ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.12.2007.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

18.12.2007

Sednicu je otvorio: Milutin Mrkonjić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Replika, narodni poslanik Jorgovanka Tabaković.
...
Srpska radikalna stranka

Jorgovanka Tabaković

Niste bili juče tu, gospodine Vujadinoviću, nadam se da su vam preneli da se onaj crveni tepih zove 2.000 do 10.000 evra po novootvorenom radnom mestu, za koje nemamo garanciju. Ja imam tu uredbu.
Imam jedno, osnovno pitanje - a zašto mi tako krišom, tajno osnivamo Agenciju za osiguranje depozita koja će se baviti izvozom? Jel to neko zabranio da imamo bankarski sistem i zašto mi to zovemo dokapitalizacija Agencije?
Nije tačno, gospodine Vujadinoviću, ja sam vrlo pažljivi slušalac. Osiguranje kredita nije isto što i kreditiranje izvoza. To, apsolutno, nije tačno.
Nije tačno ni da se, evo, ovim povodom, samo jedna kratka intervencija, NIP sprovodi preko, na primer, Pokrajinskog izvršnog veća, u liku gospodina Pajtića i dela lokalne samouprave na teritoriji Vojvodine onako kako je zamišljeno.
Drage moje kolege, ima nas koji pamtimo primarnu emisiju, njenu zloupotrebu, ali i njenu upotrebu.
Imate stare učitelje koji vam kažu, uzmite dinar iz Nacionalnog plana, mi ćemo ga prikazati kao dva, biće i za vas i za nas. To je ono o čemu sam juče govorila, zloupotrebi javnih fondova u privatne svrhe, nažalost.
To što je sa plavo-žutom bojom smeta, nije u redu, ali to će građani da procene i osude. Ono što meni smeta, jeste u ime čega je ovde deo banaka, austrijskih banaka, koje je Evropska komisija kažnjavala za kartelsko ponašanje zbog dogovaranja oko kamata; tu je osam banaka dobilo kaznu 2004. godine, daću vam te podatke. Jedna od tih banaka je učestvovala zbog svoje potrebe za novcem, stvoren je monetarni udar u kojem je 20 miliona evra izbijeno iz džepova građana i budžeta.
Oni mogu da se zovu banke, oni mogu da kreditiraju, finansiraju i šta god im padne na pamet, pa i onaj život van mogućnosti, a mi ne smemo da osnujemo banku za izvoz, nego smo sve morali da likvidiramo, pa me uveravate u ono što je osiguranje kredita. Šta onda to znači? Da je Agencija za osiguranje depozita neka štedna organizacija građana?
Nemojte, gospodine Vujadinoviću, vi ste ekonomista, nema potrebe da se ova država ponaša tako, ili makar ja to ne znam, a oni koji imaju potrebe da se dodvoravaju i boje se, nisu dostojni da potpisuju ovaj budžet, a kamoli da vode državu.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Izvolite, gospodin Dragan Vujadinović. Pretpostavljam da je replika, na koju nemate pravo, ali izvolite, pošto je stručna diskusija, imam ja ovde neka prava.

Dragan Vujadinović

U okviru „AOFI“-ja, posao osiguranja,  praktično,  osiguranja izvoza u embrionalnoj fazi,  nije  ni rađen, ali sav kapital se koristi za finansiranje izvoza. Firma gde sam zaposlen koristi stalno milion i po evra, ali je malo, po ovim uslovima, tri plus jedan, četiri na godišnjem nivou, 4,4% je najbolja kamata i mi smo tražili, stalno smo tražili da se poveća osnovni kapital „AOFI-ja“, jer je izvoznicima obećano od strane Vlade, od ministra finansija, tadašnjeg, Mlađana Dinkića, da će se stvoriti prostor, posebna banka ili agencija gde će biti jeftini krediti od 3 do 4%.
To je ostvareno, ali je nedovoljno. Da li se zove osiguranje ili ne, bitna je suština, da se iz tog kredita ceo potencijal vuče kao kreditni potencijal. To je definitivno i treba sve to povećati.
Drugo, jednom je gospođa Vučić govorila o nekoj oligopolizaciji banaka. Uveravam vas, gospodo, svakog dana, na bazi ovog kreditnog biroa, na bazi bilansa preduzeća, svakog dana 37 banaka, odnosno desetak banaka obilazi klijente sa dobrim bilansom i takmiče se, nude bolje uslove, tako da o oligopolizaciji ili monopolizaciji bankarske ponude zaista nema ni govora, makar moje iskustvo sa terena to kaže.
Nema dogovora, jer banke imaju ograničenu tražnju i ta ponuda je svakog dana, a mi koristimo kredite euribor plus 2,5%, dotle je došlo.
Ako je to mnogo, treba reći, a mislim da nije mnogo, da manje ne može. Povlačim se iz diskusije, ali ostajem pri ovim ciframa, i to u potpunosti. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Reč ponovo ima gospođa Jorgovanka Tabaković. Uvek su stručne rasprave vrlo interesantne, bar za mene.
...
Srpska radikalna stranka

Jorgovanka Tabaković

Radite u firmi i odlično znate kako se država ranije bavila forsiranjem izvoznih programa i kako su se nekada o tome vodile evidencije i stimulisali ljudi da rade izvoz. Potpuna liberalizacija 2001. godine i sve ono što se  do danas dešava, uverava me da vaša lična želja nije sporna, ali je sporno ponašanje Vlade.
Nema finansiranja izvoza ako ovu privredu nema ko da kreditira. Ko je kreditira? Strane banke koje od svojih matica dobijaju kredit? Govoriću polako da me građani razumeju, jer vi sigurno znate. Od tih sredstava, vrli stručni guverner, kome je stručnost ispred politike, odmah uzme 40% za obaveznu rezervu. Oni na onih 60 dinara, evra, koje plasiraju, moraju da daju takvu cenu da obezbede isplativost svih 100 dinara.
Nije tačno da mi imamo, kao posledicu konkurencije, neke evropske kamate. Nije tačno. Moje iskustvo to kaže. Radila sam dugo u banci, kredite nisam rado koristila, konzervativno vaspitana da živim od onoga koliko imam, što ne znači da neki ljudi ne umeju, ne žele, ili ne moraju; neki moraju da ga uzmu. Ali, uslovi po kojima se krediti daju građanima – od Irske, što je moje poslednje iskustvo, do zemalja iz okruženja, govori o tome da su kamate ovde makar za 25-40% više nego tamo.
Izaći ću sa podacima, kao i uvek, i vama ih lično dati. Međutim, kada smo kod stručne diskusije, zamoliću samo jedan minut da gospodinu ministru dovršim od juče, kako je povlačenje para, štampanjem emisije, uzrokovalo inflaciju.
Kad država Srbija odštampa hartije od vrednosti, koje nisu štedni zapisi, nego neki državni zapisi, i povuče, znači, neko ih kupi, neko za to da novac. Ko danas u ovoj državi ima višak para koji može da uloži u te državne zapise?
(Ministar finansija Mirko Cvetković dobacuje s mesta: Banke.)
Banke, odlično. Dao je delimičan odgovor ministar – banke i deo državnih fondova. Prvo njih da objasnim.
Oni su kupovali hartije od para koje su im strogo namenski date za plate, materijalne troškove, koje smo i mi ovde odobrili budžetom. Odakle im višak - tim fondovima?
Banke, umesto da kreditiraju po ovoj povoljnoj ceni, deo svojih para ulažu u zapise, pa onda manje para ima za kredite. Kada nečega ima manje, ono je skuplje, gospodine ministre.
Sama obavezna rezerva, kada se poveća, smanji količinu novca u opticaju, pa gospodin guverner s pravom objašnjava da će poskupeti krediti. Kada kredit poskupi, poskupljuju i svi oni proizvodi u kojima udela imaju krediti, pa, po sistemu gledanja ili spirale – i oni u kojima krediti nemaju učešća.
Da prevedem na ono što građani razumeju – kada poskupi benzin, ne poskupi samo trošak, karte, gde je učešće benzina, nego poskupe svi imputi u kojima nafta ili benzin imaju udela. Zato nemojte da ulazimo u rasprave ovog tipa, ili ću ja rado prihvatiti da ulazimo, ali svako sa svoje strane, a ne shvata kakav doprinos daje inflaciji i optužuje onog drugog.
Jedini koji imaju pravo da optužuju Narodnu banku i vas za nedovoljno dugoročno sagledavanje posledica smo upravo mi ovde. A u vaše namere, gospodine Vujadinoviću, ne sumnjam. Ali, zaista ima mnogo razloga da sumnjam u namere Vlade koja neće osnovati banku za izvoz, kao što nije ni bankama otpisala dugove koji su njoj otpisani kao državi, nego ih je pretvorila u državnu svojinu, a onda prodavala pare u budžet, davala kome je htela, ne slušajući mnogo ni Skupštinu, ni one koji su te banke stvarali.
Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Zahvaljujem narodnom poslaniku gospođi Jorgovanki Tabaković.
Reč ima narodni poslanik Rajko Baralić, o amandmanu. Izvolite, gospodine Baraliću.

Rajko Baralić

Zahvaljujem, gospodine Mrkonjiću, što  ste mi dali reč pre roka.
Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, u Srbiji banke jesu oligopoliji, a to građani mogu da pronađu na raznim sajtovima. Evo, za početak, poređenje cena 16 proizvoda u Srbiji i Nemačkoj. Molim za trenutak vaše pažnje. Zato što je ovde skup novac, skupa je kamata i na osnovu toga su formirane cene.
Dakle, jedan litar mleka u Nemačkoj košta 63, a u Srbiji 72,9 dinara; jedan litar ulja u Nemačkoj košta 60, a u Srbiji 93,90 dinara; dve litre koka-kole u Nemačkoj košta 62 dinara, a u Srbiji 89 dinara; 1,5 litra švepsa u Nemačkoj košta 81, a u Srbiji 83,90; 100 g čokolade ''Milka'' u Nemačkoj je 61,6, a u Srbiji 87,90; 100 g čokolade ''Kinder'' u Nemačkoj košta 66,3, a u Srbiji 97,90; sok od jabuke, jedan litar, u Nemačkoj košta 68,6, a u Srbiji 77,90; čaj od nane - 20 kesica, u Nemačkoj košta 30 dinara, a u Srbiji 32,50.
Videli ste kako je skupa srpska hrana. Sad, pasta za zube ''Kolgejt'' od 75 ml u Nemačkoj košta 116 dinara, a u Srbiji 122,9; sapun u Nemačkoj košta 23, a 43 u Srbiji; deterdžent ''Persil'', 2 kg, u Nemačkoj košta 376, a 452,9 u Srbiji; deterdžent ''Arijel'' od 2 kg košta 389 u Nemačkoj, a 465 u Srbiji; šampon ''Nivea'' od 250 ml u Nemačkoj košta 194, a 209,90 u Srbiji; mleko za telo ''Nivea'' od 250 ml u Nemačkoj košta 256, a 314,20 u Srbiji; dezodorans ''Fa'' košta 77 u Nemačkoj, a 178,9 u Srbiji, itd.
Uvažene dame i poštovana gospodo, ovo je cena novca u Srbiji. Dakle, u svaki od ovih proizvoda ugrađena je enormna bankarska kamata onih koji posluju. Ovo jeste istina. Dakle, najskuplji novac u jugoistočnoj Evropi danas je u Srbiji.
Nijedna od banaka u Srbiji koja posluje kao strana banka to, u stvari, nije. Ona je srpska banka, odnosno banka Srbije sa stranim imenom. Pokušajte, sto puta smo navodili taj primer, otvorite račun kod bilo koje banke u Srbiji – ''Rajfajzen'', bilo koje, pa otiđite u Austriju, ili ''Sosijete ženeral'', pa otiđite u Francusku i probajte da s tog računa nešto platite, reći će vam da ste nepostojeći klijent. To je istina.
Ja ovde samo polemišem s onima koji tvrde nešto što ne stoji. Zahvaljujem gospođi Tabaković koja mi je dala dobar šlagvort za ovu temu. Da se ne javljam po Poslovniku, dozvolite da se obratim javnosti, na osnovu pisma koje je ''Studio B'' uputio svim šefovima poslaničkih grupa: ''Ovim putem želimo da vas obavestimo da je gotovo 90% zaposlenih ''Studija B'' podržalo inicijativu da ''Studio B'' bude izuzet iz privatizacije, tj. da u budućnosti ostane gradski javni servis, čiji bi osnivač bila Skupština grada ...''.
Obaveštavam zaposlene i menadžment ''Studija B'', u ime SPS, da se u skupštinskoj proceduri nalazi i danas izmena i dopuna Zakona o radiodifuziji kojom SPS traži da se svi elektronski mediji izuzmu iz privatizacije. U skupštinskoj proceduri se nalazi još jedan sličan akt, koji su podnele manjinske stranke, da se izuzmu iz privatizacije elektronski mediji u opštinama i gradovima gde postoje nacionalni saveti, odnosno nacionalne manjine. Dakle, i pored toga što nas ''Studio B'' ne podržava, mi podržavamo ''Studio B'' i zalažemo se da se on i svi elektronski mediji u Srbiji izuzmu iz privatizacije, a da se privatizovani elektronski mediji, čiji su osnivači bili opštine, gradovi, pokrajine, Republika Srbija, vrate u prvobitno stanje.
Dakle, mi nismo zavredili čak ni da ''Studio B'' objavi vest kada smo u Skupštini Srbije ovim povodom organizovali konferenciju za novinare, a mi smo, promovišući četiri zakona koja smo pustili u proceduru, rekli, između ostalog, i to da se zalažemo za to da se elektronski mediji izuzmu iz privatizacije, jer to piše u našem političkom programu.
Dakle, pozivam gospodina Timofejeva i Sindikat zaposlenih u ''Studiju B'' da pogledaju ovo što smo pustili u proceduru. Danas ćemo ih o tome službeno obavestiti, poslaćemo im kopiju predloga izmena i dopuna Zakona o privatizaciji, odnosno radiodifuziji, gde mogu da se uvere da je ovo što govorim potpuno tačno.
Želim i ovo da im poručim, kasno su se setili. Zdušno su podržavali kompletan projekat privatizacije, a kada je red došao na njih, učinilo im se da to i nije baš najbolje rešenje. Nažalost, krivo, što bi rekla ona čuvena reklama od pre deset godina.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik, gospođa Borka Vučić.

Borka Vučić

Poštovani ministre, u vezi s amandmanom, ja ću veoma kratko. Bila bih veoma konkretna, kao i uvek, pošto imam neko iskustvo.
U sektoru podrške izvoza i sektoru dobijanja boljih uslova za kreditiranje izvoza, mi smo nula u odnosu na svaku organizaciju ovakve vrste ili agenciju. Neće nam pomoći ni kreditni biro, ni agencije i neke specijalizovane druge institucije. Po mom iskustvu, 42 godine radila sam manje-više sa celim svetom, sa svim tržištima, u izvozu nam može pomoći konkretno jedina izvozna banka, eksportna banka; eksim banaka ima svugde.
Neću da govorim o ''Eksim banci'', Americi, ESD-iju, ''Kofasu'', ''Hermesu''. Sve zemlje imaju banku koja se zove banka za kreditiranje osiguranja izvoza i do sada se nijedna, bilo je kod nekih privatizacija, nigde se ove institucije nisu ukinule.
Meni je jako žao, ja sam to pokušavala i da pišem i dala sam im predlog kako smo mi došli do tržišta kapitala. Samo kroz naše povećanje proizvodnje, izvoz i uz podršku eksim banaka, eksportnih izvoznih banaka tih zemalja.
Prvi rezultat je JAT, prvi koji je priznat od ''Eksim banke'' u Americi. Tada smo napravili prodor na tržište s našom proizvodnjom, a bilo je iz oblasti infrastrukture i saobraćaja. Sećam se tada, zahvaljujući ''Eksim banci'', doživeo je da bude objavljen kao prvi koji je bio najbolja avionska kompanija po tehničkoj opremljenosti i po broju nesreća. Na komercijali nije zauzimao takvo mesto, ali hoću da kažem da su nas te izvozne institucije sveta dovele na tržište, eksportne banke. Mogu da vam kažem da smo čak iskoristili ''Eksportnu banku'' Kine u uslovima kada nam je to trebalo.
Prema tome, naša vlada je zaboravila integraciju banaka, ne monopol, monopol ima neko drugi sada. Postoji kod nas i danas mogućnost, htela bih to da kažem, jer sam doživela, u banci gde sam radila, 17 integracija.
Mi imamo integracije ne samo banaka, nego i banaka i osiguravajućih kompanija u cilju povećanja kapitala. Samo takve banke mogu da nam pomognu.
Kod nas u zemlji postoji takva mogućnost, moram da kažem, i radi naših građana, i radi nas samih, i radi stručnosti. Mi imamo fantastičnu banku, bivšu banku ''Ju garant'', koja se sada zove ''Prva srpska banka''. To su dve značajne banke po svom kapitalu, po svom iskustvu veoma poznate, bavile su se ovim stvarima. Jedna, doduše, specifičnim, ali opet izvozom, kreditirale su izvoz naših posebnih namena.
Treba iskoristiti iskustvo svih zemalja. Vi znate da je ''Siti banka'' bila najveća banka sveta, pa i ova ''Kredi agrikol'', da su doživele tri-četiri integracije sa raznim institucijama u cilju povećanja izvoza.
Prema tome, samo predlažem ministru finansija, jer mislim da kod nas ta mogućnost uopšte nije iskorišćena. Jedna je ''Jubmes'' ili ''Ju garant banka'', one imaju sve uslove da se integrišu sa svojim kapitalom i danas. Ja ih veoma ozbiljno pratim, a isto tako smatram da postoje drugi izvori, mogućnosti da veoma brzo, bez ikakvog bola, dobijemo banku, izvoznu ili razvojnu, koja se bavi kreditiranjem izvoza.