PRVO VANREDNO ZASEDANjE, 16.01.2009.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVO VANREDNO ZASEDANjE

4. dan rada

16.01.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Milan Avramović.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 4. amandman je podneo poslanik Jadranko Vuković.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč?

Jadranko Vuković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, na osnovu člana 145. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije podnosim  amandman na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o republičkim administrativnim taksama, sa predlogom da se član 4. briše.  Predlagač kaže da se za zahteve i podneske koje takseni obveznici podnose kod DKP umesto uplate takse preko računa banke predlaže se da se takse uplaćuju na devizni račun DKP, što i nije sporno, ali je sporno to što se takse uvećavaju. Zato mi predlažemo da se ovaj član briše.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 5. amandman je podneo narodni poslanik Milan Škrbić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 6. amandman je podneo poslanik Vladan Jeremić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 7. amandman je podnela poslanik Nataša Jovanović.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč?
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Gospođo Đukić-Dejanović, vi znate da je naša SRS jedna od najhomogenijih i najbolje organizovanih političkih stranaka u Srbiji, a nažalost neću moći zbog obaveza koje imam u svom šumadijskom okružnom odboru da prisustvujem u popodnevnom delu zasedanja. Ali, u svakom slučaju biće mi ovo vreme dovoljno da se osvrnem i na ovu argumentaciju koju su iznele kolege poslanici SRS i da kažem naš generalni stav da se mi ne slažemo sa povećanjem administrativnih taksi zbog činjenice da one ne prate ni naše inflatorne tokove, ni tešku situaciju u kojoj se nalaze građani Srbije.
Kad smo malopre pomenuli, vi ste u pravu, gospodine Iliću, što ste sugerisali, kao i uvažena koleginica, oko zamene i nula dinara koje ste rekli. Međutim, pre nekoliko dana jedna od zaposlenih ovde u Skupštini, a ne znam da li znate, a mislim da znate da su plate tih ljudi izuzetno niske. To su oni koji rade na poslovima ili u kuhinji, ili kao konobari, ili spremačice po bifeima, da nam posluže i da nam budu na usluzi od jutra do mraka i kada radimo noću, jedna od tih dama mi se požalila da ona za svoju četvoročlanu porodicu mora da spremi nekoliko hiljada dinara, zato što oni prilikom uzimanja prvog pasoša i za njenu maloletnu decu i za sebe i svog supruga mora da izvadi uverenje o državljanstvu, a to je 500 dinara puta četiri, pa izvod iz matične knjige, i sve ono što je potrebno da spremi da bi dobila jedan takav dokument.
Prema tome, mi smatramo da ovo nije bilo dobro vreme. To je izvorni prihod budžeta, da se povećaju administrativne takse, kao što se ne slažemo sa svim ovim drugim pratećim zakonima, da bi se realizovao projektovani budžet u 2009. godini.
Mnogo smo argumenata izneli i građani su svesni činjenice da smo mi u pravu, zato što to vide po svojim džepovima i po svojim primanjima, naročito zbog toga što i Republički zavod za statistiku kada prikazuje rast troškova života ili cena na malo, kako hoćete, ne uzima one realne, stvarne parametre.
Jeste to, gospodine Milosavljeviću, po nekim okvirnim i navodno optimalnim potrebama za jednu prosečnu srpsku porodicu, ali kada mi dobijamo te preglede i biltene iz meseca u mesec, i vi kada pogledate da to nije dovoljno da bi se neko prehranio, da tu nisu uračunate cene komunalnih usluga koje su povećane i koje su najveći, ti režijski troškovi su najveći troškovi svakog domaćinstva uz hranu, onda pogledajte šta jednom građaninu, a naročito penzioneru koji teško živi ili poljoprivredniku, kako god hoćete da ne govorim o nezaposlenima, oni imaju nula dinara i socijalnu pomoć skoro nikakvu.
Malopre je gospodin Krasić rekao kakvo je to sve to opterećenje na budžet građana i zašto smo napisali da se svaki od ovih članova briše.
Jednostavno se ne slažemo da se za jednu paru, a kamoli za dinar ili više desetina dinara povećaju administrativne takse, moram da istaknem, možda niste znali taj podatak, frapantan je u svakom slučaju, da je registracija vozila najskuplja u Kragujevcu, pa ćete videti Kragujevčane koji voze automobile sa jagodinskim, kraljevačkim, čačanskim, beogradskim tablicama, zato što ovima nikada dosta.
Je l' tako gospodine Vučkoviću, mada vi niste, ne amnestiram vas od odgovornosti, vi ste deo te koalicije, ali šta da vam radim, Boris Tadić je dolazio u kampanju da navodi vodu na Stevanovićevu vodenicu, pa je zato i DS tako prošla kao što je prošla, a mi imamo sada situaciju da u gradu u kome se zaista izuzetno teško živi nema, sve je velika prevara, velika laž bila, ni desetine hiljada radnih mesta, ni pogona od 300.000 automobila, ni prateće proizvodnje druge, apsolutno ničega, već samo testiranje za 2.400 radnika, bez ijedne garancije da će Fijat uložiti ovih 200 miliona evra. Gde god da krenete i šta god da pitate ljude, a tiče se njihovog kućnog budžeta, verujte mi nikada nije bila gora situacija.
Kada su ljudi, to nema veze uopšte, to je samo dodatni uticaj i dodatni strah koji se pojačava, ljudi prate štampu, gledaju televiziju, kada se govori o ovoj globalnoj svetskoj krizi, ali jednom je sve moralo da se sruši kao kula od karata.
Mi smo kritikovali, vi se sećate toga, gospodine Milosavljeviću, bili ste tada ministar u onoj prvoj Vladi posle 5. oktobra, kada je drastično povećan iznos republičkih administrativnih taksi, u ono vreme kada je Vladan Batić bio ministar pravde, pa se onda govorilo o tome kako će to da poboljša položaj zaposlenih u pravosuđu, a ispostavilo se, sada da pitate sudskog pisara, službenika, saradnika nekog od sudija, nekoga ko nije izabran na neku sudijsku funkciji, ili tužilačku ili sudijsku, pa i oni nemaju preterano velike plate, optimalne za taj odgovoran posao koji rade, a šta ćemo sa njihovim kolegama.
I dalje su nezadovoljni, kao što su nezadovoljni u prosveti, u zdravstvu, jer ovaj teret nemaštine mora nekako da se rasporedi, mora da se zemlja, koja se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi zbog toga što niste slušali da ne treba da rasprodajemo budzašto naše resurse, da ne dozvolite pljačkašku privatizaciju, da je to najveće blago koje imamo, da ne arčite tolike pare koje ste dobili, pa osnujete NIP, prodate jedan resurs koji mi posle više nemamo.
Onda, šta ćete. Rekli smo vam, doći će vreme, doći će i situacija, sećate se kad se Dinkić hvalio kada je izabran 2004. godine za ministra finansija, 19 milijardi ima suficita u budžetu. Upozoravali smo vas i rekli - doći će to teško vreme, jer jednom prodate nešto, drugi put nema, gotovo je za generacije koje dolaze.
Koje to ozbiljne, normalne države i vlade u svetu rade? Potroše se te pare, krckaju se tako godinama, troše ih direktori javnih preduzeća. Sinoć sam malo pogledala, uoči snimka suđenja i jučerašnjeg briljantnog nastupa dr Šešelja, i to je trajalo do kasnih sati, ali pre toga sam na jednoj televiziji, koja ima frekvenciju da možete svi to da gledate, gledala tri nedeljnika.
Ovaj jedan kaže - eto šta je bilo, od Krišta nema ništa, tresla se gora, rodio se miš. Nije tako. Da nije pokrenuo celu tu priču trošenja para iz budžeta od poreskih obveznika, krađe i pljačke u javnim preduzećima, gospodin Todorović, odnosno SRS, ne biste vi preduzeli onakve mere na koje ste bili prinuđeni. U tome je kontrolna uloga ovog najvišeg zakonodavnog tela.
Nije ovo trebalo da uraditi na ovakav način, jer da ste pogledali koliko mera ušteda je bilo moguće u budžetu za 2009. godinu, to je gospođa Dragutinović na kraju sama priznala, ona kaže - to je sada de fakto tako, postoje te agencije koje su produkt ranijih zakona i načina da se u mnogim od njih operu pare, da se zaposle politički podobni iz DS i G17, da niste sve to radili, i te kako biste mogli da napravite mnogobrojne uštede u budžetu i ne biste morali na ovakav način da punite budžet.
Ne možemo to da prihvatimo jer smatramo da su građani i te kako ojađeni celokupnom ekonomskom politikom Vlade, da je sve skupo, skupa je i struja, gas je poskupeo, komunalije su preskupe, hrana nikada skuplja.
Nekoliko dana smo govorili o tome, gospodine Milosavljeviću, kada je tu bio ministar Dulić, juče i prekjuče, da to nije normalno da je toliko jeftina sirovina, voće i povrće, izuzev pojedinih artikala na našoj domaćoj pijaci, da seljak ne može da obezbedi i država mu ne pomaže u plasmanu svoje robe, a sa druge strane, kad uđete u radnju, treba da kupite hranu, ono od čega moraju da žive i deca i njihovi roditelji, vidite da je sve preskupo.
Zar nije bruka i sramota ovo o čemu je govorio i kolega Srđan Spasojević? Ceo ivanjički kraj vam je u tom problemu, propada kajmak, sir, svi mlečni proizvodi, jer ljudi nemaju, oni su odsečeni. Da pitate sad njih tamo iz Vučaka, iz Katića, Kušića ili svih tih sela, kako da dođu do prve pijace, znate li koliko im treba. Oni će više da potroše jer nema organizovanog otkupa, a to su najkvalitetniji proizvodi, od najkvalitetnijeg mleka, najbolje sirovine. Obilazila sam te ljude. Oni kažu - nama se ne isplati, bolje da to bacimo ili da stoji tako da propada.
Kada bi se bolje država organizovala, kada bi se strateški opredelila, a videćemo, mislim da je to ipak samo priča i da je to samo da biste predstavili EU da imate nameru u ovoj nacionalnoj strategiji da se bavite poljoprivredom, zato ćemo da imamo i ovaj set pratećih zakona, kada bismo imali toliku zaradu od poljoprivrede, ne bismo morali da podižemo administrativne takse. Mnogo bi nam bolje bilo i narod bi bolje živeo, i ne bi strepili ljudi da li će imati od danas do sutra da prehrane svoju decu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Nastavićemo rad u 15.00 časova.
Dogovorili smo se da danas, zbog leda i loših uslova transporta, nećemo produžavati rad, tako da možete planirati posle 18.00 časova da smo slobodni.
(Posle pauze – 15.00)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad u popodnevnom delu sednice raspravom u pojedinostima i amandmanom na član 8. koji je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman. Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodna poslanica Gordana Paunović-Milosavljević.

Gordana Paunović-Milosavljević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, javljam se povodom amandmana koji je podneo narodni poslanik SRS-a, gospodin Petar Jojić, na član 8. Predloga zakona, koji glasi: "Član 8. ovog zakona o administrativnim taksama se briše."
Srpska radikalna stranka je podnela 30 amandmana na predloženi zakon, a stav SRS je da treba brisati sve predložene članove zakona.
Srpska radikalna stranka smatra da je neprihvatljivo povećavati republičke administrativne takse u uslovima globalne ekonomske krize i teškog socijalnog položaja građana Republike Srbije. Srpska radikalna stranka svojim amandmanima predlaže Vladi Republike Srbije da odustane od Predloga zakona, odnosno od povećanja administrativnih taksi.
Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o republičkim administrativnim taksama vrši se usaglašavanje predmeta taksene obaveze sa spisima i radnjama, koje su u nadležnosti organa za čiji se rad plaća republička administrativna taksa. Ovde se radi o spisima i radnjama koje su bile u nadležnosti organa državne zajednice SCG, za koje se plaća taksa u skladu sa Zakonom o saveznim administrativnim taksama.
Visina ovih taksi nije menjana od 2001. godine, a inače ih je trebalo usklađivati svake godine. Sada se predlaže izmena visina taksene obaveze, što će u uslovima ekonomske krize i socijalne bede predstavljati izdatak koji će opteretiti i privredu, i poljoprivredu i sve građane Srbije.
U strukturi prihoda budžeta za 2009. godinu 640 milijardi dinara biće obezbeđeno iz akciza, poreza i taksi, a u strukturi projektivnih rashoda najviše sredstava, 233,7 sedam milijardi dinara je planirano za transfere organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, a za subvencije samo 40,9 milijardi dinara.
Radi građana Srbije moram da naglasim da postoji povezanost između Zakona o budžetu i predloženih zakona. Ovaj zakon, kao i drugi set zakona koji su u proceduri, nisu prateći zakoni budžeta, već materijalno pravni propisi.
Vlada Republike Srbije je napravila grešku u redosledu predlaganja zakona. Prvo je trebalo da predloži ovaj set zakona, koji su sada u proceduri i da ih Narodna skupština usvoji, a potom da Vlada Republike Srbije predloži Narodnoj skupštini predlog zakona o budžetu, odnosno zakon o fiskalnoj politici Republike Srbije.
Nažalost Predlog zakona o budžetu je stigao u Narodnu skupštinu sa zakašnjenjem od 40 dana, čime je Vlada Republike Srbije pokazala neodgovornost, neslogu i nesposobnost.
Zbog nelogične i neprihvatljive odluke, Vlada Republike Srbije je jednostrano primenila Prelazni trgovinski sporazum, na taj način će ostati bez značajnih prihoda i zbog toga je morala da pronađe izlaz kako da se ti prihodi dopune. Tako će Vlada Republike Srbije povećanjem poreza, akciza i taksi dodatno da optereti stanovništvo Srbije, a sve u nameri da finansira neopravdanu odluku o jednostranoj primeni Prelaznog sporazuma sa EU.
Građani Srbije će zbog jednostrane primene Prelaznog sporazuma, po najavama iz vladajuće koalicije, plaćati PDV veći za 2,5%. Jedini izlaz i rešenje za građane Srbije je odustajanje Vlade Srbije od jednostrane primene štetnog Prelaznog sporazuma, jer u trenutnim uslovima ekonomske krize i socijalne bede to predstavlja i za privredu, i za poljoprivredu, i za sve građane Srbije težak ekonomski i finansijski udarac.
Pošto je sa nama ministar za trgovinu i usluge, gospodin Milosavljević, htela bih da kažem nešto i o poskupljenjima koja su vezana i koja su svakodnevna. Građani Srbije su pod pritiskom poskupljenja i zahtevaju odgovor od ministra.
U Srbiji je zabeležen rast cena prehrambenih proizvoda za 15 do 16%, što je jedan od najvećih u Evropi. Srbija je na drugom mestu po poskupljenjima u Evropi, posle Bugarske. Zašto građani Srbije jedu najskuplju hranu u regionu? Zašto su najviše trgovinske marže i zašto su one van kontrole? Zašto je, na primer, trgovinska marža za juneći but 48%?
Ovogodišnji talas poskupljenja tek sada počinje da uzima danak. Građani su u neizvesnosti i plaše se crnih prognoza, restrikcija i poskupljenja. Namirnice su u Srbiji za poslednje četiri godine, otkada su ova i prethodna Vlada, poskupele između 60 i 90%.
Marža na hleb je 24,3%, na mleko 17,3%, a na meso, kao što sam već rekla, i do 48%. Pored talasa poskupljenja koja su u toku, najavljuju se i nova poskupljenja. Tako cena grejanja već od januara biće veća 36%, a od 1. februara biće skuplje i karte za gradski prevoz. Račun za toplu vodu uvećan je za 40%, a pred Novu godinu poskupelo je parkiranje u Beogradu za 9,5%.
Ovo su samo neka poskupljenja koja će dodatno smanjiti kućni budžet građana Beograda i Srbije. Cene skaču, a potrošačka korpa sve je praznija. Građani sa opravdanjem strahuju i čekaju odgovor nadležnog ministra, a to je ovde prisutni gospodin Milosavljević.
Na kraju, Vlada Republike Srbije je Predlogom ovog zakona o administrativnim taksama uradila još jednu lošu stvar kada je finansijsko-ekonomski interes i socijalni status građana Srbije u pitanju. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li se još  neko javlja za reč? (Ne.)
Na član 9. amandman je podneo poslanik Sreto i Perić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Sreto Perić.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, ako nećete da se ljutite, postavio bih vam jedno pitanje - kada će Vlada poslati Peru, šefa obezbeđenja iz Vlade za predstavnika?
Zaista, po ovih sedam predloga zakona čini mi se da je 80% članova Vlade prodefilovalo kroz ovu skupštinu i nije problem što prolazi, dobro je da oni dođu u Narodnu skupštinu nominalno, a realno to ćemo kasnije malo prokomentarisati, na neka pitanja sinoć, kako je premijer Mirko Cvetković odgovarao, da se zaključiti da je stvarni i realni premijer neko drugi.
Dakle, kada će Pera, šef obezbeđenja Vlade Republike Srbije, doći u ovu skupštinu? Ovo je malo šaljivo, ali imam za vas molbu, kada bude završen radni dan i kada budete okončali svoju obavezu u parlamentu Republike Srbije, molim vas da prođete kroz Pionirski park i da vidite kako na ovoj ciči zimi, a čuo sam da je u prepodnevnom delu dogovoreno da će današnji dan trajati nešto kraće zbog uslova u kojima putuju narodni poslanici, a možete misliti kako je, bilo je oko 30-ak, možda i više, zaposlenih u Robnim kućama "Beograd", koji već danima stoje tamo, a da se njihov problem ne rešava. Oni će biti zadovoljni ako vi samo prođete i javite im se, da znaju da nisu ostavljeni i prepušteni sami sebi.
Podneo sam amandman na član 9. Zakona o republičkim administrativnim taksama, a član 9. se odnosi na plaćanje republičkih administrativnih taksi vezano za izdavanje rešenja državnih organa.
Član 9. glasi - za rešenje, ako ovim zakonom nije drugačije propisano, ako se rešenje donosi po zahtevu više lica, taksa iz ovog tarifnog broja plaća se prema broju obveznika kojima se rešenja uručuju, znači bez obzira koliko ih ima, da svaki koji je tražio od državnih organa rešenje ili postupanje plaća taksu. Taksa za rešenje iz ovog tarifnog broja koje se donosi po žalbi takođe se plaća. Predložio sam u ime poslaničke grupe SRS da se ovaj član briše.
Moram da podsetim narodne poslanike i javnost Republike Srbije da se budžet puni iz poreskih i neporeskih prihoda. Kada je u pitanju punjenje budžeta iz poreskih prihoda, naravno, oni su mnogo značajniji od neporeskih i po planu, odnosno po Zakonu o budžetu Republike Srbije za 2009. godinu sredstva koja treba da se prikupe po osnovu poreskih prihoda su 640 milijardi 156 miliona ili 91,6% od ukupnih prihoda budžeta Republike Srbije, a iz neporeskih prihoda, gde spadaju republičke administrativne takse, republičke sudske takse, prihodi od imovine i prodaje dobara i usluga, ukupno treba da se prikupi u budžet Republike Srbije 58 milijardi 600 miliona ili 8,4%.
Ovde je vrlo interesantno, a u četiri ili pet ovih zakona od ukupno sedam, Vlada polemiše, čini mi se, sa sobom, pa kaže - razmišljalo se da li treba doneti zakon ili se ovo može regulisati na neki drugi način.
Naravno, ova materija se reguliše isključivo zakonom i to su zakoni materijalne prirode, i ovo je čisto foliranje da li treba ili ne treba i onda sama Vlada konstatuje, odnosno predlagač ovog zakona, da bi sve bilo transparentno, da bi sve bilo u redu, mi se opredeljujemo da donesemo ovaj zakon. Po Ustavu, ovo je materija koja se reguliše isključivo zakonom i tu nema nikakve dileme.
Šta je Vlada Republike Srbije, u nameri da napuni budžet za 2009. godinu, radila, koje je sve zakone predlagala?
Prvi zakon koji jeste bio na dnevnom redu odnosi se na carinske tarife i to je jedan katastrofalan zakon i nadam se, gospodine ministre, da on u danu za glasanje, zbog savesti narodnih poslanika koji su ovde predstavnici svih građana Srbije, nezavisno od političkih stranaka kojima pripadaju, neće biti usvojen i neće biti prihvaćen. Krucijalni osnovni razlog jeste što Vlada Republike Srbije pristaje i dobrovoljno se odriče značajnih prihoda po osnovu carine, a da bi se štitila roba domaće proizvodnje.
Rečeno je da se neće plaćati carina na najveći broj poljoprivrednih proizvoda, o tome ću nešto i da govorim, što je neprihvatljivo, ne samo za Vladu Republike Srbije, nego mnogo više za građane Republike Srbije. Pa će onda biti posebne povlastice za uvoz delova ili poljoprivrednih traktora, smanjuje se carinska tarifa, smanjiće se tarifa vezano za uvoz novih ili polovnih vozila sa 20 na 12,5%.
Uvoz pilića ne preko 185 grama može da bude prihvatljivo, jer smo iz komentara nekih poslanika saznali da nemamo domaću proizvodnju, pa možda iz tog razloga carina se smanjuje sa 20 na 1%, može da bude prihvatljivo, ali carina se značajno smanjuje za mobilne i fiksne telefone.
Mislim da to nije trebalo činiti, jer pretpostavljam da sada u Vladi Republike Srbije svaki ministar ima po tri ili četiri mobilna telefona, jer veliki broj građana Srbije ima veći broj telefona. Mislim da će nam ministri u narednom periodu dolaziti ovde sa jednom torbom u kojoj će da donose mobilne telefone, jer će biti značajno jeftiniji kada se ukine carina.
Ali, zato smo na proizvode koji se proizvode u Republici Srbiji značajno povećali akcizu, što će samim povećanjem akcize dovesti do poskupljenja tih proizvoda, smanjiti kupovnu moć građana Republike Srbije, direktno se odraziti na njihova primanja, na lične dohotke, na kupovnu moć građana Republike Srbije, a direktno će uticati na smanjenje proizvodnje, samim tim i na smanjenje broja radnih mesta.
Često se pominjalo, doveli ste građane Srbije, pa ih malo zaledili pre ovih niskih temperatura, plašeći ih da će prestati da važe stare putne isprave sa 31.12, pa je Narodna skupština Republike Srbije donela zakon o izmenama i dopunama Zakona, odnosno da je taj rok produžen do 31.12.2010. godine, i mi izlazimo s tim da je to neki veliki uspeh Vlade u ovom sazivu što će veći broj građana imati putne isprave, prevedeno pasoše.
Ovim zakonom o republičkim administrativnim taksama predviđeno je smanjenje takse na izdavanje putnih isprava i to je dobro, to ne kritikujemo. Ali, badava je posedovati putnu ispravu ako građani Republike Srbije ne mogu da putuju.
Mislim da će mi pomoći državni sekretar Ministarstva za finansije, da priupitam koliko građana iz Valjeva može da otputuje na Divčibare, nije mnogo daleko, ne trebaju ni pasoši, ni viza, ne treba nikakva overa, koliko građana iz Užica može da ode na Zlatibor, koliko građana iz Bajine Bašte može da ode na Taru.
Namerno govorim o ovim mestima zato što su veoma lepe i interesantne turističke destinacije, a blizu stanovnika koji žive u ovim gradovima, odnosno opštinama koje sam nabrojao.
Dakle, nije dovoljno posedovati putnu ispravu, nego je potrebno da životni standard, da kupovna moć, da zaposlenost bude mnogo veća, pa onda možemo govoriti da će im posedovanje putnih isprava značiti nešto u njihovim životima, ali bez ozbiljnijeg odnosa Vlade Republike Srbije prema svojim građanima nema ni ozbiljne namere da se životni standard, da se uslovi u kojima građani Republike Srbije žive, promene i poprave.
U ovom parlamentu niko od predstavnika Vlade nije govorio o potrebi da se više ulaže u poljoprivrednu proizvodnju, da krajevi u Srbiji, poput ovih o kojima ću da pričam, Loznica, Mali Zvornik, Krupanj, Ljubovija, Bajina Bašta, Osečina, Valjevo, imaju fantastične uslove za ozbiljno bavljenje stočarstvom.
Ali se mi radije opredeljujemo za uvoz mesa sumnjivog kvaliteta iz Argentine, iz Brazila, iz ne znam odakle sve ne, mesa koje kad se uveze u Republiku Srbiju je skoro u fazi raspadanja, a imamo fantastično dobre uslove za bavljenje stočarstvom, samim tim i za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina kod nas.
To ne činimo sad u ovom momentu, kad se ozbiljno zalažete za integraciju sa EU, kada će nam u periodu, ako se do toga dođe, bazni osnov za određivanje kvota za proizvodnju, a i za izvoz, i u stočnom fondu, i kada su u pitanju poljoprivredne kulture, biti ograničen na ovom nivou, jer EU je jedinstveno tržište, biti ograničen na nivou koji imamo danas u vreme kada želimo da postanemo članovi EU.
Ovom problematikom se mora mnogo ozbiljnije baviti, ali mi jednu po jednu proizvodnju sistematski uništavamo. Krenuli smo sa malinom, koju smo nekada nazivali crveno zlato. Prisetite se, nije to bilo baš tako davno, kad su našoj državi uvedene nepravedne sankcije i zahvaljujući izvozu crvenog zlata ili maline mogli smo da uvozimo naftu, naftne derivate i neke druge proizvode koje nismo u situaciji da obezbedimo u dovoljno potrebnim količinama u našoj državi.
Imamo da smo za dve godine proizvodnju ovog jagodičastog voća sa sto hiljada tona smanjili na 60 hiljada tona. Potom smo ubrzano, znate kako je tekao razgovor prošle godine u Novom Sadu, ubrzano smo počeli da uništavamo domaću proizvodnju duvana.
Još jednom moram da kažem da se poslanička grupa SRS ne zalaže i ne čuva strane proizvođače cigareta, nego želimo samo da se domaći proizvođači, jer Zakon o duvanu je na dobar način, osim što je izmenama i dopunama tog zakona iz 2007. godine ukinuo obavezni otkup domaćeg duvana za proizvodnju cigareta u našoj zemlji, druge stvari tim zakonom su rešene na dobar način, i kvalitet sadnog materijala koji je potreban, i uslovi i način pod kojim se može baviti proizvodnjom ove poljoprivredne kulture, uslovi za otkup, za promet cigareta na veliko i malo.
Ali, čini mi se da to proizvođačima cigareta ne odgovara i da se ne iznenadimo, ministre, i vi i građani Republike Srbije, posebno proizvođači duvana, kojih nije mali broj, ako se onaj ko je kupio fabriku duvana Niš, jednog dana kad energenti kao jedan od osnovnog inputa poskupi i bude na nivou cene u EU, kada radna snaga bude trebala da ima drugi odnos i drugo nagrađivanje, ne izmesti tu proizvodnju cigareta potpuno izvan Republike Srbije. To će biti jedan veliki problem za otpuštanje velikog broja radnika koji su angažovani u fabrikama za proizvodnju cigareta, ali čini mi se da se svi u Vladi borite kako i na koji način da ostanete neki dan duže, a sve manje mislite o građanima Republike Srbije, čijim glasovima smo ovde, i vi sedite u Vladi.
Danas je vaš kolega iz DS član Administrativnog odbora, na kojem je Tomislav Nikolić smenjen sa mesta predsedavanja u tom odboru, rekao da pored ljubavi prema svojoj otadžbini, što ne manjka kod građana Srbije i članova SRS, treba voleti institucije države Srbije. Naravno da ih treba voleti, ali pre svega institucije treba poštovati.
Treba da poštuju ministri u Vladi Republike Srbije, treba da poštuje predsednik Republike Srbije i treba da poštuje portparol Vlade Republike Srbije Mirko Cvetković, jer iz sinoćnjeg intervjua koji je dao jednoj od televizija sa nacionalnom frekvencijom, nije se dalo zaključiti da je on prvi čovek u Vladi, jer na pitanje šta da je jedan od ministara ili njegovih zamenika podneo ostavku, on kaže - ne bih mogao direktno to da rešim, nego bi morao da ide na neko drugo mesto, na mesto kod predsednika Republike Srbije.
Ova vlada jeste Vlada propasti i zato se moramo, zajedno sa građanima Srbije, ozbiljnije pripremati za naredne izbore, kada će pravi predstavnici građana Republike Srbije doći na vlast, a to su srpski radikali. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 10. amandman je podnela poslanik Dušanka Plećević.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč?
Reč ima narodna poslanica Dušanka Plećević.