PRVO VANREDNO ZASEDANjE, 12.01.2009.

OBRAĆANJA

Zoran Nikolić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovani narodni poslanici, poštovano predsedništvo, pred nama je danas set zakona koji se tiče punjenja budžeta za 2009. godinu, ali mi faktički već poslednja tri meseca govorimo i o efektima finansijske krize vezano za našu zemlju, govoreći o rebalansu budžeta i o predlogu budžeta u decembru koji smo imali ovde na dnevnom redu. Ono što smo govorili pre tri meseca, dva meseca, ono što smo govorili povodom budžeta, mi jednostavno možemo i moramo da ponovimo i danas.
Dakle, po izbijanju krize, kada smo se već suočili da je ta kriza evidentna i kada je obelodanjena u svetu i kada smo shvatili da ćemo imati konkretne posledice i kod nas, poslanički klub DSS je krenuo u pravcu rešavanja ili pokušaja da rešimo određene privredne i ekonomske segmente, u smislu predloga određenih zakona, kao najbolja namera da i Vladi, koja vidimo da se u tom prvom momentu, dakle krajem septembra i početkom oktobra, nije baš najbolje snašla ili nije baš najbolje odnosila ili, ako hoćete, nije baš na pravi način shvatila tu svetsku finansijsku i ekonomsku krizu i posledice po našu privredu i po našu zemlju.
Dakle, krenućemo od kraja oktobra i početka novembra, kada smo, kao poslanička grupa DSS, izašli sa nekoliko predloga zakona iz sfere ekonomije, koji su naišli na odbojan stav Vlade, kao što je čuveni zakon o osiguranju depozita, koji je na toj čuvenoj sednici Odbora za finansije početkom oktobra okarakterisan kao nepotreban zakon, da su štedni ulozi u našoj zemlji apsolutno zaštićeni i da je to što smo mi predložili kao meru za zaštitu naših štediša i štednih uloga faktički u funkciji širenja panike među građanima.
Suočili smo se da smo posle tri meseca taj zakon imali ovde u proceduri, da smo o tom zakonu glasali. Šta je tu sada sporno? Sporna su ta tri meseca. Dakle, nije dobro kada Vlada ne želi da prihvati predloge koji dolaze, u ovom slučaju, od opozicione stranke - DSS, samo zato što je ona opoziciona stranka, čak imala i negativan stav prema tom predlogu, da bi se posle suočili da nakon tri meseca prolazimo kroz jednu vrlo burnu, mučnu raspravu povodom tog pitanja i na kraju sve to usvajamo.
DSS je predložila više zakona, zakon o osiguranju depozita sam već pomenuo, takođe smo predložili izmenu i dopunu Zakona o porezu na dohodak građana i Prelog zakona o izmenama Zakona o Narodnoj banci i predlog zakona. Mi smo to predložili da ide po hitnom postupku. Po našem mišljenju, to je bilo pravo vreme, pravi tajming da se odgovori na onaj prvi udar finansijske krize koji je zahvatio i našu zemlju.
Skupštinska većina je odlučila da to ne stavi na dnevni red. Danas, između ostalog, imamo i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana. Primetiću ponovo da je to učinjeno sa tri meseca zakašnjenja.
Dakle, nije dobro kada Vlada kasni po tri meseca sa određenim merama, a pri tom je pre tri meseca upozorena ili upoznata sa predlozima koji su dolazili od strane opozicionih stranaka, u ovom slučaju konkretno od DSS.
Mi smo pre tri meseca dali i predlog da se usvoji odluka o obrazovanju komisije za praćenje svetske ekonomske krize i preuzimanje mera u cilju ublažavanja negativnih uticaja na ekonomiju i privredu Republike Srbije. Tada smo od pojedinih ministara, koji su vrlo istaknuti u sferi ekonomije i finansija, dobijali izjave tipa da je ovo šansa za Srbiju, da svetska finansijska kriza Srbiju neće ni dotaći, da je to upravo prava prilika za Kinu, Indiju, pa i Srbiju, i da je to, kao što sam rekao, ona šansa koju Srbija treba da iskoristi.
Posle tri meseca se suočavamo da i premijer, pa i pojedini ministri, apeluju da i u ovom parlamentu postoji jedna vrsta jedinstva, jer je vreme teško, jer je ekonomska kriza zakucala na naša vrata. Nije sporno. Mi smo svojim konkretnim predlogom, koji smo stavili na papir, koji je ovaj parlament trebalo da izglasa, stavili do znanja skupštinskoj većini da smo voljni da učestvujemo u davanju odgovora na izazove koje donosi finansijska i ekonomska kriza. Vlada je to odbila.
Sada premijer i ministri koji pokrivaju finansijske i ekonomske resore traže od ovog parlamenta saradnju. Nije sporno da te saradnje i sada bude. Kada dođe ovakvo vreme iskušenja, gde niko ne može tačno predvideti dubinu ove krize, mi stojimo na raspolaganju, ali pod jednim uslovom - moramo da vidimo i da čujemo predlog Vlade, koji je to predlog mera, šta je to strategija Vlade kada govorimo o izlasku iz ove finansijske i ekonomske krize.
Da li je to ovaj set zakona? Nećemo da kažemo da ništa ovde ne valja, ali ovo svakako nije pravi i adekvatan odgovor na ono što se već u našoj privredi i ekonomiji dešava, naročito nije odgovor za ono što će se u ekonomiji i u privredi dešavati tokom ove godine.
Vlada je u oktobru donela odluku da od 1. januara jednostrano primeni Prelazni trgovinski sporazum. Tu su postojale kontraverze. Postojali su ministri u Vladi, mislim da je tu bila i ministarka finansija, koja je krajnje racionalno, kao žena koja je odgovorna za budžet, zauzela stav da u ovom momentu dodatna liberalizacija našeg tržišta nije poželjna i da će jednostrana primena trgovinskog sporazuma imati uticaj na dodatnu liberalizaciju našeg tržišta i štetne efekte po domaću privredu.
Onda se ispostavilo da ono što je dodatna slabost ove vlade, a to je da u njoj postoje i političke grupacije kojima nije opštedruštveni i opštedržavni interes, pa i u sferi ekonomije i finansija, u prvom planu, već zadovoljavanje i, da kažem punjenje svojih kasa u okviru svojih ministarstava, onda je Vlada preokrenula svoj stav i podržala tu odluku i mi smo sada suočeni sa jednostranom primenom trgovinskog sporazuma.
Dakle, u startu imamo procenu da je manjak u budžetu, koji ćemo po tom osnovu imati, u rasponu od 250 do 350 miliona evra. Zaista ne znam koga možete ubediti da je srpska ekonomija i srpska privreda toliko jaka da može sebi da dozvoli luksuz da, u odnosu na ekonomije EU, dozvoli sebi da na svoju štetu oduzme sebi prihode u iznosu od 250 do 350 miliona evra. Zdrava ekonomska logika je ukazivala da to ne treba raditi, ali ovde je iznet drugi argument - da ćemo u toku 2009. godine dobiti status kandidata, da ćemo, samim tim, biti u mogućnosti da koristimo neke pretpristupne fondove i da ćemo na taj način kompenzovati taj manjak.
Ako krenemo od obećanja koja su stranke koje čine ovu vladu davale samo pre sedam ili osam meseci u predizbornoj kampanji i kada vidimo realizaciju tih obećanja, koja je ravna nuli, onda opravdano sumnjamo da i u 2009. godini taj optimizam nije potkrepljen nikakvim finansijskim i ekonomskim pokazateljima.
Zapravo ćemo jedino i isključivo mi imati štete od ukidanja, odnosno jednostrane primene tog trgovinskog sporazuma. Postavljam pitanje ovde i nadležnom ministru koji je danas sa nama, da li postoji ijedan primer da je zemlja koja je želela da se priključi EU ušla u proces jednostrane primene bilo kog sporazuma prema EU? Mislim da ne postoji, dobio sam i potvrdu da ne postoji.
Dakle, mi smo taj izuzetak i neka građani znaju da nas sam ulazak u EU, odnosno mi smo veoma daleko još od EU i od same kandidature za članstvo u EU, ali u ovoj godini građani Republike Srbije će biti oštećeni od 250 do 350 miliona evra na osnovu ukinutih carina.
Pošto taj manjak u budžetu postoji, ali nije samo taj manjak problem, nego i sama projekcija budžeta koja nam je ovde predstavljena je takođe problematična i o tome smo govorili kada je ministarka Dragutinović bila, dakle, budžet je nerealno skrojen, da je budžet neostvariv i daćemo vrlo brzo, a rekao sam faktički smo poslednja tri meseca govorili o rebalansu, pa i o budžetu, a mi ćemo u naredna dva meseca verovatno sa jednom pauzom kada ćemo razgovarati o nekim drugim zakonima, kao što je zakon o skupštini i ne znam još o čemu, vrlo brzo imati na ovom dnevnom redu rebalans budžeta za 2009. godinu.
To vam sada kažem. Videćemo da li će to tako biti. Mislim da će biti, a bogami tada će biti još bolnije i za Vladu Republike Srbije, a što je manji problem, ali će biti mnogo bolnije za građane Republike Srbije.
Pošto smo se odrekli carina u Prelaznom trgovinskom sporazumu, taj novac treba nekako nadomestiti. Imamo Zakon o akcizama koji treba i koji je jedino u funkciji da pokuša da ovaj manjak finansijskih sredstava nadomesti tako što na mnoge proizvode se sada povećavaju akcize.
Ono što je posebno problematično jeste veliko povećanje akciza na gorivo, sa 27 na 42 dinara. Vlada Republike Srbije ima mogućnost da, u skladu sa uredbom, u toku jedne godine povećava akcize u skladu sa stopom inflacije. Zašto to nije urađeno i sada, dakle, na osnovu ove osnovice koju imamo? Vlada je mogla da u ovoj godini poveća u skladu sa stopom inflacije i akcize, ali je ona odlučila da akcize u startu poveća sa 27 na 42 dinara po litru, samim tim da poveća osnovicu, zadržavajući to pravo da i ovako veliku akcizu dodatno poveća u skladu sa procentom inflacije.
To za posledicu ima, kada ovaj zakon stupi na snagu, a to je za nekih 15 dana pretpostavljam, da ćemo imati skuplje gorivo. Ne treba da govorim građanima, svima je jasno šta znači skuplje gorivo i koje su posledice po privredu, jer gorivo je jedno od najvažnijih inputa za sve privredne delatnosti.
Dakle, povećanjem akciza se pokušava nadomestiti manjak koji imamo na osnovu carina umanjenih sporazumom koji smo jednostrano primenili.
To svakako nije dobro, jer kada postavite ovako stvar i kada se suočavamo, a sada je to i Vlada priznala sa ekonomskom finansijskom krizom, onda bi teret te finansijske i ekonomske krize trebalo da bude ravnomerno podeljen.
Ovako teret se deli isključivo na one grupe koje su već socijalno ugrožene i teret snosi privreda i to onaj deo privrede koji nije bio ni u sjajnoj situaciji ni pre izbijanja finansijske krize.
Dakle, Vlada, s jedne strane, poziva na jedinstvo, a mi kažemo, mi smo voljni da svojim idejama, svojim predlozima, a to smo dokazali u protekla tri meseca, ponavljamo ne Vladi, nego građanima Srbije, da te ideje koje imamo smo u mogućnosti da pretočimo u zakon i na vladi je da li to želi da prihvati.
Ne tvrdimo da u DSS imamo tapiju na izlazak iz ove krize. Ona je nepredvidiva. Imamo jako puno dobrih ideja i konkretnih stvari koje smo predložili.
Zašto se Vlada oglušuje o te ideje, zašto ne prihvata i zašto, kada predlože ovako katastrofalne predloge, kada se povećavaju administrativne takse, kada se povećavaju, kao što smo rekli, i akcize, to sebi Vlada zapravo dozvoljava, ostaće nejasno.
Dakle, mi ćemo, sasvim sam siguran, u naredna dva-tri meseca pričati o rebalansu budžeta. U revidiranom memorandumu je naglašeno da će jednostavno doći i do smanjenja privredne aktivnosti i do smanjenja stranih investicija, do smanjenja potrošnja i do smanjenja uvoza i pored svih tih parametara za koje već sada je sasvim evidentno da će doći do smanjenja.
Ovaj budžet je napravljen tako da se planira uvećanje poreza od 11,4%. To je jednostavno nemoguće ostvariti. Teret ovako skrojenog budžeta i ovih zakona, pošto imamo ispred nas i Zakon o PIO, jeste i da će penzioneri zapravo u ovoj godini imati penziju manju za osam posto, ako je projektovana inflacija od osam posto realna, najmanje od osam posto, i da zapravo on predizborno obećanje koje je dato ne da se neće ispuniti, već naprotiv, teret ovih problema koje imamo sa punjenjem i prihodnom stranom budžeta će se, pre svega, svaliti i na penzionere.
Plašim se da kada dođe do rebalansa da će biti izvršen dodatni pritisak na penzionere i da će doći do dodatnih smanjenja penzija, jer ako se budžet ne bude ostvarivao onom dinamikom koja je predviđena, mora se ići na kresanje javne potrošnje.
Ovi predlozi zakona, ovaj set zakona koji je, pre svega, u funkciji punjenja ili ostvarenja prihodne strane budžeta, još jednom pokazuje da Vlada nema konzistentnu i nema jasnu sliku šta će se dešavati u našoj privredi, ekonomiji, finansijama u 2009. godini. Ovi predlozi su u velikoj meri kontradiktorni i suprotstavljeni jedni drugima.
Oni su, pre svega, usmereni da teret podnesu ionako ugrožena privreda, naročito poljoprivreda, jer dodatna liberalizacija, ukidanjem carina na skoro 40% poljoprivrednih proizvoda što će stupiti na snagu stupanjem ovog zakona, neće pospešiti poljoprivrednu proizvodnju, nego će dodatnom liberalizacijom i ono što nam grca i ono što jako teško posluje dodatno opteretiti, jer ćemo imati sada uvoz sa strane.
A svakako da poljoprivredni proizvodi koji dolaze iz EU, koji su subvencionirani nekoliko puta više nego naši, imaju povoljniju cenu, da ćemo svakako imati veći uvoz i po tom pitanju, a samim tim i veći spoljnotrgovinski deficit, a da ćemo ugroziti našu poljoprivredu.
Između ostalog, kada govorim o poljoprivredi, u redu je povećati akcize na duvan, to se pravda evropskim standardima. Nije u redu ukinuti subvencije bez ikakve najave poljoprivrednim proizvođačima. Preko 11 hiljada poljoprivrednih proizvođača se bavi uzgojem duvana. Mi smo ih jednim potezom, odnosno onim predlogom budžeta lišili subvencija na koji su oni svakako računali. Samo ta mera će prouzrokovati da oko 30 hiljada ljudi se ne bavi više time, a zavisilo je od proizvodnje duvana.
Kome ovo ide u korist? Ide uvozničkom lobiju. Mi ne pospešujemo našu domaću proizvodnju… (Predsednik: Vreme.) jer ako duvana, završavam, ne bude bio uzgajan u dovoljnoj meri, a svako ove godine to neće, onda će duvanska industrija, pre svega, uvesti duvan, jer ona za tu robu plasman ima.
Poslanici DSS će i u ovoj načelnoj raspravi, ali i po amandmanima pokušati da poprave predloge zakona, ali ono što je definitivno naša poruka jeste da što pre treba da se suočite sa realnošću i da se ne ponašate i da ne podlegnete sindromu nojeve glave u pesku, već da realno sagledate sve opasnosti koje dolaze od svetske finansijske krize.
DSS ima nameru da i dalje bude veoma aktivna i u zakonodavnom smislu po pitanju ekonomskih zakona. Na vama je samo da ne kasnite, kako ste to radili u protekla tri meseca, da ne kasnite u narednom periodu tri... (Predsednik: Hoćete da privedete kraju.) i više meseci. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima gospodin Petar Jojić, reklamira Poslovnik.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Gospođo predsednice, predstavnici Vlade, postavljam pitanje i tražim odgovore i objašnjenje u smislu odredaba člana 225. i 226. Poslovnika Narodne skupštine, s tim što naglašavam da je velika grupa radnika Azotare zadovoljna što je raskinut ugovor od strane Agencije sa onima koji su Azotaru pančevačku bili kupili.
Ispostavilo se da smo bili u pravu kada smo ova pitanja u Skupštini postavljali u više navrata. Agencija za privatizaciju suočena je sa problemom koji je sama proizvela i koja je sama priredila velike probleme radnicima Azotare Pančevo, kojih je oko 1.500 ostalo na ulici, jer proizvodnja azotnog đubriva, te jedine fabrike u Srbiji, godinu dana ne radi, radnici mesecima i mesecima ne primaju plate.
Dakle, Agencija za privatizaciju je konačno uvidela da je nužno bilo raskinuti ugovor sa kupcima koji su iz Litvanije i iz Beograda.
Ukradena je fabrika čija je knjigovodstvena vrednost 45 miliona evra. Radnici ne primaju plate. Postavljam pitanje i tražim odgovor od predsednika Vlade i od Vlade: koje će mere Vlada preduzeti da se ova fabrika pusti u funkciju, u proizvodnju, a da radnici dobiju svoje plate koje će da zarade i koje su zarađivali onako kao što jeste, jer je pančevačka Azotara deo toga grada. Taj grad je izgrađen zahvaljujući pančevačkoj Azotari koja je podignuta i puštena u proizvodnju 1963. godine.
Dakle, kao jedina fabrika azotnog đubriva u Srbiji ona mora biti u funkciji poljoprivrednih proizvođača, da im se proizvodi veštačko đubrivo, da bude jeftinije nego ovih koji uvoze, pa preprodaju i dižu cene kako se to njima sviđa.
SRS podržava radnike Azotare i traži od Vlade Republike da prevaziđe ovaj problem i da se radnicima pomogne, i da se ova fabrika nađe u proizvodnji jer će biti od strateškog značaja za individualne poljoprivredne proizvođače, naročito u Republici Srbiji.
Zbog toga molim odgovore jer mi je više radnika postavilo pitanje, pošto dolazim iz Pančeva, i traže da se pomogne toj fabrici, da se pomogne tim radnicima, kako bi ta fabrika izašla iz krize.
Radnici nisu krivi, oni su samo krivi zbog toga što su se našli u toj situaciji u kojoj jesu, zahvaljujući Vladi odnosno Agenciji za privatizaciju, koja je pod nepovoljnim uslovima ovu fabriku prodala takoreći tajkunima i ljudima koji nisu imali nikakvu nameru da plate ono što su kupili.
Zbog toga molim, jer je i odavde trebalo da se puni budžet, 32 miliona, napominjem po ko zna koji put, fabrika Karbamid 2 je opljačkana. Demontirana je i prodata u inostranstvo, ali država ni radnici nisu videli žute banke. Hvala vam.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Dušan Marić, po Poslovniku.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, na osnovu člana 225. i 226. tražim obaveštenje od Ministarstva finansija o visini zarada direktora preduzeća Novosadski sajam. U poslednjih pet godina. Mali akcionari u ovom preduzeću tvrde da su direktori u poslednje dve godine sebi isplatili milionske iznose na ime bonusa i stimulacija.
Aleksandar Andrejević, doskorašnji generalni direktor, sebi je u 2007. godini isplatio na ime bonusa i stimulacija dva miliona i 600 hiljada dinara, plata plus dve hiljade i 700 evra mesečno, u 2008. godini dva miliona i 500 hiljada dinara, ukupno 5 miliona i 100 hiljada.
Dušan Manojlović, zamenik generalnog direktora, u 2007. godini tri miliona dinara nagrada, u 2008. godini još tri miliona, ukupno šest miliona, na mjesečnom iznosu 3.100 evra mesečno. Miroslava Lazić, finansijski direktor, pretprošle godine milion i 800 hiljada, prošle godine milion i 700 hiljada.
Bojan Gajić, komercijalni direktor, on je jadničak u prošloj godini nagrađen sa samo 860 hiljada dinara, što je jedva hiljadu evra mesečno po plati, a u prošloj godini 830 hiljada dinara. Zoran Stanković, direktor razvoja, milion pretprošle godine i milion prošle godine, dva džepa u svaki po jedno milionče.
Marijeta Lazor, direktorka marketinga, 2007. godine 420 hiljada, 2008. godine 580 hiljada. Gordana Isakov, direktor pravnog sektora, pretprošle godine 720 hiljada, prošle godine 680 hiljada dinara, ukupno milion i 400 hiljada dinara.
Sad mi se nameće poređenje sa onim direktor u Agenciji za kontrolu leta, koji za mjesec dana zaradi milion i 400 hiljada dinara, pa u poređenju sa njim ovo i nije neka zarada.
Živka Janković, direktorka projekta, 2007. godine 650 hiljada dinara, prošle godine 670 hiljada dinara.
Radojka Babić, izvršna direktorka, pretprošle godine 750 hiljada, prošle godine takođe 750 hiljada, ukupno 300 hiljada evra na ime bonusa i naknada za stimulacije.
Ovo je zaista neverovatno, kao da milioni rastu po Fruškoj gori. U zemlji u kojoj 500 hiljada živi ispod granice siromaštva, u kojoj se vlast stalno žali na besparicu, u kojoj moli sirotinju da se navikne na gladovanje, ta ista vlast omogućava svojim direktorima, svojim partijskim kadrovima da dijele međusobno novčane nagrade koje na mjesečnom nivou prelaze milionske iznose
Još samo jedan podatak, mali akcionari tvrde da u poslednje tri godine u preduzeću Novosadski sajam plate običnim radnicima nisu povećane ni za jedan jedini dinar. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima predsednik poslaničke grupe Nova Srbija, gospodin Velimir Ilić. Izvolite.

Velimir Ilić

Nova Srbija
Gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, mislio sam da ćemo ove godine raditi bolje, odgovornije i ozbiljnije, da će se malo i Vlada uozbiljiti, da će koalicija koja je na vlasti jednostavno shvatiti da je voditi državu jedan ozbiljan posao i da milioni ljudi zavise od te vlade, od raznih odluka, ali nažalost evo prvi radni dan u novoj godini je moje veliko razočarenje. Vidimo da sve ide po starom, a štaviše i gore nego što je bilo u prošloj godini.
Videli ste jutros one priče, one karte, sve ono, a danas imamo na dnevnom redu jedan set zakona koji je trebalo da usvojimo prošle godine, ali ostalo je za prvi mesec u ovoj godini. Očekivali smo danas da krenemo u jednu ozbiljnu raspravu, jer priča o carinama, porezima, penzijama, punjenju budžeta, načinu kako napuniti budžet je vrlo važna priča za ovu državu.
Međutim, danas smo dobili jedno pismo od predsednika Vlade, gospodina Cvetkovića, koji pokazuje jednu krajnju neozbiljnost. Svaka čast svakome, ali o ovako ozbiljnim zakonima, prvenstveno finansijske prirode, on je ovlastio gospođu Kalanović da ona predstavlja Vladu i ministra Dulića. Čovek je ministar za prostorno planiranje, šta će da radi ovde, po ovim ozbiljnim temama koje nemaju nikakve veze sa ministarstvima čiji su ministri danas prisutni u sali.
Ovo sve pokazuje jednu izuzetnu neozbiljnost i gospodina Cvetkovića i njegove Vlade. Da neozbiljnost bude još veća, neki dan smo imali jedan sastanak koji je vodio umesto premijera šef države. Sa privrednicima šef države razgovara o putevima, o prugama, o investicijama, o koridorima, gasi koncesiju, predstavlja neki savet kao radno telo Vlade. Mislim da to nigde na svetu nema, samo kod nas.
Prema tome, danas vidim jedan predlog u novinama da se smanji broj poslanika, da bi to pojeftinilo državu. Molim vas, znate kako naš narod kaže "dokon pop i goveda krštava", pa evo i naši čelnici su se setili da nešto preporuče.
Neki dan sam slušao jednog ministra koji je dao jedno ozbiljno saopštenje o uštedi energije i rekao da vrelu supu ne stavljamo u frižider, nego da je ohladimo, pa da je stavimo u frižider. U mojim godinama još nisam video da je neko u mojoj porodici, a možda i šire, gde god da odem, stavio vrelu supu u frižider. Možda je to kod ministra bilo moderno, aktuelno.
Onda smo gledali drugog ministra koji je izašao u ovim prazničnim danima sa projektom uštede energije i rekao - u mom kabinetu ne sme da gori svetlo, samo svetla za obeležavanje kad je neradni dan. Pazite, ministar ekonomije izađe sa programom uštede, on vodi celu privredu države i on priča o pet sijalica koje ne treba da gore, i to je njegov doprinos uštedi. Ovo je sve jedna tužna priča i meni je jako žao što o ovome moramo da pričamo.
Ponavljam, nisam čuo da je još neko rekao da mi imamo skupu državu, mnogo skupu državu, veliki broj ministara, veliki broj ministarstava. Da li verujete, kad sam bio ministar za kapitalne investicije ceo moj kabinet je imao četiri službenika, moje ministarstvo je sad podeljeno u pet ministarstava.
Kad sam pročitao nedavno da Krkobabić ima 41 službenika, to je da se čovek prekrsti. Pričamo o štednji. Kako sada poreski obveznici akcizama, porezima, predlažu poskupljenje PDV-a, da plate ovako skupu državu.
Voleo bih da vidim ko će da greje te ljude, da ih hrani, poji, daje automobile, vozače. Zašto će u kabinetu potpredsednika Vlade Krkobabića 41 službenik? Šta rade tamo, baš me interesuje. Njega nikad ovde nema. Kakva je situacija u drugim kabinetima?
Jako mi je žao što je gospođa Kalanović otišla. Ona je razvila celu infrastrukturu nekih regionalnih kancelarija. Nedavno sam bio u Trsteniku i oni kažu - pravimo regionalnu kancelariju. Gde god da odete regionalna kancelarija za NIP, regionalna kancelarija za ravnomerni regionalni razvoj.
Nismo mi male Đokice da ne znamo da stranke prave, na kontu budžeta, sa ogromnim platama čitavu stranačku infrastrukturu, što je tačno, i hiljade zaposlenih. Kako je moguće kod Dinkića da se tri puta povećao budžet za plate, a samo šest službenika je primljeno u Ministarstvu ekonomije i ravnomernog regionalnog razvoja?
Oni su razvili čitavu mrežu stranke, kao što su nekad bile one narodne kancelarije, sećate se, naravno sredstvima iz budžeta. Hiljade ljudi radi.
Da li shvatate da su preduzeća, kao što je Javno preduzeće "Stara planina", napravila gubitak 80 miliona u prošloj godini sa dva zaposlena? Kako je moguće? Šta su ta dva zaposlena radila? Koliko skijaša je koristilo taj ski-centar? Molim vas, dosta je više gubljenja vremena, povećavanja globe na one koji malo rade u Srbiji, i oni će da se poguše od ovih velikih nameta ako poskupimo PDV i ako idemo na ova poskupljenja.
Danas slušam Kalanovićku, ona kaže - poskupeće akcize na gorivo, a da nas uteši kaže - na kafu će da ih smanjimo. Znate koji je odnos akciza na gorivo i akciza na kafu? Znate da NIS puni budžet preko akciza i PDV-a sa 20%, a kafa učestvuje možda nešto minorno 0,2%. Molim vas, našta to liči?
Ovo je sve izuzetno neozbiljno. Mi sada pokušavamo da punimo budžet na osnovu novih globa, da jednostavno uništimo i one što nešto rade. Budžet realno treba da se puni iz Bora, Majdanpeka, od elektronske industrije, od "Jumka", od "Simpa", od "Magnohroma", od "Viskoze", od "Zastave".
Meni je jako žao što se stalno priča - oslobodićemo Italijane svega i svačega. Oni dovoze sve uvozno, samo pet posto je učešće srpskih proizvoda u vozilu, a mi preuzimamo obavezu da prodamo 300 hiljada auta na ruskom tržištu. Da li smo mi normalan svet?
Ko još normalan to može da prihvati kao obavezu i još da im platimo oko 300 miliona evra ukupno što će da nam dođu? Mi truli "Fijat" na izdisaju želimo da vadimo. Oni su ugasili fabriku u svojoj državi, a mi smo sad našli da ulazimo da vadimo "Fijat" iz dubioze.
Prema tome, nemojte da mislite, gospodo, da mi ne znamo kako se guraju pare milionske u privatne banke. Zna to gospodin Dinkić odlično. Sada ću vas da podsetim. Putevima se godinama ne plaća, dugovi su enormno visoki, putari grcaju u dugovima. PDV moraju da plate da podignu kredit i oni plaćaju.
Zašto se putarima na plaća? Jer je direkcija za puteve kao budžetski korisnik prevedena u javno preduzeće Putevi Srbije, uz obavezu ministra tadašnjeg finansija da za mesec ili dva dana iz privatizacije se pokriju dugovi, što do danas nije urađeno.
Šta se sad događa? Putarima se plaća cesijama. Šta to znači? Da bankari na svaki račun putarski uzimaju 20% zato što banka premosti, oni donesu uverenje da im Vlada duguje, naravno dobiju cesijom kredit od banke i prelivaju od 18-20%, gospodine prezimenjače, i to traje četiri godine. PDV nije uplaćen na naplatu putarine, a za to se plaćao na sve radove u putnoj privredi. To je dovelo u dubiozu preduzeće i do danas neće da se razduže ti dugovi.
Tačno je da 10,2 milijarde je preneseno iz Direkcije, ali to služi da se lopatama pare prebacuju u privatne banke, i to je tačno. Kod tih istih banaka se drže državni depoziti. Sa kojom kamatom se drže? Sa 2%, a oni plasiraju nama sa 18-20%. Odličan biznis za naše tajkune, koje smo ovde proglasili kao svece, još malo pa ćemo o njima da razgovaramo tako da nećemo smeti ni imena da im pominjemo. Par puta ovde sam pomenuo i odmah je stigla tužba, prijava, krivično gonjenje. Ne smete da ih uvredite, oni su ikone.
Prema tome, država koja ima skoro isti broj penzionera i onih koji su radno sposobni i primaju neku platu, izjednačen odnos, a približan je negde i odnos nezaposlenih. Ima nekih što se fiktivno vode kao zaposleni, ali u stvarnosti su i oni nezaposleni. Nema perspektive.
Oni koji treba da pune budžet ne rade i njima se daju subvencije da ne bi izašli na ulicu, i to je veliki problem danas Srbije. Ovo malo što radi, nema šta da mu se uzme više. Seljak go ko pištolj. Vidite pošto je džak veštačkog đubriva - 2.800 dinara. Kako da kupi vreću đubriva? Od čega da radi? Prema tome, realnog punjenja budžeta nema, sad se pokušava preko povećanog PDV-a i akciza da se nešto učini, i tu je veliki problem.
Prema tome, zamolio bih vas gospodo iz vladajuće koalicije da ozbiljno razmišljate kako ovi problemi da se rešavaju. Ne možete samo gurati probleme pod tepih - doći ćete do plafona. Ne mogu da beže ključni ljudi iz Vlade od pojavljivanja u ovom parlamentu, da podnesu parlamentu račune. Ne mogu da beže od problema.
Jeste li rešili pitanje rezervista - evo nema ni u ovom budžetu, niste? Ne možete da rešite. Jeste li rešili penzionere, što ste obećali - ne možete, nema para? Jeste li rešili akcije - niste? Evo ušli smo u novu godinu i niste rešili. Dinkić sada više ne pominje akcije - nema ništa od toga.
Odakle novih 200.000 radnih mesta kada se svaki dan ljudi otpuštaju? Prema tome, rekli ste bele šengen vize do kraja prošle godine - nema.
Sada stidno ti vaši evropski prijatelji objašnjavaju - nema ulaska u EU dok se ne prizna nezavisno Kosovo. Evo, danas vam šalju poruke, svaki dan vam šalju poruke, a vi ćutite.
Da li je stvarno to, gospodine ministre Duliću - nije? Meni je drago da nije, ali evo danas, koliko znam da čitam, u više listova je to objavljeno. Znači, morate da sednete i da razmislite - kuda vodite Srbiju, gde ste je poveli, i sa tim vašim prijateljima, koji, danas ste videli, ovde se ponašaju kao na cirkuskoj predstavi - doneli karatu republike Vojvodine, razgrnuli priču, udarili u šalu i baš ih briga. Odoše kući. Dođu malo pojave se, zbrišu, odu i baš ih briga za Srbiju.
Pričali smo o sredstvima za Banatski Dvor. Prelivena su i data iz one prethodne Vlade Kapitalnom fondu Vojvodine. Gde su sredstva? Rekli smo i poručujemo predsedniku Borisu Tadiću. Više puta odavde pitao sam gde su pare od Mobtela 1,6 milijardi. Gde su - nema odgovora? On priča - prodali smo. Gde su pare? Nisam ja bio ministar finansija, nego Cvetković, kada su pare stigle.
Ministre Duliću, pitajte Cvetkovića gde su milijardu i šesto miliona. Gde su pare od Robnih kuća? Ovi mučenici ovde se smrzavaju celu zimu u parku - traže njihov deo. Gde su pare od trećeg operatera 300 miliona evra, šta je sa tim parama?
To je ukupno dve milijarde i 260 miliona. Potrošili ste to u kampanji gospodo, potrošili ste za raznorazna povećanja, da šarmirate biračko telo da ga dobijete - dobili ste. Rekli ste - evropska Srbija, blagostanje, osvojimo Evropu zajedno. I evo gde smo došli - u najcrnju situaciju u poslednjih 20 godina. Je li to vaša Evropa? Je li to bolji život? Rekli ste bolji život, vi ste rekli - nisam ja. Mi smo rekli - ne mogu penzije. Vi ste rekli - mi možemo. Izvolite, gospodo.
Šta je sad? Problemi. Problem sa gasom, problem sa strujom, problem sa ovim, problem sa Banatskim Dvorom, problem sa javnim preduzećima, problem sa JAT-om. Što niste dali da se proda JAT kada su nam ljudi davali 140 miliona evra? Dolazili su u Vladu, pisali su elaborate, a Evropa vam rekla - ne. Mi kažemo - neka propadne, ne damo.
Ovde se danas šegačite sa Rusima, kao ruska opcija, vaši prijatelji itd. Ne mogu oni da nam donesu u flašama ovde gas. Mora svaka ozbiljna država i svaka država ozbiljna ima skladište gasa za zimski period - ljudi, to je normalna stvar. Nama treba postrojenje.
Imali smo pare za postrojenje i na prethodnoj Vladi, čiji sam bio član, izdvojene su pare. Onda je došao nalog i rečeno je - sve investicije na području Vojvodine mora da idu preko Kapitalnog fonda Vojvodine. To je Pajtić sve lepo uzeo i ulivadio. Kaže - svi ga glasali. Mora da ga glasaju, kada je šakom i kapom delio i ispraznio budžet, uništio kasu. Trezor je bio pred novu godinu prazan.
Znam kada ste čekali da ovaj uplati neku ratu od Robnih kuća da date ovim nesrećnim opštinama da prime neki dinar, i obdaništima itd.
Prema tome, predlažem da se uozbiljite u ovoj godini, da se jednostavno mnogo tu ne hvalite, da sve funkcioniše, da kažete ono što je prava istina - da je mnogo teško i da se malo promenite ako možete. Ako ne možete - loše vam se piše gospodo. Loše vam se piše.
Ne možete vi ovakvom politikom, o ovako ozbiljnim zakonima trčati i pričati - mi donosimo zakone, Evropa traži. Evropa vas, bre, neće, ljudi, je li vidite, jeste li vi mali. Je li ne vidite da neće da razgovaraju s vama? Koga vam pošalju ovde? Trebali ste im da završite ovo, da uvedete Euleks, uveli su i ne pozivaju vas više - nema, ne družite se više.
Pre vam je dolazio i Solana, i svi redom, Oli Ren svaki čas. Vidim i Mišković je sedeo sa Oli Renom, vodio neke, da bi se pohvalio da je napravio Vladu - evo, napravili ste Vladu. Imate tamo vas 14 grupacija, partija. Šta možete da uradite - ništa, gospodo, ozbiljno?
Radno sposobno stanovništvo traži posao. Vladajuća stranka, vladajuća koalicija, ako hoće da kaže da je napravila rezultat mora da zaposli radno sposobno stanovništvo, a vi ih otpuštate masovno. Ljudi su u strahu, čekaju samo ko će otići kući.
Prema tome, uozbiljite se. Nemojte zakazivati sednice kada niste spremni, a mnogo puta niste bili spremni - ne pripremite budžet na vreme. Sećate se onog zadnjeg cirkusa zadnji radni dan, ono je bila sramota - jurnjave ovde, priče, jurnjave. I posle razne priče koje kruže, ne želim u tome da učestvujem kao poslanik, ni Nova Srbija kao poslanička grupa.
A mnoge ste oljagali, a ovamo ste ih molili. Mnoge ste jurili, preklinjali da podrže taj budžet. Mi smo bili korektni, sa desne strane, rekli smo - pomoći ćemo i pomogli smo. Pomogli smo, ali nemojte sada da nas napljujete, ako smo vam nešto pripomogli da uradite. Bar sad se opametite i radite na vreme, evo početak je godine.
Znate kako, kad počnete, ono što grbavo se rodi, vreme ne ispravi, i ako počnete ovu godinu naopako, nikad je nećete uvesti u red. Zato smo mi spremni da pomažemo, koliko možemo. Mi jesmo opozicija, ali bilo lepo da ova naša država bude jedna jaka, stabilna, nezavisna, da nemamo te tutore koji dolaze ovde i svaki čas nam lupaju šamare i upozoravaju šta treba da radimo. Kažu - ovo ne može zbog Mladića. Vi znate šta je sve bilo i sa Tačijem, i sa Čekuom, i sa Haradinajem itd.
Malo pričajte sa tom Evropom. Ne treba toliko da nas ponize, da nas toliko omalovaže, izgaze, potiru pod sa nama - zašto? Zato što nemamo ljude koji nas predstavljaju kada odu u te evropske institucije, u svetske institucije. Pre je bilo znatno drugačije.
Prema tome, uozbiljite se, početak je godine. Pozdravite premijera Cvetkovića, i neka se već jednom izjasni - je li on premijer ili je i on neka krpica za potiranje u Vladi? Ako je Boris premijer nije to strašno - mi ćemo ovde ako treba i da ga krunišemo.
Hajde, neka bude kralj, car, možda to voli čovek, ali ne može sve - u vojsci on rešava probleme, u putnoj privredi, u železnici, u investicijama, na koridorima, evo sada sa privrednicima, oko gasa je čovek ušao u priču, sve da razreši probleme. Ne ide mu ljudi nešto od ruke. Vidite da ga neće, neće - sve što se uhvati, ono se osuši, propadne.
(Predsednik: Vreme.)
Prema tome, molim vas, uozbiljite se. Za nas je ponižavajuće da nam na ovako ozbiljne teme i ovako ozbiljne zakone šaljete ministre, koji jednostavno, ljudi su tu došli, dobri ljudi - ali promašili temu načisto. Hvala vam puno.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Dragan Šormaz reklamira Poslovnik. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Šormaz

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo predsedavajuća, upravo baš u duhu članova 225. i 226. i potpuno u skladu sa dnevnim redom želim da postavim pitanje prisutnom ministru da bismo uopšte mogli da nastavimo dalje da radimo, jer je potpuno zbunjujuća atmosfera kada vidimo predloge zakona koji su došli, na osnovu kojih bi trebalo predviđeni budžet da se puni i obaveze prema budžetskim korisnicima da se realizuju.
S druge strane, onda u istom danu imamo napise u novinama i izjave ministra finansija, koja danas nije ovde, koja najavljuje, van svega ovoga i celog ovog paketa zakona, moguće i povećanje PDV-a. Znamo da nas je od toga i MMF branio, da su i oni bili protiv toga.
Mene interesuje da ministar izađe i kaže, ne da beleži i markira, nego verovatno oni tamo znaju odgovor na ta pitanja, da izađe i kaže - da li je on izračunao, da li su oni u Vladi izračunali da će se ovim izvršiti predviđeno punjenje budžeta. Pitam i kolege poslanike iz PUPS-a - da li su svesni, sa svim ovim što je sad predviđeno, da će penzije imati 31. decembra ove godine vrednost 60% otprilike koju imaju danas. To je suprotno onome što je bilo obećanje.
Znači, PDV sve zemlje u Evropi smanjuju, smanjuju kamate, upravo da bi pomogli privredi, da bi pomogli privrednicima s kojima ste se do pre par dana sastajali. S druge strane, potpisujete prošireno dejstvo kolektivnog ugovora, pa ga ne primenjujete. Kažete - ne može, opterećuje privredu - a onda najavljujete povećanje PDV-a. Ko se time opterećuje? Privreda i građani.
Da li ovo što ste predložili, ovaj set zakona, u stvari nije dovoljan za predviđeni budžet? Ako najavljujete povećanje PDV, stavite znak jednakosti, što znači da ovo što ste predvideli nije dovoljno.
Za šta služi PDV, ako ne za punjenje budžeta? Ako dižete PDV opteretićete privredu još više i ono malo što radi pitanje je da li će se naplatiti.
Potrebna je bolja naplata predviđenih dažbina, a ne povećanje dažbina.
(Predsednik: Vreme.)
Dobro znate u šta ste ušli. Nas interesuje ovde, pošto ste ovlašćeni, da nam odgovorite na ova pitanja jasno, konkretno, da bismo mi mogli da nastavimo da radimo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Po Poslovniku, gospodin Petković.