TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 05.12.2008.

18. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

18. dan rada

05.12.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 21:00

OBRAĆANJA

Milan M. Nikolić

Srpska radikalna stranka
Poštovani narodni poslanici, poštovani građani i predstavnici Vlade, pred nama je zakon o mreži sudova koji, po dosadašnjoj diskusiji, u ovom parlamentu i van njega, nije zaslužio da se nađe u raspravi. Po objašnjenju predlagača, ovaj zakon bi trebalo da dovede do racionalizacije, uštede, odnosno smanjenja broja sudova, a sve radi olakšanja građanima i na njihovo zadovoljstvo.
Na osnovu amandmana koji su pristigli na ovaj zakon, a tu se radi o oko 124 amandmana, ako ih analiziramo, videćemo da su 80% amandmani koji traže da ostane postojeće stanje. To znači da je postojeće stanje bolje nego ovo što je predloženo.
Podržavam amandman kolege Arsena Đurića. Dolazim sa teritorije Arilja i osvrnuo bih se u nekoliko reči na Osnovni sud u Požegi. Osnovni sud u Požegi je predviđen za Ivanjicu, Arilje i Kosjerić. To su četiri opštine. Međutim veliki je prostor. Ako pogledamo po dužoj osi, to je od Valjeva do Novog Pazara, Kosjerić, Ivanjica, od Divčibara do Golije i Javora.
Kažemo da građani neće putovati, onda će putovati sudije. Sudije se biraju za osnovne sudove i, kako je ovde objašnjeno, oni će dobijati nezavisno, nepristrasno, rasporede da idu da sude u druge sudove, odnosno druga područja.
Rekli smo da su mali sudovi podložni korupciji, jer se ljudi međusobno poznaju. Mogu samo da navedem da je Arilje malo mesto, odnosno mali je sud. Međutim, po pokazateljima koje vrednuje Ministarstvo pravde, Ariljski sud je jedan među boljima. Prema tome, ovom rekonstrukcijom sudova ariljski građani neće ništa dobiti. Ovaj sud, koji sada radi, funkcioniše kako valja. Kako će sudija koji živi u Kosjeriću, a dobije nalog da ide da sudi na Javor ili Goliju, to je negde oko 200 km? Dok ode i vrati se, to je ceo dan, ili obrnuto.
Prema tome, predlažem da se ovaj zakon povuče iz procedure. Još se nisu stekli uslovi ili preduslovi da se ova mreža primeni. Ako su nam iz Evrope naredili i traže da ove stvari uradimo, mi nemamo takve preduslove kakvi su u Evropi, pa kada dođe vreme, kada ih budemo imali, mi ćemo se baviti novom mrežom sudova. Hvala i prijatno.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Najpre gospodin Krasić, pa onda gospodin Rogović.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Ovo su lokalpatriotski amandmani, jer nas je Vlada naterala, mene je naterali da branim te amandmane, a poslanike koji pišu, da ih pišu, jer, jednostavno, ne mogu da trpe pritisak sredine.
Sud, zgrada suda, ljudi koji rade u toj zgradi, predstavljaju nešto prepoznatljivo u tom mestu i mene ne čude ovi amandmani, jer oni imaju za cilj da se sačuva nešto što su stečene pozicije. Da li je to opravdano? Mislim da jeste opravdano. Da li to treba na neki način da racionalizujemo? Možda, možda je to potrebno da se uradi, ali sa poznatim kriterijumima i merilima.
Ovaj amandman se odnosi na opštine iz Zlatiborskog okruga. Pošto je gotovo identičan kao kada su u pitanju amandmani na organizaciju sudova u nekom drugom okrugu, neću se zadržavati na tim detaljima, ali bih nastavio dalje, pošto nemam nameru da ponavljam svoja izlaganja, da vam predstavim hipotetički jednu situaciju.
Pošto je već poznato da će ići novi izbor, odnosno reizbor i lustracija, da će doći do smanjenja broja sudova, broja sudija, u tom novom konkursu koji treba da sprovede nulti sastav Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, imaćemo situaciju da, recimo, za jedan osnovni sud, rekao bih, omnibus sud, koji sada sublimira veći broj opštinskih sudova, bude raspisan konkurs, da se prijave kandidati koji, recimo, rade u nekom opštinskom sudu koji se gasi, koji možda postaje sudska jedinica. Onda se javlja, stvarno, problem – šta će da se primenjuje kao kriterijum prilikom izbora?
Da li će, možda, jedan od kriterijuma da bude i prebivalište kandidata? Da to ne bi bilo možda komplikovano, uzeću konkretan primer. Opštinski sud Požega se briše, pa se predviđa Osnovni sud u Požegi, za teritoriju opština Arilje, Ivanjica, Kosjerić i Požega, sa sudskim jedinicama u Arilju, Ivanjici, Kosjeriću. Uzeću primer Arilja, to će postati sada sudska jedinica, ne znam tačno, ali tridesetak kilometara je, pretpostavljam, između njih.
Vi ste raspisali konkurs za Osnovni sud u Požegi. Javljaju se kandidati. Vi morate nekog od izabranih kandidata da pošaljete da radi u sudskoj jedinici Arilje. Šta će biti kriterijum prilikom izbora? Da li imaju prednost oni koji već rade, sada, u Opštinskom sudu Arilje, kao kandidati za budući osnovni sud u Požegi? Ako imaju prednost, onda koji su kriterijumi? Na bazi kojih kriterijuma vi birate sudije? Stručnost, dostojnost itd. Šta ako teoretski dođete u situaciju da nijedan od izabranih kandidata nema prebivalište u Arilju? Šta će da bude u situaciji ako izaberete kandidata samo zato što je iz Arilja?
Danima slušamo da jedan od razloga zašto se gase sudovi i negde postaju sudske jedinice nekog drugog osnovnog suda jeste veliki stepen korupcije, zato što je mala sredina, mogućnost da se utiče na sudske odluke itd.
Iz ovog primera se vidi da je ovo, praktično, neprimenljivo na način za koji bi moglo da se kaže da je objektivan. To su, pored onih problema o kojima sam vam pričao danima, novi problemi za koje vi nećete moći da nađete odgovor.
Sada pričam hipotetički, kada ne bih sumnjao u volju, sposobnost i namere tog nultog sastava Visokog saveta sudstva. Ali, pošto će tamo biti i ministar pravde, predsednik Odbora za pravosuđe, predsednik Vrhovnog suda, to je taj, po položaju, sastav, onda možete zaključiti da će i taj izbor, za koji se kaže da će biti visokokvalitetan, stručan, objektivan, biti najobičniji voluntarizam.
Da ne bih dobio neku opomenu, ja ću, gospođo Malović, da vam predam kompletnu dokumentaciju. Pre nekoliko dana, pre 15 dana, iznosio sam neke podatke, podatke kojima sam stvarno raspolagao, a gospodin Mićunović mi je sa mesta dobacio da lažem.
Ja sam prikupio ovu dokumentaciju, koju sam i tada čitao, pa vam je dajem i skrećem pažnju na određene delove, pa ako je to što budete pročitali ovde stav pravosuđa, onda tražim od vas da na objektivan način ove stavove primenite u svim sudskim predmetima. To je jedna stvar.
S obzirom na to da imam neku lošu sreću, ja najavim državni terorizam, a ono sutradan upadnu kod čoveka u kuću. Evo, sad sam malo zakasnio. Sad vas obaveštavam šta se desilo. Vidite, Radovan Karadžić u Beogradu smeta, pa se desilo da je jedan čovek ušao u knjižaru "Nikola Pašić" i, jednostavno, oborio njegovu statuu koja je od gipsa; ono što je od bronze nije mogao da dohvati.
Samo da vas podsetim, ta statua od bronze je bila izložena 2006. godine kao eksponat u sedištu UN-a u Njujorku. Znači, ako je ta bronzana statua mogla da bude u Njujorku, u UN-u, kao umetnički rad jednog našeg čuvenog vajara iz Srbije, onda imajte poštovanje prema replikama, pa neka budu makar i od gipsa. Tu gipsanu je neko porušio.
Kad već pričamo o toj knjižari, preporučio bih vam da je posetite i zamolio bih, gospođo Slavice Đukić, vas, ako ste u mogućnosti, ovo su vrlo jeftine knjige, da po primerak ovih knjiga obezbedite za sve poslanike Narodne skupštine. Mogli biste i neke državne institucije da snabdete ovim knjigama. One su potrebne, pre svega, ministru inostranih poslova, Jeremiću, i onima koji zastupaju Srbiju pred Međunarodnim sudom pravde.
Jedna je knjiga autora Mirjane Anđelković Lukić "Darovi milosrdnog anđela", odnosi se na objekte, imovinu i sve što je zverstvo NATO-a 1999. godine učinilo, i preporučio bih vam knjigu Branimira Stanojevića, naravno, u izdanju knjižare "Nikola Pašić" – "Milosrdni anđeo ili knjiga mrtvih", sa spiskovima svih žrtava NATO-a 1999. godine, ali, apsolutno svih. Sve žrtve, građani i državljani Republike Srbije, bez obzira na veru, naciju i na bilo koje drugo svojstvo.
Zamolio bih vas da, ako u UN-u ne smeta bista Radovana Karadžića, vodite računa da svojim nastupima u Narodnoj skupštini, pa i u pisanim medijima, ne podstičete tu vrstu antagonizma, koja je danas, nažalost, eskalirala time što je neko, a verovatno ga je BIA podmetnula, ušao u knjižaru, slomio, polupao tu gipsanu statuu, verovatno pokazujući na taj način, između ostalog, i bes zbog onoga što izuzetno dobro radi Vojislav Šešelj u Haškom tribunalu.
Meni je drago što imamo dobru komunikaciju s građanima Republike Srbije koji prate te prenose. Ujedno, moram da vas obavestim da će za koji dan proraditi i sajt SRS-a posvećen borbi protiv korupcije i kriminala u Republici Srbiji. Na tom sajtu će biti kompletna korespondencija, odnosno sve ono što nam dostavljaju nadležne institucije, građani i svi oni koji podržavaju SRS u ovoj borbi protiv kriminala i korupcije.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Mićo Rogović ima reč.

Mićo Rogović

Napred Srbijo
Poštovana predsednice, gospođo ministre, dame i gospodo narodni poslanici, naravno da se javljam u vezi s  amandmanom gospodina Arsena Đurića, da priču vezanu za ovaj set amandmana i zakona iz pravosuđa prethodnih govornika, gospodina Nikolića, gospodina Perića i gospodina Arsena Đurića, a pre neki dan i Kenana Hajdarevića, o stanju u sudstvu, tj. o opštinskim sudovima, organima za prekršaje, tužilaštvu na području Zlatiborskog regiona, pokušam da još više približim istini, razumevanju i predlogu da se ovaj set zakona povuče iz opticaja.
Gospođo predsednice, najpre moram, u ime Parlamenta i u svoje lično ime, da vam se za pre neki dan izvinim za upotrebu geografskog pojma ''Prepolje'', od jednog kolege poslanika i da vam napomenem da takav geografski pojam ne postoji.
Znači, na 310 km, na magistralnom putu M-21, Beograd-Bar, nalazi se opština Prijepolje, u graničnom pojasu između Republike Srbije i Republike Crne Gore, naravno, u sastavu Republike Srbije. To govorim zbog svih građana tog kraja, zbog svih istoričara, geografa i ljudi koji se bave srpskim jezikom, koji su začuđeni upotrebom pojma ''Prepolje'' za skupštinskom govornicom. To samo radi podsećanja onima koji su geografiju ili davno učili, ili neke stvari iz geografije zaboravili.
Gospođo ministre, ja i dalje, u ime svih građana Republike Srbije, u ime svih zaposlenih u pravosuđu i u ime svih ljudi koje ovaj set zakona interesuje, očekujem od vas, još postoje šanse, da ovaj set zakona iz pravosuđa povučete, u krajnjem slučaju, da ih predsednik Republike povuče. Poslanici svih partija, prethodnih dana, a i danas, bez obzira na to da li bili u poziciji, da li bili u opoziciji, dali su dovoljan broj argumenata da sve njihove primedbe treba da nađu svoje pravo odredište.
Samo malo ću da prekinem, treba mi koncentracija zbog svega ovoga i zahvaljujem što dajete upozorenje kolegama u poslaničkim klupama.
Osvrnuću se na situaciju koja je pratila donošenje ovog zakona, a to je da nije postojala nikakva ozbiljna rasprava, pogotovo rasprava ljudi koji su zaduženi da najviše misle, a oni rade, upravo, u pravosuđu. Znači, nedostatak kvalitetne javne rasprave verovatno je prouzrokovao i ovoliki broj amandmana i celu situaciju i prigovore koji dolaze sa teritorija sa kojih i mi dolazimo. Zatim, nepostojanje jasnih kriterijuma i relevantnih činjenica koje govore u prilog razlozima za ukidanje pojedinih opštinskih, a ostanak ili nastajanje drugih, sada osnovnih sudova.
Sledeća stvar, ili sledeće pitanje vama, gospođo ministar – u kom zakonu stoji koliki je broj sudija koji po sistematizaciji radnih mesta radi u pravosudnom sistemu?
Hoću da vam napomenem da pravosudni sistemi drugih zemalja ne poznaju sistematizaciju radnih mesta u kojoj bi, recimo, broj sudija, pet, šest ili više, trebalo da radi u određenom opštinskom sudu i da u pravosuđu tih zemalja postoji situacija da u opštinskim, odnosno osnovnim sudovima može da bude broj sudskih izvršilaca, recimo, dvojica sudija mogu da rade u određenom sudu.
Zatim, situacija koju su gospodin i kolega Kenan Hajdarević, a i Arsen Đurić, napomenuli, vezano za Zlatiborski okrug, a to je da pogranični pojasevi i gradovi u njima, samim svojim ili problemom, ili srećom što se nalaze u tom pojasu, imaju dodatnu frekvenciju i ljudi, i prometa robe, i saobraćaja, i trgovine, ali, verovatno, i nedozvoljenih radnji.
Zar mislite da u ovim sudovima, konkretno, u Zlatiborskom okrugu, broj osnovnih, odnosno opštinskih sudova, sa 10, treba da se smanji na četiri? Takva je situacija i na severu Srbije, i u drugim krajevima koji se nalaze u pograničnim oblastima s nekim drugim republikama, tj. državama.
Gospođo ministre, zar mislite da multietničnost ovih krajeva ne treba da bude prednost, umesto problem, vezano za Zlatiborski okrug, tj. pogranične opštine Priboj, Prijepolje, Nova Varoš, Čajetina, Kosjerić i Bajina Bašta? Zar multietničnost ne treba da, s ovim problemom sudstva, bude podstrek ljudima da na ovim prostorima nastave život, svoju egzistenciju, da se ne desi, sticajem okolnosti, kao što sam maločas napomenuo, u pograničnim područjima i raznim situacijama vezanim za sudstvo, za organe za prekršaje, za javne tužioce, da zbog nekog problema koji, evidentno, može da nastane na takvoj teritoriji, vezanog za kršenje nekih pravila i zakonskih propisa, treba da se čeka sudija koji treba iz susednog grada da dođe za nekoliko časova?
Još jedna stvar, bitna za ovaj region, jeste da je on, doista, ruralni, ali je po broju turista prvi na turističkoj mapi Srbije, tj. po broju noćenja i smeštajnih kapaciteta.
Zlatiborski okrug, zaista, treba da se ponosi time. Ali, kao što gospodin i kolega Đurić reče, šta je sledeće što mi u Zlatiborskom okrugu od ove vlade treba da očekujemo, pogotovo ove četiri opštine, od Borove Glave, za koje sam još u nekom prethodnom izlaganju rekao da, ako ovako Vlada, odnosno vlade Srbije nastave, ti krajevi mogu, bukvalno, da postanu rezervati Republike Srbije?
Zahvaljujem vam i nadam se da ćete imati razumevanja. Zaista je bilo teško, ali nadam se da su ljudi koji prate Skupštinu Srbije čuli moje izlaganje, bez obzira na to što je izuzetno teško u ovakvoj klimi govoriti za skupštinskom govornicom.
(Sve vreme govora narodnog poslanika Mića Rogovića, narodni poslanici SRS-a lupaju o klupe.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 3, amandman je podneo narodni poslanik Kenan Hajdarević.

Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li neko želi reč?

Reč ima gospodin Kenan Hajdarević.
...
Liberalno demokratska partija

Kenan Hajdarević

Liberalno demokratska partija
Gospođo predsednice, gospođo ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 3. Predloga zakona, koji glasi: ''Posle tačke 25. dodaje se nova tačka 26, koja glasi: Osnovni sud u Priboju, za teritoriju opštine Priboj''. Dosadašnja tačka 26. postaje tačka 27, menja se i glasi: "Osnovni sud u Prijepolju, za teritoriju opština Nova Varoš i Prijepolje, sa sudskom jedinicom u Novoj Varoši".
Na početku bih želeo da iskažem veliko poštovanje gospođi Malović, koja već danima ovde sedi i sluša nas narodne poslanike koji smo podneli veliki broja amandmana na Predlog ovog zakona. Mi iz LDP-a mislimo da je, pored vas, gospođo Malović, ovde neophodno da budu i neki drugi ministri, ili njihovi sekretari, odnosno pomoćnici, jer ste čuli veliki broj argumentacije koja nije u nadležnosti vašeg ministarstva, ali koja je neophodna da se reši, jer smatramo da je reforma pravosuđa samo jedan deo reforme društva.
Zato nemojte da se ljutite na narodne poslanike zato što podnose ove amandmane, jer građani malih sredina, kao što je i opština Priboj, ljuti su zato što se ova vlada, i neke prethodne vlade, sete tih malih mesta samo kada treba nešto promeniti, smanjiti i uzeti, a ima veoma veliki broj problema koji se ne rešavaju u tim gradovima, odnosno u tim opštinama.
Samo ću izneti primer, npr., da prosečna plata u opštini Priboj iznosi 60% prosečne plate na nivou Republike Srbije, odnosno da veliki broj građana Priboja koji rade, a taj broj iznosi jedva 4.000, prima platu koja iznosi onoliko koliko je plaćen, čuli smo pre neki dan, čiviluk u nekom medicinskom centru, odnosno 13-14 hiljada dinara. Kada ti ljudi čuju da se njihov grad pominje samo u tom smislu, oni su veoma ljuti.
Takođe ću vam reći još neke činjenice političke prirode, a posle ću se vratiti na razloge zašto je neophodno da ostane osnovni, odnosno opštinski sud na teritoriji opštine Priboj. Ti razlozi su, kao što sam rekao, da na teritoriji opštine Priboj ima samo 4.000 zaposlenih, da ima čak 6.000 penzionera i preko 7.000 nezaposlenih ljudi. Takođe, opštinu Priboj je od 1991. godine napustilo preko 7.000 ljudi, što iznosi oko 20% stanovništva, po popisu iz 1991. godine.
Treba napomenuti da je i odnos prethodnih vlada u odnosu na opštinu Priboj, bar što se tiče sredstava iz NIP-a, bio stvarno sraman. Takođe, u Priboju vlada veliko nezadovoljstvo i kad je reč o angažovanju Vlade Srbije oko privatizacije Fabrike automobila "Priboj", koje je do sada bilo samo u smislu predizbornih kampanja i predizbornih obećanja. FAP se nipodaštava i zaboravlja, a o odnosu Vlade prema njemu najbolje govori brojka da je pomoć Vlade Srbije FAP-u sto puta manja od pomoći koju je imala "Zastava" u Kragujevcu, odnosno da je Vlada Srbije privatizovala "Zastavu" u Kragujevcu, između ostalog, i svojim kapitalom, negde oko 200 miliona evra, dala je, izuzetno, povoljnije uslove "Fiatu", a da ništa od toga nije učinila povodom privatizacije FAP-a.
Takođe, kada se govori o socijalnom programu, odnosno o zbrinjavanju viška zaposlenih u samom FAP-u, radnicima FAP-a se nudi 100 evra po godini radnog staža, dok je radnicima "Zastave" ponuđeno 300 evra po godini radnog staža. Na taj način se pokazuje taj maćehinski odnos koji ima Vlada Srbije prema FAP-u.
LDP smatra da nisu građani Priboja i građani ostalih malih sredina u Srbiji najveći krivci za stanje u kome se nalaze, da su mnogo veći krivci politike i vlade u nekom ranijem i u sadašnjem sastavu i da je neophodno da ova vlada, prevashodno, rešava problem tih malih sredina.
Što se tiče samog Opštinskog suda u Priboju, mišljenja smo da je postojanje tog suda sa sedištem u Priboju veoma važno, iz razloga što je opština Priboj pogranična sredina, pogranična opština, kao što sam i ranije govorio, na granici sa BiH i Crnom Gorom, odnosno sa državama koje su u procesu tranzicije, isto kao i Srbija, pa, samim tim, tu dolazi do povećanja neke stope kriminaliteta koja je karakteristična za takvu vrstu granice, prevashodno u nedozvoljenom prelazu granice, falsifikovanju putnih i drugih isprava.
Mišljenja smo da je, upravo, sud na teritoriji opštine Priboj, odnosno na teritoriji svih tih pograničnih mesta, neophodan da bi se mogla smanjiti ta stopa kriminaliteta. Tu imamo u vidu i zainteresovanost EU da granice zapadnog Balkana ne budu propustljive, naročito za trgovinu belim robljem.
Takođe, teško nam je da zamislimo da je za državu racionalnije da se, na primer, u noćnim satima, kada granična policija privede nekog stranog državljanina, to privođenje vrši na 30 ili 40 km od granice, a ne 3 km od same granice. Zatim, ako bi, npr., na teritoriji tri opštine za koje se predviđa da postoji jedan osnovni sud, tj. osnovni sud na teritoriji opštine Prijepolje, za opštine Priboj, Prijepolje i Nova Varoš, bojimo se da bi to doprinelo smanjenju efikasnosti u građanskim parnicama, koje su veoma važne za svaku sredinu.
Samo ću da napomenem da je Opštinski sud u Priboju među prvima otpočeo da radi ogroman broj tzv. tranzicionih predmeta, tj. poništavanje ugovora o radu i neisplaćene zarade, što je, posle porodičnih sporova, jedan od najvažnijih sporova koji zadiru u rešavanje ljudskih sudbina. Takođe, ne može se prenebregnuti činjenica da je Sud u Priboju dugi niz godina u vrhu po ažurnosti. Pre samo nekoliko godina, u građanskoj materiji je bio među tri najbolja suda u Srbiji, to je zvanično objavljeno u Biltenu Vrhovnog suda. Kada je u pitanju ažurnost u materiji sudskih izvršenja, sud u Priboju je poslednjih godina neprikosnoveno u vrhu u Okrugu.
Iz svega toga, smatramo da je neophodno da ovaj opštinski sud, odnosno osnovni sud, ostane na teritoriji opštine Priboj i neophodno je, gospođo ministarko, ako ikako možete, da povučete ovaj zakon i još jednom razmislite o mreži ovih sudova.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Kragović ima reč.

Ljubomir Kragović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, na osnovu člana 100, a po osnovu čl. 225. i 226, tražim objašnjenje, pre svega, od predsednika Narodne skupštine Republike Srbije.
Naime, pre određenog broja dana, kada sam govorio o problemu neefikasnosti rada RIK-a, vi ste mi s tog mesta obećali da će RIK morati da obradi taj predmet i da donese bilo kakvu odluku o njemu. To je ono što je jedino moguće, a to je da dodeli mandate koji su upražnjeni u lokalnoj samoupravi u SO Leposavić.
Postavio sam još jedno pitanje, a odnosi se na Republički sekretarijat za zakonodavstvo. Naime, tražim njihovo mišljenje da li je na propratnom aktu neophodan pečat, ako je akt uredan, potpisan, pečatiran. Molio bih Republički sekretarijat za zakonodavstvo da to mišljenje dostavi ministru pravde, jer ne zna da li je neophodan taj pečat, kao i predsedniku RIK-a, gospođi Sonji Brkić, jer ni ona ne zna da li propratni akt mora biti pečatiran ili ne.
Moram da priznam da ni ja sam ne znam, nisam pravnik po struci. Tražim mišljenje Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, da li je neophodan pečat na propratnom aktu, ukoliko je napisan, potpisan i ako sadrži sve što je neophodno?
Postavio bih i treće pitanje, ministru za lokalnu samoupravu – kako funkcioniše lokalna samouprava u opštini Leposavić ukoliko je prestao mandat, po odluci suda, još 29.10.2008. godine odbornicima, da ih ne nabrajam, a pojedini odbornici su na funkcijama, kao što je zamenik predsednika Skupštine, predsednik Skupštine i sl., a možda i neki od direktora komunalnih preduzeća? Da li se poštuje ova odluka suda u lokalnoj samoupravi u opštini Leposavić?
Ono što je najbitnije, tražim da se hitno zakaže sednica RIK-a i da se donese odluka, kako bi lokalna samouprava u Leposaviću mogla da funkcioniše. Znate da ima mnogo obaveza, da je ovo decembar, kada moraju mnogi dokumenti da se usvoje kako bi lokalna samouprava mogla da funkcioniše, jer, u protivnom, doći ćemo u situaciju da je nemoguće da trenutni sastav odradi bilo šta. Ukoliko bi RIK koliko sutra zasedao, bilo bi vremena da novi odbornici učestvuju u radu lokalne samouprave, a time i donesu sve neophodne akte koji su potrebni da bi ta lokalna samouprava funkcionisala. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Radeta, o amandmanu.