PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 20.10.2008.

10. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

10. dan rada

20.10.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 20:15

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? Da. Narodni poslanik Milorad Buha, pa narodna poslanica Vjerica Radeta. Narodni poslanik Milorad Buha kaže da vi imate prednost. Reč ima narodni poslanica Vjerica Radeta. Vreme na raspolaganju SRS je tri munuta i 30 sekundi.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Javila sam se zbog neprincipijelnog odnosa Vlade Republike Srbije prema amandmanima koje podnose narodni poslanici poslaničke grupe SRS. Evo zašto.
U članu 21. kažete - izuzetno od odredaba, govori se o odbijanju zahteva za izdavanje vize i poništavanje vize, organ nadležan za izdavanje vize neće izdati vizu ako, sad da ne nabrajam, nemam vremena da čitam, uglavnom izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana viza se može izdati iz humanitarnih razloga, ako je to u interesu Republike Srbije ili ako to nalažu međunarodni prihvaćene obaveze.
Momir Marković je u ime poslaničke grupe podneo amandman na član 11, gde je tražio da se posle stava 3. doda novi stav, koji glasi - izuzetno strancu koji ne ispunjava uslove iz ovog člana ministarstvo može odobriti ulazak u Republiku Srbiju, ako to zahtevaju humanitarni i zdravstveno-sanitarni razlozi ili nacionalni interesi.
Neverovatno je da niste prihvatili ovaj amandman, iako je član 21. u popriličnoj vezi sa članom 11. jer već u četvrtom stavu kažete - organ nadležan za izdavanje viza ili granična policija poništiće već izdatu vizu ako naknadno utvrdi da postoji neka od smetnji iz člana 11. ovog zakona.
Očigledno je da se ne radi o tome da je neko ozbiljno pogledao ove amandmane i da jeste, sigurna sam da bi ovaj amandman na član 11. morao biti prihvaćen, jer vi već kažete ovde, iako to nemate u članu 11, a mi predložili da imate, a vi kažete da ćete izuzetno izdati vizu iz humanitarnih razloga.
Ovo je bila samo primedba, da vas podsetim da bi trebalo da vodite računa da mi to radimo vrlo ozbiljno. Kažete u članu 21, mi smo rekli - "međunarodno prihvaćene obaveze" zamenjuju se rečima "obaveze utvrđene međunarodnim pravnim aktima, odnosno u skladu sa međunarodnim javnim pravom".
Šta nama kaže Vlada? Ne prihvata ovaj amandman jer se formulacijom člana podrazumeva da su ove obaveze prihvaćene na osnovu međunarodnih pravnih akata, odnosno međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija, a imajući u vidu da u međunarodnom javnom pravu važi princip dobrovoljnosti.
Gospodine Dačiću, da li je princip dobrovoljnosti koji važi u međunarodnom javnom pravu važio kada je Slobodan Milošević odveden u Hag, kada je Radovan Karadžić odveden u Hag, kada je Zdravko Tolimir odveden u Hag, kada je Stojan Župljanin odveden u Hag, da ne govorim o imenima ljudi koji su, navodno, otišli dobrovoljno.
Upravo zato što znamo da se međunarodno javno pravo ne poštuje, upravo zato što znamo da se ne poštuju principi međunarodnog javnog prava, predložili smo da u onom što je naš zakon bude striktno napisano, ne međunarodno prihvaćene obaveze, preširoko, ne zna se šta, ne konkretno, nego obaveze utvrđene međunarodnim pravnim aktima.
Ne vidim nijedan opravdan razlog da ne prihvatite ovaj amandman, koji vam apsolutno ne dira u suštinu, ni u koncept vašeg zakona, vašeg predloga, nego samo upućujemo na nešto da bi ovaj član 21. u stavu 2. bio određen, konkretan, koncizan. Stalno imamo neke zakone gde ostavljamo mogućnost zloupotreba, rupa u zakonu itd. To nije dobro, a s obzirom na naša iskustva sam primenom međunarodnog javnog prava i propisa ...
(Predsedavajući: 15 minuta i 30 sekundi.)
... Hvala, završavam, zaista bi bar u tom pogledu morali da vodimo računa da u svojim aktima, u svojim zakonima ne pravimo ovakve greške koje koštaju naše građane, nabrojala sam sve ove koji su kidnapovani i odvedeni u Hag, pomenuću i predsednika SRS dr Vojislava Šešelja, kome se u Hagu na najgrublji način već šest godina krše prava...
(Predsedavajući: 16 minuta.)
.. zagarantovana međunarodnim javnim pravom i aktima međunarodnog javnog prava, završavam ovom rečenicom, ne poštuju to, a mi im još ostavljamo mogućnost da se i dalje šire i da rade šta hoće.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč?
Reč ima ministar Ivica Dačić, izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar spoljnih poslova
Želim samo da, dame i gospodo, dam jedno pojašnjenje. Upravo tekst koji je napisan u Predlogu zakona govori o tome da, kada su međunarodne obaveze u pitanju i zato se ističe princip dobrovoljnosti, kao što znate, za nas važe samo one međunarodne obaveze koje mi prihvatimo. To je princip dobrovoljnosti.
Ako ostane ovako kako je predloženo, da obaveze utvrđene međunarodnim pravnim aktima, postoje obaveze koje su utvrđene raznim međunarodnim pravnim aktima koje Srbija možda neće prihvatiti ili ne prihvata. Ovde je cilj upravo ovo što smo rekli - za nas važe međunarodne obaveze koje mi ratifikujemo, odnosno koje mi prihvatimo na način koji je definisan Ustavom i zakonima.
Uostalom, povodom ovih slučajeva o kojima ste govorili, i Skupština tadašnje SRJ čini mi se da je čak donela, istina posle tadašnjeg protiv ustavnog izručenja Slobodana Miloševića, donela Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pravo na repliku, u ime poslaničke grupe, narodni poslanik Dragan Todorović, na osnovu člana 101. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, tačno je ovo što ste vi rekli, ali u međunarodnom pravu i u odnosima važi još jedno pravilo, a to je reciprocitet, zašto se naša država ne poziva i na to?
Nažalost, ne samo naša država, nego mnoge države u svetu, konkretno kada je u pitanju Amerika, oni nigde ni za šta ne odgovaraju. Ta dobrovoljnost se svodi na zavrtanje ruku, pod prisilom i to nije samo u situaciji naša država, nažalost.
Podsetio bih vas na onaj slučaj koji se dogodio u Italiji, kada je jedan američki pilot svojim avionom besneo, izvodio akrobacije, presekao uže žičare i poginulo je 25 ljudi. Posle toga je on odmah prebačen u Ameriku, nisu dozvolili da mu se sudi u Italiji, kao što postoje i mnogi primeri zločina koje su Amerikanci izvršili, kao pripadnici okupacionih snaga u mnogim državama. Između ostalog, to se dešavalo i na KiM.
Kako to, gospodine ministre, da mi kao država, u našim odnosima, ne samo sa Amerikom, nego i sa ostalim državama, ne prihvatamo reciprocitet, konkretno kada je u pitanju Haški tribunal. Prihvatamo Haški tribunal, zalažemo se da pred Haškim tribunalom odgovaraju oni koji su navodno počinili ratne zločine, a zašto ne insistiramo da odgovaraju oni koji su takođe počinili ratne zločine, koliko se sećam, Vlada u kojoj su bili radikali i socijalisti je u redovnom i legalnom sudskom postupku osudila one koji su odgovorni za ratne zločine koji su počinjeni nad SRJ. Šta je sa tim činjenicama?
Kako to da samo prihvatamo one stvari na koje nas primoravaju, a da zauzvrat ne možemo da ostvarimo ni jedno jedino naše pravo? To je ono što želi SRS, da država počne da funkcioniše na ravnopravnim odnosima sa svetom i sa državama, da ne prihvatamo taj podređeni položaj.
Ne samo da prihvatamo podređeni položaj, nego prihvatamo da se sami posipamo pepelom i da prihvatamo sve ono što od nas zahtevaju oni kojima je cilj da nas definitivno i potpuno unište, a to je da nas ponize, da nam rasture sve institucije koje su važne za srpski narod i koje znače opstanak srpskog naroda. Izvinjavam se, malo sam prekoračio vreme. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne)
Na član 24. amandman je podneo poslanik Dragan Živkov.
Vlada nije prihvatila amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Dragan Živkov.

Dragan Živkov

Srpska radikalna stranka
Podneo sam amandman na član 24. zakona o strancima, u stvari Predloga zakona o strancima, koji glasi da u stavu 1. tačka 1. reči "boravak do 90 dana" zamenjuje se rečima "kratkotrajnim boravkom".
U obrazloženju amandmana, gde se odnosi na ovaj moj amandman, stoji da ovim amandmanom se predlaže usklađivanje teksta zakona sa odredbama međunarodne konvencije o strancima i drugim odredbama međunarodnog prava koje reguliše pitanje statusa personalnih i ostalih prava stranaca. Odgovor koji je Vlada dala, da ne prihvata ovaj amandman, jeste razlog što naš zakon ne poznaje kategoriju kratkotrajnog boravka, a ne spori da u nekim zemljama ovakav zakon, tj. kategorija kratkotrajnog boravka postoji.
S obzirom da se naša zemlja susreće sa mnogim situacijama, tj. Srbima iz dijaspore, tj. iz bivših država iz readmisije sada koja se sprovodi, smatram da bi ovaj amandman Vlada trebalo da prihvati. Iskoristio bih i prisustvo ministra policije, koji je predstavnik Vlade za ovaj zakon, da mu postavim neka pitanja. Tu su i gospoda iz ministarstva pored ministra, pa bih želeo da ministru postavim jedan broj pitanja koja će se nametnuti kroz moju diskusiju.
Postavio bih određene situacije, gde se stranci koji se pojavljuju u određenim organizacijama, da li su političke ili su iz nekih fondova ili su iz nevladinih organizacija, koje slobodno manipulišu i dolaze u našu državu, koja čak i politički deluju, deluju negativno za našu zemlju i deluju negativno za našu ekonomiju.
Evo, u jednoj dnevnoj štampi je izašao jedan tekst čiji je naslov vrlo uznemirujući za građane Vojvodine, gde piše - Obuka za teroriste.
Ova organizacija koja se naziva Županija 64, koja je već u dosta zadnjih godina dolazila u našu zemlju, tj. u Vojvodinu, gde je održavala takve skupove, gde je čak služba, tj. policija i obezbeđivala takve skupove, kao što je bio skup u Subotici, u Senti, u Topoli, u Bečeju i mnogim gradovima Vojvodine, gde se ova organizacija bavila svojim programima. Pitam se u ovoj situaciji gde se postavlja čak pitanje otcepljenja i Vojvodine i statuta Vojvodine, koji će i doći na dnevni red ovog parlamenta, gde ćemo tada verovatno moći da raspravljamo oko toga, ali se pitam da li je gospodinu Laslu Torockaiu dozvoljen dolazak u našu zemlju, ovako da deluje kao što ovaj tekst piše i da li to naša država dozvoljava i može da obezbedi takve skupove. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Milorad Buha. Vreme na raspolaganju poslaničkoj grupi SRS je 11 minuta.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Hvala. Dame i gospodo narodni poslanici, nastaviću ovu priču od mog kolege Živkova, ali ću se vratiti na član 2. i 3. Predloga zakona o strancima, koji definiše pitanje na koje se kategorije stranaca ne odnosi ovaj zakon, pa        u stavu 1. tačka 1. kaže - na one koji su podneli zahtev za dobijanje azila, ili kojima je u Republici Srbiji dat azil, ako zakonom nije drugačije određeno, pa pod dva oni koji po međunarodnom pravu uživaju privilegije i imunitete u delu koji je tim privilegijama i imunitetima isključen".
Na predlog SRS dali smo amandman i dodali smo još jednu kategoriju, a to su lica koja su ostvarila izbeglički status. Taj naš amandman je prihvaćen i mislim da je dobro da bude prihvaćen zbog toga što ova kategorija stranaca, jer prema članu 3. ovoga predloga zakona, stranci su svi oni koji nemaju državljanstvo Republike Srbije, znači izbeglice su stranci, ali primenu zakona smo izbegli na izbeglice koje su ostvarile izbeglički status. Mislim da je to vrlo dobro rešenje zbog toga da ne primenjujemo rigidno odredbe ovoga zakona u nekim situacijama, jer imamo na stotine, na desetine, a verovatno i na stotine hiljada izbeglica koje još nisu dobili državljanstvo Republike Srbije, zlopate se u dobijanju dokumentacije iz Hrvatske, plaćaju ogromne administrativne i druge troškove, i putne troškove odlazeći u Hrvatsku, vraćaju se ovde, predaju, a pojedinci su predavali po nekoliko puta zahtev za dobijanje srpskog državljanstva itd.
To je jedna ujdurma koju su imale izbeglice, ali ovde moram naglasiti da je Vlada Republike Srpske Krajine u progonstvu, u više navrata opominjala državne organe, ja sam i ovde u državnom parlamentu, predstavnici SRS, zahtevali od MUP da se primene odredbe koje su ratifikovane, a to je odredba Konvencije o statusu izbeglica, koja traži blagonaklon pristup države prema izbegličkoj populaciji, prema raseljenim licima.
Opominjali smo Vladu da ne čini te poteze koja je činila vezano za brojnu dokumentaciju koju su Srbi, koji su proterani iz bivših jugoslovenskih država, morali donositi državnim organima, a iz dokumenata koja su donosile državnom organu jasno je vidljivo da postoje svi neophodni podaci za dobijanje novih dokumenata.
Osvrnuću se ovde na jednu informaciju koja je upućena svim državnim organima Republike Srbije, pa i uostalom dobili smo je i mi kao poslanici, i to od Visokog komesarijata za izbeglice, koji kaže da prema podacima Visokog komesarijata za izbeglice od 1. jula 2008. godine u Srbiji i dalje boravi 96.948 izbeglica iz BiH i Hrvatske ili 80% manje nego što ih je bilo 1996. godine. Od tog broja 1.379 živi u preostalih 59 kolektivnih centara.
Mislim da ovi podaci koje ima Visoki predstavnik nisu potpuni zato što je broj lica u kolektivnim centrima daleko, daleko veći, on se kreće negde oko 6.000 i on je u stalnoj fluktuaciji. Bitne su konstatacije koje se poklapaju sa svim onim što smo mi u ime Vlade Republike Srpske Krajine u progonstvu, u ime Skupštine, u ime sve izbegličke populacije upućivali državnim organima Republike Srbije.
Probaću da u skraćenoj verziji pročitam ovaj dopis koji je stigao svim državnim organima od strane Visokog komesarijata za izbeglice.
U tom dopisu kaže se - Vlada je 1992. godine usvojila Zakon o izbeglicama koji se odnosi na izbeglice iz republika bivše SFRJ. Vlada je također usvojila i sveobuhvatnu Nacionalnu strategiju za rešavanje problema izbeglica, interno raseljenih lica, 2002. godine. Obzirom na skromne rezultate ostvarene sprovođenjem ove strategije, Visoki komesarijat za izbeglice se zalaže za njegovo preispitivanje i ažuriranje.
Upravo ova poslednja rečenica govori o tome da državni organi Republike Srbije nisu na zadatom pravcu i da oni potezi koje čini Vlada i državni organi nisu pravi. Oni se moraju, kako rekoše ovde u dopisu Visokog komesarijata, preispitati i ažurirati.
Šta moramo napraviti? Moramo prevashodno rešiti pitanje zakonske regulative. Zakon o izbeglicama iz 1991. godine je prevaziđen. On je u svojoj materiji dao određene definicije koje su sada prevaziđene i one se moraju menjati.
Ovde ću pročitati samo član 4. koji je vrlo bitan, pa da ga čuje između ostalog i javnost Srbije. Kaže - Republika Srbija obezbeđuje kolektivnu zaštitu ličnih, imovinskih i drugih prava i sloboda izbeglica i obezbeđuje međunarodno-pravnu zaštitu na način koji je utvrđen za njene građane.
Možda je ovo rešenje bilo dobro za one uslove u periodu ratnih sukoba, proterivanja Srba itd.
Međutim, danas, a posebno u periodu od 2000. godine imamo strahovito mirovanje državnih organa u oblasti zaštite ličnih, imovinskih, kolektivnih prava izbeglica. Državni organi ne čine ništa da oživotvore ove odredbe.
Govorio sam ovde brojne primere nebrige državnih organa Republike Srbije i oko povratka imovine Srba u Hrvatskoj, i u drugim bivšim republikama, oko povratka njihovih imovinskih, socijalnih prava, a posebno sam napominjao oko penzija.
Gledajte, odredba je u formalnom smislu jako dobra, međutim, u funkcionalnom smislu državni organi ne čine ništa da pomognu izbeglicama, izbegličkoj populaciji, u smislu povratka njihovih oduzetih ličnih i kolektivnih prava.
S druge strane, kaže - obezbeđuje međunarodnopravnu zaštitu. Postavljam pitanje: da li je pokrenut ijedan spor protiv Hrvatske od strane državnih organa Republike Srbije? Nije. Imamo dva međunarodna vrlo bitna sporazuma između Srbije i Hrvatske, to je jedan o normalizaciji odnosa, u članu 7. jasno je i decidirano rekao da će dve države učiniti sve u smislu povratka, bezbednog i sigurnog povratka Srba na prostore Republike Srpske Krajine, Republike Hrvatske, ali od povratka nema ništa.
Prema podacima Vlade Republike Srpske Krajine u progonstvu 55.000 Srba se vratilo u Hrvatsku, a u ovom dopisu vidimo, pročitaću ga kasnije u celosti, također njihovi podaci, podaci Visokog komesarijata kažu da je takođe vraćeno oko 55.000, ali je već od tih 55.000 koji su tamo vraćeni, koji tamo stvarno žive, oko 15.000 je umrlo. Vraćaju se uglavnom starije osobe, vraćaju se na zgarišta, na zapaljene, uništene, devastirane kuće i ognjišta. Imamo svega četrdesetak hiljada Srba koji tamo žive.
Hrvatski organi lažno daju informacije da između 120-140.000 Srba živi u Hrvatskoj. Ti podaci nisu tačni, a to potvrđuje ovaj dopis koji imamo od strane Visokog komesarijata za izbeglice. Dalje ću nastaviti da čitam ovu informaciju koja jasno ukazuje na ogromne probleme izbeglica.
Kaže - nakon perioda hitne humanitarne pomoći tokom devedesetih godina, programi i aktivnosti Visokog komesarijata UN u Srbiji u poslednjih godina sve su više usmereni na pružanje pomoći i nalaže trajnih rešenja za najugroženije kategorije izbeglica i interno raseljenih lica, kao i na izgradnju nacionalnog sistema azila. Dobrovoljna repatrijacija. Obzirom da su sve velike prepreke uklonjene i da su se sve izbeglice iz Bosne i Hercegovine, koje su to želele, vratile u svoju domovinu, Visoki komesarijat UN smatra da organizovani povratak izbeglica iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu je završen.
Dobrovoljni povratak izbeglica u Hrvatsku pokazao se mnogo problematičnijim. U tu zemlju se od 1996. godinu vratilo oko 131.000 lica, što predstavlja 50% ukupno izbeglog stanovništva. Međutim, studija izvodljivosti tog povratka iz 2007. godine pokazala je da je tek polovina od njih ostala i da živi u Hrvatskoj. Vlada Hrvatske je pokrenula nekoliko stambenih programa da bi pomogla povratnicima u obnovi njihovih domova i izgradnji novog ili obezbeđivanju alternativnog smeštaja. Usled niza prepreka, značajan broj potencijalnih korisnika nije uključen u te programe. Visoki komesarijat UN u Srbiji smatra da najveći nerešeni problem predstavlja gubitak stanarskog prava, što je umnogome osujetilo povratak izbeglica u urbane sredine.
Visoki komesarijat za izbeglice nastavlja da se zalaže za sveobuhvatno i pravično rešenje za sve bivše nosioce stanarskog prava. E sad, kod stanarskih prava moramo malo šire da komentarišemo šta se to desilo Srbima koji su imali stanarsko pravo.