DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 31.10.2008.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

31.10.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 00:10

OBRAĆANJA

...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, gospođo ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, htela bih pre svega da vam iz obrazloženja ovoga predloga zakona o rebalansu budžeta pročitam glavu 3. tačka 7, šta je Kancelarija za saradnju s medijima.
Kaže, Kancelarija za saradnju s medijima obaveštava javnost o radu Vlade, ministarstava, posebnih organizacija i službi Vlade, stara se o internom informisanju, izdaje javne i interne publikacije i obavlja druge poslove iz oblasti saradnje s medijima koje joj poveri Vlada.
Najveće učešće u strukturi opredeljenih budžetskih sredstava imaju usluge po ugovoru, a odnose se na usluge informisanja javnosti, kao što su Beta, Tanjug, Fonet itd. Dakle, to je ono što smo mi iskoristili kao razlog da podnesemo ovaj amandman, mislim pre svega na LDP.
Amandman traži da se ove usluge po ugovoru, što se opredeljenih sredstava tiče, od 26.395.000 dinara smanje na iznos od 10.000.000 dinara. Razlozi su višeslojni. Mi smatramo da su, pre svega, ove usluge po ugovoru prilično nedefinisane i veoma često se pojavljuju u ovom predlogu zakona o rebalansu budžeta.
Smatramo da u ove usluge po ugovoru može svašta da se stavi, da se prikriju prave namere, pravi razlozi finansiranje koječega. Smatramo da je i pre 2005. godine postojao neki odnos i saradnja Vlade s medijima, a opet nije postojala takva kancelarija kao sada što postoji i smatramo da je ovaj iznos od 26.000.000 dinara preveliki iznos za ovu vrstu saradnje.
Pre svega, ističemo da pod ove usluge po ugovoru u ovom iznosu koji je označen može da se podvede i prilično ozbiljna sumnja oko reklamiranja određenih političkih struktura na vlasti, političkih stranaka, kao i dela Vlada, tako da na taj način delovi Vlade koji treniraju vlast mogu lakše da pristupe medijima, lakše svoje ideje, svoje namere da preko medija serviraju građanstvu i na taj način koriste sredstva budžeta za svoje političke promocije.
Prema tome, zaista je nepotrebno da se tako veliki iznos izdvaja za ove usluge po ugovoru, ne samo kod ove kancelarije za saradnju sa medijima, nego uopšte u svim ostalim kancelarijama i ministarstvima u kojima su označene ove usluge.
Kada govorimo o medijima, mi bi trebalo da podrazumevamo pod tim i Javni servis. Javnom servisu se, pretpostavljam, ne plaća za pružene usluge, prema tome ako Javni servis mora da izveštava o radu Vlade, a posao je inače i novinara Javnog servisa da izveštava o svemu onome što se dešava u Vladi, da obaveštava javnost i građane o tome šta Vlada radi, onda to znači da Vlada nepotrebno koristi sredstva iz budžeta za ostale medije.
Jer posao je novinara da zabeleže vest, a vest je inače kada Vlada uradi nešto, a uglavnom ova vlada radi naopako, tako da veoma često servira vesti, pa veoma često Vlada može da sarađuje sa medijima, pa može da sarađuje i besplatno i potpuno je nepotrebno da za to izdvaja sredstva, i to tako velika sredstva.
Dakle, mi shvatamo koji je uticaj medija na društvo. Shvatamo da je potrebno da se mediji uključe u kreiranje javnog mnjenja, ali smatramo da je ovaj iznos koji je predviđen ovim rebalansom budžeta preveliko označen, i da je sasvim dovoljno da se i prepolovi, i da građani budu obavešteni i preko ovih medija koji su ovde označeni u obrazloženju zakona o rebalansu budžeta.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Popović se javio po amandmanu, a zatim gospodin Ostojić.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Nenad Popović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsednice, dame i gospodo poslanici, poštovana gospođo ministre, da se nadovežem na priču o amandmanu i da dam svoje viđenje oko dijela povećanja izdvajanja za Ministarstvo nauke i  tehnološkog razvoja.
Naš predlog je bio da se poveća iznos opredeljen za Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj sa 7.525.000 miliona dinara na iznos od 10.166.000.000 dinara. Vezano je za činjenicu da je Lisabonskom deklaracijom, koju je Evropska unija donela u vezi sa razvojem društva, znanjem i jedinstvenim evropskim istraživačkim prostorom, stvorena obaveza da sve zemlje članice povećaju do 2010. godine izdvajanje za nauku na najmanje 3% od visine bruto domaćeg proizvoda.
Nažalost, mi danas u Srbiji izdvajamo za nauku samo 0,5% bruto društvenog proizvoda i ako tako nastavimo preti nam velika opasnost da postanemo naučna i obrazovna provincija Evrope. Samim tim ćemo trajno izgubiti mogućnost da se integrišemo i da zaista ostvarimo visoki naučno-tehnološki razvoj na teritoriji Republike Srbije.
Državu stalno napuštaju mladi stručnjaci i rade u privatnim kompanijama u inostranstvu. Zašto bi ostali na fakultetima i institucijama u Srbiji kada su tamo uslovi i plate mnogo lošiji nego bilo gde, u bilo kojoj državi danas u Evropi.
Veća izdvajanja za nauku su neophodna kao jedan od glavnih uslova za zadržavanje naših stručnjaka u Srbiji. Takođe, neophodna nam je jasna strategija razvoja nauke u Srbiji, sa jasnim ciljevima i projektima koje ona podržava.
Sada bih ovo povezao sa smanjenjem sredstava našim amandmanom namenjenih za zajedničko preduzeće sa Fijatom. Zašto spominjem Fijat? Po ugovoru sa Fijatom kaže se da će Fijat zaposliti, ali ponavljam, ne odmah nego do 2012. godine, 2.433 radnika, ali nijedne reči, prvo to nije desetine hiljade radnika nego 2.433, ali nijednom rečju nije rečeno da li će to biti inženjeri, da li će biti razvojni centar i dalje u Kragujevcu ili možemo da zatvorimo Mašinski fakultet u Kragujevcu i verovatno jedan deo Mašinskog fakulteta u Beogradu koji se bavi motornim vozilima?
Moramo da znamo strukturu zaposlenih u budućoj organizaciji. Ako će sav naučno-istraživački rad da dođe iz Italije i ako ćemo mi da zaposlimo samo radnike na traci, onda je zaista pitanje da li ćemo išta dobiti od te investicije.
Ilustrativno je navesti da je Vlada rebalansom utvrdila subvencije za Fijat od, sada samo preraspodelom, 1,97 milijardi dinara, ali isto tako moram da kažem da je Fijat dobio 36 puta više para samo sada nego sve druge domaće i strane kompanije kao investitori u Srbiji. Da kažem, još jednom da ponovim, Fijat treba da zaposli 2.433 zaposlena.
Takođe, da dam jedan podatak - najveće udruženje stranih investitora u Srbiji, jedna izvanredna organizacija koja se zove Savet stranih ulagača okuplja danas u Srbiji 120 stranih investitora. Među njima su zaista renovirani svetski proizvođači u raznim sferama djelatnosti koji su u Srbiju došli, uložili svoje pare u grinfild investicije ili u privatizaciju.
Ta organizacija, Savet stranih ulagača, danas u Srbiji okuplja 120 investitora i zapošljava 60.000 ljudi, i do sada su investirali u Srbiju 14 milijardi dolara. Izvanredna organizacija, 14 milijardi dolara, 60.000 zaposlenih, a mi govorimo o podsticajima Fijatu od preko 250-300 miliona dolara, u rebalansu je sada 1,97 milijardi dinara, za zapošljavanje do 2012. godine 2.433 radnika.
Mislim da je iluzorno dalje govoriti o tome, a ne moram da dodam takođe da mnoge kompanije, i inostrane i domaće, ovde razvijaju svoj naučno-istraživački kadar. Još jednom da napomenem, bez razvoja nauke u Srbiji bićemo naučna i intelektualna provincija u Evropi. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima gospodin Ostojić.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Predsedniče, uvažena ministarko, koleginice i kolege, mi zaista mislimo da Vlada ne treba da postane glavni urednik medija u Srbiji. Mi zaista mislimo da slobodno i profesionalno novinarstvo treba da se razvija u Srbiji.
Novac koji je predviđen za Kancelariju za saradnju s medijima ne doprinosi ovim naporima. Zašto? Zbog toga što se ovaj novac koristi za, upotrebiću izraz koji možda nije adekvatan ali ne mogu u ovom trenutku da nađe bolji, podmićivanje televizija.
Televizije su, govorim o lokalnim televizijama širom Srbije, u veoma lošem kadrovskom, profesionalnom i materijalnom stanju. To nije sporno. Emitovale bi i kamin, i vatru koja gori u kaminu, ako je to besplatno. Ovaj novac se koristi da se prave izveštaji o aktivnostima Vlade, da se šalje lokalnim televizijama, a one to, zbog situacije u kojoj se nalaze, a koju sam opisao, puštaju u vestima.
Prema tome, do sada smo imali da su urednici, upravo zbog ovakvog nivoa profesionalizma novinarske profesije u Srbiji, urednici glavnih agencija "Tanjuga", "Bete" i "Foneta", postali glavni urednici medija, jer ono što oni propuste kroz agencije, mediji, ne govorim o ozbiljnim medijima, televizijama sa nacionalnom frekvencijom, ali i njima se to dešava, svode urednički posao na određivanje sadržaja tih agencijskih vesti. Ali, ipak agencija je agencija. Ima nekakvog urednika, bori se da održi profesionalni nivo, bori se da opstane na tržištu, pa na kraju krajeva postoje tri, to je na neki način konkurencija, jedna dobija novac iz budžeta pa zato nije prava konkurencija, ali sada to nije tema. Tema je ovaj novac koji se koristi za upravljanje medijima.
Uzmite, na primer, jednu dnevnu novinu koja kao ima ugled, ali nema tiraž. Smatra se liberalnom, proevropskom itd. Kad prelistate tu novinu, nećete naći nijedan komercijalni oglas, naći ćete samo tendere, javne nabavke grada i Republike Srbije. To je sav novac koji ulazi u tu novinu.
Onaj ko kontroliše novac, kontroliše i uređivačku politiku. To je jasno iz uređivačke politike te novine. Ovde bacio sam akcenat najviše kada je u pitanju Kancelarija za saradnju s medijima na televiziji, zato što postoji agencija koja proizvodi nekakve kratke vesti, za to je plaćena od Vlade, ona šalje te kratke vesti televizijama, one to puštaju kao vesti i u suštini predsednik Vlade, premijer Cvetković, ili onaj koga je on zadužio, uređuje dobar deo vesti na lokalnim televizijama u Srbiji.
To naprosto nije pošteno, to nije doprinos razvoju profesionalizma i to je jedan od razloga što se toliko dugo odlaže privatizacija lokalnih medija koja je obavezna po zakonu.
Kada bude to privatno, verovatno onda možda neće biti ni vesti na tim televizijama nego samo neki drugi komercijalni program, ali u svakom slučaju teže će se na ovaj način manipulisati elektronskim medijima koji u lokalnim sredinama, vi svi znate kako je tamo boriti se sa onim malim budžetima opština, jedva preživljavaju.
Zato mi mislimo da bi bilo fer da se ova velika suma, jer skoro da je ova Kancelarija za saradnju sa medijima u novcu, skoro, nije, ali skoro je izjednačena sa Kancelarijom za evropske integracije. Nećete mi valjda reći da proevropska vlada Kancelariju za evropske integracije drži na tako niskom nivou kao Kancelariju za saradnju s medijima. U suštini, obrnuto je, ovde je mnogo para i zato predlažemo smanjenje na 10 miliona dinara. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Pop-Lazić, po Poslovniku.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo predsedavajuća, da smo mi zaista država u pravom smislu te reči, mislim pre svega na ozbiljnost institucija, mi bismo prekinuli ovu sednicu.
Ako ne znate kako iz toga da se izvučete, predlažem vam recept Haškog tribunala - simulirate vežbu protivpožarnu i lepo izađemo čisti pred javnost i odemo kući.
Ali, pošto smo ovde, zaista smatram da postoji razlog da iznesem nešto što sam danas sa "Bete" dobila, odnosno skinula kao vest, a što verujem da naši mediji sutra neće uopšte preneti. Mislim da bi ovaj parlament morao u ovakvim uslovima, kada dobijemo ovakvu vest, da prekine rad po svim tačkama dnevnog reda, da se bazira samo na ovu vest, da pozove predsednika Republike i da ga pita šta se to u državi Danskoj dešava.
Da vam pročitam vest: "Bivši predsednik Evropske unije za razgovore o statusu Kosova Volfgang Išinger kazao je da je pitanje statusa Kosova rešeno, ali da je dijalog Beograda i Prištine o konkretnim pitanjima neophodan.
`Prištinski mediji preneli su pre desetak dana (sećate se da sam vas na to upozoravala sve) da je Išinger izjavio da će Beograd i Priština sigurno ponovo sesti da pregovaraju o statusu.''
Kom statusu? Da li smo mi ikad ovde dali ovlašćenja predsedniku Republike da razgovara o statusu?
Da li smo konstatovali sto puta u našim rezolucijama da je status Kosova rešen Rezolucijom 1244, a evo šta nam govori Išinger. On tajno pregovara sa Tadićem.
Ne znam kako su me citirali, kaže on, ali se nadam da će pregovori Prištine i Beograda biti nastavljeni. Treba, međutim, sačekati pogodan trenutak.
Predsednik Boris Tadić i Fatmir Sejdiu, kao i premijeri Srbije i Kosova, jesu osobe koje moraju da odluče kada je najbolje vreme za nastavak razgovora. Možda oko Božića, mi ćemo oko prasenceta da se zamajemo, a oni će da se zamajavaju oko prodaje države, obično se to tako radi, ili oko svetog Nikole.
Prema njegovim rečima, takva odluka nije laka ni za jednu stranu, tako da treba sačekati još neko vreme. Znate zašto još neko vreme? Zato što je u okviru celog ovog plana bilo i pokušaja razbijanja SRS, da ne bi bilo jake opozicije kada se ovo dogovore, pa nema ko da digne glas, pa nema ko da obavesti narod, pa nema ko da pozove narod. Od tog puča u SRS ostalo je samo puć, tako da mi upozoravamo Borisa Tadića da vodi računa šta radi.
Nemački diplomata precizirao je da bi dijalog Beograda i Prištine trebalo da se vodi o konkretnim pitanjima, kao što su kretanje građana sa obe strane granice – pazite, granice, pa kada smo status određivali odnosno kada se rezolucija donosila nije bilo granice, otkud sad pojam granice – komunikacija, trgovina i saradnja.
Opet Išinger predlaže rešenje kao što je bio sporazum rešavanja dve Nemačke iz 1973. godine. Samo da vas podsetim šta je taj isti Išinger rekao davne 99. godine: "Ono što se dešava na Kosovu ne može se nazvati nikako drugačije nego etničkim čišćenjem i to se ne može tolerisati". Taj koji je to rekao 99. godine sada treba da učestvuje u pregovorima oko Kosova i Metohije. Da li smo mi svi ovde šizofreni ili o čemu se radi?
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 5, razdela 3. i 19, amandman je podneo narodni poslanik Miloš Radulović.

Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li se neko javlja za reč? Reč ima Miloš Radulović.

Miloš Radulović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo ministar, podneo sam amandman na član 5, razdeo 3 - Kancelarija za saradnju s medijima, funkcija 110, ekonomska klasifikacija 423 - usluge po ugovoru, da se iznos od 26.395.000 dinara promeni iznosom od 20.650.000 dinara.
U članu 5, razdeo 19 - Ministarstvo rada i socijalne politike, funkcija 40, ekonomska klasifikacija 472, da se ta sredstva opredele za naknade za socijalnu zaštitu u funkciji porodica i deca, da se iznos od 25.600.500.000 dinara promeni iznosom od 25.606.245.000 dinara.
Od vas sam dobio krajnje nekorektno obrazloženje zašto se odbija ovaj amandman. ''Amandman se ne prihvata iz razloga što su sredstva namenjena za troškove usluga po ugovoru, u okviru razdela 3 - Vlada, glava 3.7-Kancelarija za saradnju s medijima, predložena u skladu sa nadležnostima i potrebama ovog budžetskog korisnika, tako da bi se navedenim preusmeravanjem sredstava, u iznosu od 5.745.000 dinara, ugrozilo redovno funkcionisanje ovog budžetskog korisnika.
Istovremeno, ukazujemo da se navedenim smanjenjem rashoda ne bi značajnije doprinelo izvršavanju rashoda namenjenih za prava korisnika u oblasti dečije zaštite, s obzirom da su sredstva za ove namene obezbeđena u skladu sa zakonom utvrđenim pravima u ovoj oblasti.''
Mislim da je krajnje nekorektno prema građanima, socijalno ugroženim porodicama i njihovoj deci da se iznos od pet miliona 735 hiljada dinara smatra beznačajnim, odnosno malim iznosom. To je iznos koji bi pomogao bar kod 600 porodica najmanje, kojima bi pomoć za ogrev dobrodošla da lakše prezime ovu zimu.
Inače, usluge po ugovoru u stavkama Vlade i resornih ministarstava iznose negde preko 6 milijardi dinara. Vladinoj Kancelariji za saradnju s medijima dodeljeni su rebalansom budžeta 79 miliona 653 hiljade dinara. Očigledno je, a to su i moji prethodni ovde rekli, da su ova dodatna sredstva od pet miliona 735 hiljada dinara preko potrebna da bi Vlada, zahvaljujući uslugama koje će da plati iz ovih sredstava, platila agencije i medije da bolje izveštavaju o ovoj Vladi.
Tu nema šta da se prikaže da je dobro. Premijer Mirko Cvetković je rad Vlade ocenio čistom peticom pre samo 15 dana, gde je kao najpozitivniju ocenu o radu Vlade istakao to da Vlada donosi odluke jednoglasno. Povodom 100 dana Vlade rekao je da Vlada funkcioniše kao tim, u rezultate je ubrojao usvajanje SSP u Skupštini Srbije, energetski sporazum, ugovor sa Fijatom. Predsednik Vlade je u svom ekspozeu ovde u ovom domu 7. jula među ključne ciljeve njegove Vlade stavio neophodnost jačanja ekonomije i socijalnu odgovornost Vlade.
Prilikom rasprave o Zakonu o Vladi rekao sam da je vladajuća većina plod trulih političkih kompromisa postignut isključivo zarad vlasti. Protivustavni izbor prvog zamenika i zlatni glas pokazuju da u vladajućoj većini nema poverenja, a o iskrenosti da i ne govorimo. Neiskreni među sobom, a koliko su bili iskreni prema građanima to oni najbolje znaju. Većina je napravljena tako što su prihvatili obećanje političke stranke G17 o besplatnoj podeli akcija. Kao rezultat toga došlo je da se pet miliona građana upiše za besplatne akcije. Dogovor sa sledećim koalicionim partnerom, potencijalnim u to vreme, PUPS, o povećanju penzija za sve penzionere od 10% linearno, a trećima je za njihovu podršku i učešće u vlasti obećano 250.000 evra ili 250 miliona da bi kupili žirafu.
Od akcija povećanja penzija za sada nema ništa. Jedino je, poštovani poslanici, izvesna žirafa. Za to se u budžetu našlo para. Toliko o obećanjima, prevareni su građani, penzioneri, ostaje svima nama da čekamo žirafu.
Stanje je takvo da izvršenjem budžeta trošimo 19% bruto društvenog proizvoda više nego prošle godine, da beležimo prema izveštaju Svetske banke pad kreditnog rejtinga za tri mesta, sada smo na 94. mestu, a u odnosu na 2005. za čitavih 12 mesta. Da smo prema izveštaju o uslovima poslovanja na 98. mestu, ispred nas je i Albanija na 65. mestu, i Bugarska na 68. mestu, iza nas je samo Bosna i Hercegovina.
Prema izveštaju MMF trošimo 500 milijardi više nego što proizvedemo. Privreda posluje pod izuzetno teškim uslovima, avet nelikvidnosti je zavladao među privrednicima kao posledica finansijske krize i skupog novca. Cene rastu, namirnice su već poskupele preko 10%, gas 60%. Najavljen je rast cena komunalija, ugalj 70%. Pad kreditnog rejtinga banaka i pošast globalne finansijske krize polako zahvataju i našu zemlju.
DSS je ovde u parlamentu ukazivala na ovo, a od strane vladajuće većine optužena je za defetizam. Ova Vlada nema, da zaključim, jasnu ekonomsku strategiju, što pokazuje i ovaj rebalans budžeta.
Na kraju, Vladina Kancelarija za saradnju s medijima ima za zadatak da pravi sliku virtuelne Srbije, da ubedi građane da im je sve lepo i da teče med i mleko. Kao što kaže gospođa ministar, da se nastavi populistička ekonomska politika. Da zaključim, za tu politiku, iskazanu u ovom rebalansu budžeta, poslanici DSS u danu za glasanje neće glasati. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Dimitrijević, mada je ostalo tri minuta. Izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.