DAN ZA ODGOVARANjE, NA POSLANIČKA PITANjA, 23.04.2009.

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Četvrte sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2009. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika konstatujem da sednici prisustvuje 108 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 85 narodnih poslanika, odnosno da je prisutno više od jedne trećine narodnih poslanika, te da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sledeći narodni poslanici sprečeni da prisustvuju sednici: Jelena Travar-Miljević, Miroslav Petković, Vladan Batić i Željko Tomić.
Obaveštavam vas da su, saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, pored predstavnika predlagača, pozvani da prisustvuju sednici i: Jasmina Benmansur, pomoćnik ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu, povodom tačaka 19, 20 i 21. dnevnog reda, Dejan Jovanović, Nebojša Ćirić i Vesna Arsić, državni sekretari u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, Jelena Popović, pomoćnik ministra ekonomije i regionalnog razvoja, Nenad Ilić i Dejan Radulović, savetnici u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, Vladislav Cvetković, savetnik u Agenciji za privatizaciju i Branka Radović iz Agencije za privatizaciju; povodom tačaka 22, 23, 24. i 25. dnevnog reda Mirjana Ćojbašić, pomoćnica ministra za NIP, Edi Majstorović, šef kabineta ministra za NIP, Radmila Petković i Nataša Sokolović iz Ministarstva za NIP; povodom tačaka 26. i 27. dnevnog reda Ljiljana Džuver, pomoćnica ministra ekonomije i regionalnog razvoja i Tatjana Prijić, načelnica Odeljenja u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja.
Prelazimo na 18. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O POLITIČKIM STRANKAMA (pojedinosti)
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Miroslav Markićević, Meho Omerović, Mićo Rogović, Veroljub Arsić, Momo Čolaković, Jelena Budimirović, Zlata Đerić, Aleksandra Ilić, Miletić Mihajlović, Slobodan Samardžić, zajedno Milica Radović i Zoran Šami, zajedno Zoran Šami i Jovan Palalić, zajedno Zoran Šami, Milica Radović i Jovan Palalić, zatim Boris Aleksić, Vesna Marić, Mirko Munjić, Srboljub Živanović, Milovan Radovanović, Milan Veselinović, Nikola Žutić, Radica Jocić, Vladan Jeremić, Dragan Živkov, Gordana Paunović-Milosavljević, Paja Momčilov, Dušanka Plećević, Petar Jojić, Tomislav Ljubenović, Zoran Krasić, Milorad Krstin, Radiša Ilić, Slađan Mijaljević, Jovan Damjanović, Marina Raguš, Dejan Mirović, Bojan Mladenović, Lidija Dimitrijević, Jadranko Vuković, Elena Božić-Talijan, Milan Avramović, Momir Marković, Nataša Jovanović, Goran Mihajlović, Dobrislav Prelić, Dušan Marić, Vjerica Radeta, Vlada Milojković, Momčilo Duvnjak, Dragan Aćimović, Milorad Buha, Ognjen Mihajlović, Gordana Pop-Lazić, Slobodan Vuković, Marko Milenković, Aleksandar Martinović, Ljubiša Petković, Ljubomir Kragović, Branimir Đokić, Lidija Vukićević, Zoran Popović, Milan Nikolić, Sreto Perić, Dragan Todorović, Marina Toman, Nikola Savić, Dragan Stevanović, Milan Škrbić, Sulejman Spaho, Vitomir Plužarević i Filip Stojanović.
Primili ste izveštaj Zakonodavnog odbora kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 142. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na naslov iznad člana 1. amandmane koji su, prema oceni Zakonodavnog odbora, po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Mirko Munjić i Srboljub Živanović.
Prema članu 143. st. 5. i 6. Poslovnika Narodne skupštine, ukoliko više narodnih poslanika iz iste poslaničke grupe podnese amandmane koji su po svojoj sadržini istovetni, smatraće se da se radi o jednom istom amandmanu koji je podnelo više narodnih poslanika. U tom slučaju pravo da obrazloži taj amandman u ime podnosilaca ima samo jedan od potpisanih narodnih poslanika i to u trajanju do dva minuta.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 1. amandman je podneo narodni poslanik Boris Aleksić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 1. amandman je podnela narodni poslanik Vesna Marić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 1. i član 1. amandman je podneo narodni poslanik Milovan Radovanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane koji su, prema oceni Zakonodavnog odbora, po svojoj sadržini istovetni podneli su narodni poslanici Nikola Žutić, Milorad Krstin, Gordana Paunović-Milosavljević, Bojan Mladenović i Momir Marković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane koji su, prema oceni Zakonodavnog odbora, po svojoj sadržini istovetni podneli su narodni poslanici Zoran Krasić, Ljubomir Kragović, Jovan Damjanović, Dobrislav Prelić, Marina Raguš, Lidija Dimitrijević, Jadranko Vuković, Vlada Milojković, Ognjen Mihajlović, Goran Mihajlović i Gordana Pop-Lazić.
Da li neko želi reč? Reč ima narodna poslanica Marina Raguš.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pre nego što pređem na obrazlaganje amandmana, želela bih samo da nagovestim da ću vrlo verovatno koristiti vreme predviđeno za poslaničku grupu. Dakle, ići ću preko ona dva minuta. Hvala.
Pre nego što pređem na sam tekst amandmana na član 1. predloženog zakona vrlo je značajno da se zahvalim gospodinu Markoviću, resornom ministru, koji je prisutan (nadam se da će biti i tokom celokupne rasprave u pojedinostima), zbog toga što je u prepodnevnom delu zasedanja zapravo samo ponovio ono što sam rekla pre nego što smo se rastali, a o tome će verovatno biti reči kroz primere kako funkcionišu lokalne samouprave, na koji način se tretira rad političkih stanaka i tokom rasprave u pojedinostima.
Dakle, mislim da će srpskoj javnosti i građanima Srbije, koji su nam zaista najdragoceniji, biti vrlo jasno na šta je Srpska radikalna stranka želela ovim amandmanom da ukaže ukoliko pročitam član 1. Predloga zakona o političkim strankama. Predlagač je predvideo da član 1. glasi ovako: "Ovim zakonom uređuje se osnivanje i pravni položaj političkih stranaka, upis i brisanje iz registra, prestanak političkih stranaka i druga pitanja značajna za rad političkih stranaka."
Predlog našeg amandmana je da se član 1. menja i glasi: "Ovim zakonom se uređuje način osnivanja političkih stranaka u Republici Srbiji, pravni položaj političkih stranaka, upis i brisanje političkih stranaka u odgovarajući registar koji vodi državni organ i druga pitanja važna za delatnost političkih stranaka. Pri tumačenju i primeni odredbi ovog zakona to se mora činiti u korist unapređenja vrednosti demokratskog društva radi demokratskog oblikovanja volje građana."
Smatrali smo da ovaj član 1. mora da bude precizan i jasan i u obrazloženju smo dali nekoliko rečenica koje bi trebalo da pojasne svrhu ovog amandmana. Zbog građana Srbije, a opet u sklopu kampanje koja se vodi protiv SRS u smislu podnošenja velikog broja amandmana, zaista smo se trudili da odgovorimo na svako predloženo zakonsko rešenje i s namerom čitam obrazloženje ovog amandmana.
Dakle: "Amandmanom se vrši intervencija na navedenom članu Predloga zakona, a sve sa ciljem da se Predlog zakona usaglasi sa članovima 5, 55. i 102. Ustava Republike Srbije. Pored navedenih članova i druge odredbe Ustava Republike Srbije nalažu da se odredbama predloženog zakona maksimalno očuva sloboda i pravo građana na političko udruživanje i stvore uslovi da političke stranke mogu da ispune obavezu demokratskog oblikovanja političke volje građana.
Da bi se to postiglo moraju se pronaći mehanizmi koji bi nadalje sprečili politički progon, krađu mandata, izigravanje izborne volje građana i zaustavio svaki pokušaj uspostavljanja totalitarizma. Predloženi amandman ima za cilj da svaki nasrtaj na demokratiju i slobodu građana zaustavi."
Ovo je, naravno, Poslaničkom klubu SRS i te kako važno, ako ne i najznačajnije, jer valjda je jasno da smo se svi zajedno svojevremeno borili za uspostavljanje demokratskih načela, poštovanje demokratskih procedura, parlamentarnu demokratiju i nesmetani razvoj političkih stranaka, odnosno višestranačja u Srbiji. Uostalom, primer predsednika naše stranke, u smislu robijanja pod totalitarnim sistemom, dovoljno govori o doprinosu koji je Srpska radikalna stranka dala uspostavljanju parlamentarne demokratije.
S obzirom na to da se sećam da je gospodin ministar rekao da je svrha ovog zakona uvođenje reda u politički život u Srbiji, mi, i to je naše političko uverenje, izražavamo sumnju da će ovaj zakon zaista dovesti do uvođenja reda zato što reda nema jer nema političke volje da se poštuje ono što jesu osnovni principi demokratije.
Nećete zameriti, pretpostavljam, ali ono što je naša polazna osnova, odakle svi polazimo i gde se svi vraćamo i tu zaustavljamo, to je naravno Ustav države Srbije. Možda je čak i neki put besmisleno govoriti o onim načelima koja Ustav nalaže, pogotovo u situaciji kada se zapravo dešava napad na ustavni poredak države Srbije, pa samim tim i derogiraju određena ustavna načela, konkretno kao što je teritorijalna celovitost i sprovođenje suvereniteta na delu teritorije Kosova i Metohije.
S tim u vezi je svakako i vrlo značajan odgovor na pitanje da li će se ovaj predlog zakona sprovoditi na delu Kosova i Metohije.
Onda bismo vrlo verovatno, u zavisnosti od vašeg odgovora, dobili i odgovor na pitanje da li država Srbija postoji na tom delu ili smo mi pod okupacijom, a onda je i ova slika parlamenta i sve ovo što se dešava u okviru parlamentarnog života na političkoj sceni Srbije potpuno jasno, onda definitivno nekome ni ne treba parlamentarna demokratija u Srbiji.
Ali, mi ćemo se truditi, nadam se uspešno, da građanima Srbije objasnimo naše političko delovanje, odakle protest Srpske radikalne stranke u parlamentu, da li je protest jedne političke stranke opravdan, u smislu represije, i šta je ono što jeste zaista konkretna politička klima 2009. godini u državi Srbiji.
Međutim, ono što je takođe značajno, s obzirom da obrazloženje amandmana koji smo podneli svakako ojačavaju upravo pomenute članove Ustava Republike Srbije, građanima zaista ništa ne znači ukoliko mi kažemo da su to članovi 5, 55. i 102, ali mislim da je vrlo dragoceno za dalju raspravu da se upravo ti članovi citiraju.
Dakle, u delu koji nosi naslov Političke stranke član 5. Ustava Srbije kaže: "Jemči se i priznaje uloga političkih stranaka u demokratskom oblikovanju političke volje građana. Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Nedopušteno je delovanje političkih stranaka koje je usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajamčenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili verske mržnje. Političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast, niti je potčiniti sebi."
Bili bismo zaista zadovoljni, gospodine ministre, da čujemo kakav je odnos resornog ministarstva, samim tim i Vlade Srbije, u smislu stava 3. člana 5. u kojem se kaže da je nedopušteno delovanje političkih stranaka koje je usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kakav tretman imaju političke stranke koje deluju na teritoriji Kosova i Metohije, koje su svojim delovanjem direktno izvršile nasilno rušenje ustavnog poretka države Srbije i na koji način će vaše resorno ministarstvo i Vlada Srbije da odgovori, u smislu stava 3. člana 5. Ukoliko nema zvaničnog odgovora, onda mi i ne treba da pričamo o najvišem zakonodavnom aktu.
Zaista ne bi ni trebalo onda da se igramo demokratije, jer očigledno je da se ovde zaista samo igramo demokratije.
Član 55, na koji smo se mi takođe pozvali u obrazloženju ovog amandmana, govori o slobodi udruživanja i vrlo je važno da se citira jer će nadalje naša rasprava da ide baš u tom smeru.
Dakle, u 1. stavu se kaže: "Jemči se sloboda političkog, sindikalnog i svakog drugog udruživanja i pravo da se ostane izvan svakog udruženja. Udruženja se osnivaju bez prethodnog odobrenja, uz upis u registar koji vodi državni organ u skladu sa zakonom. Zabranjena su tajna i paravojna udruženja. Ustavni sud može zabraniti samo ono udruženje čije je delovanje usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajamčenih ljudskih ili manjinskih prav ili izazivanje rasne, nacionalne i verske mržnje. Sudije Ustavnog suda, sudije, javni tužioci, Zaštitnik građana, pripadnici policije, pripadnici vojske ne mogu biti članovi političkih stranaka."
Vrlo je značajno, u smislu člana 55. stava 4, da, recimo, imamo saznanje da li je država Srbija uputila zahtev Ustavnom sudu, ili bilo koja institucija vlasna da to uradi, u smislu zabrane delovanja udruženja koje vrši nasilno rušenje ustavnog poretka. Zaista je značajan broj udruženja sa teritorije Kosova i Metohije koja ruše ustavni poredak države Srbije samim tim što imaju paralelne institucije koje apsolutno ne priznaju Ustav države Srbije.
Takođe, ono što je i te kako značajno, a pogotovo za dalju raspravu u pojedinostima, i tiče se funkcionisanja i smisla postojanja političkih stranaka, izbornog sistema, jesu zapravo poslanički mandati. Mi ćemo takođe biti vrlo radosni ukoliko budemo imali prilike da čujemo mišljenje resornog ministra što se tiče prekrajanja izborne volje, pa da nam, recimo, kaže na koji način će država reagovati nadalje u smislu uvođenja reda u politički život i stvaranja normalne i konstruktivne političke atmosfere u kojoj će političke stranke, bez obzira na svoje političko uverenje, moći nesmetano i ravnopravno da učestvuju u političkom životu. To za sada nije činjenica, ali ćemo se time pozabaviti kasnije.
Još jedan vrlo značajan član Ustava na koji smo se mi pozvali u ovom obrazloženju je član 102. Ustava Republike Srbije, koji govori o položaju narodnih poslanika. U stavu 1. se kaže da mandat narodnog poslanika počinje da teče danom potvrđivanja mandata u Narodnoj skupštini i traje četiri godine, odnosno do prestanka mandata narodnih poslanika tog saziva Narodne skupštine. Narodni poslanik je slobodan da, pod uslovima određenim zakonom, neopozivo stavi svoj mandat na raspolaganje političkoj stranci na čiji predlog je izabran za narodnog poslanika.
"Narodni poslanik ne može biti poslanik u skupštini autonomne pokrajine, niti funkcioner u organima izvršne vlasti i pravosuđa, niti može obavljati druge funkcije, poslove i dužnosti za koje je zakonom utvrđeno da predstavljaju sukob interesa. Izbor, prestanak mandata i položaj narodnih poslanika uređuje se zakonom."
Želeli bismo da čujemo i odgovor ministra koji će biti prisutan u raspravi u pojedinostima na koji način želi da uveri Poslaničku grupu SRS, koja je 11. maja 2008. godine osvojila najveći broj opozicionih mandata. Dakle, samostalno je izašla kao politička stranka na parlamentarne izbore, broj mandata je bio 78, lista za koju se glasalo bila je lista SRS - dr Vojislav Šešelj. Nekoliko meseci kasnije ta lista je ostala bez 21 mandata.
Takođe je važno reći, da bi javnost u Srbiji bila potpuno informisana o pozadini narušavanja političke klime, o čemu je ovde takođe reč kada raspravljamo o Predlogu zakona o političkim strankama, mi smo kao parlamentarna stranka krajem prošle godine povodom usvajanja budžeta, s obzirom na to da je malo falilo da se pređe na privremeno finansiranje, vrlo vlasno ušli u pregovore sa DS, odnosno sa gospodinom Dušanom Petrovićem, u smislu stvaranja političke klime koja je trebalo da proizvode konkretan rezultat, a to je usvajanje budžeta i onemogućavanje prelaska na privremeno finansiranje. Procenili smo da je to zaista vrlo važno za državu Srbiju, za građane države Srbije, a i za stvaranje političke klime.
Ono što je bio predmet dogovora – i to nije predmet nikakvih tajnih dogovora, sve političke stranke u cilju stvaranje dobre političke atmosfere se dogovaraju, svako zasedanje izgleda baš tako kako se dogovori sprovode – jeste povratak otetih mandata SRS, smena predsednika Administrativnog odbora i odustajanje od nezakonitog uvođenja privremenih mera u opštini Zemun.
Mi smo dobili uveravanja od gospodina Dušana Petrovića da će taj dogovor biti ispoštovan i svoj deo dogovora smo, i ovo srpska javnost mora da zna, ispunili, i to nije ništa sporno. Sporno je bilo sve ono posle; umesto svega onoga što je bio predmet dogovora, Srpskoj radikalnoj stranci nisu vraćeni mandati.
Što se tiče tri ostavke kojima smo raspolagali, predali ih Administrativnom odboru, jedna ostavka je bila sporna jer su bili pogrešni podaci. Osoba koja je to uradila znala je da radi upravo to što je uradila i nisu predmet ove rasprave ti ljudi, niti će biti.
Osobe kojima se obraćam su pripadnici najveće stranke u vladajućoj koaliciji, jer ovde je vlast bila na ispitu i, gospodine ministre, taj ispit niste položili.
Dakle, ukoliko dve ostavke nisu bile sporne, nije bilo razloga da se ti mandati ne vrate Srpskoj radikalnoj stranci, a o ostalim mandatima odlučivaće se pred nekim drugim institucijama.
Nemam nameru da na bilo koji način utičem na donošenje sudskih odluka, niti da utičem na sam istražni postupak i zato ne želim da o tome pričam ovde i sada.
Ono što je bila jedna od, uslovno rečeno, tema pregovora, bila je i smena predsednika Administrativnog odbora, koja se desila. Međutim, umesto predloženog rešenja, vi ste postavili gospodina Konstantinovića iz vaše stranke na mesto predsednika Odbora. Toliko o poštovanju džentlmenskog sporazuma i dogovora.
Konačno, došli smo i do Zemuna. U prepodnevnom delu sam, ali vi niste bili prisutni u sali... Iskreno, niste ni vlasni da mi odgovorite na pitanje koje sam želela da postavim, ali bili ste uskraćeni za ono što je bila poenta priče, samo pod pretpostavkom da je bila prisutna gospođa Malović kao ministar pravde.
Dakle, na potpuno nezakonit način uvedene su privremene mere. Tiče se, naravno, mandata odbornika i tiče se teme koja je na dnevnom redu.
Vi ste sa potpunim pravom rekli da niste vlasni da odlučujete i preduzimate bilo kakve korake, s obzirom na to da se ovo pitanje nalazi pred Ustavnim sudom Srbije. To je potpuno istina i ja to mogu samo da podržim.
Međutim, ono što sam očekivala možda da čujem jeste kako je gradska uprava sebi dala nadležnost Ustavnog suda Srbije pa ocenila zakonitost donošenja pravnih akata.
To je ono što je trebalo da bude suština rasprave u prepodnevnom delu, ali se, naravno, tiče ministra pravde, ne tiče se vas. Drago mi je što ste pročitali akt koji takođe imam i koji govori o tome da vaše ministarstvo ne može da deluje dok ne dobije odluku Ustavnog suda. To je zaista potpuno istina i ovoga puta je, političke korektnosti radi, potvrđujem.
Međutim, s druge strane, potpuna je nedoumica na koji način mislite da posle ovoga što sam sada rekla možemo da se vratimo na početak, jer sve ovo je izazvalo reakciju Srpske radikalne stranke. Nama su oteti mandati.
Došli smo u situaciju medijske blokade. Potpuno smo uvereni da smo došli pod pritisak šefova diplomatskih misija, gospodina Mantera i gospodina Vordsvorta, koji su se takođe upleli u političku scenu napadajući nas.
Došli smo u situaciju da se uvode privremene mere uz potpuni medijski spektakl, divljanje koje je bilo tokom procedure dodeljivanja i oduzimanja mandata, jer nama je šest odbornika faktički u jednom momentu bilo oduzeto takođe divljanjem i uletanjem u političku scenu, naše je uverenje, određenih tajkuna i određenih centara moći, ali o tome ćemo malo kasnije.
Dakle, kako mislite da se posle svega toga, a mi smo pružali ruku prošle godine povodom usvajanja budžeta i budžet je usvojen tako što smo mi poštovali svoj deo dogovora, vratimo na početak i budemo uvereni da ćemo svaki sledeći put, bilo da je reč o redovnom zasedanju, o sastanku odbora, o bilo čemu što je važno za građane Srbije koji su glasali, dali nam poverenje da uredimo život koji bi trebalo da bude dostojan čoveka ... Kako mislite da možemo da se vratimo na početak i da verujemo vama na reč?
Nadam se da vi ovo ne doživljavate lično. Vi i ja se lično ne poznajemo, niti bi mi palo na pamet da ovu raspravu spuštam na lični nivo, naprosto, to nije moj stil. Ovde se radi o principu. Imate princip koji je potpuno derogiran, prekrajana je izborna volja koja se reflektovala na majskim izborima 2008. godine i imate potpuno veštačku atmosferu u ovom parlamentu. Imate klub koji najčešće i predstavnici vlasti nazivaju Srpskom naprednom strankom, koja nije učestvovala na izborima, i time potvrđuju prekrajanje izborne volje, a mi sada treba da govorimo o tome da treba da izgradimo političku klimu, da postignemo dogovor, svi se pozivamo na to, to bi trebalo da bude normalno, Ustav nas obavezuje na to da poštujemo ono što su ljudi s pravom izglasali, ne želeći ovu sliku parlamenta i ne želeći ovu sliku Srbije.
Ali, kako to očekujete? Tako što ste nas iz SRS ubacili u bokserski ring, treba da igramo protiv kategorije koja je ipak mnogo iznad nas, vezali ste nam ruke i noge, stavili povez na oči, sudija radi za vas i mi treba da kažemo "hvala vam", a nijedan problem, a sve te probleme smo sveli samo na tri pitanja, jednostavno nije rešen tako što je neko odlučio da ne poštuje dogovor.
Ne mogu da kažem da je gospodin Petrović kriv za to, to ne znam, niti želim da mislim na taj način, ali neko je odlučio da se taj dogovor ne ispoštuje. Odatle je sve krenulo i otišlo u potpuno neprihvatljivom smeru za sve nas.
Kraj tog procesa bio je raspored mesta ovde, na osnovu čega su moje kolege udaljene sa sednice. To su sve bile očekivane reakcije srpskih radikala. Išlo se na te reakcije, to je naše uverenje, da bi nas udaljili iz ovako važnih tema, iz rasprave o ovako važnim temama. Pri tom, režim u Srbiji kontroliše medije i ima pravo i priliku da govori o nama, a mi nemamo pravo i priliku da odgovorimo na to.
Dakle, prosto je neverovatno da danas govorimo da ćemo sprovođenjem ovog zakona vratiti normalan politički život u Srbiju. Nažalost, gospodine ministre, ne verujem u to, SRS ne veruje u to. To ne znači da nećemo poštovati odluku većine, da nećemo poštovati ono što jesu institucije.
Evo šta smo uradili: gospodin Nemanja Šarović vam je uputio podnesak koji ima svoje priloge, uputio je nadležnoj instituciji, uputili smo intervencije Vladi Srbije, uputili smo podnesak Ustavnom sudu Srbije. To je ono što možemo da uradimo. Odustali smo od razmišljanja da u ovoj finansijskoj krizi i situaciji, kada narod nema šta da jede, pitanje je opstanka nadalje, pravimo nekakvu političku akciju koja bi mogla da poremeti bilo čiju egzistenciju, i evo šta se dešava – svakoga dana ostajemo bez ijednog prava. Kao da nismo izlazili na te majske izbore.
Da vas vratim na početak, to što je gospodin Petrović pristao na dogovor, pružio ruku srpskim radikalima i rekao da će biti ispunjeni uslovi da bismo izglasali budžet, to znači da smo mi u pravu, jer ako je gospodin Petrović tada rekao da će ispuniti naše zahteve (a to su vraćanje mandata, Administrativni odbor, neuvođenje privremenih mera u opštinu Zemun), to znači da smo mi u pravu, jer kako bi inače gospodin Petrović obećao nešto što je protivno zakonu. To je ono što očekujemo da čujemo u ime 1.220.000 glasova koje smo osvojili na majskim izborima.
Ako mislite da će se ova rasprava pretvoriti u međusobno prepucavanje, kako vi to govorite, između bivših i sadašnjih radikala, odmah odustanite od te konstatacije, jer neće. Nama nisu tema naprednjaci. Nama je tema vlast, jer vlast ima poziciju i ima sve poluge moći da uređuje život. Imate većinu i mi kao poslanici opozicije možemo jedino na ovaj način da reagujemo.
Zaista bih volela da čujem od vas odgovore na pitanja i zato i koristim ovu priliku, u okviru je teme, ne izlazim iz okvira teme, jer bi to možda u nekom konačnom zbiru bio početak razmišljanja da možda postoji šansa da se normalan politički život zaista ostvari u državi Srbiji. Mislim da je to svima nama u interesu. Iskrena da budem, nijednog momenta nemam dilemu da ljudi koji ovde sede, većina ljudi, ima samo jedan cilj, a to je život dostojan čoveka svih onih koji su za nas glasali, bez obzira na različitost puteva do tog cilja.
Iskreno verujem da postoji nekolicina ljudi, mangupa u svačijim redovima; nema tu većeg ili manjeg patriote, niko nije imun na takve uplive i na takve presije, od prljavog kapitala pa nadalje. Naš primer je bio vrlo transparentan.
Ono što danas budemo čuli, ono što danas bude zapisano i što narod u Srbiji bude čuo biće smernica za budući politički život u Srbiji. To će biti odgovor SRS da li smo na pogrešnom putu kada razmišljamo da se neko boji povratka dr Šešelja u Srbiju, jer je izvestan, da neko ima za cilj da marginalizuje SRS. Ili će nas uveriti da pogrešno razmišljamo i da neko zaista želi da konačno razmišlja o interesu građana Srbije i da sprovodi ono što je srpski interes kada govorimo o političkom organizovanju.
Sada ste vi na redu da nas ubedite vašim odgovorima, jer ipak predstavljate resor koji je vlasan da tako nešto kaže, a ja nemam problem da kažem – izvinite, pogrešila sam, moje uverenje je bilo potpuno pogrešno i sve ovo što se do sada desilo puj pike ne važi, idemo sada ka normalizaciji odnosa.
Mi u Srpskoj radikalnoj stranci želimo da pred očima javnosti pokrenemo ovakvu debatu koja bi izrodila uveravanja i poklopila i marginalizovala sve političke sukobe, koji su ogromni, politička scena ne pamti ovakve sukobe. To je ono što će biti smisao današnjeg izlaganja vezanog za određene amandmane u raspravi u pojedinostima Predloga zakona o političkim strankama. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pre nego što pređemo na raspravu o sledećem amandmanu, dame i gospodo narodni poslanici, obaveštavam Narodnu skupštinu, na osnovu člana 85. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, da ćemo danas raditi posle 18.00 časova, nastavićemo raspravom po tački dnevnog reda koja u tom trenutku bude bila predmet naše diskusije.
Za reč se javio ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu gospodin Milan Marković. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Javljam se da dam malo uvodno izlaganje i da napomenem jednu tehničku stvar. Na devet članova zakona Vlada je prihvatila amandmane, na članove 3, 8, 9, 16, 17, 18, 41. i 45, ukupno devet. Svih ovih prethodnih osam godina, kada sam bio prisutan u Skupštini, radilo se ovako – kada se pojave istovetni amandmani bilo je fer i korektno (tako smo smatrali kada smo bili opozicija) da Vlada, ako prihvata jedan od tih amandmana, navede onaj koji je prvi pušten u proceduru. Sa druge strane, zaista ispada da istovetan amandman onih koji su podneli amandman posle toga biva odbijen.
U saradnji sa Sekretarijatom za zakonodavstvo... Ovo govorim pre svega zbog toga što sam baš u prvom mandatu, pošto vidim da nisu svi razumeli, bio jedan od onih koji su prigovarali tadašnjoj vladi Vojislava Koštunice zbog te nekorektnosti da izabere jedan amandman i to amandman vladajuće koalicije, koji je opozicija istovetno podnela pre njih. Tako je to bilo. Smatrao sam da je korektno da se ne pravi takva vrsta diskriminacije, nego da se prihvati prvi koji stigne i tako smo obrađivali u Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo.
Međutim, malopre sam razgovarao sa nekoliko narodnih poslanika koji su izrazili negodovanje zbog toga. Mogu da kažem da ćemo u budućnosti, bar u Vladi... tražiću da drugačije dajemo svoje izveštaje o amandmanima. Kada dođemo do članova 8. i 9, gde se nalaze istovetni amandmani, pročitaću sve podnosioce amandmana da bi javnost razumela da smo u stvari prihvatili amandmane svih tih ljudi.
Igrom slučaja, jedan je zaveden pre drugog, pa je formalno-tehnički taj amandman zaveden kao onaj koji se prihvata, ali ću reći da prihvatam i druge, da su praktično i oni prihvaćeni.
Kažem, žao mi je zbog ovoga, ali tako je bilo poslednjih osam godina. Nisam znao da se sada u Skupštini insistira na drugačijoj praksi i zbog toga upućujem izvinjenje onima čiji su amandmani navedeni kao da se odbijaju, a suštinski su prihvaćeni, ali pravno-tehnički do sada smo radili na jedan sasvim drugačiji način.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Tomislav Nikolić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Tomislav Nikolić

Napred Srbijo
Prihvatam ovo obrazloženje gospodina ministra, iako mi je teško da shvatim da od dva istovetna amandmana jedan može da bude prihvaćen, a drugi odbijen.
Ako biste napisali da nije bio predmet razmatranja zato što je već prihvaćen istovetan, prihvatio bih. Ako biste napisali da je istovetan već prihvaćen, i to bih prihvatio. Ali, da napišete da se odbija samo zato što je istovetni prihvaćen, to mi zaista ne sledi nikakvu ni pravničku ni logiku bilo koje druge vrste. Ako se poredite sa ranijim vremenima, niste baš precizno izneli šta je to radila vlada koju nazivate vladom Vojislava Koštunice, a i sami ste kao stranka učestvovali jedanput u toj vladi.
Dakle, kada postoji dobar amandman nekoga iz opozicije vi imate manir da neko iz vladajuće većine podnese amandman istovetne sadržine ili samo sa jednom rečju koja je izmenjena, pa da prihvatite taj amandman "svog čoveka" da ne biste došli u situaciju da prihvatate opozicione amandmane. Od te prakse odustanite. Inače, ako nas iz opozicije svrstate kao – prihvatili smo amandman koji je prvi stigao, mi ostali nećemo da se ljutimo. Nigde u istoriji se ne beleži čiji je amandman prihvaćen, ako znamo da smo i sami imali istovetnu želju, svejedno je da li je prihvaćen amandman DSS, NS, SRS. Ne prepisujemo jedni od drugih, pošto te amandmane jako kasno dobijamo odštampane, a predajemo ih u poslednji čas zato što nam ne ostavljate previše vremena i zato što želimo da krijemo od vas šta to mi menjamo, da biste bar malo nespremni došli na sednice koje sami pripremate.
Želeo sam da malo govorim i o tome što sam čuo u izlaganju prethodnog poslanika i da primetim da se od neke siline, grubosti, bahatosti prešlo na nekakvo pokajništvo i jako mi je drago što sam dobio satisfakciju za mnoge svoje poteze u životu i za mnoge svoje izjave date u vreme kada je bahatost bila na sceni, na primer, kad sam rekao da radikali i demokrate sarađuju oko donošenja budžeta i da bi trebalo nekakve odnose prema meni proširiti i na druge radikale koji razgovaraju sa demokratama.
Očigledno je da je trenutno na sceni drugačija politika SRS. Da su hteli da me slušaju, pa tako da se ponašaju, možda se ne bismo ni razilazili. Oni su slušali onoga ko je naređivao bahatost, tuču.
Nije tačno da je Skupština eliminisala radikale iz sale, sami su to učinili grubo kršeći Poslovnik, a znali su koje su sankcije. Nije tačno da ste vi, draga moja gospođice, pravi predstavnik Srpske radikalne stranke, samo se trudite da ličite na naprednjaka. Ima tu dosta glume, a ima i toga što iz vas izbija. Zaista ne pripadate onom miljeu koji je izbačen sa sednice, ali me čudi da se ne vrate na sednicu oni koji tom miljeu pripadaju.
Nije tačno da sam bilo šta ukrao posle izbora. Samo sam odneo svoj mandat, a slobodno izjavljujem da sam bar pola vašeg mandata ja zaradio, pošto vi niste učestvovali u kampanji. Ako mi je Ustavom dato pravo da kao čovek imam mandat koji sam osvojio na izborima, pustite me, kada procenim da se moj mandat zloupotrebljava, da odlučim da ga upotrebim za dobro građana Srbije, a ne za dobro Vojislava Šešelja ili SRS. To i vama preporučujem – jednog dana da podignete glavu, pa kad vam kažu da ste guska da kažete da niste guska.
Inače, zakon reguliše neke odnose. Bili su regulisani i do sada. Možda neke stvari malo konkretnije, ali se vi iz vladajuće većine još uvek ne usuđujete da rešite konačno tu priču o tome ko šta otima, ko šta krade. Čudi me, gospodine ministre, da niste odgovorili na insinuaciju da se niste dobro poneli oko odluka Administrativnog odbora i da bar niste rekli, kao dugogodišnji poslanik, pravnik, da to uopšte nije vaš posao i da kažete da odgovornost leži na Narodnoj skupštini, a ona zaista skoro da ne snosi nikakvu odgovornost.
Što se nas tiče, ponosni smo na ovo što smo uradili i što mnogi počinju da liče na nas. Ponosni smo na to što Srbija postaje normalna država. I biće normalna ako vi iz vlasti odlučite da sve lopove stavite iza rešetaka, da demokratiji omogućite da se razvija, pa da i mi iz SNS imamo toliku medijsku zastupljenost koliku ima SRS. Nas nema na državnom mediju, na javnom servisu. Tamo su zastupljeni radikali, ali mi se ne žalimo nikome. Učestvujemo na svim izborima i dokazujemo da je u 1,2 miliona glasova jedan veliki deo naš.
Iskreno želim da SRS pređe cenzus na sledećim izborima zato što tamo ima još mnogo dobrih i vrednih ljudi. Ako nastavite da se ponašate kao do sada, taj cenzus ni ja ne bih više mogao da vam obezbedim. Čak i da moje ime bude na listi, ne verujem da bismo prešli cenzus, a da se baš toliko brukam posle 20 godina bavljenja politikom neću.
Napisali ste bezbroj amandmana na zakon i ubeđujete me ovde da su svi amandmani racionalni, potrebni i da svi poboljšavaju tekst zakona. Nije tačno. Shvatili ste besmislicu i mislim da više nikada nećete napisati ovoliko amandmana na bilo koji predlog zakona.
Mislim da tražite izgovor za neuspehe koji vas čekaju na sledećim izborima. Niti ste izbačeni, niti ste sprečeni da iznesete svoje stavove. Bar još tri poslanika mogu da sede u sali, ali ih nema, nego je ostavljeno sve gospođici Marini Raguš, da obrazlaže i da zna sve, baš kao što to zna i njen predsednik koji je bio u sličnoj situaciji 2001. godine.
Nemamo potrebe da glasamo za ovaj zakon zato što vi morate da obezbedite većinu da za njega glasate. U principu, za nas je prihvatljiv. Želeli smo da se poveća broj onih koji osnivaju političku stranku, prihvatili ste taj amandman. Želeli smo da regulišemo još neke odnose, prihvatili ste amandmane, naš ili nekoga iz opozicije ko je to regulisao na bolji način.
Mislim da još uvek niste opredelili svoju priču prema strankama nacionalnih manjina. Tu nedostaje nešto što bi nas potpuno uverilo u to da vi želite iskreno da stranke nacionalnih manjina budu deo političkog sistema Srbije, a ne političkog sistema nacionalne manjine.
Imali ste prilike da se različiti predstavnici jedne iste manjine ovde upuste u svađu i tuču, pa ne znate koga oni tu zastupaju i na koji način su u parlament ušli.
Po mom shvatanju, u ovim velikim političkim strankama ima mesta za sve građane Srbije. Odvojiti nešto kao stranku nacionalne manjine je svojevrsna getoizacija, prilika da neki istaknuti među njima budu poslanici, ali oni bi rado bili viđeni na listama drugih političkih stranaka. Jednostavno, ne prihvataju da ih proglasite strankama koje ne brinu o manjinama.
Ako SNS brine o manjinama u Srbiji i postoji neka stranka nacionalne manjine koja brine o toj manjini, zašto smo mi u podređenom položaju u odnosu na njih?
Zašto su oni označeni kao oni koji brinu o manjini, pa i ne treba da ispune baš previše uslova, pošto oni, tobož, brinu o manjini. Mi smo država ravnopravnih građana, potpuno slobodnih po Ustavu da se politički organizuju, da razvijaju svoje političke ideje i ne vidim da su ideje političkih stranaka nacionalnih manjina neprihvatljive za druge političke stranke.
Uostalom, i vi ste predstavnik političke stranke koja u svojim redovima, čak i u poslaničkim klupama, baš kao i mi, ima predstavnike nacionalnih manjina. Dovodite ih u poziciju da im u njihovim sredinama kažu – ti si izdao stranku svoje manjine, odvlačiš glasove drugoj stranci, koja ne zastupa stavove naše nacionalne manjine, nego ima neke šire, opšte, društveno značajne političke stavove.
To je ono što sam zamerao i 2001. ili 2002. godine kada je uveden smanjeni cenzus za stranke političkih manjina i to moram da zamerim, bez obzira na to kako će to neko da tumači.
Mi smo država za koju ste se vi zalagali da bude čak država građana u preambuli Ustava, u njegovom prvom članu, a ipak smo postali država srpskog naroda i svih ostalih građana koji u njoj žive, sa izuzetnim pravom na pozitivnu diskriminaciju nacionalnih manjina, čini mi se jedinim pravom koje je potpuno pohvalila Venecijanska komisija. Samo se pribojavam da vi time ne gurate sve pripadnike manjina u jednu političku stranku, što nikome nije interes.
Nikome u Srbiji, niti u bilo kojoj demokratskoj državi u svetu nije interes da svi pripadnici jednog naroda, jedne manjine ili jedne verske zajednice budu u jednoj političkoj stranci. Tu nema šarolikosti, nema raznolikosti ideja, nema razmene ideja, slušaju predsednika.
Čak i velike stranke slepo slušaju predsednika dok to ne prekipi, a vrlo teško prekipi, pošto je u izgledu poslanički mandat, nekakva funkcija, pa i na vlasti nekakva funkcija. Ljudi se teško odlučuju da se suprotstave predsedniku političke stranke, čak se ne usuđuju, ustručavaju se i da mu budu protivkandidati na izborima, u strahu da ga slučajno ne pobede.
Dakle, zakon je dobar. Mogli ste da se upustite i u bolji način rešavanja svih problema koji se ovde jave, ali bih zaista voleo da je ovo o čemu već danima govorite pred medijima, forsirate, favorizujete, označavate kao nešto što će biti vrlo dobro, da je sve to bilo u jednom paketu, da su vam spremili izborne zakone, zakon o finansiranju političkih stranaka i zakon o lokalnoj samoupravi, sve zakone koji se tiču političkog organizovanja, izbora, mandata. Sve zakone treba da raspravimo odjednom zato što bismo tako znali šta je vaš cilj.
Zaokružite svu problematiku, date rešenje univerzalno i mi onda kažemo – ovo je dobro, a ovo nije dobro. Ovako nas terate da se izjašnjavamo od zakona do zakona, a vi u stvari nećete to ni da prihvatite, čak se i ponavljamo u mnogim svojim diskusijama ili u nekim svojim primedbama. Dakle, politički sistem u Srbiji je opterećen prošlošću, opterećen time što mi već devet ili deset godina jedne iste ministre ovde posmatramo. Nema demokratije bez smene, bez promene vlasti.
Vi menjate samo ime ministra, a isti ljudi odlučuju o sudbinama ljudi u Srbiji, o životima, o finansijama, o spoljnoj politici, jedni te isti, jedan isti mentalni sklop, jedan isti način razmišljanja. Zagazili su mnogi i u kriminal, ubeđeni da nikad niko neće da ih zameni.
Došlo je teško vreme, došlo je vreme kada će građani Srbije da traže po svaku cenu smenu vlasti, videćete. Znaju da nije dobro ovo što ste radili do sada. Žele da vide nova lica, možda ne čak ni nas koji smo previše poznati u opoziciji, možda traže potpuno nova lica, videćemo na izborima šta to traže. Ali, osnovni postulat demokratije – promenu vlasti vi, evo, za devet godina niste uspeli da obezbedite.
Govorili ste da je svakoj vladi u tranziciji teško da preuzima na sebe teške zadatke, da neće biti popularna, ali nikada se niste sklonili sa vlasti da neko drugi bude nepopularan. Ne, vi istrajavate u tome da budete nepopularni, ali da budete ministri, što mi se čini pomalo samoubilački zato što dolazi vreme kada će ta nepopularnost, spojena sa gubitkom vlasti, da predstavlja čak i odlazak u političku penziju.
Do sada ste se dizali jer ste se predstavljali Srbiji kao jedini ljudi koji i kada izgube vlast mogu da pomognu da budemo u EU, da obezbedimo dobre kredite, sredstva iz raznoraznih pristupnih i pretpristupnih fondova.
Danas kada se Evropa udaljava od Srbije i jasno joj pokazuje da će da postavi konačan uslov koji mi nećemo moći da ispunimo, danas više ne vrede priče o tome da samo vi možete da nas vodite, jer nas vodite u Evropu, ka Evropi, u saradnji sa svetom. Ima mnogo nas koji to isto tako možemo da sprovedemo, a nismo dozvolili da ljudi sa kojima sarađujemo ogreznu u kriminal.
A to kako ko živi i koliko je ko pošten, to će da odluče sledeći izbori. Zbog toga smo mi spremni za njih, zbog toga mi i tražimo te izbore, zato vam preporučujem, gospodine ministre, ako imate bilo kada sednicu Vlade, a ne samo telefonsku, da pokrenete to pitanje izbora koji nas čekaju zato što je očigledno da će hiljade nezadovoljnih izaći na ulice posle ovih mera koje tako kasno i, čini mi se, bez jedne duboke analize predlažete a sutra će početi njihovo usvajanje.
Mi ćemo učestvovati u političkom sistemu Srbije, mi ćemo biti apsolutno stranka odana poštovanju Ustava, zakona i institucija, mi ćemo da se borimo da vas skinemo sa vlasti, ali na način da nijedna majka i nijedno dete zbog toga ne zaplaču, da nikome zbog toga ne bude ugrožen život i egzistencija; na način da sa vama i dalje razgovaramo na ulici kao sa prijateljima; na način da vam nikada ne postavljamo ucenjivačke uslove – ako nam date to i to, mi ćemo da uradimo to i to; na način na koji ćemo da obezbedimo da i kada budete u opoziciji, pa nas jednoga dana zamenite, možete da kažete – sa ovakvim ljudima Srbiju treba voditi dalje napred.
Glasaćemo protiv ovog zakona, a mislimo da će nešto malo reda uvesti, da će malo da uozbilji političku scenu.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu gospodin Milan Marković.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Gospodine Nikoliću, ne bih bio iskren kada ne bih rekao da mi je drago što ste rekli da je ovaj predlog zakona za vas prihvatljiv, uprkos tome što kao opoziciona stranka tražite od vladajuće koalicije da obezbedi glasove za izglasavanje ovog zakona. To je vaše legitimno pravo, apsolutno ga ne sporim. Slažem se sa vama, vladajuća koalicija treba da obezbedi glasove.
Nadam se da će vladajuća koalicija obezbediti glasove. Ali, vi ste dugo u političkom životu Srbije, znate koliko je potrebna promena našeg političkog sistema, znate koliko je važno dati jedan novi legitimitet političkim procesima u našem društvu i zbog toga mi laska to što ste mi rekli vezano za ovaj zakon.
Što se tiče ostalih zakona, u javnoj su raspravi zakon o izboru odbornika, zakon o biračkom spisku, zakon o državnoj izbornoj komisiji, a zakon o izboru poslanika još uvek nije u javnoj raspravi. Takođe bih želeo da i povodom tog zakona postoji bar ovakav stav kakav ste vi ovde izneli, dakle, da bude prihvatljiv za većinu partija u Srbiji. Ako je od jednog ministra za jednu godinu mandata, mislim da ipak nije malo. U pitanju je reforma političkog sistema, najveća od 1990. godine do sada. Zakon o finansiranju političkih stranaka, kao što vam je poznato, nije u nadležnosti Ministarstva za državnu upravu.
Još jedanput ponavljam, slažem se sa vama, način obrazlaganja amandmana koji su podneti u istovetnom tekstu nije dobar. Tražiću od Sekretarijata za zakonodavstvo da promenimo taj način. Samo želim da podsetim da je taj način istovetan onom koji je postojao prethodnih osam godina.
Takođe želim da naglasim da su u konkurenciji istovetnih amandmana koje je podnela opozicija i onih koje je podnela vladajuća koalicija prihvaćeni amandmani opozicije. Jednostavno, amandman gospodina Markićevića je vremenski došao pre amandmana gospodina Mehe Omerovića, tako da tu nema nikakve dileme.
Što se tiče obraćanja koleginice Raguš, mislim da ni ona nije očekivala odgovor u tom pravcu. Jasno je da ja kao ministar nemam nikakva prava da komentarišem odluku Administrativnog odbora Skupštine Srbije, to bi bilo i neukusno, a sigurno bi bilo protivno principima podele vlasti za koje se svi zalažemo.
Još jedanput, žao mi je što nećete glasati za zakon, ali poštujem to vaše legitimno pravo i političko opredeljenje, ali izražavam zadovoljstvo zbog reči koje ste izneli u korist ovog zakona.
Želim da vam kažem da je pitanje definicije stranaka nacionalnih manjina takvo kakvo je već duži niz godina. Mi u ovom momentu delimo stranke na stranke generalno i stranke nacionalnih manjina, ali smo se potrudili da preko amandmana gospodina Slobodana Samardžića popravimo definiciju u članu 3. Imali smo neposredni kontakt sa gospodinom Samardžićem i mislim da smo tom ispravkom ipak taj tekst učinili daleko boljim nego što je do sada bio, kada se govori o definiciji stranke nacionalne manjine.
Naravno, mi više ne možemo nikada odustati od posebne definicije stranaka nacionalnih manjina, imajući u vidu da se nivo dostignutih manjinskih prava ne može snižavati, a da one iz ove definicije u stvari izvlače određene pogodnosti za koje smo se mi kao društvo opredelili u sistemu pozitivne diskriminacije za stranke nacionalnih manjina.
Hvala još jednom na vašem izlaganju.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Vesna Pešić. Izvolite.

Vesna Pešić

Liberalno demokratska partija
Htela bih samo da postavim pitanje i da kažem da je u našoj istoriji pre više od sto godina Narodna radikalna stranka imala dve trećine glasova ili tri četvrtine glasova u biračkom telu. Kada je uveden proporcionalni sistem bilo je postavljeno pitanje zašto se uvodi proporcionalni sistem i onda su oni odgovorili: "To je jedini način da se zaštiti manjina".
Pročitala sam, mislim da je juče bilo u intervjuu u "Politici", da je gospodin Milan Marković rekao: "Odzvonilo je malim strankama".
Gospodine ministre, ispašće ponovo da nešto specijalno imam protiv vas, ali zaista nemam nikakvog razloga, kada je Skupština u pitanju ili bilo ko u ovoj skupštini, bilo koji ministar, da imam neke lične odnose, neke lične simpatije ili nesimpatije.
Zaista, kakva je to politička režija koja se ovde odvija, da vi izjavljujete da je odzvonilo malim strankama i šta to, u stvari, smeta? Znam da u Holandiji i u mnogim drugim zemljama postoje male stranke, veće stranke. Umesto da budemo ponosni što imamo i te male stranke koje preskoče cenzus i uđu legitimno u parlament, mi treba da raščišćavamo. Ne znam zašto se to raščišćava.
Ako je pre sto godina Narodna radikalna stranka tražila da se uvede proporcionalni sistem i da se tako mogu zaštiti manjinske stranke, kao naprednjaci itd. (izvinite što možda aludiram, ali nema nikakve veze sa sadašnjom situacijom), vi sada raščišćavate taj teren i proglašavate da je odzvonilo malim strankama.
Ne znam šta će biti vaš sledeći potez, pošto vidim da pripremate i zakon o izborima. Šta ćete vi dalje raščišćavati? Mislim da je bilo fer, ako ste već hteli nešto da raščišćavate, rekla sam vam i prošli put da smo se bavili problemom koji nikome živom u ovoj državi nije problem – kakav je registar. Gospodine Milane Markoviću, videćete kakav će biti registar udruženja građana. Koliko ima tih udruženja građana, pa jedni nestaju, drugi se formiraju. Ko će taj registar ikada da raščisti? Niko živ nikada neće moći taj registar da raščisti.
Tako ni ovaj registar, praktično, nije stvarao nikakve probleme i nije bilo nikakvog naročitog razloga da jedan od glavnih motiva bude raščišćavanje tog registra. Izgleda da nije u pitanju raščišćavanje registra, ne znam zašto se to radilo, nego raščišćavanje nekih stranaka.
Da ste vi izašli, kao vlast, kao Vlada, na jednu veliku, ozbiljnu i opširnu javnu debatu... Smatram da je naš politički sistem izuzetno nefunkcionalan, da je koruptivan i o tome možemo da razgovaramo i slažem se sa tim, ali projekcija političkog sistema mora da bude u demokratskoj debati i da dobijemo sve komade toga, a ne jedan po jedan komadić, sada vi raščišćavate ovde, sledeće komade ćete da raščistite tu. To ne može.
Znate, samo Milošević je pravio zakone koji samo njemu odgovaraju. Da li je sada DS, da li je vaš predsednik stranke rešio da i on pravi nekakve političke sisteme koji samo njemu odgovaraju i odgovaraju njegovoj viziji ko treba da bude na političkoj sceni, a ko ne bi trebalo da bude na političkoj sceni?
Možda novinar nije to dobro rekao, ali taj "stejdžing", to montiranje, ta režija koja se vidi sve vreme, da vi imate iza toga još neke zakone koje nam pripremate i da ćemo tek videti šta je ta zamisao... Mislim da sam ispravno prošli put rekla da ovaj zakon utiče na slobodu udruživanja građana. Prošli put ste rekli da imamo i udruženja i da imamo stranke, jeste, ali pravo je jedno. Sloboda udruživanja je jedno građansko pravo i zato tu čovek ne može da se ponaša kao slon u staklarskoj radnji; kada je reč o tom osnovnom pravu, zaista moramo da se ponašamo veoma delikatno, da ne bi bilo ovakvog mešanja i raščišćavanja ovoga ili onoga, što, praktično, radi jedna vladajuća stranka.