TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 27.11.2008.

12. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

12. dan rada

27.11.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 20:50

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Najpre po Poslovniku gospodin Lapčević, a onda gospođa Aleksandra Janković.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem, gospođo predsedavajuća. Javljam se po Poslovniku, član 104 - dostojanstvo Narodne skupštine. Zamoliću vas, pre svega kao predsednicu ovog parlamenta, da se potrudite da ubuduće zaštitite i dostojanstvo ovog parlamenta i dostojanstvo svih narodnih poslanika. Evo šta je povod i šta je isprovociralo ovu moju reakciju.
Pre neki dan na TV B92 u emisiji "Uvećanje" su gostovali gospođa Sonja Liht, predsednica već znate koje nevladine organizacije, zatim predstavnik Unije poslodavaca i državni sekretar Ministarstva finansija. Predstavnik vlasti, dakle, državni sekretar Ministarstva finansija je rekao da je Vlada Srbije pre više od mesec dana predložila Skupštini na usvajanje paket mera za suzbijanje ekonomske krize.
Svi znate, i vi znate, da nikakvog paketa mera nije bilo na Vladi, niti je usvojen do dana današnjeg, iako svetska ekonomska kriza drma sve zemlje već mesecima, da se u ovoj skupštini priča o ekonomskoj krizi koja će pogoditi Srbiju veoma brzo već najmanje dva meseca, a prebacuje se odgovornost na Skupštinu, da Skupština već mesec dana treba da usvoji neki paket mera koji nije ni poslat Skupštini.
Jedini zakon koji se tiče jednog dela, i to možda najmanjeg, za suzbijanje ekonomske krize, jeste Predlog zakona o osiguranju depozita. Nijedna druga mera od strane Vlade do sada nije predložena, a stalno se prebacuje Skupštini da nije usvojila nešto što je, navodno, Vlada predložila.
Čuli smo danas da ni budžet, koji se najavljuje da će biti štedljiv, nije usvojen na Vladi i ne zna se kada će biti, a nasuprot tome sve ozbiljne zemlje preduzimaju sve opsežne mere za suzbijanje štete od posledica ekonomske krize. Tako će, recimo, u Velikoj Britaniji paket stimulativnih mera biti vredan 20 milijardi funti, a PDV će biti smanjen na 15%. Pa će u Nemačkoj biti predloženo 15 mera, uključujući i poreske olakšice za kupovine itd. U Francuskoj će 22 milijarde evra biti namenjeno za pomoć malim i srednjim preduzećima.
Nasuprot tome ovde se podižu kamate na dinarske štednje, što je samo namet na privredu.
Molim vas da, u skladu sa ovim što sam rekao, ubuduće reagujete i upozorite ljude koji predstavljaju vladajuću koaliciju i Vladu da ne obmanjuju javnost ovakvim neistinama. Postavljam pitanje - kada ćemo dobiti taj štedljivi budžet, obzirom da smo pre samo petnaestak dana... (Predsednik: Vreme.) usvojili jedan budžet koji sve može da bude, samo ne može da bude štedljiv? Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Vaše konstatacije će biti prosleđene Vladi. Oko budžeta sam već dala u nekoliko navrata odgovor. Gospođo Janković, izvolite, imate reč.

Aleksandra Janković

Nova Srbija
Smatram da amandman koleginice Zlate Đerić treba usvojiti, i to ne samo zato što je član stranke sa najlepšim imenom - Nova Srbija, nego zato što on stvarno doprinosi poboljšanju ovog Predloga zakona o sudijama.
Suština ovog amandmana je nastojanje da se institucijama i pojedincima koji odgovorno rade svoje poslove povrati onaj stepen ljudske i profesionalne sigurnosti, koji bi im omogućio da, bez dodatnih pritisaka, pravično i dostojanstveno obavljaju svoj posao.
Da bi sudije stvarno mogle da obavljaju posao, koji je po definiciji stresan, težak i osetljiv, ne mogu biti u situaciji da zbog ispravnih profesionalnih odluka trpe političke progone, ali i agresiju klijenata koji su već toliko akumulirali nezadovoljstvo da je samo pitanje kada će im pući film. Kod nas je običaj kad pukne film, obično se otkači i ruka. Nezavisno sudstvo, bar po definiciji, nalazi se često u poziciji raspeća između mogućnosti da jedan poziv menja sve, i druge, ništa manje realne alternative, da mali gnevni čovek, izmožden, izmaltretiran od svih tih moćnih faca, baš na sudiji izvežba novu ulogu pobesnelog snajperiste.
Ako sudije već ne mogu da budu plaćene onako kako bi to bilo neophodno za obavljanje tako odgovornog posla, valjda zato što tu nema Krišta koji kao mali bog, prešla mu ova sumanuta ideja od Mlađe, šakom i kapom nagrađuje svoje i sebe, kao da upravo rade operacije na otvorenom srcu, onda tim sudijama treba bar vratiti dostojanstvo, poštovanje i uslove za rad na donošenju pravičnih odluka.
Ovaj amandman tiče se Predloga zakona o sudijama, odnosno sudijske delatnosti, ali ima i širi smisao, jer se zapravo ideja koju sadrži može primeniti na svaki posao koji čovek odgovorno obavlja. Pekar, lekar, apotekar, svi imaju pravo da budu poštovani i tretirani tako da na njima niko ne može trenirati strogoću ili lečiti sopstvene frustracije. Kad smo već kod toga neophodno je ukazati na potrebu da se zaštite i adekvatno tretiraju zdravstveni radnici, koji su pored sudija i nas poslanika visoko rangirani na listi predrasuda o globalnom nepoštenju i korumpiranosti. U svom nezadovoljstvu mnogim ljudima su na udaru oni koji su prvi u smislu zbrinjavanja života i donošenja po život važnih odluka.
Bez ideje da branim zdravstvene radnike koji su se ogrešili o zakon, osnovano tvrdim, a verujem da će se sa mnom složiti i predsednica Skupštine, da je većina lekara ostala verna i dosledna Hipokratovoj zakletvi i činjenici da radi posao u podvižničkim uslovima.
Dovoljno je samo, recimo, usred noći svratiti u Urgentni centar, pa videti kako i koliko se svi ti ljudi bore za ljudski život. Činjenica da postoji kukolj ne daje nam za pravo da ne registrujemo i žito koje realno postoji.
Stoga mislim da je potrebno uvažiti zahteve sindikata lekara i farmaceuta Srbije upućenih Ministarstvu zdravlja, Skupštini, lekarskoj komori i Srpskom lekarskom društvu da se zaštite zdravstveni radnici, tako što će im se dati status službenih lica.
Smrt medicinske sestre, koju je na radnom mestu u ponedeljak u Kliničkom centru Srbije ubio bivši suprug, ponovo je pokrenula rasprave o bezbednosti zdravstvenog osoblja, a sindikati su uputili oštre kritike institucijama koje njihov zahtev za status službenih lica nisu uvažili, niti su shvatili dovoljno ozbiljno.
Da je tako pokazuje i činjenica da su juče novinari napravili istraživački poduhvat stepena bezbednosti iste zdravstvene ustanove, pa su uspeli da unesu nož dužine 15 santimetara. To praktično znači da je moguće da na bilo koju polikliniku ili bolnicu u Srbiji uđe čovek koji može da bira čime će pobiti zaposlene ili pacijente: bombom, pištoljem, nožem ili mačetom.
Izjava direktora Kliničkog centra Srbije doktora Đorđa Bajeca da se tako nešto moglo dogoditi bilo gde zvuči krajnje cinično. Da li on stvarno misli da zdravstveni radnici treba da budu neobezbeđeni u cilju štednje, a da svaki od koračića predsednika njegove stranke budno prati bar pedesetak ljudi.
Juče, dok su ovde preko puta trajali pregovori o budžetu Vlade, u nezvaničnoj Vladi kod ove osobe u ulozi predsednika, na ulici je bilo takvo obezbeđenje da ni pešaci nisu smeli da se pomere, kao da smo se igrali ledenih čika, jer bože moj, oni zasedaju.
Ako je predsednik tek prvi među jednakima, onda elementarne uslove bezbednosti na radu i u radu treba obezbediti i zdravstvenim radnicima, i pekarima, i apotekarima i sudijama. Nije dovoljno što je večni ministar za zdravlje poslovnim kodeksom odredio kako medicinari treba da se oblače i češljaju, kada isti kodeks ne precizira pravilo zabrane unošenja oružja u zdravstvene institucije.
Kada završite ove evropske zakone, ajde da se vratimo malo na one naše stare srpske rane. Naime, Predlog za izmenu Krivičnog zakona Sindikat lekara i farmaceuta Ministarstvu zdravlja dostavilo je još marta 2008. godine. No, za početak usvojite amandman Zlate Đerić, tek da nam stvarno krene.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko želi reč po ovom amandmanu. Gospodin Palalić, izvolite.
...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsednice, uvažena ministarko Malović, dame i gospodo narodni poslanici, izuzetno bitan amandman na jednoj temi koja je vrlo osetljiva i posebna kada je u pitanju funkcionisanje pravosuđa, kada je u pitanju ono što mi kažemo nezavisnost u donošenju sudskih odluka, a to je pitanje razrešenja sudija.
Mi smo svedoci da u prethodnom periodu kada je ovaj institut u pitanju, pitanje razrešenja sudija, nije bilo dovoljno sluha, ni dovoljno hrabrosti da se suočimo sa činjenicom da jedan broj sudija nije stručno i savesno obavljao svoju funkciju.
U nekoliko prethodnih saziva Narodne skupštine nije bilo mnogo zahteva za razrešenje sudija kada je u pitanju nestručnost i nesavesnost u vršenju sudijske funkcije i to je samo ukazivalo na činjenicu da se u okviru pravosudnog sistema štiti određen broj sudija iz kolegijalnih razloga.
Član 62. ovog zakona vrlo je precizno definisao razloge na osnovu kojih se pokreće postupak za razrešenje sudija i oni su vrlo konkretni, jasni i tu nema ništa da se prigovori. Naravno, tu imamo i činjenicu teškog disciplinskog prekršaja, to sam u svom izlaganju nekoliko puta istakao, da ovaj zakon na dosta detaljan način da reguliše razloge zbog kojih se pokrene disciplinski postupak i izriču disciplinske mere.
Ali, onda se u ovom članu 64. stav 1. suočavamo sa jednom normom koja može izazvati vrlo, vrlo velike probleme. Ako mi znamo da su tri razloga za razrešenje, ako je sudija osuđen za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora od šest meseci ili kažnjivo delo koje ga čini nedostojnim sudijske funkcije, kada nestručno vrši funkciju ili zbog učinjenog teškog disciplinskog prekršaja, apsolutno je nejasno i mi bi voleli da čujemo i od uvažene ministarke Malović razloge zašto se kao inicijator za pokretanje postupka za razrešenje može označiti svako lice.
Evo, da vidimo u ova tri razloga zašto se daje pravo svakom licu da inicira postupak za razrešenje, ako znamo činjenicu da je sudija osuđen za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora ili da je osuđen uopšte za neko delo, svaki državni organ će sigurno dostaviti nadležnom sudu, bilo sudu u kom sudija sudi, bilo neposrednom višem sudu, i to je činjenica sa kojom se upoznaje predsednik suda, koji u stavu 2. vidimo da lice koje pokreće postupak za razrešenje.
Što se tiče nestručnosti kao razloga za razrešenje, tu apsolutno nije jasno kako svako lice može da ceni stručnost sudije u jednom predmetu ili uopšte u vršenju njegove sudijske funkcije. Sudijski posao, pored znanja koje stiče na pravnom fakultetu, prakse koja se obavlja u sudu, jeste jedan ozbiljan zanat, gde svaki sudija stiče i znanje, i iskustvo i stručnost vršeći taj posao kroz edukacije kojima prisustvuje i koje se u okviru pravosuđa organizuju.
Prosto je nejasno da jedno fizičko lice, koje može biti vrlo zainteresovano u postupku, možda stranka u postupku nezadovoljna načinom na koji se postupak vodi ili neko ko je na drugi način povezan sa tim postupkom, inicira faktički razrešenje sudije.
Tu možemo biti suočeni sa raznim vrstama zloupotreba, jer fizičko lice može da ima razne vrste pomagača unutar suda od strane, recimo, predsednika suda, koji može da iz nekih drugih motiva pokrene postupak za razrešenje. Znači, prosto je nejasno kako se nekome može dati pravo da ceni stručnost, a da nije iz onog užeg pravosudnog kruga lica koja zaista mogu da razmatraju da li je neko stručan u vršenju sudijske funkcije.
Što se tiče trećeg razloga, potpuno je nejasno zašto bi se dalo nekom licu da inicira razrešenje ako se zna kako se vodi disciplinski postupak protiv sudije, znamo da su tu nadležnosti Visokog saveta sudstva vrlo jasne i ne vidimo zašto neko izvan tog kruga organa, kao što je Visoki savet sudstva ili sam predsednik suda koji je upoznat sa vođenjem disciplinskog postupka, treba da inicira postupak za razrešenje.
Kada uzmemo sva tri ova razloga koji stoje na mestu, potpuno je nejasno zašto bi se nekom van kruga ovih lica, predsednika suda, predsednika Vrhovnog kasacionog suda ili Vrhovnog saveta sudstva, dalo pravo da se uopšte bave ovakvom jednom ozbiljnom temom. Mi nismo čuli nijedan argument i ovaj amandman i amandman kolege Milana Veselinovića, koji je faktički istovetan, apsolutno su osnovani i smatramo da ovaj stav 1. člana 64. mora da se briše da bi se sprečili ozbiljni pritisci na sudije izvan onih organa i onih lica koji jedino mogu da cene stručnost, savesnost i uopšte kvalitet rada sudijskog kadra.
Molim vas, uvažena ministarko Malović, da prihvatite ovaj amandman ili da prosto izađete i narodnim poslanicima objasnite koja je motivacija da se ovako širokom krugu lica da pravo da iniciraju razrešenje sudija.
Uvažavajući činjenicu da postoji jedno veliko nepoverenje građana prema pravosuđu i da sad upravo ta vrsta nepoverenja koja postoji može biti dodatan motiv velikom broju lica da zatrpavaju predsednike sudova inicijativama za razrešenje iz raznoraznih razloga, i da imamo predsednike sudova koji će se samo baviti ovim inicijativama, i odbijajući te inicijative širiće još više nepoverenje građana prema pravosuđu.
I onda ćete imati lica koja su podnosila inicijative motivisani možda svojim ličnim razlozima, problemima koje njihovi prijatelji i rođaci imaju pred organima pravosuđa, možda motivisani njihovim shvatanjem pravde, iako nemaju uvid u dokazni postupak, utvrđene činjenice u toku trajanja postupka, u činjenicu da postupak iz raznoraznih razloga duže traje, da se više puta pred višim organima po žalbi ukidao, po vanrednim pravnim lekovima, i razna lica iz svojih motiva shvatanja pravde mogu da pokreću inicijative za razrešenje.
Znači, to može stvoriti ozbiljne probleme, zatrpati predsednike sudova ovim inicijativama. I, kažem, odbijanjem, a ubeđen sam da najveći broj takvih inicijativa će biti neosnovan. Ubeđen sam da će najveći broj takvih inicijativa biti neosnovan, jer teško da se ijedna od tih inicijativa može, pogotovo prva i treća, krivično delo i disciplinski prekršaji, to obična lica ne moraju ni da znaju da se desilo.
Nestručnost je zaista jedna stvar oko koje samo pravosudne institucije mogu da daju odlučujući odgovor i ne treba dati pravo širokom krugu lica da cene nestručnost sudija, što će uneti dodatan pritisak kod sudija i nesigurnost u njihov rad.
Ako sudije budu sudile sa ovom vrstom pritiska, da svako lice može pokrenuti inicijativu za njihovo razrešenje zato što neko smatra da je on nestručan, bojim se da će ono načelo koje je proklamovano u ovom zakonu, sudske nezavisnosti i nepristranosti u suđenju, biti ozbiljno dovedeno u pitanje.
Još jednom pozivam ministarku Malović da prosto da objašnjenje narodnim poslanicima, verujem da to i sudska javnost i pravosudna javnost čeka da čuje. Verujem da će uvažiti argumente koje su narodni poslanici izneli, i koleginica Zlata Đerić koja je iznela i verovatno i predstavnici drugih opozicionih stranaka koji će govoriti po amandmanu.
Na kraju, verujem da je to predsednici Narodne skupštine možda danas više puta istaknuto, ali želim da kažem da je zaista neprimereno da do današnjeg dana u Narodnu skupštinu nije upućen budžet, predlog budžeta, i da zbog svih ovih problema koje mi imamo u društvu i očekivanja javnosti da se rešavaju ovi ekonomski problemi, još jedna takva poruka da država nije sposobna ni budžet da uradi, pored činjenice da nije predložila Narodnoj skupštini nijednu ozbiljniju meru za suzbijanje ekonomske krize, čak nije ni u najavi dala, ta činjenica da budžet do danas nismo dobili uneće još više nesigurnosti, još više neizvesnosti, još veću zebnju kod građana da država nema jasnu strategiju i jasne odgovore na ovo što se sprema i ove velike ekonomske probleme koji nam se približavaju.
U tom smislu, apelujem i na predsednicu Narodne skupštine da uputi zahtev Vladi da što pre sa predlogom budžeta ovde izađe kako bismo i ove tenzije snizili i kako bismo građanima poslali poruku da se ipak nešto ozbiljno radi na rešavanju ekonomske krize. Ali, činjenica da nemamo budžet govori još jednom o neozbiljnosti Vladi i nespremnosti da se uhvati u koštac sa ovim problemima. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Palaliću, ali i vas da podsetim da je prošle godine budžet stigao na današnji datum u Skupštinu.
Obaveštenje: očekujemo da početkom naredne nedelje imamo budžet ovde.
Na član 70. amandman je podneo poslanik Zoran Bortić.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 76. amandman je podneo narodni poslanik Gojko Radić.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Antić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, moj kolega Gojko Radić, koji je opravdano odsutan trenutno, podneo je amandman na član 76, pa bih par reči da kažem o tom amandmanu.
Amandman u suštini tretira postupak za utvrđivanje razloga za razrešenje predsednika suda i predlaže spajanje prvog i drugog stava, po mišljenju Gojka Radića, a i po mišljenju Srpske napredne stranke, u jedan znatno bolji stav, stav koji je jasniji. Mi predlažemo narodnim poslanicima da razmotre ovaj amandman, bez obzira što ga je Vlada odbila. Smatramo da bi bila šteta ne uvažiti ga.
Ako dozvolite, iskoristio bih priliku, pre svega zbog javnosti i zbog građana Srbije, da kažem još jedanput da Srpska napredna stranka neće glasati o ovom setu pravosudnih zakona i da zato ima jako puno razloga.
Naravno da se vidi pre svega po broju amandmana koliko je nezadovoljstvo svih narodnih poslanika, koliko je nezadovoljstvo javnosti, a rekao bih i nezadovoljstvo u pravosuđu, zaposlenih u pravosuđu, jer ovi zakoni nisu prihvaćeni od zaposlenih u pravosuđu, nije bilo adekvatne rasprave među ljudima iz struke.
Sam reizbor sudija je neustavan. To je ono što je očigledno. Ovim setom zakona ugrožava se nezavisnost i nepristrasnost sudija. U isto vreme nije ispoštovana podela na sudsku, zakonodavnu i izvršnu vlast. Nije ispoštovan princip stalnosti sudijske funkcije, pre svega kod sastava Visokog saveta sudstva.
A imaćemo priliku i mi iz Srpske napredne stranke i iz poslaničke grupe Napred Srbijo-Tomislav Nikolić, da govorimo o tome da i teritorijalna raspodela sudova na nivou Srbije nije ispoštovana, nisu ispoštovane sve opštine, svi opštinski sudovi koji i danas postoje, ali da ne bi ostalo nikakvih nejasnoća želim da kažem da SNS nije zadovoljna stanjem u sudstvu, da je u svakom slučaju za reforme u sudstvu, da moramo da popravimo efikasnost sudstva, ali ne kroz lustraciju u režiji vladajućih partija, već kroz jednu mnogo ozbiljniju javnu raspravu i diskusiju.
Na kraju vas još jedanput pozivam da razmotrite ovaj amandman mog kolege Gojka Radića i da ga u danu za glasanje podržite.
(Tokom ovog govora poslanici SRS lupali o klupe.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Milan Avramović, po amandmanu.

Milan Avramović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, javio sam se po amandmanu, da rešimo neke nedoumice koje su ostale nerazrešene po pitanju vršenja sudijske funkcije generalno.
Gospođo ministarka, veoma je važno da učestvujete u ovoj mojoj raspravi jer imam niz pitanja koji se odnose na rad sudija, tačnije na rad Okružnog suda u Beogradu.
Moram prvo da vas podsetim da je u "Politici" 27. novembra izdato saopštenje Društva sudija. Kaže: "Poslanici vređaju i vrše pritisak na sudije. Društvo sudija Srbije najoštrije je juče protestovalo protiv ponašanja nekih poslanika Skupštine Srbije koji, tvrdi to Društvo, zlonamernim komentarima sudskih odluka u raspravi o amandmanima na pravosudne zakone vrše direktan pritisak na sudije.
Pod izgovorom pravilnog obaveštavanja građana Srbije i slobode izražavanja mišljenja za skupštinskom govornicom, u formi rasprave po amandmanima na pravosudne zakone, neki poslanici svojim nastupima zlonamerno komentarišu sudske odluke, iznose insinuacije i neistinite informacije, vređaju i vrše direktan pritisak na sudije koje postupaju u izbornim i drugim sudskim predmetima i stvaraju atmosferu linča,'' navedeno je u saopštenju Društva sudija Srbije koje prenosi Tanjug.
Evo, imamo i to saopštenje, da ne bi bilo nekih falsifikata. Sada ono što je veoma važno. Kaže: "Društvo sudija je podržalo Ministarstvo pravde koje je, kako prenosi Beta, ocenilo da vređanje sudija i komentarisanje donetih presuda za govornicom Skupštine Srbije predstavlja najdirektniji pritisak na sudsku vlast i kršenje zakona."
Zamislite sada ovo da smo prekršili, gospođo ministarka, zakon, da smo učinili krivično delo time što smo komentarisali donete presude.
Setite se samo predsednika Srbije, koji je otišao na suđenje zbog ubistva Zorana Đinđića i koji je unapred rekao da oni osuđenici moraju imati najstrožu kaznu za ubistvo Zorana Đinđića, a oni nisu bili još ni osuđeni; je l' to tada bio pritisak na pravosuđe, je l' tada nije bio pritisak njegovog prisustva na tom suđenju.
Ne, to nije bio pritisak zato što je u pitanju DS, zato što je u pitanju demokratski sud, i zato što ste vi ovo podržali, izveštaj Društva sudija, a i vi ne znate koje je to krivično delo, šta su poslanici SRS ili opozicije ili bilo koje druge stranke rekli, a da se steklo pravo krivičnog dela za nastavak ovog teksta, u kome se kaže: "U saopštenju se ukazuje da se sa takvim mešanjem zakonodavne u sudsku vlast narušava nezavisnost sudova".
Pa kaže ovako, ovo ste vi pustili, gospođo ministarka - "Ministarstvo pravde očekuje od nadležnih organa, a pre svega od Republičkog javnog tužilaštva, da utvrdi da li u izjavama poslanika iole ima elemenata krivičnog dela ugrožavanja bezbednosti nosilaca pravosudnih funkcija". Da li je ovo moguće? Ministarka, ovo je vaše ministarstvo dalo u novine.
Da vas podsetim, nisam pravnik pa su neke stvari ovde meni veoma jasne, ali vas podsećam na Krivični zakonik, na član 138. Kaže - ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život ili telo tog lica ili njemu bliskog lica kazniće se zatvorom do jedne godine. Stav 2 - ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema više lica ili ako je delo izazvalo uznemirenost građana ili druge teške posledice, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.
Sada vas pitam da li je ovo linč sudija sa skupštinske govornice ili je izveštaj Ministarstva, zajedno sa ovim saopštenjem Društva sudija, linč narodnih poslanika? Hajde sad da ne ulazimo u Ustav Republike Srbije i u imunitet narodnog poslanika, da u te stvari ne ulazim, da li je ovo linč na poslanike ili je linč poslanika na sudije? Ne treba sudije poštene da se brinu oko onoga šta će reći poslanici SRS. Oko ovog imaju problema samo one sudije koje ne poštuju kodeks, a kodeks je donelo udruženje Društva sudija 9. maja 1998. godine.
Samo da pročitam radi javnosti neke kanone ovog kodeksa zbog čega prozivamo Okružni sud u Beogradu i dva sudska veća koja ne rade ništa iz ovog kodeksa.
Kaže se ovako: Svesni da kao sudije odlučuju o životu i smrti, slobodi i neslobodi, svojini i imovini, ljudskim pravima i patnjama, istini i laži, upotrebi i zloupotrebi prava, ustavnosti i zakonitosti, članovi Društva sudija, sa osećajem odgovornosti za javno poverenje koje im je ukazano i ugled profesije kojom se bave, utvrđuju kodeks.
Pa kaže Kanon 1 - sudija treba da svakom prizna ono što mu pripada. Da li po Zakonu o lokalnim izborima mandati pripadaju SRS? Pripadaju. Idemo dalje: u jednakom postupanju sa jednakim stvarima, u nejednakom postupanju sa nejednakim stvarima.
E, to vam je ono, gospođo ministarka, isto sudsko veće donosi dve različite presude zato što ima istu situaciju sa različitih opština, i za jednu opštinu kaže da, uvažavamo vašu tužbu, nema veze što nemaju tamo ugovor o raskidu međusobnih odnosa podnosioca izborne liste i odbornika jer to zakonom nije propisano, to ne može da postoji, a sa druge strane kaže, postoji ugovor o raskidu međusobnih odnosa, iako to zakonom nije propisano i na osnovu tog ugovora mi ne uvažavamo vašu tužbu i ne vraćamo mandate SRS.
Šta je suština? Šta je ovde prosta suština: orkestrirano organizovani kriminal pojedinih sudija. Dakle, za prave sudije važi ova slika ovde, a za lažne sudije neka se osećaju uvek ugroženo sa ove skupštinske govornice jer ne rade u skladu sa kanonima, čak ni koje su oni propisali.
Sada da nastavim dalje. Kaže Kanon 4 - sudija treba da bude slobodan u odlučivanju i zato mora biti sposoban da se odupre dnevnoj politici, centrima moći, javnom mnjenju, predrasudama, iskušenjima, porocima, strastima, privatnim, porodičnim interesima i drugim unutrašnjim i spoljnim uticajima. Kanon koji ne poštuje sudsko veće. Sada ću da vam kažem sudsko veće šta ne poštuje. Dakle, prvo je ovlašćenje za zaključenje ugovora.
Milisav Miličković, jedan bivši funkcioner, otpadnik SRS, sa ovlašćenjem da zaključi ugovor o međusobnim odnosima između SRS i odbornika, isto nije mogao da zloupotrebi u sudu pa je overio sporazum o raskidu ugovora u opštini.
Zamislite, na overu opštine sud donosi rešenje i kaže - uvidom u spise predmeta utvrđeno je da su raskinuti međusobni ugovori između podnosioca liste i određenih odbornika.
Običnom laiku, i pravniku, i pripravniku je jasno da se svako obrazloženje mora staviti u izveštaj ili odluku suda na osnovu utvrđenih činjenica i uvidom u stanje. Ovo stanje kaže ovako, pročitaću vam da bi građanima bilo veoma lakše - mi smo zbog svega toga i zbog ovih kvaziugroženih sudija, koji ne rade svoj posao kako treba, podneli zahtev za vanredno ispitivanje presude okružnog suda UŽ 93/2008.
Pazite šta kažu sudije Okružnog suda, Mirjana Aranđelović, Dušica Marinković i Mirjana Riđički - Okružni sud nalazi da je pravilna odluka SO Rakovica da se ne vrate mandati SRS, jer SRS kao podnosilac zahteva ne raspolaže pravno valjanim ugovorima o regulisanju međusobnih odnosa.
Šta kaže žena - nemate ugovore o raskidu. Mi ne možemo da ih imamo jer ne postoje. Ne postoji ovlašćenje i zakonom nisu ni omogućena. Član 46. i 47. Zakona o lokalnim izborima to jasno precizira.
Kaže ovako - navodeći na osnovu čega je zaključio da ugovori koji postoje u spisu nisu pravno valjani, onaj najveći kompleks ovog sudija, pošto više ne zna na koje osnove da se pozove zbog čega odbija ove žalbe, kaže, to je posebno zanimljivo, imajući u vidu da u pretposlednjem stavu obrazloženja presude sud zaključuje da navodi žalbe, sporazum o raskidu ugovora, nemaju pravno dejstvo i da su nastali vršenjem krivičnih dela, nemaju uticaja na odluku suda dok se ne obezbedi pravosnažna sudska odluka nadležnog suda. Taj nadležni sud na osnovu onoga što nema donosi presudu i to priznaje u ovom obrazloženju. Posle kažete da mi vršimo linč sa ove skupštinske govornice.
Gospođo ministarka, da li se vi slažete sa ovom izjavom koja je izašla u "Politici"? Da li je tačno da su poslanici izvršili krivično delo time što su ukazali na sudsko veće Mirjane Aranđelović, Dušice Marinković i Mirjane Riđički, na njihovo kriminalno delo, koje su odbile žalbe odbornika SRS pre nekih nedelju dana, a pre mesec i po dana te iste žalbe sa druge opštine prihvatili.
Da li vi smatrate da smo mi ovde učinili krivično delo? Meni je veoma važno da znam hoćete li se i vi složiti s tim ili ne? Da znam gde ste završili Pravni fakultet, s kojim prosekom ocena? Da vidim da li ste vi kao ministar, najstručniji pravnik, na čelu ministarstva, u stanju da svoje sudije edukujete u onoj meri, pa čak i kroz ovaj zakon, s kojim se mi ne slažemo, jer mi nismo tražili lustraciju. Mi nismo tražili reizbor. To tražite vi, a posledice toga su ovi novinski tekstovi, ove presude iz Okružnog suda u Beogradu.
Nemojte misliti da mi ovo ne pratimo, da temeljno ne pišemo i ne poštujemo sve zakonske norme i pravne lekove koji su nama omogućeni, i da ćemo ovo isterati do kraja i za šest meseci, i za devet meseci.
Nećemo dozvoliti da bude slobodno sudsko tumačenje kako mu je volja političke partije, kakvo mu je finansijsko stanje u kući i da se ruga svim ostalim sudijama koji rade pošteno, da na osnovu jednog pojedinaca sve sudije u sudu budu etiketirane da nisu stručni, da nisu kompetentni i da nisu pravedni onako kako nalaže Kodeks koji je usvojilo i ovo udruženje.
Morao sam da iznesem par činjenica i par stvari koje su ostale nerazjašnjene. Zbog toga vas pozivam, izađite, recite da li je bilo ugroženosti sigurnosti bilo kog sudije? Da li je ovo linč narodnih poslanika opozicije ili sudija koje ne rade svoj posao? Za ovaj tekst u "Politici" da izbacite demanti, ako se sa ovim ne slažete, a ako se sa ovim slažete, dajte nam potvrdu sa ove govornice. Hvala.