TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 08.12.2008.

19. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

19. dan rada

08.12.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 01:50

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine Pastore, vi zaista zdušno branite amandmane koje ste podneli s vašim kolegama i, u svakom slučaju, kada je u pitanju i ovaj amandman, imate, nesporno, podršku Poslaničke grupe SRS-a i mi ćemo, sasvim sigurno, glasati za ovaj vaš amandman.
Ono što je zaista začuđujuće, gospođo Malović, jeste vaša upornost. Vi nikako da shvatite da je sada očigledno da nećete imati većinu za ovaj predlog zakona i imaćete veliku odgovornost, zato što smo mi ovde potrošili, ili ćemo potrošiti, pet-šest dana, ko zna koliko, na raspravu o Predlogu ovog zakona u pojedinostima, a vi nikako ne želite da prihvatite najbolje i najracionalnije rešenje, koje smo predlagali još prvog dana, a to je da ovaj zakon povučete iz procedure.
To vam je i racionalnije i normalnije, nego da dođete u situaciju da vam zakon ne bude izglasan.
Naravno, mi nemamo nikakav žal za tim što vam ovaj zakon neće proći, dobro je da tako bude, ali, za svaki slučaj, želim da ponovim ono što sam govorila više puta, a to je poziv svim narodnim poslanicima koji su podneli amandmane na Predlog ovog zakona da u danu za glasanje ostanu pri svom stavu. Jer, niko nije odavde rekao da povlači amandman, sve kolege su s ovog mesta zdušno branile svoje amandmane, obrazlagali ih, s dodatnim činjenicama u odnosu na ono što je napisano u obrazloženju amandmana.
Zbog javnosti, opet, zbog birača, zbog ljudi iz mesta na koje se odnose svi ovi amandmani, uporno ponavljam da očekujem od kolega koji su podnosioci amandmana da glasaju za svoje amandmane, odnosno da glasaju protiv Predloga zakona u danu za glasanje, ukoliko žele istinski da pomognu svojim sugrađanima i ukoliko ih iskreno zastupaju u ovom parlamentu.
Ako to nije tako, onda ćete imati problema da objasnite građanima iz mesta odakle dolazite zašto ste ih obmanjivali i zašto ste tvrdili da je neophodno da se usvoje vaši amandmani, a u danu za glasanje se ponašate kao da amandmana nije ni bilo, glasate za zakon i imamo problem sa kojim će se suočiti cela Srbija.
U svim ovim zakonima iz oblasti pravosuđa, najnaglašenija dva problema su lustracija, koju predviđate za sve sudije i za sve javne tužioce, naravno, i problem s ovom mrežom, tzv. mrežom pravosudnih organa.
Ja ću vrlo kratko, u dve rečenice, da se vratim na ove amandmane kolega Zorana Nikolića i Zorana Bortića, kada je u pitanju Privredni sud sa, kako je predloženo, sedištem u Valjevu.
Pošto ovde imamo različite amandmane, vi ste, kolega Bortiću, predložili da sedište ovog suda, privrednog suda, bude u Šapcu, a Vlada je predložila da bude u Valjevu. Čini se da je celishodniji amandman koji je podneo kolega Zoran Nikolić, koji je predložio da ostane Privredni sud u Valjevu, a da se formira i privredni sud u Šapcu. Na ovaj način bi bila zadovoljena i ta administrativna podela po okruzima i svakako da je neophodno da se to upravo na taj način reši.
U obrazloženju Vlade Republike Srbije i za ova dva amandmana i za amandman kolega Varge Lasla, Pastora Balinta i Elvire Kovač, kao i za sve druge amandmane, donekle, kaže se da Vlada ne prihvata amandman iz razloga što su u Predlogu zakona sadržana gotovo identična rešenja u vezi sa sedištima i područjima nadležnosti privrednih sudova u odnosu na važeći zakon, kada su u pitanju trgovinski sudovi.
„Pored toga, Vlada je prihvatila amandmane narodnih poslanika koji su predložili obrazovanje sudskih jedinica privrednih sudova u svim gradovima u Republici Srbiji, što odgovara potrebama privrednog razvoja Republike Srbije. Ovakvo rešenje je celishodnije od onog sadržanog u amandmanu kojim se predlaže osnivanje posebnog privrednog suda“.
Gospođo ministar, ovde ste dužni nekoliko odgovora na nekoliko pitanja, vezano za ovo vaše obrazloženje. Najpre, pozivate se na postojeći zakon o mreži, sada, trgovinskih sudova. Kolega Krasić vas je podsetio da smo mi svojevremeno predlagali, takođe, amandmanom, da privredne sudove ne prekrštavate u trgovinske sudove. Imali smo tada, naravno, odgovarajuće obrazloženje, da se sada ne vraćam na to. Vi to tada niste prihvatili, ne mislim vi lično, nego opet Vlada, i ista ova ili slična skupštinska većina. Evo, sad smo došli dotle, i nije prvi put da amandmani narodnih poslanika Poslaničke grupe SRS-a budu, kroz izvesno vreme, sadržani ili u izmenama i dopunama nekog zakona ili u predlogu novog zakona, kao što je to sada slučaj sa privrednim sudovima.
Dakle, odgovor koji očekujemo od vas jeste: zašto se, kada su u pitanju privredni sudovi, toliko striktno držite postojeće mreže sudova, a kada su u pitanju osnovni, odnosno opštinski i okružni sudovi i javna tužilaštva, tu smanjujete broj sudova za preko sto u sedištima opština?
Šta vam znači reforma u jednoj, a šta u drugoj oblasti? Kod osnovnih, odnosno sudova opšte prakse, idete na drastičnu racionalizaciju, predviđa se preko 500 sudova koji će ostati bez posla; bez posla će ostati mnogo više ljudi zaposlenih u sudskoj upravi. Znači, zatvarate, gasite preko sto sudova, a, s druge strane, kada je u pitanju mreža privrednih, ili trgovinskih sudova, pridržavate se strogo postojećeg stanja. Tu nešto, očigledno, nije u redu.
Dalje, kažete da postojeće stanje odgovara potrebama privrednog razvoja Republike Srbije. Kojeg privrednog razvoja, gospođo Malović? Šta se to u Srbiji razvija, koja je to privreda koja se u Srbiji razvija? Kamo sreće da se privreda u Srbiji razvija, bilo bi manje potrebe za proširivanjem ovih sudova, odnosno proširenjem mreže privrednih sudova.
Znate, mnoga otpuštanja u firmama nisu predmet samo radnih sporova. Kada smo već kod radnih sporova, malopre, dok je neko od kolega ovde govorio, dobila sam poruku od jedne gospođe koja kaže da radni spor vodi punih sedam godina u beogradskom sudu. Spisi predmeta po žalbi otišli su u okružni sud i u okružnom sudu joj je rečeno da se po žalbi čeka najmanje godinu dana. Radi se o radnom sporu vezanom za Kamenolom „Kijevo“. Dakle, ovo sam uzgred pomenula, zato što sam malopre dobila takvu poruku.
Kada su u pitanju privredni sudovi, zašto sam rekla da je neophodno da se prihvate ovi amandmani i da se proširi mreža privrednih sudova? Pre svega, zbog velikog otpuštanja radnika, koji će voditi, sasvim sigurno, sporove pred privrednim sudom. Dakle, ne samo radne sporove. Dalje, u okviru ovih sudova biće, nažalost, i ima mnogo privrednih sporova vezanih za kriminalne privatizacije, za stečaj, za delove stečajne mafije, za zloupotrebe kada su u pitanju stečaji firmi, kada je u pitanju likvidacija preduzeća.
Sami znate, a građani Srbije to najbolje znaju, osećaju to na svojoj koži, koliko je kriminala, upravo, u ovoj oblasti i ne želite da opredelite dovoljan broj sudova u okviru privrednih sudova, da bi se ovi problemi i ovi sporovi što pre i što efikasnije rešavali.
Ako ne prihvatite amandmane narodnih poslanika kada su u pitanju privredni sudovi, vi ćete doprineti neefikasnosti iovako neefikasnih privrednih sudova. Jednostavno, u privrednim sudovima se vode takvi sporovi da je vrlo često neophodan dug period, zbor raznih veštačenja, zbog uvida u poslovne knjige, zbog veštačenja nepokretne imovine, i sve to treba da bude što bliže sedištima tih privrednih subjekata koji će biti i koji jesu predmet privrednih sporova.
Umesto da, prihvatanjem ovih amandmana, doprinesete efikasnosti rada sudova, vi nemate sluha za ono što vam uporno, danima govorimo. Mislili smo da ćete, bar kada je u pitanju ova grupa sudova, da imate razumevanja, upravo zato što ste naveli da ova mreža odgovara potrebama privrednog razvoja.
Da je vama zaista stalo do privrednog razvoja, vi biste, gospodo iz Vlade Republike Srbije, prihvatanjem ovih amandmana, stvorili uslove da se privredni sporovi rešavaju efikasnije, brže i u interesu onih ljudi koji su zaposleni ili su bili zaposleni u tim privrednim subjektima. Međutim, vi nemate sluha za te ljude, kao što nemate sluha ni za sudije, ni za tužioce, ni za veštake, ni za zaposlene u sudskoj upravi, ni za porotnike.
Sve ovo što sam nabrojala su ljudi koji će ostati bez posla, samo zato što ste vi, gospođo Malović, uporni. Vi ovde sedite, vi nas slušate, pretpostavljam, i povremeno odgovorite na neko pitanje, ali mi nemamo nikakve koristi od toga kada se uporno držite onoga što vam je neko rekao da mora da bude ovako. Čak, nećete da prihvatite ni činjenicu, koja je više nego očigledna – da vam ovaj zakon neće proći u danu za glasanje.
Onda ste tu sedeli, zajedno s nama, nekoliko dana bez ikakvog efekta, potrošili smo, ili potrošićemo, 5-6 dana na ovaj zakon i na kraju će biti „džabe ste krečili“.
Da se to ne desi, gospođo Malović, još imate vremena, povucite zakone iz procedure.
Ako nećete sve zakone, to je vaše viđenje reformi u oblasti pravosuđa, kao predstavnik Vlade, to zastupate, mi smo svoje primedbe izneli i iznosićemo, ali, kada je u pitanju Predlog zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, gospođo Malović, vi nemate pozitivan stav ni dobrog broja kolega iz vladajuće skupštinske većine.
Ponavljam, ako sve kolege poslanici koji su podnosili amandmane budu dosledni i ako zaista budu hteli da se svojim sugrađanima predstave kao pravi predstavnici koje su oni poslali u ovaj parlament, ako to učini ne samo ovo troje kolega za koje je gospodin Balint Pastor rekao da neće glasati za ove zakone, nego i ostalih šest-sedam, koliko ih ima, koji su podneli amandmane na Predlog ovog zakona, nemate nikakve šanse da vam ovaj zakon prođe.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 5, amandman je podneo narodni poslanik Miletić Mihajlović.

Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li neko želi reč? (Ne)

Na član 5, amandman je podneo narodni poslanik Srđan Milivojević.

Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu prihvatili su amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.

Na član 5, amandman je podneo narodni poslanik Miloš Radulović.

Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Reč ima narodni poslanik Miloš Radulović.

Miloš Radulović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospođo ministar, upravo na amandmanima gospodina Miletića Mihajlovića i gospodina Srđana Milivojevića vidi se koliko ste ozbiljno pristupili razmatranju ovog zakona, jer ovde imamo dva identična amandmana.
Citiraću amandman gospodina Miletića Mihajlovića, gde on kaže: "Privredni sud u Kraljevu, za teritoriju opština Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Trstenik, Ćićevac, Vrnjačka Banja, Raška, Tutin, Sjenica i gradove Kraljevo, Novi Pazar i Kruševac, sa sudskom jedinicom u Novom Pazaru, za opštine Sjenica, Tutin i grad Novi Pazar, i sudskom jedinicom u Kruševcu, za područje opština Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Trstenik, Ćićevac i grad Kruševac.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.''
Citiram amandman gospodina poslanika Srđana Milivojevića.
"Privredni sud u Kraljevu, za teritoriju opština Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Vrnjačka Banja, Raška, Sjenica, Trstenik, Tutin, Ćićevac i za gradove Kraljevo, Kruševac i Novi Pazar, sa sudskom jedinicom u Kruševcu, za teritoriju opština Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Trstenik, Ćićevac i za grad Kruševac, i sudskom jedinicom u Novom Pazaru, za teritoriju opština Sjenica, Tutin i za grad Novi Pazar.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu prihvatili su amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona".
Pitam se, da li je bilo potrebno da većinski partner u vladajućoj koaliciji bude u pravu i da se njegov amandman prihvati? Šta je uopšte s amandmanom koji je podneo poslanik SPS-a? Ovo nije prvi primer. Čuli smo već da postoji veliko nesaglasje među članovima vladajuće koalicije kod mreže sudova, a to pokazuju i amandmani koje su oni uložili.
Mislim da je ovde, pre svega, prevladala lična veza nekog sa državnim sekretarom, gospodinom Homenom, i gospodin Homen je, ne gledajući suštinu i istovetnost drugog amandmana, vama dao preporuku da prihvatite amandman gospodina Milivojevića, a ne i amandman gospodina Miletića Mihajlovića.
Da se sada vratim amandmanu koji sam ja podneo. U ime poslaničke grupe DSS-a, podneo sam amandman da se u članu 5. tačka 5. brišu reči "Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Trstenik, Ćićevac i Kruševac", a posle tačke 17. dodaje se nova tačka 18, koja glasi: "Privredni sud u Kruševcu, za teritoriju opština Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Trstenik, Ćićevac i grad Kruševac".
Poslanička grupa DSS-a je još u martu 2002. godine podnela amandman kojim je tražila da Kruševac, odnosno Rasinski okrug dobije sedište privrednog suda u opštini Kruševac, za opštine Brus, Ćićevac, Varvarin, Trstenik, Aleksandrovac i grad Kruševac, sada. Međutim, zbog toga što su tada poslanici DSS-a bili izbačeni iz Skupštine, nismo bili u prilici da obrazlažemo opravdanost ovog našeg amandmana.
Drago mi je što sada imam priliku da obrazložim valjanost ovog amandmana, iz prostog razloga što je Rasinski upravni okrug jedan od retkih okruga koji, pre svega, ima izbalansiran spoljnotrgovinski bilans i veliki privredni potencijal. Navešću da u Rasinskom okrug egzistira 25 velikih preduzeća, 50 srednjih preduzeća 1.525 malih preduzeća i 8.000 radnji. To su podaci koje sam dobio iz regionalne privredne komore u Kruševcu, regionalne privredne komore za Rasinski okrug.
Činjenica je da je 63% svih predmeta koji su predmet privrednog postupka u Trgovinskom sudu u Kraljevu, upravo, sa teritorije Rasinskog okruga. To pokazuje opravdanost da Rasinski okrug dobije sedište, ne jedinice privrednog suda, nego privrednog suda.
Pomenuo bih još nešto. U gradu Kruševcu postoji zgrada –administrativni centar, gde su mahom smeštene republičke institucije, u neposrednoj blizini okružnog suda, opštinskog suda, okružnog i opštinskog javnog tužilaštva, kao i suda za prekršaje i poreske uprave. Pomenuti objekat opremljen je kompletnim inventarom potrebnim za funkcionisanje suda. Dakle, Rasinski okrug i sedište Rasinskog okruga, grad Kruševac, ima potpuno opremljen objekat, kako materijalnim, tako i tehničkim uslovima za egzistiranje privrednog suda.
Napominjem da su predložene izmene u interesu svih privrednika Rasinskog okruga, da ćemo im na ovaj način omogućiti, pre svega, da štede vreme, da se ublaži nezadovoljstvo privrednika Rasinskog okruga, iz razloga što su oni do sada morali da putuju u Kraljevo, u Trgovinski sud u Kraljevu.
To je, primera radi, ako imate neki privredni subjekat sa sedištem u jednom potkopaoničkom mestu, na primer, u Brzeću, nekih 140 kilometara od sedišta Suda. Znači, to iziskuje kako materijalne troškove, tako i gubitak vremena. Mislim da je potpuno opravdan ovaj zahtev.
Napomenuću još nešto. U opštinama Rasinskog okruga, na vlasti su, manje-više, sve političke stranke koje su zastupljene i u ovom parlamentu i imamo poslanike sa teritorije Rasinskog okruga koji, manje-više, pripadaju svim političkim strankama koje sede ovde, u Parlamentu. Na Strateškom savetu, koji je bio organizovan od strane načelnika Rasinskog upravnog okruga, svi predsednici opština i svi poslanici s teritorije Rasinskog okruga složili su se da se pokrene inicijativa da Rasinski okrug dobije privredni sud sa sedištem u Kruševcu.
Da ne dužim više, gospođo Malović, mislim da se na ovaj način kod velikog dela poslanika izaziva sumnja, ako imamo različite aršine za identičan amandman. Šta će biti sutradan, kada krenemo u reizbornost sudija? Da li ćemo i tu da gledamo, pre svega, naklonost određenih političkih subjekata prema određenim sudijama? Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, kolega je detaljno obrazložio ovaj amandman i mi iz SRS-a smatramo da su ovo glomazne teritorije i glomazan privredni sud koji se planira za područje opština Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Vrnjačka Banja, Raška, Sjenica, Trstenik, Tutin, Ćićevac i za gradove Kraljevo i Novi Pazar, sa sudskom jedinicom u Novom Pazaru, za teritoriju opština Sjenica, Tutin i za grad Novi Pazar.
Moram primetiti da se u praksi ovakva teritorija neće moći obezbediti jednim sudom, kao i ravnomeran raspored sudova, pogotovo kada su u pitanju privredni sudovi, sada trgovinski sudovi.
Ogromna je ovo teritorija. Veliki je broj sudija koji treba da rade u jednom sudu. Veliki je problem sa poslovnim prostorom koji će da nastane, a što je najbitnije, velika je udaljenost mesta i gradova od sedišta predviđenog privrednog suda u Kraljevu. To će izazvati velike troškove za građane i na taj način građani neće moći blagovremeno da ostvare svoja prava, kako im to garantuju određeni propisi.
Obratio bih se vama, gospođo predsedavajuća, da sam obavestio da sam dobio zahteve od predsednika Opštinskog suda u Beloj Crkvi, zatim, Zajednice Čeha – Česi južnog Banata, iz Bele Crkve, Zajednice Rumuna iz Vršca. U ovim apelima i zahtevima se navodi da Sud u Beloj Crkvi datira, računajući primenu određenih pravnih normi na području opštine Bela Crkva, još iz 1754. godine, kada su to bili sudovi Vojne krajine, pukovnije. To su bili pukovski sudovi.
Zatim, u Beloj Crkvi je, prvi put kada je osnovan Kraljevski sud, 1872. godine, postojao i okružni sud. Tu je postojao i sreski sud, da bi, nakon svega, ostao, 1963. godine, Opštinski sud i on neprekidno funkcioniše na ovim prostorima do današnjeg dana.
Bela Crkva je pogranično područje, sa dužnom granice od oko 100 km. Na ovom prostoru i na prostoru opštine Alibunar živi najviše Rumuna i Čeha u našoj državi. Zbog toga je veliko ogorčenje građana i nosilaca pravosudnih funkcija, pogotovo nacionalnih manjina, imajući u vidu rumunsku nacionalnu manjinu i češku nacionalnu manjinu, koja je najveća u Srbiji na teritoriji opštine Bela Crkva. Najviše pripadnika nacionalne manjine rumunske nacionalnosti živi danas na području opštine Alibunar. Otuda se zahteva od strane opština, od strane sudova i građana da se ostavi Opštinski sud u Beloj Crkvi i Alibunaru.
S obzirom na to da se gospodin Pastor, narodni poslanik, izjasnio, zahtevao i tražio, a ujedno obavestio Parlament i predsednika Skupštine da neće glasati za ovaj set predloga zakona, pogotovo kada je u pitanju teritorijalna podela ovih opštinskih, okružnih, privrednih i viši sudova, što se tiče mene, kao narodnog poslanika koji dolazi iz Južnobanatskog okruga, moram, isto tako, da istaknem da imam obavezu u ime birača Slovaka i građana koji žive na teritoriji Kovačice.
Dakle, dame i gospodo, i ja sam u obavezi i SRS traži da se ostavi sedište Opštinskog suda u Kovačici, zato što je to opština s najvećim brojem stanovnika slovačke nacionalnosti, a vama je dobro poznato da je Slovačka Republika prva podržala nezavisnost i celovitost teritorije Republike Srbije. Odnosi između Slovačke Republike i Srbije su u usponu i oni su dobri. Osim toga, ti odnosi i ubuduće treba da budu razvijani, a SRS je s jednom nacionalnom strankom u Slovačkoj u dobrim odnosima i unazad više godina bilo je međusobnih razmena mišljenja i podrški.
Prema tome, Opštinski sud u Kovačici treba zadržati, u interesu građana, u interesu nacionalne manjine Slovaka, a na ovom području živi i jedan broj pripadnika nacionalne manjine i građana rumunske nacionalnosti.
Dame i gospodo narodni poslanici, pre neki dan sam podsetio Narodnu skupštinu, a ovoga puta molim predsedavajućeg, Gospođu Čomić, potpredsednika Narodne skupštine, da zatraži obaveštenje od Agencije za privatizaciju o tome koja primanja je ostvarila Munjić Snežana, kao predsednik Izvršnog odbora Privredne banke u Pančevu. Prema podacima kojima raspolažem, koja su mi dostavljena od strane radnika iz te privredne banke, gospođa Munjić Snežana je za ovu godinu, tj. u toku 2008. godine primila 5.325.000,00 dinara, ili, samo za januar, primila je milion dinara.
Kavaja Svetlana – 3.584.000, kao zamenik predsednika Izvršnog odbora Privredne banke u Pančevu, Pejčić Nenad – 2.965.000, kao član. Ostali članovi ovog izvršnog odbora, Đurić Vesna iz Beograda – 774.000, Nenad Urošević iz Beograda – 1.035.000, Nadica Mihajlović –774.000, Marija Pantelić 774.000, Marija Mitić iz Beograda – 905.000. Dakle, svi su iz Beograda, nikoga nema iz Pančeva, niti iz Južnobanatskog okruga.
Molim vas, postavlja se pitanje, otkud to da baš sa strane treba da dođu članovi Izvršnog odbora da bi pljačkali Privrednu banku Pančevo? Ko je ovo dozvolio? U ovom pismu koje sam dobio, radnici kažu da je Narodna banka Srbije kaznila predsednika Izvršnog odbora i njegovog zamenika i članove što su primili tolike pare, i to predsednika sa 1.500.000 dinara, zamenika predsednika Izvršnog odbora – 1.000.000 dinara.
Tražim obaveštenje, da li su ovo platili?
Drugo, s obzirom na to da nisu postupili u skladu s nalogom Narodne banke Srbije i Službe za platni promet, pozivam pripadnike organa unutrašnjih poslova, Kriminalističke uprave u Pančevu, da uđu u Privrednu banku, zatraže izveštaj Narodne banke Republike Srbije i da se o tome obaveste građani, kao i da se preduzmu odgovarajuće mere, a ovi koji su pare uzeli, da pare vrate. Tako je rekao i predsednik Republike gospodin Tadić, kada je bio u pitanju Krišto. Rekao je da vrati pare i da da ostavku.
Prema tome, evo još jednog primera. Ova gospođa Munjić je prevazišla, skoro, i Krišta. To je milion dinara, ako je sve ovo tačno što smo dobili. Molim vas, ako je primila milion dinara, onda je ona zaista rekorder u tom pogledu – za jedan mesec da primi milion dinara. Treba da vrate pare, ovo nije dobro, ovo nema morala i mora da se stane na put ovakvom bezakonju.
Dame i gospodo, ako mi dozvolite, gospođo predsedavajuća, ja bih vas samo zamolio jedno, sledeće pitanje. Želeo bih da skrenem vašu pažnju na Azotaru i na Pančevo.
Dame i gospodo narodni poslanici, svi ste ovde izabrani od strane građana. Kada je u pitanju Pančevo, Pančevo je poseban slučaj. Po čemu se karakteriše Pančevo? Pančevo je bio najveći industrijski centar u Vojvodini, a među najvećima u Srbiji. Imao je bruto proizvod veći nego cela Crna Gora. Pančevo je imalo prvu fabriku aviona "Utva", sa 7.000 zaposlenih. Danas od Fabrike aviona nema ništa i radnici Fabrike aviona "Utva" su ostali bez posla, a u ovoj novoj fabrici aviona – "Lola Utva", koja je bombardovana 1999. godine, radi 120 radnika. Dakle, ostalo je oko 7.000 radnika "Utve" bez posla.
Pančevo je imalo prvu pivaru na Balkanu, koja je osnovana i izgrađena 1722. godine. Privatizovana je od strane tajkuna i tajkuni su je rasturili, razorili. Na taj način, ostalo je bez posla oko 300 radnika, nedavno.
Pančevo je imalo najveću staklaru na Balkanu. Sada je ostalo nekoliko desetina radnika, a u njoj je radilo više hiljada radnika, koji su ostali bez posla, na ulici, i njihove porodice.
Pančevo je imalo prvu fabriku azotnih đubriva, u kojoj su bile zaposlene hiljade i hiljade radnika. Danas je ''Azotara Pančevo'' postala privatno preduzeće, mada je i država ovde suvlasnik. Ali, šta se dogodilo? Došli su ljudi, kupili su 2006. godine ''Azotaru'' i obavezali se ugovorom da ulože 20 miliona evra u sredstva proizvodnje, a da za pet godina ne otpuštaju radnike i da ne mogu da prodaju ništa preko 5% od vrednosti kapitala koji oni kupuju.
Šta se događa? Nedavno je poslovodstvo i konzorcijum ''Azotare Pančevo'' prodalo, demontiralo, ja bih rekao, ukralo novu fabriku radnika i građana Pančeva i Srbije, koja je trebalo samo da se pusti u proizvodnju. Oni su tu novu fabriku demontirali, ukrcali u vozove i prodali u inostranstvo.
Zamislite, ''Azotaru'' su kupili za 13 miliona evra, a osam miliona gotovih proizvoda je bilo u toj fabrici, da bi ''Karbamid'', koji je bio jedan od pogona u sastavu ''Azotare'', prodali prošle godine za 32 miliona evra. U tom slučaju je intervenisala i Agencija za privatizaciju. Šta je to problematično kod Agencije za privatizaciju?
Agencija za privatizaciju donosi novu odluku, kojom kaže – od tih 32 miliona evra, vi ćete biti u obavezi da uplatite u proces proizvodnje 10 miliona evra. Gde je onih 20, šta je s njima? Nema.
Drugo, kakav program pravi Agencija za privatizaciju? U tri rate da to plate i da uplate na žiro-račun, u dinarskoj protivvrednosti, 10 miliona evra?
Međutim, Agencija pravi grešku i ne postupa u skladu s osnovnim ugovorom. Agencija dalje prolongira za tri godine, da u tri rate mogu da uplate ovaj iznos od 3.300.000 evra.
Prekjuče, tj. u petak, oko 550 radnika je ostalo bez posla, jer su poslodavci dali otkaz radnicima ''Azotare'', njih 550 nalazi se van stroja, van pogona.
Dame i gospodo, ono je dobro što je rekao juče gospodin Tadić – daj da radnici odbrane svoja radna mesta. Molim vas, naši radnici ne znaju da napadaju, ali naši radnici znaju da se brane.
Mi poručujemo radnicima da se brane, da blokiraju fabriku, a da poslovodstvo uzmu pred sebe – da poslovodstvo položi račune, a da Vlada, Agencija...
(Predsedavajuća: Gospodine poslaniče, 10 minuta je i 30 sekundi, molim vas da izlaganje privedete kraju, iskoristili ste vreme koje je na raspolaganju vašoj poslaničkoj grupi.)
Samo dve rečenice da kažem. Agencija mora da koriguje, odnosno mora da raskine ovaj ugovor.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslaniče, zahvaljujem. Vreme koje je na raspolaganju vašoj poslaničkoj grupi je iskorišćeno.
Da li još neko želi reč? (Ne)
Na član 5, amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Petar Petrović i Jasmina Milošević i narodni poslanik Aleksandra Janković.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 5, amandman, s ispravkom, podneo je narodni poslanik Milan J. Nikolić.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 5, amandman je podneo narodni poslanik Vladimir Milentijević.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč?
Reč ima narodni poslanik Vladimir Milentijević.

Vladimir Milentijević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospođo ministre, kada sam govorio o setu pravosudnih zakona u načelu, izneo sam tri glavna nedostatka ovog seta zakona. Prvi nedostatak je provlačenje izraza "Autonomna pokrajina", a ne "autonomne pokrajine", što je kršenje Ustava, u članu 182. stav 2, gde se, doslovce, kaže da Republika Srbija u svom sastavu ima dve pokrajine.
Drugi nedostatak je slabljenje pojedinih institucija pravosuđa na teritoriji AP KiM. Treći nedostatak je povlačenje pojedinih institucija pravosuđa sa teritorije KiM-a. Na sve ove nedostatke, u ime Poslaničke grupe DSS-a, intervenisao sam amandmanima, koji za cilj imaju otklanjanje navedenih nedostataka.
Kada je u pitanju prvi nedostatak, to je provlačenje izraza "Autonomna pokrajina", a ne "autonomne pokrajine", ti amandmani su prihvaćeni, a ostala je dilema da li je bila greška ili namera. Drugi nedostatak je slabljenje pojedinih institucija pravosuđa na teritoriji KiM-a, a to je mreža prekršajnih i osnovnih sudova. I tu su prihvaćeni amandmani koje sam podneo u ime Poslaničke grupe DSS-a i donekle je poboljšana mreža tih pravosudnih institucija.
Nažalost, treći, najbitniji nedostatak, da Republika Srbija povlači pojedine institucije pravosuđa sa teritorije AP KiM, ti amandmani nisu prihvaćeni.
Podneo sam amandman na član 5. tačka 8, da se, posle reči "Svrljig", ostatak rečenice briše, a dodaje se nova tačka 17, koja glasi: "Privredni sud u Kosovskoj Mitrovici, za teritoriju AP KiM". Obrazloženje Vlade glasi: "Vlada ne prihvata amandman, iz razloga što smatra da je celishodnije rešenje da Privredni sud u Nišu bude nadležan za teritoriju AP KiM".
Ovo obrazloženje nije u skladu s obrazloženjem ustavnog osnova za donošenje zakona, jer se kaže da su članom 5. zakona uređena sedišta i područja nadležnosti privrednih sudova. ''Predložena teritorijalna organizacija privrednih sudova je u najvećem delu identična sa teritorijalnom nadležnošću postojećih trgovinskih sudova".
Da je ovde grubo prekršen Ustav, govori i to što AP KiM u svom sastavu nema više instituciju privrednog suda. Za razliku od AP KiM, AP Vojvodina ima pet privrednih sudova.
Nemoj niko da misli da imam nešto protiv takve organizacije, da je mreža privrednih sudova i u AP Vojvodini i u Srbiji suvišna, ali, nemoguće je ovakvo obrazloženje kada je u pitanju teritorijalna organizacija, da Vojvodina ima pet privrednih sudova, od kojih je jedan u Novom Sadu, za 13 opština, u Pančevu – za 9 opština, u Somboru – za 3 opštine, u Sremskoj Mitrovici – za 7 opština i u Subotici, takođe, za 7 opština. AP KiM ima 30 opština, od toga 6 sa većinskih srpskim stanovništvom, a naglašavam da Republika Srbija ima normalan platni promet sa AP KiM.
Mislim da ove činjenice i ovi argumenti sasvim dovoljno govore, a za to što je, u nekoliko navrata, koleginica Vjerica Radeta ovde izrazila sumnjičavost u nameru, mislim da bi trebalo da se da adekvatan odgovor zašto se pojedine pravosudne institucije povlače sa KiM-a.
Gospođo ministre, od vas očekujem, s obzirom na iznete argumente i razloge, da ovaj amandman prihvatite, jer je sasvim opravdan, a, s druge strane, molim sve narodne poslanike sa teritorije AP KiM da ovaj amandman prihvate, kao i sve poslaničke grupe da glasaju u danu za glasanje za ovaj amandman, jer, u suprotnom, Narodna skupština Republike Srbije šalje lošu poruku svima onima na KiM-u koji za svoju priznaju Republiku Srbiju i zakone Republike Srbije.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, vidite da je bilo i te kako razloga što sam u petak tražila da govorim o amandmanu kolege Milentijevića koji je usvojen od strane predstavnika Vlade. I tada sam, i jutros, i sada ću ponoviti, izrazila ne samo sumnju, nego, rekla bih, i strah od toga šta Vlada Republike Srbije, zapravo, namerava sa AP KiM.
Dobro vas je kolega Milentijević podsetio da smo u načelnoj raspravi i u još nekim u okviru ovog seta zakona imali i amandmane i govorili o tome da je u nekoliko predloga zakona Vlada, umesto "autonomne pokrajine", u predlozima zakona predvidela "Autonomnu pokrajinu". Istina je da su ti amandmani usvojeni, ali se postavlja pitanje, ja ga još jedanput postavljam javno – šta je, zapravo, bila skrivena namera Vlade Republike Srbije?
Ne može se prihvatiti činjenica, odnosno ne činjenica, nego obrazloženje da se tu radilo o nekakvoj štamparskoj grešci; ove zakone, odnosno predloge, ipak, pregledaju i lektori, a i sam ministar i bilo ko ko je pročitao taj predlog zakona morao je da primeti da nema množine kada su u pitanju autonomne pokrajine.
Mi smo pokušavali i pokušavamo još od juna da na dnevni red ovog parlamenta stavimo, odnosno da ubedimo predsednika Parlamenta da na dnevni red stavi Predlog rezolucije o problemima i rešavanju problema na KiM-u. Prošlo je skoro pola godine od toga, Vlada i predsednik Parlamenta ne pomišljaju da tako nešto, odnosno da konkretan predlog grupe poslanika iz tri poslaničke grupe stave na dnevni red, a u međuvremenu se mnogo toga dešavalo, desilo i još uvek dešava na teritoriji KiM-a.
Neću sada da pominjem i ove zločine koji se dešavaju gotovo svakodnevno, ubistva srpskih civila, Srba, staraca koji su ostali da žive na teritoriji KiM-a. Govorili smo o tome, govorili smo i o tome kako jedan deo skupštinske većine ne želi da funkcioniše ni lokalna samouprava na teritoriji KiM-a, pa nije prihvaćeno u RIK-u da se u opštini Leposavić vrate mandati, odnosno da se verifikuju već vraćeni mandati SRS-u, kao da postoji nešto što se stalno provlači, da Vlada Republike Srbije, zapravo, ima neke skrivene namere sa KiM-om.
Mi moramo da isteramo Vladu na čistac, moramo da znamo ko je taj ko daje smernice i okvire delovanja Vlade Republike Srbije, a ovaj parlament to nije, jer, nažalost, nismo bili u prilici da raspravljamo. Naravno, govorimo o tome i koristimo svaku priliku da govorimo o tome, ali nemamo zvanični stav, ne znamo mišljenje vladajuće koalicije u ovom parlamentu, pre svega, kada je u pitanju razmeštanje misije Euleks. Mi to govorismo, pričasmo danima, mesecima, a sutra najavljuju razmeštanje misije Euleks. Ubeđena sam da je to suprotno skupštinskoj većini, odnosno većini narodnih poslanika u ovom parlamentu, ali nas, zvanično, to niko nije pitao.
Čitamo po novinama, tražimo po Internetu, da saznamo koji su to posebni uslovi koje su predstavnici naše vlade prihvatili, pitamo ih – u čije ime su prihvatili, kakve će biti posledice za Srbe na KiM-u nakon ovoga što planiraju da urade i što već deluje na terenu, na KiM-u, pitamo ih – da li će to biti ono što je kolega Aleksandar Martinović ovde čitao kao izveštaj Evropske komisije, koja kaže da saradnja s Haškim tribunalom nije prepreka za ulazak Srbije u EU, već da je to nekakva saradnja s ovom kvazirepublikom Kosovo?!
To je ono o čemu narodni poslanici treba i moraju da govore. To je ono što treba da bude tema broj jedan danas u Srbiji. Jeste problem velika ekonomska kriza, jeste problem socijalna beda, jesu problem svakodnevna poskupljenja, jesu problem svakodnevna otpuštanja s posla, ali predsednik države juče reče da je osnovni problem u budućnosti u Srbiji da se sačuvaju radna mesta. Nije objasnio na koji način. Već danas je dosta ljudi dobilo otkaz, bez obzira na tu njegovu poruku.
Tačno je da treba da se vodi računa da se čuvaju radna mesta, ali radna mesta mora da čuva država, Vlada Republike Srbije. Nova radna mesta mora da obezbeđuje Srbija, Vlada Republike Srbije, ali nema većeg problema danas u Srbiji od rešavanja problema na KiM-u.
Pitanje teritorijalnog integriteta naše države, kao i svake države u svetu, valjda je prioritet nad prioritetima svake vlade, i to bi trebalo da bude prioritet i ove vlade.
Da se vratimo na ovaj zakon i na sve ove amandmane koje je sve do sada ministar, gospođa Malović, prihvatala. Ali, moram da podsetim, opet radi javnosti, radi građana Srbije, radi Srba koji žele da se vrate na KiM, koji očekuju od svoje države da im stvori uslove da se tamo vrate, ali ne da bi prošli kao ovo dvoje staraca koji su pre tri dana ubijeni, pa je bio problem da se njihova tela dovezu, da bi se zaista utvrdili razlozi njihove smrti, jer su Šiptari pokušali to da predstave kao prirodnu smrt. Ne žele Srbi da se na takav način vraćaju na KiM, već žele da im država Srbija omogući da normalno žive u svojoj Srbiji, na svom KiM-u i na svojim ognjištima.
Umesto toga, šta mi imamo? Imali smo predlog Vlade Republike Srbije da na teritoriji celog KiM-a postoji samo jedan sud, da taj sud ima sedište u Kosovskoj Mitrovici. Dobro je da je prihvaćen amandman kolege Milentijevića, pa ćemo sad imati sudove u Gračanici, za Kosovski okrug, u Goraždevcu, za Pećki okrug, u Ranilugu, za Kosovsko-pomoravski okrug, u Štrpcu, za Prizrenski okrug i za Kosovsko-mitrovački okrug, u Kosovskoj Mitrovici.
Dođosmo, konačno, do toga da Vlada više neće da prihvata amandmane koji se odnose na KiM. Volela bih, gospođo Malović, da nam date neko suvislo obrazloženje – zašto Vlada ili zašto vi, u ime Vlade Republike Srbije, ne prihvatite ovaj amandman? Šta vam znači obrazloženje – Vlada ne prihvata amandman iz razloga što smatra da je celishodnije rešenje da Privredni sud u Nišu bude nadležan i za teritoriju AP KiM? Ionako je Privrednim sudom u Nišu obuhvaćeno mnogo opština, ali to nema veze, to je drugi deo priče, vezan za nadležnost u Nišavskom okrugu.
Privredni sud, koji je, kao trgovinski sud za KiM, do sada bio u Kraljevu, na neki način je bio bliže, ne samo teritorijalno, nego iz razloga što su i zemljišne knjige, i matične, knjige rođenih, umrlih itd., iz mnogih opština gde Srbi ne mogu da žive, pogotovo gde ne mogu da vrše vlast, iz mnogih okruga, premeštene, između ostalog, u Kraljevo, ali to je bilo tada. Sada moramo, ne da još više udaljavamo ne samo sudove, nego bilo koje organe od KiM-a, već da širimo mrežu organa na KiM-u.
Niko ne sme da pomene da je u pitanju više novca, da to više košta državu itd. Koliko god da košta, u obavezi smo da institucionalno podržimo građane, pre svega, Srbe, a i ostale građane koji žele da se vrate na KiM, ili koji žele da žive, koji su i dalje ostali na teritoriji KiM-a i koji žele i dalje da tamo ostanu.
Kakvu god oni imali korist, ili je nemali, od Privrednog suda u Kosovskoj Mitrovici, moramo tim ljudima da stvorimo i psihološku podršku, da znaju da tamo imaju i škole, i osnovne i srednje, i fakultete, i sudove, i tužilaštva, i privredne sudove, i da ljudi zaista rade u tim institucijama, tamo gde je to moguće, da država čini sve da bude sve više mogućnosti da se ta mreža širi, a ne da se država krije iza nekih nesuvislih obrazloženja ili da to košta.
Ili, vi, možda, gospođo Malović, u Vladi Republike Srbije nemate nameru da privredno razvijate KiM?! Možda mislite da vam tamo iz tog razloga ne treba privredni sud? Morate da imate svest o tome, gospođo Malović, da je KiM sastavni deo Srbije. Nijednim potezom, nijednim slovom, ni Vlada Republike Srbije, ni ovaj parlament, nemaju prava i ne smeju da pokažu da to nije tako i da dovedu u sumnju tu činjenicu.
Šta vi, zapravo, planirate? Ja se bojim da ćemo saznati tek kada za to bude kasno. Bolje bi vam bilo da pošaljete poruku vašim kolegama u Vladi da dođu ovde, da razgovaramo o problemima KiM-a sa svih aspekata.
Ono što je vaša nadležnost, jeste da prihvatite ovaj amandman, bez obzira na to ko vam je dao nalog da ga ne prihvatite. Imate tu obavezu, gospođo Malović, istorijsku i nacionalnu, i zbog funkcije koju obavljate, pretpostavljam, i zbog svog imena, jer mislim da je svakome od nas bitno da časno i ponosno nosimo svoje ime i prezime, a ko god se na bilo koji način i bilo kojim slovom, zapetom, rečenicom, ogreši o Kosovo i Metohiju, o Srbe sa Kosova i Metohije, o teritorijalnu celovitost Srbije, taj ne može imati ni časti, ni poštenja, tome će suditi istorija.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodni poslanik Jovan Palalić. Vreme na raspolaganju Poslaničkoj grupi DSS-a je osam minuta.