intervenišem, zbog onoga što ste nam napisali u Memorandumu koji prati ova budžet koji ste nam predložili.
Naime, na strani 532, ne znam kako ste do toga došli, ali vi ste bili slobodni da napišete ovo i citiram, molim da mi ovo ne uđe u vreme: "Finansiranje funkcije zdravstva iz javnih izvora u periodu od 2002. do 2006. godine iznosilo je u proseku 6% BDP, a u 2007. godini je povećano na 6,4 BDP, što je visoko u odnosu na međunarodne standarde. Radi stvaranja fiskalno održivog sistema zdravstvene zaštite i blagog smanjenja udela izdataka za ove namene u bruto društvenom proizvodu sa 6,4 u 2007. godini na 5,9 u 2010. godini".
Molim vas, kako ste smeli ovako nešto da napišete, gospodine Cvetkoviću, i da stojite iza toga. Nije mi bilo teško i upotrebiću dosta vremena da vidite kako to u svetu izgleda. Uzeo sam podatke Svetske zdravstvene organizacije iz 2007. godine, da vidite koliko svet izdvaja od bruto nacionalnog dohotka za zdravstvo. Sad ću vam čitati čitavu grupu zemalja i da mi vi onda kažete gde tu vidite ovo što ste vi rekli, da treba smanjivati i doći na kriminalan nivo od 5,9%.
Svetska zdravstvena organizacija kaže da je minimum izdvajanja 5% i da to izdvajaju oni najsiromašniji. Evo vako: Albanija izdvaja 6,7; Argentina 9,6; Australija 9,6; Austrija 10,3; Belgija 9,7; Bosna i Hercegovina 8,3; Brazil 8,8; Bugarska 8, Kanada 9,8; Grčka 7,9; Nemačka 10,6; Francuska 10,5; oćete Amerika da čujete, 16% izdvaja od bruto nacionalnog dohotka. Gde ste našli uporište za ovako kriminalnu tvrdnju da mi izdvajamo mnogo i da moramo snižavati.
Sad vas sa ovog mesta optužujem da vi smišljeno i planski radite na potpirivanju onoga što sam naznačio da je glavni problem, a to je biološka ugroženost ove nacije.
Vi ovim stavovima, koje su vam izdiktirali mentori međunarodni koji sede u vašim kancelarijama, dodatno ugrožavate zdravlje i zdravstveno stanje stanovništva Srbije. To je vaš budžet. To je vaša slika. Ono što bi čovek sad mogao kazati o samim ovim stavkama, u načelu nemam mnogo nažalost vremena, skraćena je diskusija povodom ove tačke dnevnog reda, mi sve zakone donosimo na brzinu, ali proći ću malo kroz stavke za Ministarstvo zdravlja.
Lako se vidi, ukratko da vam kažem, da Ministarstvo zdravlja raspolaže sa oko 11 milijardi dinara iz budžeta za zdravstvenu politiku koju će voditi. Tu su redovna delatnost, gde imamo uređenje i nadzor, zastupljena sa 741 milionom dinara, za preventivnu zdravstvenu zaštitu je izdvojeno 2,4 milijarde, za unapređenje uslova lečenja 3,4 milijarde i za zdravstvenu zaštitu po članu 22. Zakona o osiguranju četiri milijarde dinara.
Ako pogledate ovu prvu stavku, uređenje i nadzor, znači ono što spada u redovan posao, ako gledate ciljeve koji su dati i ako gledate opis, videćete da je to krajnje laički i nestručno napisano. Evo šta se kaže u ciljevima, samo ću citirati: "Cilj ovog programa je da osigura uređenje, razvoj i nadzor sprovođenja zdravstvene politike".
E sad, uređenje, razvoj i zdravstvenu politiku ne možemo staviti u nadležnost ministarstva. To je elementarno neznanje, to je nadležnost zakonodavnog organa, potpuno pobrkani lončići. Opet, interesantno je, kaže, da su ciljevi ovde sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja, a onda kad vidite instrumente na koje se poziva, uopšte nije nigde naveden Zakon o zdravstvenom osiguranju.
Pogledajte šta je tu napisano. Tih 700 i nešto miliona dinara, koji će biti izdvojeni, koristiće 106 zaposlenih osoba, da bi kao krajnji rezultati dobili prednacrte tri zakona i dve strategije.
Ne bi to ni bilo strašno, ali ono što nije u redu sledi iza toga. U istoj stavci vi odjedanput vidite usluge po ugovoru i onda vidite da stručne usluge zahtevaju dodatnih 45 miliona dinara. Molim vas, 106 zaposlenih za ovu oblast, koja ima 700 i nešto miliona, a kao rezultat će dati tri zakonska predloga i dve strategije, mora još dodatno da plaća stručnjake. Zar ovih 106 nisu stručni?
Tako je u svim stavkama i to je vaše lice, to je katastrofa. Vi trošite i traćite novac naroda, koji ste pokupili drakonskim porezima, na nešto što nije u redu i što ne doprinosi boljem zdravlju našeg stanovništva. Neću prolaziti kroz sve stavke, nemam mnogo vremena, ali kroz dve moram. Unapređenje zdravlja stanovništva za bolesti od posebnog socijalnog i medicinskog značaja. Neodgovoran način raspolaganja sredstvima. Zašto?
Vi ovde imate niz projekata koji su navedeni, koji će da troše prilične novce, a sve su monoprojekti, svi se tiču jednog oboljenja.
Projekti za sprečavanje monooboljenja su osamdesetih godina napušteni. Danas se rade integrisani projekti i mi pre sankcija smo bili učesnici CINDI programa do 1993. godine, pa smo onda zbog sankcija isključeni iz programa. Zašto nismo posle 2000. godine ponovo učesnici CINDI programa? CINDI program je nešto što treba da usvojimo i na čemu treba da radimo.
Ono što je takođe jako smešno, u stavci učešće u finansiranju imamo program sprečavanja bolesti izazvanih konzumiranjem duvana. Da ne govorim kako je nakaradno definisano i šta je sve tu napisano, tu se troši 1,2 milijarde dinara, ali ono što se svodi ovde, znači program sprečavanja bolesti izazvanih konzumiranjem duvana, ovde imate jedan projekat koji kaže - unapređivanje zdravstvene zaštite obezbeđivanjem medicinske opreme za bolesti izazvane konzumiranjem duvana.
Kaže ovako: opremaće se operacione sale adekvatnom opremom, monitoring aparatima, aparatima za anesteziju i nabavkom magnetne rezonance. Onda navodi da će se nabavljati i magnetna rezonanca za dečiju univerzitetsku kliniku. U stavci - sprečavanje bolesti izazvanih konzumiranjem duvana kupuje se magnetna rezonanca Univerzitetske klinike u Beogradu. Da li ste vi normalni? Da li deca puše? To je lečenje, to nije prevencija.
Niz je takvih primera, nažalost, nemam vremena i ovo je skandalozno što radite. Vi, gospodine ministre, znam da niste krivi za to, podmetnuli su vam to. Kriv je gospodin Vojislav Koštunica što pušta da se izvesni laici, ima i teža reč koju neću upotrebiti, iživljavaju kroz ovako važne dokumente.
Još jedna stavka koju ne mogu da preskočim, koja je jako ozbiljna u celoj stvari. Odjedanput se pojavljuje nešto što se zove učešće u finansiranju izgradnje i opremanje zdravstvenih ustanova, opet 1,2 milijarde. Pazite jednu stavku - kapitalne donacije organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, izgradnja, ulaganje investicionih tekućih zdravstvenih ustanova.
Molim vas, ministre, to ste mogli da vidite, vi ste finansijer. Ne može po zakonu nikakve donacije da dobija fond, da bi davao za investiciona ulaganja, za proširivanja i opremanje zdravstvenih ustanova. Nadležan je onaj ko ih je osnovao. Da li vi to znate, gospodine Cvetkoviću? Ako znate, strašno je što ovo dozvoljavate, ako ne znate, ima i dela u ovome i vaše odgovornosti.
Kada čovek malo pročeprka onda shvati o čemu se radi. Tajno se mimo javnosti gradi nova zgrada Zavoda za zdravstveno osiguranje. Danas kada nemamo dovoljno sredstava da lečimo naše građane, na placu bolnice "Dragiša Mišović" u izgradnji je nova velelepna zgrada za administraciju. Taj fond je leglo korupcije i kriminala.
To je onaj fond koji je imao 2000. godine 60 zaposlenih i funkcionisao normalno, a danas ima 200 zaposlenih i u predlogu koji je dat naznačeno je da će u ovoj godini biti primljeno još 300 izvršilaca. Strašno. Građani nemaju da se leče, građanima se uskraćuju prava, a rasipa se na jednu glomaznu i neefikasnu, mogu slobodno da kažem, korumpiranu instituciju. Vi ste stali iza ovoga, gospodine ministre, i ne služi vam to na čast.
Mi znamo zašto 300 novih. Vi donosite zakone, ovo se odnosi i na poslanike sa leve strane, koji su nemogući da se izvrše. Do 2006. godine kada je donet Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebalo je da overavanje zdravstvenih knjižica vrši fond, on to ne vrši. Vlada je našla solomonsko rešenje i do 1. januara ove godine nema uslova da vrši overavanje te zdravstvene knjižice fond, nego će vršiti organizacije gde rade ljudi.
Prošao je 1. januar, još se ništa nije dogodilo. Evo kako vi otprilike radite. Ovo što ovde stoji apsolutno je upereno protiv zdravlja naroda Srbije. Vi i vaši strani mentori, koji ste ovaj narod doveli u ovako tešku zdravstvenu situaciju, nastavljate na uništavanju biološkog integriteta ovog naroda i zbog toga SRS ne može da glasa, a otvoreno vam u lice kažemo – neka vas je sramota.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Mileta Poskurica.
...
Srpska napredna stranka

Mileta Poskurica

Da počnem otprilike pričom koja je bila negde u junu, preko dva miliona zaposlenih u Srbiji mora da održava, i u tome im pomaže ovaj budžet, nešto preko milion zaposlenih, milion i 300 hiljada ljudi, osoba, dece predškolske, srednjoškolske, fakultetske, koji moraju da namire iz toga sredstva za školovanje, sredstva za lečenje i 300 hiljada ljudi kojima je potreban nekakav vid socijalnih davanja.
Tako da ovaj budžet, kada se uzme ona osnovna činjenica, sa 46% svog obima povukao prihod iz PDV-a, u kome su naravno oporezovane pelene, dečija odeća, oporezovano sve što je oporezovano u civilizovanoj zemlji, a u zemlji niskog nataliteta ne bi trebalo da bude.
Ako je samo trećina od toga prihoda na dobit preduzeća i prihoda na profit koji su ostvarili građani štednjama, svojom imovinom i kapitalom, vidi se da ovakva poreska politika, fiskalna politika, koja je inače jedan konstituent i način kreiranja budžeta, niti je pravedna, niti je, ili moguće da jeste, prividno ujednačena i prividno jednaka.
Ali, naravno da ne može takva biti, jer samo retke stavke se ne oporezuju poznatom stopom od 18%, koliko oporezujete stvari koje nikako u Srbiji ne bi trebalo da se oporezuju, ne ulazeći u to što vam je sa najvišeg duhovnog mesta rečeno i predloženo da se takve stvari ukinu. Ni u ovom budžetu to nije, pa je budžet i dalje ostao deficitaran.
Verujem i da baron od Tiltona vama ne bi mogao, kada bi se povampirio, da dođe i da pomogne, da nađete pravu meru monetarne i finansijske politike kojom biste očuvali stabilnost budžeta. To što ovaj budžet predstavlja 27% bruto nacionalnog dohotka nije stvar za zanemarivanje. To što 7% tog dohotka zapravo ide na potrošnju administracije, koja je četiri puta veća od kada je koalicija DOS u bilo kojoj varijanti na vlasti, nije za zanemarivanje. To što četvrtina, 27%, ode na usluge administracije jeste veoma velika stavka koja ovaj budžet pogađa.
Govorili smo o tome da mere uzimanja od građana, fiskalna politika, nije najbolje rešena. Čujemo da guverner NBS često kaže da sam svojim monetarnim postupcima, potezima, ne može očuvati monetarnu stabilnost bez konkretne pomoći Vlade.
Neko nesnalaženje i dogovor među vama ne postoji, tako da monetarna stabilnost očigledno u državi ne postoji, to je bilo vidljivo skorašnjom krizom evra, koji je doduše ovog puta, ne u nameri da se uruši postavljanje Tomislava Nikolića na mesto koje mu pripada, nego iz nekih sasvim realnih i jasnih namera povlačenja stranog kapitala i konverzije te vrednosti u evro, zapravo i bio razlog nestabilnosti.
To što govorite i što nije tako uverljivo doprinelo da izađete iz okvira planirane inflacije i da se približite 9,5-10 %. Kada ovakav, kako je konstruisan budžet pogledamo, po stavkama, retko ćemo gde naći da je nešto urađeno tako da mu primedbi nema. Bar najčešće stavljam primedbe na one kojima je najteže ući u trag, to su specijalizovane usluge, usluge po ugovoru i drugi način elegantno opranih para kojima se u trag ući ne može.
Kada se radi o Ministarstvu nauke, ono je ostalo na sredstvima koja su gotovo u dlaku ista, čak nešto niža nego što su bila. U toj raspodeli usluge po ugovoru i specijalizovane usluge su gotovo dvostruko veće, ali bili su pošteni pa su pobrojali šta će se iz toga plaćati.
Očekujem na odboru da do detalja razmotre još neke nama nejasne stvari - zašto iz naknade za socijalnu zaštitu idu stipendije i zašto je samo milion dinara dato za stipendiju, i srednjoškolaca, i dobrih studenata i onih koji su na takmičenjima osvojili nekakve nagrade.
Nekoliko puta sam otvarao, nisam video još tri nule, pa da bude milijarda, a sedam milijardi su specijalizovane usluge i preko toga se održavaju instituti, projekti itd. Kad je već tako, hajde da vidimo zašto instituti za zaštitu zdravlja i zavodi za zaštitu zdravlja imaju tako visok nivo specijalizovanih usluga, ne ulazeći u to da to što oni rade je važno za državu i da to što rade u odnosu na ostale lekare, rade za jednako loše ili nešto malo bolje plate.
Činjenica je da je 737 miliona podeljeno u nekoliko, u najmanju ruku, čudnih projekata. Ne znam koliko biste mogli bez ministra zdravlja da odgovarate na ova pitanja, ali zbog javnosti ću pokrenuti, makar i zbog onog dela lekara koji su uključeni u klinički oblik rada, kojima je jako bitno, pogotovo nažalost otkada je krenuo zakon i koji je uveo pravo biološkog opita po srpskim kliničkim centrima, u kliničko-bolničkim centrima, u većim bolnicama vlada jagma za ispitivanjem lekova na pacijentima, zakonska klauzula postoji. Mnogi to doživljavaju ne samo kao dokaz nekakve stručne kompetencije da u tome učestvuju, nego i kao mogućnost za nekakve pristojne dodatke na bedne plate.
Kad to pogledate, da li je bila namera da se institutlijama iz preventive kroz specijalne usluge omogući da rade upravo što u opisu poslova rade. Glavni cilj je obezbeđenje pravovremenog reagovanja u sprečavanju masovnih epidemija, zaraznih bolesti, uključujući i obaveznu imunizaciju. Realizacija ciljeva: praćenje analiza podataka na osnovu statističkih, vitalnih i rutinskih podataka iz zdravstvenih ustanova.
Dakle, nekome će ići 116 miliona dinara, sedeće u kancelariji, neće operisati, neće davati anestezije, neće ići u interventnu radiologiju, neće ići na dijalizu itd. Sedeti i obrađivati statistiku koja mu je došla. Oni primaju podatke k sebi. Je l' projekat kad neko izmeri pritisak i napiše recept? To je definisani rad. Izbegavajte te termine. Mnogo smo osetljivi na to jer svašta iza toga stoji.
Razvoj informacionog sistema, pazite šta oni rade, projekat 53 miliona, isti ti instituti i zavodi za javno zdravlje, ažuriraju podatke o broju ustanova, kadrova; ažuriraju. Svaka sistematizacija zdravstvene ustanove koju mogu da dobiju, koju im neko ukrade, čistačica odnese, videće koliko ima rendgena, koliko kadrova, koliko sestara, koliko ultrazvučnih aparata. Šta za 53 miliona? Je l' to neki računar? Koliko vrede računari, a tih ustanova ima 24, zajedno sa Batutom. Nije to samo računar.
Ta ista služba, u novom projektu, daje mišljenje o potrebama specijalizanta i subspecijalizanata. Socijalna medicina je vazda to davala, to niste promenili od Tita. Daje mišljenje, treba Kragujevcu jedan specijalista kardiologije, dati to mišljenje, koliko u Srbiji daju specijalizacija, stotinak, verovali ili ne, blizu 13 miliona.
Jedan običan papir, verovali ili ne, odobrava se uvidom u stanje kadrova itd: 53 ovo, 13 ovo. Prosto neka čuju građani Srbije šta ti projekti nose. Gde su bili ti ljudi koji inače to po službenoj dužnosti prate. Šta radi socijalna medicina pri tome? Gde su bili kad su godinu i više specijalizacije u Srbiji, sem pred izbore, gotovo obustavljene. Ko je ovih 1.000 primio? Smem da se kladim da je 2/3 G 17, 300 lekara, 700 sestara, samo ste o tome pričali. Specijalizacije su išle na kašičicu.
Sve je više starijih lekara. Uveli su 24-časovno dežurstvo u urgentnim centrima, koji nisu u mnogim mestima dobro definisani. Ljudi padaju na nos. Posle tog dežurstva niko kući ne može da ode u 8, kako mu je zakonodavac predvideo, ode u jedan. Rade jedno i po radno vreme, mnogima se ne plaća, masa njih imaju pripravnost u manjim centrima. Niko im nikad platio nije. Nama za njih projekata.
Neko ko to treba da kaže - slušajte ministre, ovi ne mogu da rade, toliko i toliko lekara, sa tako malo sestara, samo da to negde napiše i notira 60 miliona za to mišljenje.
Promocija zdravlja treba da bude, ali kad čitate šta im je plan i program idemo u vrtiće u škole u obdaništa i domove zdravlja i pričamo, verovatno valorizujemo zdravlje - perite ruke, ne idite u prerane seksualne odnose, nemojte se drogirati, nemojte ovo, nemojte ono. Što denivelirate nivo predškolskih ustanova srednjih i osnovnih škola? U školi u kojoj su moja deca, u gimnaziji, nikad niko nije došao iz nivoa instituta i zavoda za zaštitu zdravlja da priča o preventivi nego obavežu đaka da đak spremi predavanje o tome, pa đak priča.
Neko će za to da uzme 108 miliona dinara. Možda napiše neki flajer, ko zna kad je odštampan, možda je i stari. Što za tuberkulozu neki novi flajer? Ne treba. Za HIV? Ne treba. Zamislite sad - nacionalni zdravstveni račun. Ukinuli ste SDK. To treba ''Batut'' da napravi. Nacionalni zdravstveni račun je šest miliona, to je verovatno sitnica za sve drugo, ali tu treba da se vodi evidencija svega što ulazi u fond zdravstva i što korisnici potroše, nekakva vaga. Što ulaz i izlaz novca da prati Batut? Od kad je to finansijska institucija?
Na kraju da i Vlada ostane namirena, jedan čudan projekat, politika primarne zdravstvene zaštite na Balkanu, koja daje kapacitet Vladi za vođenje racionalne razvojne politike. Nesuvisle rečenice, samo da nečim pokrijete pare, 25 miliona, 27,5 miliona. Vozi. Sad neko telo u institutu pravi koncept kako će premijer i ministri da nastupaju, ali ne piše region Balkana, ne piše ništa.
To bi ličilo kao kad čovek ovo gleda, da se ove institucije finansiraju iz projekata. Nisu to naučni instituti, to su zdravstvene institucije, imaju od čega da primaju plate. To je fini način elegantnog pranja para i podele, malo tebi, malo meni, da se Vlasi ne dosete, niko to neće da vidi, dok kliničari ginu tamo i rade, često ulaze u rizične kliničke biološke opite na bolesnicima, vi kroz ovo verovatno pomažete i drugima da se operu i stvari urede.
Ovakvo davanje novca liči, kao kada bi poštaru koji rejonski deli u fahove, koverte, pisma i pošiljke, pa ih posle razvozi po gradu, pa mu platili dok ih slaže u fah i klasifikuje po veličini, težini i po ulicama, plus mu platili ono kad nosi. To je samo jedna od stavki specijalizovanih ustanova. Kada gleda čovek prosvetu ogromne su stavke.
Prosveta je ovim budžetom dobila značajno više nego što je imala. Verovatno treba i tu nema dileme.
Niko nije protiv toga, ali zašto manje od pola ljudi, dece dobijaju pravo da se školuju o trošku budžeta. Zašto se na mnogim fakultetima ne zna? Ulazi se u nivo master studija. Koliko će njih da bude? Deca polomiše noge po dekanatima. Niko da im kaže - izvinite, spremamo se da podižemo prosek, da poništimo ispit. Koji će biti kriterijum da uđe u master studije posle treće godine.
Takvih informacija nećete naći. Samo ih šetaju od tetkice do tetkice, od prodekana do prodekana. Tu im niste pomogli, ove godine još manje nego ikada, a u toj proporciji Beograd je dobio više nego iko pravo na školovanje iz budžeta.
Zaboravili ste vremena kada se moglo školovati o trošku države. Po tom vremenu se pljuje, a to je bilo vreme koje je mnogima omogućilo da završe fakultete.
Šta sad hoćemo da postavimo sumnju. Na šta? Da ogromne pare, to su 3 milijarde, sistem ustanova za studentski standard i dve za srednjoškolski, to je 5,5 milijardi dinara ide na poboljšanje standarda. Sada bi bila kvačka da kažete – vidi, radikali protiv. Ne, mi smo za, ali da neko proprati ovo gde će pare da odu.
Odlično, da vidimo za 5 milijardi koliko novih domova može da bude, a koliko prividno repariranih i koliko ugrađenih, kolko će od onih koji budu radili reparacije kupiti stanova u Beogradu, kupiti kola. To nas zanima, da dobijemo nekada taj izveštaj ovde, kako su ovolika sredstva utrošena. Neka ona budu i duplo veća i neka odu studentima, ali i za standard, za školarine i za druge razloge koji se mogu smatrati opravdanim da bi se poboljšala sudbina, a ne govoriti im o belom Šengenu i da je to kraj priče. Nije im sudbina beli Šengen, otići lakše, a s čim, kako?
Nije nam valjda cilj da ih odškolujemo, pa da odu, nego da ih odškolujemo i da ostanu da ovde rade.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Vladimir Batić, po Poslovniku, zatim narodni poslanik Slobodan Maraš, po Poslovniku.

Vladan Batić

Gospodine predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, reklamiram povredu odredaba člana 27. i člana 98. Poslovnika o radu Narodne skupštine. Mislim da treba da se prekine sednica Narodne skupštine, jer je potpuno besmisleno da u svetlu raspisanih predsedničkih izbora uopšte o bilo čemu razgovaramo. To deluje kao nekakva virtualna priča. Znam da vladajuća koalicija inače dugo funkcioniše poput Alise u zemlji čuda, ali čini mi se da je ovo kraj te bajke i kraj te lažne idile.
Dakle, predlažem da se bar napravi pauza, da se sastanu šefovi poslaničkih klubova, da se vidi može li da se izađe iz ovog ćorsokaka, da se bar po nekom skraćenom postupku izglasa budžet, jer kako mislite da raspravljate o zakonskim predlozima ako u ovoj sali imate tri predsednička kandidata, ako će svi ovi ljudi danas, sutra, prekosutra da krenu u kampanju. Ako je to centralna tema u Srbiji danas, ko će još da se bavi zakonima?
Ovde smo čuli, s jedne strane, da je raspisivanje izbora jednostrani akt, s druge strane, da je to deo nekog dogovora, s jedne strane, da je to u skladu sa koalicionim sporazumom, s druge strane, da je prekršen koalicioni sporazum. Čuli smo da je ovo poštovanje Ustava i Ustavnog zakona, čuli smo da je to kršenje Ustava i Ustavnog zakona. Jedan deo vladajuće koalicije, dve stranke u klin, dve stranke u ploču.
Rasprava o Kosovu najavljuje se posle sednice Saveta bezbednosti. Gospodo patrioti, vi koji obećavate da će Kosovo zauvek biti naše, ''kasno Marko na Kosovo stiže''. Kakva rasprava nakon sednice Saveta bezbednosti? Dakle, sedite, ako možete dogovorite se, ali pošto je izvestan stav EU, onda je jedino potpuno normalno rešenje, pošto ne znamo da li će biti predsedničkih izbora ili će biti otkazani, da li će gospodin Dulić biti predsednik parlamenta ili će biti smenjen, da li će Vlada pasti ili će biti rekonstruisana, znači 1.000 nepoznanica. Mi ćemo, kao, spokojno da raspravljamo o zakonima!
Dakle, u ime DHSS, u ime poslaničkog kluba LDP-a, smatramo da je jedino normalno rešenje raspisivanje izbora na svim nivoima, jer ako ode Kosovo, a svi kažu da će da ode, onda nastaje jedna nova državnopravna situacija, jedna nova ustavno-pravna situacija i onda izbori na svim nivoima. Pa onda, gospodo, ponovo podruke zajedno u ''kozaračkom kolu'', i ''Minhauzeni'' i ''Trnove Ružice'', i ''helanke'' i ''dokolenice'', i ''trutovi'' i ''radilice'', ali nećete dugo. Hvala.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Gospodine Batiću, što se tiče vašeg zahteva za prekid sednice i odražavanje sastanka šefova poslaničkih gruga, obavestiću vas da je jutros održan sastanak šefova poslaničkih grupa pre početka sednice, a na njemu je prisustvovao i zamenik predsednika poslaničke grupe LDP gospodin Milić, koji se, zajedno sa ostalima, složio da sednica ima normalan tok.
Narodni poslanik Slobodan Maraš, po Poslovniku.

Slobodan Maraš

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, prvo bih hteo da kažem da sam se javio u vezi člana 27. Poslovnika, ali hteo bih da ispravim vas, gospodine Albijaniću. Molio bih, kada već govorite da je bio zamenik šefa poslaničke grupe LDP na sastanku šefova poslaničkih grupa, što ne kažete čiji predstavnici nisu bili na tom sastanku.
Mislim da je korektno da kažete ko nije bio na tom sastanku, da bi javnost bila celovito upoznata s tim šta se događa u ovoj skupštini.
Javio sam se zbog člana 27. Poslovnika, a koji je usko vezan, odnosno inspirisan sam članom 104. stav 2. Ustava – šta su obaveze predsednika Skupštine.
Koliko znam, predsednik Skupštine, dok je bio na jednom dalekom putu, nije dolazio u ovu salu. Međutim, znam da nije na putu, znam da je u ovoj zgradi, ali njega ni juče ni danas ovde nema. Predsednik Skupštine treba da predsedava sednicama.
Predsednik Skupštine treba da nam da odgovore na neka pitanja, a ne da se sakrije i da ga nema u ovoj sali, da poturi vas ili gospodina Mrkonjića, ili gospodina Esada itd. Znači, narodni poslanici očekuju od predsednika Skupštine da sedne na svoje mesto i da obavlja svoj posao.
Gospodine ministre, nama je stvarno žao, videli ste da su se poslanici LDP zaista pripremili kada je u pitanju zakon o budžetu, za koji smatramo da je najznačajniji zakon koji Skupština može da donese. Zaista smo želeli da učestvujemo konstruktivno u ovoj raspravi. Imamo dosta primedbi, ali smo očekivali da dobijemo i neke odgovore od vas itd. Međutim, ovo sve sada gubi smisao.
Gospodine Dulić mi pre neki dan nije dao reč dok je bio tu gospodin potpredsednik Vlade Božidar Đelić, da mu postavim neka pitanja i čvrsto je obećao, a svedok je potpredsednica Skupštine Nataša Jovanović, da će potpredsednik Vlade biti ovde narednih dana dok se bude raspravljalo o budžetu.
Naravno, ni potpredsednika Vlade nema. Ima vremena da ode na televizijsku emisiju, ali nema vremena da dođe u skupštinsku salu i da da odgovore na neka pitanja. Ako je za njega ovaj budžet razvojni, kako onda u njegovom kabinetu ima 36 ljudi, šta oni rade? Da ne pričam ostale stvari i ostala obećanja koja je dao, a više spominje Kosovo nego premijer Koštunica. Nije zbog toga izabran na mesto potpredsednika.
Gospodine Albijaniću, očekujem da založite vaš autoritet i da pozovete predsednika Skupštine da dođe u ovu salu da razgovaramo, da ispuni svoje obećanje i da dovede potpredsednika Vlade Božidara Đelića. Ako raspravljamo o najvažnijem zakonu, onda je logično da budu i ljudi koji predstavljaju ove institucije na najvišem nivou. Molim vas da učinite nešto po tom pitanju, odnosno zahtevam od vas.
...
Zdrava Srbija

Miloljub Albijanić

| Predsedava
Hvala, gospodine Maraš. Samo da vas obavestim da nisam ''poturen'', već izabrani potpredsednik Narodne skupštine Republike Srbije i da predsedavam Narodnom skupštinom u skladu sa ovlašćenjima predsednika Narodne skupštine.
Reč ima narodni poslanik Zvonimir Stević, po Poslovniku.
...
Socijalistička partija Srbije

Zvonimir Stević

Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedavajući, gospodine ministre, narodu na Kosovu i Metohiji i raseljenim licima sa Kosova i Metohije mislim da je sada sve jasno. Raspisivanjem izbora, Kosovo i Metohija i sudbina tog naroda je gurnuta u drugi plan. Po ko zna koji put za ovo demokratsko vreme u demokratskoj koaliciji Kosovo se upotrebljava isključivo i samo u političke svrhe.
Ovaj budžet i ovi izbori su po nalogu međunarodne zajednice. Mi danas, kao delegacija Srba sa Kosova i Metohije, u 15,00 časova imamo razgovor sa predsednikom države i to je u predizborne svrhe, da pitamo predsednika, šta znači raspisivanje izbora i šta znači "dobijanje demokratskog predsednika". Po nalogu Havijera Solane i drugih mentora, ajte vi Srbi na izbore, izaberite "demokratskog predsednika", a posle ćete, uslovno rečeno, dobiti kao nagradu nezavisno Kosovo. Da li je to taj scenario? Mislim da će narod to prezreti i da će narod ovog puta to uvideti i glasati za kandidata SP gospodina Milutina Mrkonjića.
Gospodine, izađite ovde i kažite narodu. Za vas je Kosovo i Metohija balast, u teritorijalnom, fizičkom, vi biste ga se najradije odrekli. Evo dokaza. Gospodin ministar, juče sam postavio pitanje, nisam neki poslanik, nego poslanik Zvonimir Stević sa Kosova i Metohije.
Evo vašeg odgovora, sledeće pitanje je bilo vezano za vodosnabdevanje Kosovske Mitrovice i još nekih gradova, koje je vrlo problematične i došlo je na Vladu Srbije da se reši kao problem. Vlada je donela neki zaključak. Nije neki zaključak, gospodo.
Šta vi radite? Evo ga, zaključak Vlade Republike Srbije, u Beogradu 30. avgusta 2007. godine, u potpisu je potpredsednik, gospodin mr Božidar Đelić. Kaže zaključak: "1. Usvaja se informacija o realizaciji projekta izgradnje sistema za vodosnabdevanje Kosovske Mitrovice - sever, Zvečana i Zubinog Potoka, i potreba davanja garancije Republike Srbije koja je sastavni deo ovog zaključka. 2. Zadužuje se ministar finansija da za sledeću sednicu Vlade predloži odgovarajući akt o davanju garancija u okviru određenog budžetskog limita. 3. Ovaj zaključak radi realizacije dostaviti Ministarstvu finansija, Ministarstvu za Kosovo i Metohiju i Ministarstvu za infrastrukturu".
Ministar kaže - zapravo radi se o tome da je Vlada dala zaključak Ministarstvu finansija, da u skladu sa zakonom reši taj problem. Mi nismo mogli da nađemo zakonski utemeljeno i brzo rešenje iz prostog razloga što se čitava ta stvar sastoji u tome da su lokalne zajednice sa jednom stranom firmom potpisale ugovor o realizaciji tog projekta, a zatim ta firma neće da uđe u ugovor, već traži praktično da Vlada da garanciju da će taj ugovor izvršiti, odnosno naplatiti ukoliko ne dođe do izvršenja ugovora.
(Predsedavajući: Hvala.)
Odgovor na ovo jeste da država nema nameru da ulaže u otvaranje i izgradnju fabrika. Znači, gospodo, na Kosovu i Metohiji život treba da stane do definisanja statusa, a posle ćemo da vidimo šta ćemo da činimo.